Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca - foto Boka News

1 od 8

U kotorskoj katedrali Svetog Tripuna u nedjelju je predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca. Urednik ovog kapitalnog izdanja koje se sastoji od 10 knjiga je don Srećko Majić, peraški župnik i direktor NIP „Gospa od Škrpjela“.

Na predstavljanju su govorili mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjsko biskup u miru, akademik dr Radovan Tomić, Slavko Dabinović bibliotekar, priređivač izdanja,  i don Robert Tonsati, kancelar biskupije.

„Monumentalna Boka iz crkvene, kulturološke iz književne, izdavačke, finacijske pa i internacionalne strane što se u koncentričnim krugovima izžaruje sa otoka Gospe od Škrpjela, Perast 2022. – 2023. priredili su don Srećko Majić i Slavko Dabinović svih 10 svezaka, sa 4.839 stranica. Izdavači su stavili naziv Izabrana djela, a sva je prilika da su to sabrana djela,  na čemu im čestitam od sveg srca. U ovoj ediciji su obuhvaćeni Butorčeve studije, članci, od 1913. do 1965.godine. Pavao Butorac uživo je ugled među hrvatskim teolozima, svećenicima i biskupima, i uopće kulturnim radnicima“ – kazao je između ostalog, mons. Ratko Perić.

Akademik dr Radovan Tomić istakao je da nema pisca koji je zadnjih 150 godina zadužio Boku Kotorsku svojim djelima, kao Pavao Butorac.

„U knjigama koje je pisao naći ćete da je pratio povjesnu znanost u Evropi tog doba, on je bio objektivni istraživač bokeljske prošlosti to je njegova veličina. Pavao Butorac je najvažniji povjesničar Boke 20. stoljeća, njegov opus nije niko nadmašio. Iz njegovih knjiga mogu reći da smo svi naučili što je Boka kotorska, i da će buduće generacije iz njegovih knjiga moći pročitati i naučiti što je to umjetnost u Boki kotorskoj, što je to nacionalo, što je to lijepo u Boki, to je njegova veličina, što je pocrtao, pisao, protumačio, arhivski istražio sve ono što je za Perast, i ono u njegovoj okolici bilo epohalno važno“ – kazao je akademik dr Radovan Tomić.

Slavko Dabinović, bibliotekar koji je priredio izdanje sa don Srećkom Majićem brojnoj publici u katedrali Svetog Tripuna  u kratkim crtama predstavio je svih 10 svezaka. On je kazao da je ovime nije završeno istraživanje, Butrovčevog opusa, koji je bio inzvaredan poznavalac latinskog jezika, kateheta, biskup, doktor teologije, arhivski istraživač, učesnik II. vatikanskoga koncila (1963–65).

Don Robert Tonsati, kancelar biskupije zahvalio se izdavačkoj kući Gospa od Škrpjela čiji je osnivač  don Srećko Majić, za ovaj izuzetan izdavački poduhvat. On podsjetio da je upravo don Srećko Majić, između ostalog i kroz izdavačku djelatnost zadužio i obogatio Kotorsku biskupija sa 80 knjiga koje je priredio i štampao.

„Zadužio je sve one koji se žele iskreno i ozbiljno posvetiti povjesti, kulture, duhovnosti Boke Kotorske“ – poručio je don Robert Tonsati.

„On je odgovoran pisac, ima nedvojbenu etiku i kršćanski moral, koji nosi goleme erudicije intelektulno poštenje, koje je danas rijetka osobina. Kao povjesničar Butorac radi na primarnim izvorima a neki su prvi put objavljeni zahvaljujući njemu. Moramo biti zahvalni i ponosni na intelektualni dar i predanje biskupa Butorca ali i njegovom biskupskom poslu koji smo ovim izdanjem nekako oživjeli, ali moramo biti zahvalni i don Srećku na njegovom sada već više od pedest godina služenja u Perastu, Gospi od Škrpjela, ovoj Biskupiji, kao svećenik i marljivi intelektualni djelatnik i objavljivač toliko značajnih naslova“ – kazao je don Robert Tonsati.

Don Srećko Majić zahvalio se svima koji su pomogli da ovo kapitalno djelo ugleda svjetlost dana. U emotivnom govoru on je istakao da je Butorac bio Peraštanin, Bokelj, svećenik, biskup, veliki intelektualac, te da se prvi puta susreo sa njim u sjemeništu u Dubrovniku davne 1962. godine kada je bio Dubrovački biskup.

Pavao Butorac, bio je povjesničar i teološki pisac (Perast, 26. III. 1888 – Dubrovnik, 22. XI. 1966). Studij teologije završio u Zadru 1910. Potom je službovao kao župnik i kateheta u gimnazijama u Kotoru, Zadru i Splitu, a zatim kao rektor kotorskoga sjemeništa 1918–20. Kotorskim biskupom imenovan je 1938., administratorom Dubrovačke biskupije bio od 1940., a dubrovačkim biskupom od 1950. Sudjelovao u radu II. vatikanskoga koncila (1963–65). Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu dodijelio mu je 1964. počasni doktorat.

Uz teme iz teologije i duhovnosti, težište njegovog znanstveno-istraživačkog rada bilo je na svjetovnoj i crkvenoj povijesti Boke kotorske i Južnog Jadrana.

/Miro Marušić/