Iako prema podacima Turističke organizacije u gradu trenutno boravi 14.487 gostiju, što je za 25 odsto više od ukupnog broja prijavljenih turista na isti dan 2021.godine, popunjenost plaža ne korespondira s brojem gostiju.
Većina zakupaca se još uvijek priprema za goste, jer, kako pojašnjavaju, veću popunjenost očekuju tokom jula. U ovom trenutku zakupci poštuju pravila Morskog dobra, ali cijene iznajmljivanja plažnog mobilijara variraju, negdje su ostale na prošlogodišnjem nivou, a na nekim plažama dosežu izuzuzetno visoku cijenu.
Za iznajmljivanje ležaljke potrebno je platiti od 6 do 100 eura. U luksuznom kompleksu Portonovi za prvi i drugi red ležaljki mora se izdvojiti 100 eura, za treći red 60, a za četvrti 50 eura. Na rivijeri su cijene nešto povoljnije, pa je za dvije ležaljke i suncobran potrebno izdvojiti između 5 i 14 eura.
Ukoliko se neko odluči za jednu ležaljku, ona će ga prosječno koštati 6 eura ili 60 eura za deset dana odmora.
Za četvoročlanu porodicu s prosječnim primanjima, čiji su kućni budžeti osiromašeni dvogodišnjom pandemijom, a zatim i ekonomskom krizom, riječ je o velikoj cifri, pogotovo ako se tome dodaju uvećane cijene parkinga i namirnica u prodavnicama.
Potrebno je imati u vidu da gosti Herceg Novog nisu visokoplatežni, a kada se cijenama ležaljki dodaju skuplji napici ili parče pice u odnosu na lani (velika kafa 1,50 eura, pivo 2 eura, koliko i sokovi, parče pice 1,70 eura), onda se može zaključiti da se cijene nisu upodobile ekonomskom statusu gostiju koji se najčešće opredjeljuju za Novi.
Zakupci kupališta kažu da su prilagodili plaže svim zahtjevima Morskog dobra. Ilija Vuksanović, jedan od zakupaca plaže u Zelenici, ističe da je njegova plaža stekla sve uslove i dobila rješenje za upotrebu i korištenje.
-Kao što vidite, oslobodili smo 50 odsto prostora, to je ovih tridesetak metara od plivališta Vaterpolo kluba “Galeb”. Cijene smo ostavili na prošlogodišnjem nivou, s obzirom na to da je Zelenika malo lošija zona u odnosu na one u Herceg Novom, tako da nemamo prostora da podižemo neke cijene. Problem predstavlja kvalifikovana radna snaga. Ove godine sam bio primoran da angažujem omladinu iz Zelenike. Sada u kuhinji imam dva maloljetna lica, jedan ima 17, a drugi 15 godina. Uklopili su se u sistem i hoće da rade. Bolje neko ko ne zna, a hoće, nego genijalaci koji neće da rade/ poručio je Vuksanović.
Slodan Radović Krušo, ugostitelj i zakupac plaže, kaže da su cijene plažnog mobilijara ostale na prošlogodišnjem nivou.
– Sve se to naravno može provjeriti kod naših momaka koji se bave naplatom. Dakle, za ležaljku je potrebno izdvojiti 6 aura, a za suncobran 4 eura. Kada je riječ o nedostatku kvalifikovane radne snage, to je zaista problem. Međutim, uspio sam naći kvalitetnu radnu snagu, ali bio sam prinuđen da dva mjeseca plaćam ljude koji nisu imali prostora da se uposle. Zaista je teško i skupo doći do kvalifikovane radne snage/ kazao je Radović.
Norwegian Cruise Line objavio je ovoe sedmice a da su neka planirana krstarenja odgođena nakon što je kruzer Norwegian Sun prošlog vikenda udario u santu leda prilikom plovidbe u blizini ledenjaka Hubbard na Aljasci, prilikom čega je ovaj brod za krstarenja od 78.000 bruto tona pretrpio zasad neutvrđenu štetu.
Radi se o manjoj santi leda, tzv. “growleru“, a sudar se dogodio za vrijeme guste magle koja je znatno ograničavala vidljivost na području.
