Milić: Crnogorskom turizmu treba strateški razvoj

0
Milić: Crnogorskom turizmu treba strateški razvoj
Foto PK CG

Crnogorskom turizmu treba strateški razvoj, unapređenje sistema evidencije posjetilaca po uzoru na okruženje i jača borba protiv sive ekonomije, saopštio je Nikola Milić vlasnik kompanije Talija, u čijem vlasništvu posluje Casa Del Mare Small Hotels Group.

„Od velikog značaja za razvoj crnogorskog turizma i ugostiteljstva bilo bi dovođenje Michelina u Crnu Goru, čije bi ocjene značajno promovisale ugostiteljsku ponudu i podigle je na viši nivo luksuza“, kazao je Milić tokom sastanka sa predsjednicom Privredne komore, Ninom Drakić.

Iz PKCG je saopšteno da je Drakić u utorak posjetila laureate godišnjih nagrada te poslovne asocijacije, mađu kojima su bili Milić, kao i predstavnici Industrije piva i sokova Trebjesa.

Milić je, tokom posjete delegacije PKCG hotelu Casa Del Mare u Kamenarima, naveo da priznanje krovne asocijacije crnogorske privrede mnogo znači i predstavlja dobar “vjetar u leđa” za dalji napredak i razvoj.

On je ocijenio da je ljetnja sezona za njih bila dobra i da su mali hoteli koji čine njihovu grupu zabilježili odlične rezultate, dok su u ugostiteljskom sektoru oni bili promjenljivi.

Milić je pozvao privrednike da više koriste međunarodne programe podrške, jer oni pružaju značajne benefite za razvoj poslovanja.

Casa Del Mare Small Hotels Group čini pet hotela u Bokokotorskom zalivu: Casa del Mare Mediterraneo u Kamenarima, Casa del Mare Blanche u Bijeloj, Casa del Mare Amfora u Orahovcu i Casa del Mare Pietra i Casa del Mare Vizura u Dobroti.

Casa del Mare ugostila Michelin star chef-a

Drakić je imala sastanak i sa izvršnom direktoricom pivare Trebjesa, Sanjom Ćalasan, čija je kompanija dobila nagradu za društveno odgovorno poslovanje.

Ćalasan je na sastanku kazala da izazovna vremena zahtjevaju konsolidaciju, solidarnost i uzajamnu pomažemo.

Ona smatra da je neophodan adekvatan sistemski odgovor na krizu, te da je PKCG uvijek prva adresa kada je riječ o unapređenju poslovnog ambijenta i podršci kompanijama.

Drakić je saopštila da pivara Trebjesa već dugi niz godina realizuje aktivnosti kojima doprinosi društvenoj zajednici, kao i da je riječ o kompaniji koja uspješno posluje, bez obzira na izazove.

Ona je dodala da je PKCG uputila Vladi predlog 12 mjera podrške privredi, uz najavu da će one biti inovirane u skladu sa ekonomskim kretanjima i potrebama poslovne zajednice. Komora će se, prema riječima Drakić, zalagati da se privredi olakša poslovanje i sačuva likvidnost kompanija.

Pivara Trebjesa, koja od 2012. godine posluje u okviru Molson Coors Beverage Company, danas proizvodi osam pivskih brendova, distributer je i devet svjetski poznatih piva, a odnedavno i pića van te kategorije.

Delegacija PKCG će narednih dana obići laureate nagrada u ostalim kategorijama, kao što su Zetagradnja i Hemosan, Crnogorski Telekom i Fly Montenegro.

PKCG će i ove godine za postignute rezultate nagraditi po jednog kandidata iz reda preduzetnika/malih preduzeća i srednjih/velikih, kao i kompaniju u ženskom vlasništvu. Dodjela nagrada planirana je u novembru, za Međunarodni dan preduzetnika.