Nakon incidenta koji se dogodio u subotu, brod na kojemu se nalazilo 2.000 putnika idućeg je dana pristao u Jeunau na Aljasci gdje se procjenjuje šteta. Iako je opseg štete zasad nepoznat, pretpostavlja se da je došlo do proboja trupa i drugih oštećenja. Brod je nakon inspekcije nastavio putovanje smanjenom brzinom te plovi prema Seattleu gdje će stići u četvrtak, piše Salvage and Wreck.
Putnici su naveli kako ih je u subotu ujutro probudilo podrhtavanje. Nije poznato kojom se brzinom kretao kruzer, ali videosnimka koju su putnici podijelili na društvenim mrežama prikazuje komad sante leda koja nakon sudara pluta s desne strane broda.
Nakon sudara, glasnogovornik Norwegian Cruise Linea izvijestio je kako je došlo do sudara kruzera s “growlerom”. Ovakve sante leda obično nisu dulje od otprilike 2 metra te su odvojene od većih formacija leda i nalaze se nisko na površini oceana. S obzirom da se većina njihove mase nalazi ispod vode, a voda se često prelijeva preko njihovih vrhova, izrazito ih je teško uočiti s komandnog mosta, piše The Maritime Executive.
Nakon incidenta, kruzer je usporio te je promijenio kurs, otkazavši zakazani posjet luci Skagway na Aljasci. Zaplovio je prema luci Juenau u kojoj je obavljena inspekcija.
“Obalna straža Sjedinjenih Američkih Država i druge lokalne pomorske vlasti dale su kruzeru dopuštenje da se vrati u Seattle smanjenom brzinom”, izvijestio je glasnogovornik.
Prema navodima putnika, brod je iz Juneaua otplovio u ponedjeljak, a trenutni AIS pokazuje da putuje brzinom od približno 16 čvorova i da mu je iduće odredište Victoria u Kanadi. Moguće je da se radi samo o tehničkoj informaciji, s obzirom da Norwegian izvještava kako će se svi putnici iskrcati u Seattleu, kako je i prvotno planirano.
Norwegian Sun je na 9-dnevno krstarenje krenuo iz Seattlea 21. lipnja. Prije nego što su krenuli prema ledenjaku Hubbard, posjetili su Sitku, Aljasku i Icy Strait Point. Nastavak krstarenja i posjete lukama u Skagwayu i Ketchikanu otkazani su nakon incidenta. Iduće krstarenje na koje je brod trebao krenuti bilo je zakazano za 30. lipnja, no i ono je otkazano kako bi se na brodu mogli izvršiti nužni popravci.
Sudari kruzera s manjim santama leda česti su na krstarenjima kod Aljaske. Led povremeno udari o trup i obično ne uzrokuje nikakvu štetu. Međutim, ovog puta je veličina sante leda u kombinaciji s brzinom broda i jedinstvenim spletom okolnosti rezultirala prvim prijavljenim slučajem u kojemu je moderni kruzer oštećen i prisiljen otkazati krstarenja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om
“Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni se žele pridružiti NATO-u, pa samo naprijed”, rekao je Putin ruskoj državnoj televiziji nakon razgovora sa čelnicima država srednje Azije u Turkmenistanu.
“No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati odgovoriti istom mjerom i stvoriti iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje”, rekao je Putin.
Rekao je kako je neizbježno da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stockholmom pogoršati zbog njihovog članstva u NATO-u.
“Među nama je sve bilo u redu, ali sada bi moglo doći do nekih napetosti, a sigurno hoće”, rekao je i dodao da je “to neizbježno ako prijeti opasnost”.
Putin je izjavu dao dan nakon što je Turska, članica NATO-a, odustala od veta na nastojanja Finske i Švedske da se pridruže savezu.
Tri države su na samitu NATO-a, koji se ove sedmice održava u Madridu, postigle dogovor kojim su riješene primjedbe i zabrinutosti Ankare, prvenstveno glede odnosa spram kurdskih militantnih organizacija koje Turska smatra terorističkim.
To znači da Helsinki i Stockholm mogu nastaviti s postupkom pridruživanja NATO-u.
Putin je dodao da su ciljevi onog što Moskva naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini ostali nepromijenjeni, te da je njen cilj “osloboditi” istočnu ukrajinsku regiju Donbas i zagarantovati sigurnost Rusiji.