Na Vrmcu otkrivena plantaža marihuane, dvoje uhapšenih

0
Marihuana na Vrmcu – foto UP

Kotorska policija uhapsila je dvije osobe koje se sumnjiče za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

“Uhapšen je R.B. (22), državljanin Republike Albanije sa boravkom u Tivtu, kao i F.B. (20) državljanin Crne Gore sa prebivalištem u Tivtu, a njemu se na teret stavlja i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Naime, postupajući po operativnim informacijama kotorska policija je realizovala akciju na području brda Vrmac u bokokotorskom zalivu i u pronašla dvije plantaže opojne droge marihuana sa 286 stabljika. Na pronađenim plantažama određeni dio stabljika je zatečen u fazi sušenja, dok je manji dio zatečen u fazi sazrijevanja.

“U sklopu navedenih aktivnosti službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici, izvršili pretres stana koji koriste R.B. i F.B. Pronađen je pištolj „Pietro Bereta“ kalibra 7,65 mm, oko 100 grama marihuane, kao i 10 stabljika ove opojne droge”, saopšteno je iz poicije.

Na Vrmcu otkrivena plantaža marihuane, dvoje uhapšenih
Marihuana na Vrmcu – foto UP

Sumnja se da su pomenuta dva osumnjičena lica, zajedno sa još jednim, za sada nepoznatim licem, zasadili i uzgajali opojnu drogu marihuana sa namjerom da je stave u promet na tržištu. Policija sprovodi aktivnosti na identifikaciji i lociranju pomenutog, za sada nepoznatog lica.

Marihuana na Vrmcu – foto UP

“Pronađena droga i oružje biće upućeni na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu. R.B. i F.B. su uz krivičnu prijavu privedeni tužiocu u Višem državnom tužilaštvu koji im je nakon saslušanja donio rjesenja o zadržavanju do odluke sudije za istragu Višeg suda u Podgorici”, navodi se u saopđštenju policije.

Blokiraće Jadransku magistrala ako ne dobiju DUP, poručili mještani Lepetana

0
Blokiraće Jadransku magistrala ako ne dobiju DUP, poručili mještani Lepetana
Lepetane Foto S.L.

Mještani Lepetana završili potpisivanje peticije i upiutli je državi i lokalnoj upravi


Nakon desetodnevnog  prikupljanja potpisa građana na peticiju, Mjesna zajednica Lepetane danas je Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) uputila inicijativu za izradu  Detaljnog urbanističkog plana Lepetane.

Područje ove MZ, odnono naselja Lepetane sa okolino, jedino je na području Tivta koje nema važeći DUP a što je problem koji traje već godinama. DUP Lepetane bi trebalo da pokriva površinu od 20,24 hektara i obuhvata teritoriju najsjevernijeg dijela Opštine Tivat. Ovaj planski dokument obuhvata prostor od krajnje sjeverne granice naselja Lepetane prema tjesnacu Verige do rta Opatovo na jugu, sa isključenim područjem dosadašnje kasarne u Lepetanima površine 4,69 hektara, a za koju je već prije nekoliko godina napravljen i u Skupštini Opštine Tivat usvojen posebni Urbanistički projekat.

Vlada Crne Gore je od usvajanja aktuelnog katastrofalno lošeg Zakona o planiranju i izgradnji prostora koji je planiranje centralizovao a državnom nivou i izuzeo ga iz nadležnosti lokalnih uprava, u dva navrata je počev od 2019. do danas, donosila odluku o pokretanju  postupka izrade novog DUP-a Lepetane, birala obrađivača i davala mu programski zadatak. Međutim, Vlada je nakon toga, takođe dva puta bez ikakvog obrazloženja, donosila i odluke o prestanku važenje svojih ranijih odluka o izradu novog DUP-a za Lepetane. Posljednji put je to Vlada bivšeg premijera Zdravka Krivokapića uradila 29.decembra prošle godine.

Ovo u praksi znači da stanovnici Lepetana, ali i lokalna uprava Tivta imaju potuno „vezane ruke“ kada je u pitanju legalna izgradnja bilo kakvog novog objekta na području te mjesne zajedince. Mještani ne mogu graditi nove kuće i druge objekte, a lokalna uprava Tivta ne može započeti izgradnju bilo kojeg novog javnog ili objekta infratsrukture, iako su oni prijeko potrebni u tom naselju gdje se već decenijama gotovo ništa značajnije nije uložilo.

Zbog toga je nadevno u Lepetanima održan zbor građana na kojem je izražen revolt i protest mještana, te je počelo prikupljanje potoiusa na peticiju kojom se od nadležnih traži da pod hitno izrade i usvoje novi DUP. Lepetanci kako je tada poručeno, već godinama bezuspješno čekaju DUP kako bi konačno mogli da valorizuju svoja imanja, a nedostatak tog plana destimuliše ljude koji žele da poštuju zakon i propsie, dok se sa druge strane ovakvim neodgovornim odnosom države, građani bukvalno tjeraju da počnu bespravno da grade.

Lepetane foto Opština Tivat

„Ta inicijativa je praćena peticijom i proslijeđene su MEPU, kao i Opštini Tivat. Moram naglasiti da su Opština i Mjesna zajednica više puta upućivale upit MEPU da li će se i kada pristupiti izradi DUP-a, međutim odgovora nije bilo.“- kazao je danas predsjednik MZ Lepetane Đuro Grubišić i dodao da je Ministarstvu kojeg vodi  ministarka Ana Novaković- Đurović (URA) dat rok od 15 dana da odgovori na zahtjeve mještana.

Grubišić je posebno naglasio da je više puta bila započeta izrada DUP-a, ali je iz neobjašnjenih razloga stopirana.

„U slučaju da ne bude odgovora ni nakon 15 dana, mještani će biti primorani da stupe u akciju u vidu blokiranja saobraćaja na Jadranskoj magistrali.“- naglasio je predsjednik MZ Lepetane.

Komunalna policija u akciji – suzbijanje nelegalne prodaje voća i povrća, kao i visokih decibela muzike

0
Komunalna policija u akciji – suzbijanje nelegalne prodaje voća i povrća, kao i visokih decibela muzike
Budva foto Boka News

Komunalna policija nastavila je sa akcijom suzbijanja nelegalne prodaje u okviru koje je oduzela voće i povrće, koje je proslijedila Crvenom krstu u Budvi. Zbog nelegalne prodaje u Budvi i Bečićima izrečene su prekršajne kazne za četiri osobe u iznosu od po 100 eura.

Komunalna policija nastavila je i akciju suzbijanja buke, te zabranila emitovanje muzike zbog neposjedovanja limitera zvuka ugostiteljskom objektu “La musica” – pravnom licu D.O.O “Bellaggio interactive” iz Budve do otklanjanja nepravilnosti.

Uporedo su vršene i kontrole, pa je Komunalna policija zbog nepoštovanja radnog vremena izrekla je prekšajni nalog firmi D.O.O “Predator game” -Igraonica od 500 eura i odgovornom licu u pravnom licu 50 eura.

Herceg Novi domaćin prvog turnira Regionalne lige

0
Herceg Novi domaćin prvog turnira Regionalne lige
Jadran – bazen na Škveru – foto PVK Jadran

Herceg Novi će od 6. do 8. oktobra biti domaćin prvog turnira nove sezone Regionalne vaterpolo lige, saopštio je Upravni odbor regionalnog takmičenja.

Kalendarom takmičenja predviđeno je da ligaški dio bude odigran kroz nekoliko turnira, na kojem će ekipe biti podjeljene u četiri grupe sa po tri kluba.

Na hercegnovskom turniru, osim domaćeg Jadrana, igraće dubrovački Jug i Primorac Kotor.

Turnir A grupe otvoriće duel Juga i Primorca, dok će u petak igrati Jadran i Jug AO.

Za subotu zakazan je duel Primorca i Jadrana.

Sve utakmice na bazenu Jadrana na Škveru, a počeće u 19 sati.

“Delfin” domaćin Europa Cup-a za klasu ILCA, stiže preko 80 jedriličara iz 14 zemalja

0
EUROPA CUP

Jedriličarski klub Delfin u Tivtu od 6. do 9. oktobra organizuje regatu Europa Cup-a za klasu ILCA, treće veliko međunarodno takmičenje kojim tivatski klub nastavlja da pozicionira Crnu Goru na mapi prepoznatljivih evropskih jedriličarskih destinacija.