Rekao je da ruske trupe napreduju u Ukrajini i ostvaruju postavljene ciljeve te da vojna intervencija teče kako je planirano.
“Nema potrebe postavljati rok za završetak kampanje”, rekao je Putin.
Komentarišući raketiranje tržnog centra u ukrajinskom gradu Kremenčuku, ustvrdio je da Rusija ne gađa civilne ciljeve. U napadu na centar u kojem su se nalazili civili ubijeno je najmanje 18 ljudi, a 60 ih je ranjeno.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je jutros u 8:07 časova zemljotres manje jačine sa epicentrom na 12 km sjeveroistočno od Lištice u Bosni i Hercegovini.
“Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4,6 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od V stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 25 km”, saopšteno je iz Zavoda.
Kako javljaju korisnici Twittera, zemljotres se osjetio i na crnogorskom primorju. Jedan od korisnika na Twitteru naveo je da je osjetio zemljotres u Budvi.
Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), zemljotres se osjetio u Sarajevu, Mostaru, Širokom Brijegu i Zenici.
Nastavljeno je takmičenje u jedrenju na Mediteranskim igrama u Alžiru, a na kraju trećeg dana i odjedrenih šest regata, u konkurenciji koja je veoma blizu one na šampionatima Evrope, Ilija Marković zauzima šesto, a Milivoj Dukić osmo mesto.
Ilija Marković je tokom trećeg dana zauzeo osmo i peto mjesto, pa se sa devetog, probio na šesto mjesto. Dukić je bio deveti i četvrti, pa je sa 10. mjesta, stigao do osmog.
Jedriličari iz Crne Gore su ostvarili napredak, učvrstili su se u TOP 10, a u nastavku takmičenja, mogu da se upuste u borbu za medalju. Podsećanja radi, do kraja Igara, ostalo je još pet regata, a samim tim i dosta prilika da se Dukić i Marković još više primaknu pobedničkom postolju.
Lidersku poziciju nakon tri dana, drži Žan Baptist Bernaz iz Francuske, drugi je Žoel Rodrigez Perez iz Španije, a na trećem mjestu je Žan Luka Zelko iz Slovenije.
Od ostalih jedriličara iz regiona, Bruno Gašpić iz Hrvatske je na koti 15, Nikola Banjac iz Srbije na koti 16, Stipe Gašpić iz Hrvatske je na koti 17, a Liam Orel iz Slovenije na koti 18.
Takmičenje se nastavlja 30. juna, a zatim sledi dan pauze. Ostaje nam da jedriličarima iz regiona poželimo mnogo uspjeha i dobar vjetar.
Zbog tropskog talasa i izuzetno visokih temperatura na snazi je narandžasti meteoalarm, a narednih dana biće ekstremno vruće, dok će tokom vikenda živa u termometru dostizati 40 stepeni Celzijusove skale, najavio je meteorolog Branko Micev.
On je u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG saopštio da se naše područje nalazi pod snažnim uticajem veoma tople tropske vazdušne mase sa sjeverzapada afričkog kontinenta, što je uslovilo visoke temperature i vrućine.
Danas nas, kako je rekao, očekuje veoma toplo vrijeme, dok će popodne na sjeveru i u centralnim planinskim oblastima doći do razvoja olujno grmljavinskih oblaka, sa olujnim vremenskim nepogodama.
– Shodno tome izdat je narandžasti meteo alarm za danas. Narednih dana imaćemo visoke tropske temperature, u pojedinim mjestima rekordno visoke temperature. Očekuje se blagi porast temperatura za sjutra i preksjutra. U subotu i do 40 stepeni u Podgorici i Danilovgradu – rekao je Micev.
Vrućine će potrajati do 7. jula, kada nas očekuje pad temperature.
– Pad temperature, a biće uslova za kišu i pojačan sjeverni vjetar. Temperatura će pasti od 5 do 10 stepeni – najavio je on.
Micev kaže da su u pojedinim gradovima u našoj zemlji juče zabilježene rekordne temperature za 29. jun, a kao primjer navodi Žabljak i Ulcinj.
Na Žabljaku je, kaže Micev, bilo 30,9 stepeni.