Vrhunska organizacija Balkanskog prvenstva 2019.godine, te prošlogodišnjeg Evropskog prvenstva za klasu ILCA do 21.godine, preporučili su Tivat i Crnu Goru EurILCA asocijaciji da im povjeri organizaciju predstojećeg takmičenja, koje će okupiti preko 80 takmičara.

EurILCA je evropska organizacija za klasu ILCA, osnovana na Evropskoj godišnjoj generalnoj skupštini 30. novembra 2013. u Ženevi. Koordinira sve 42 evropske zemlje, izdajući smjernice, Obavještenja o regatama i Uputstva za jedrenje, upravlja kalendarom i prijavama svih regata Evropskog prvenstva, Europa kupa i Master serije, pružajući podršku organizacionom odboru svakog pojedinačnog takmičenja.

Izuzetno iskustvo i saradnja sa tivatskim Delfinom u organizaciji Evropskog prvenstva Luštica bay 2021. u zalivu Trašte, dovode u Tivat regatu Europa Cup-a, za koji su se do sad prijavili takmičari u klasama ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4 iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Švajcarske, Kipra, Grčke, Češke, Portugala, Ukrajine, Njemačke, Bahrein i domaćina, Crne Gore.

“Delfin” domaćin Europa Cup-a za klasu ILCA, stiže preko 80 jedriličara iz 14 zemalja
Laser – regata

Očekuje se da će povodom Europa Cup-a u Tivtu boraviti preko 300 učesnika događaja- takmičara, trenera i drugih članova stručnih timova, kao i porodica učesnika. Pored crnogorske ILCA reprezentacije u sastavu Milivoj Dukić, Ilija Marković i Nikola Golubović, boje naše zemlje braniće još 14 takmičara iz svih bokeljskih jedriličarskih klubova.

Regata Europa Cup Tivat 2022 biće organizovana u akvatorijumu Tivatskog zaliva, sa operativnom obalom na Seljanovu, ispred prostorija JK Delfin.  Organizaciju događaja su, pored EurILCA, podržali Opština Tivat, Turistička oganizacija Tivat, lokalna javna preduzeća i kompanije.

Promocija zbornika dječijih radova “Ja protiv nasilja”

0
Promocija zbornika dječijih radova “Ja protiv nasilja”
Ja protiv nasilja

U okviru Dječije nedjelje(koja se obilježava svake godine u prvoj sedmici oktobra Narodna biblioteka Budve i NVO Talas, Budva predstaviće zbornik dječijih radova “Ja protiv nasilja” u holu Akademije znanja u petak, 7.oktobra sa početkom u 18 sati. Tom prilikom biće upriličena i izložba dječijih radova na tu temu koji su našli svoje mjesto u Zborniku. Zbornik literarnih i likovnih radova djece uredile su profesorice Zorica Joksimović i Sanja Pantović koje će ga i predstaviti, a o zborniku i temi Ja protiv nasilja govoriće i psihološkinja Nada Božović, dok će promociju voditi Stanka Stanojević iz Narodne biblioteke Budve. Nagrađeni učenici, djeca budvanskih osnovnih škola, pročitaće svoje radove.

U Uvodniku Zbornika nalazi se pjesma dječijeg pjesnika Velimira Ralevića, izbor likovnih radova napravila je Ana Bastać Martinović, a na naslovnoj strani nalazi se likovni rad Leile Šabotić, učenice JU Druga osnovna škola, Budva.

Nagrađeni su poetski i prozni radovi učenika u kategoriji nižih i viših razreda osnovnih škola: Andrej Huter, Staša Jabučanin, Danilo Mijatović, Zoja Zečević, Karolina Kopitović, Anđelina Janković, Anđela Krstajić, Petra Stanjević, Dunja Čarmaković, Julija Kadina,Teodora Matović i Anđela Vučković. Nagrađeni su i likovni radovi učenika u istim kategorijama: Vito Gregović, Đorđe Janković, Petra Radulović, Darija Konkova, Ajla Šabanić i Alisa Miheeva. Takođe, u Zborniku “Ja protiv nasilja” zastupljeni su i pohvaljene pjesme, priče i likovni radovi učenika budvanskih osnovnih škola.

Obilježavanje Međunarodne nedjelje djeteta predstavlja način da se ukaže javnosti na potrebu i obavezu poštovanja djeteta i na zaštitu dječijih prava garantovanih Konvencijom o pravima djeteta koju je 1989. godine usvojila Skupština UN-a. „Dječija nedjelja“ ima cilj da promoviše prava djeteta, utiče na poboljšanje društvene brige za djecu i jačanje odgovornosti svih subjekata zaštite, kao i da upozna širu javnost sa potrebama djece, sa njihovim psihosocijalnim odrastanjem pod jednakim uslovima.

Von der Leyen predlaže da se ograniči cijena plina i zajednički nabavljaju energenti

0
Von der Leyen predlaže da se ograniči cijena plina i zajednički nabavljaju energenti
Plin – foto EPA

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je u srijedu u Europskom parlamentu ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije i zauzela se za zajednički sustav nabave energenata u EU-u.

Šefica EK upozorila je na raspravi o eskalaciji ruske agresije na Ukrajinu da će se nakon zime ponovno morati puniti skladišta plina, istaknuvši da bi EU “trebala imati zajednički sustav nabave energenata”.

Pozdravila je plan REPowerEU kojim “se ubrzava prema energetskoj neovisnosti”.

Europska komisija je još 18. svibnja predstavila plan “REPowerEU”, kao odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Taj plan predviđa prestanak ovisnosti o ruskim energentima do 2027. godine.

“EU je spremna razgovarati o ograničenju cijene plina za proizvodnju električne energije”, rekla je eurozastupnicima von der Leyen.

Šefica EK rekla je da bi ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije bilo “privremeno rješenje do novog europskog indeksa cijena”.

Von der Leyen je također upozorila da je potrebno zaštititi europsku energetsku infrastrukturu.

“Sabotaža plinovoda Sjeverni tok pokazala je koliko je ranjiva naša energetska infrastruktura (…) Moramo biti pripravniji, provesti stres testove kritične infrastrukture, koristiti satelite za nadzor i detektiranje potencijalnih prijetnji”, rekla je von der Leyen.

Pregovara se o osmom paketu sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini. Na raspravi je šef europske diplomacije Josep Borrell najavio da bi “Vijeće danas trebalo postići dogovor o novim sankcijama Rusiji”.

Energetska ovisnost utjecala je na europsku vanjsku politiku prema Rusiji, ali to se sad mijenja, rekao je Borrell.

“U kolovozu prošle godine uvezli smo 12 milijardi kubičnih metara plina, ove godine samo četiri – tri puta manje”, naglasio je.

Borrell je pohvalio ukrajinska napredovanja u ratu, ali upozorio da Ukrajina ratuje protiv nuklearne sile “koja sada trpi gubitke i zato prijeti korištenjem nuklearnog oružja”.

Šef europske diplomacije dodao je da treba nastaviti adekvatno podržavati Ukrajinu, izolirati Rusiju i pomoći europskim državama koje osjećaju posljedice tog rata.

“Da bismo postigli mir, Ukrajina mora vratiti teritorijalnu cjelovitost i suverenitet, a Rusija mora preuzeti odgovornost, odgovarati za ratne zločine. Zbog toga šaljemo vojnu pomoć, namećemo sankcije i ulažemo diplomatske napore”, naglasio je Borrell.

U rujnu su održani referendumi o pridruživanju četiriju ukrajinskih regija Rusiji, a Moskva je rezultate glasanja iskoristila kao temelj za pripajanje regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja. Zapad i Ukrajina osudili su referendume kao “lažne” i “namještene”.

“Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja su neovisne i suverene ukrajinske regije. Lažni referendumi ne mogu to promijeniti”, rekla je na početku ključne rasprave predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsoli.

Na Čilipima je od januara do kraja septembra otpremljeno ukupno 1.881.850 putnika

0
Na Čilipima je od januara do kraja septembra otpremljeno ukupno 1.881.850 putnika
aerodrom dubrovnik – oto JL

Zračna luka Dubrovnik ovog je septembra zabilježila ukupno 336.890 putnika, 130 hiljada putnika više nego u istom mjesecu prošle godine (207.558), no ujedno i 70 hiljada putnika manje u odnosu na septembar 2019. godine.

Na Čilipima je od januara do kraja septembra ove godine prihvaćeno i otpremljeno ukupno 1.881.850 putnika, što je već sada duplo bolji rezultat u odnosu na cijelu 2021. godinu, no u usporedbi s prvih 9 mjeseci 2019. godine, čak 623.096 putnika manje.

Za izazivanje i podmetanje požara proteklog ljeta procesuirane dvije osobe – izazivanje opšte opasnosti do pet godina zatvora

0
Za izazivanje i podmetanje požara proteklog ljeta procesuirane dvije osobe – izazivanje opšte opasnosti do pet godina zatvora
Požari u Boki

Velika prostranstva šume i niskog rastinja na teritoriji opštine Herceg Novi uništena su tokom požara koji su bili svakodnevica ovog ljeta. Manji broj njih uzrokovan je nekom prirodnom pojavom, a za većinu je kriv čovjek, pokazala je policijska istraga. Predviđene kazne su i do pet godina zatvora.

Policija je identifikovala dva lica za koje je istraga pokazala da su počinili krivično djelo izazivanja opšte opasnosti i oni su procesuirani Osnovnom državnom tužiocu u čijoj nadležnosti je dalji rad i procesuiranje prema sudu, kazao načelnik Centra bezbjednosti HN Predrag Žižić.

– U selu Žvinje, u blizini stambenih objekata, 2. jula je registraovan požar koji je usled jačeg inteziteta vjetra stihijski opožario veću površinu niskog i visokog rastinja u navedenom reonu. Nakon kriminalističke obrade PS CB Herceg Novi su identifikovali i nadležnom tužiocu procesuirali lice P.S (1933. godište) za kojeg se istragom i vještačenjem utvrdilo da je izazvao požar nemarom i grubom nepažnjom zbog čega je bila ugrožena imovina veće vrijednosti. Navedeni je uz krivičnu prijavu procesuiran nadležnom ODT u Herceg Novom. Policijski službenici CB HN su 9. avgusta lišili slobode R.L (19) iz Herceg Novog, i protiv njega podnijeli krivičnu prijavu ODT u Herceg Novom zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio 10 krivičnih djela izazivanje opšte opasnosti zbog podmetanja požara u dijelu hercegnovskog zaleđa, uz regionalne puteve paleći nisko i visoko rastinje. Požare je u kontinuitetu izazivao u naselju Njivice, Žvinje, Sutorini, Podima, Kamenom, Mokrinama, Sitnici, Zelenici i Kumboru.

Foto: RTHN/ načelnik CBHN Predrag Žižić

Privođenju okrivljenih prethodila je višednevna istraga pripadnika Uprave policije i Službe zaštite, pojašnjava načelnik Žižić.

– Naime službenici CB HN su nakon višednevnih, intenzivnih, proaktivnih mjera i radnji uspjeli da identifikuju počinioca i rasvijetle podmetanje više požara koji su se desili od 24. jula do 8. avgusta, a koji su prouzrokovali veću materijalnu štetu. Osumnjičenji R.L je u ovom vremenskom periodu je podmetao požare.

Počinjena je velika materijalna šteta, izmjenjena vizura hercegnovske okoline, a sposobnošću Službe zaštite i spasavanja i uz pomoć mještana, sačuvane su kuće i ljudski živote. Ipak, krivični zakon za one koji izazovu ovakvu vrstu opšte opasnosti predviđa zatvorske kazne do pet godina, kazao je Žižić.

– Za krivično djelo iz člana 327 krivičnog zakonika izazivanja opšte opasnosti predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Napominjem da građani za imovinsko pravnu štetu koja je nastala na objektima svoje pravo mogu da ostvare u parničnom postupku pred sudom ili da se u redovnom  krivičnom postupku priključe gonjenju počinioca krivičnog djela, kazao je načelnik Žižić.

On je apelovao na građane da svako sumnjivo ponašanje određenih osoba za koje smatraju da mogu izazvati opštu opasnost, prijave pripadnicima Centra bezbjednosti HN.

/RTHN/