– Koliko je ovo neobično pokazuje podatak da je za 63 godina na području Žabljaka tokom juna četiri puta temperatura dostizala i prelazila 30 stepeni, a samo prošle i ove godine tri puta. Prošle godine dva puta i ove godine jednom. To je rijedak slučaj – upozorio je Micev.
U Ulcinju je, kako je saopštio, bilo rekordnih 37,7 stepeni za jun u posljednjih 70 godina.
Sve ovo su, kaže on, specifični uslovi kombinacije toplotne energije i visoke vlage u atmosferi.
– Takva kombinacija dovodi do vizokog rizika od olujnih vremenskih nepogoda, grada, udara vjetra, a to smo zapravo i imali ovih dana – kazao je Micev, navodeći da se lokalitet i vrijeme nevremena ne mogu predvidjeti.
Povodom 100 godina Plivačkog-vaterpolo kluba Jadran u subotu, 02. jula zastava kluba biće podignuta na Toru (Sahat kulu), čime će započeti programi u čast ovog značajnog jubileja.
Ceremonija podizanja zastave kluba na kulu koja predstavlja jedan od simbola Herceg Novog biće održana na Trgu Nikole Đurkovića, sa početkom u 10 časova.
Čast da podignu zastavu imaće tandem šampiona, legende Jadrana – najbrža plivačica Jugoslavije iz 1959. godine Tia Čamdžić Dožić i član šampionske generacije iz 1958. godine, najstariji Jadranaš, vaterpolista Boris Čukvas.
Podizanje zastave pratiće otvaranje izložbe fotografija na otvorenom, pod nazivom „Jadranovih prvih 100“.
Izložba će biti postavljena u centru grada, gdje će kroz fotografije snimljene u periodu od 1922. godine do danas brojnim prolaznicima svjedočiti o bogatoj istoriji, razvoju i uspjesima kluba koji je 17 puta bio državni prvak u vaterpolu, 16 puta osvajač nacionalnog vaterpolo kupa, dva puta osvajač Regionalne vaterpolo lige, osvajač turnira Evropskih gradova, vicešampion Evrope i finalista Euro Kupa, kao i 14 puta ekipni državni prvak u plivanju.
Birajući između 3.200 fotografija koje Jadran čuva u svojoj bogatoj arhivi, izložbu su osmislili Boro Mračević, Gabo Golubin i Vojislav Vojo Kilibarda, a odabrane fotografije riječju je dopunila novinar i publicista Vitka Vujnović.
Program će upotpuniti defile Gradske muzike i mažoretki od Tore, na kojoj će se vijoriti Jadranova zastava, do kraja pješačke zone Njegoševe ulice gdje će biti postavljena izložba fotografija.
Centralno dešavanje u čast 100 godina PVK Jadran je vaterpolo utakmica „Jadranove legende“, koja je zakazana za 08. jul u 19 časova na bazenu na Škveru.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 110 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 21. do 23. juna ove godine, pokazali su da je na 83,6% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 10,0% lokacija dobrog, dok je na 6,4% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 9 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 7 dok je na 2 lokacije ona bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na 3 lokacije dobrog i na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 15 ona bila odličnog, na 5 dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 15 dok je na 3 ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija u opštini Bar. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je njih 29 voda bila odličnog kvaliteta, na 1 dobrog, te na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
Kružni toka na MR2 saobraćajnici – Plavi horizonti – Luštica Bay
Gradonačelnik Tivta o kritičnoj situaciji u koju su lokalnu upravu, mještane i turiste doveli neodgovorni izvođači radova na lokalnoj infrastrukturi
Rok za završetak izgradnje nove MR2 pristupne saobraćajnice za turistički kompleks Luštica Bay u Krtolima čliji je investitor Opština Tivat, istekao je juče, a da izvođač radova – podgorička kompanija Civil engineer, „prstom nije mrdnula“ da završi tu saobraćajnicu čiji je najbitniji dio nova kružna raskrsnica na putu prema uvali Pržna.
Raskrsnica koja spaja MR2 sa već ranije sagrađenom MR1 saobraćajnicom i postojećim putem Radovići-Pržna (Plavi horizont) dočekala je špic ljetnje sezone u neprihvatljivom stanu – potpuno raskopana, neasfaltirana i bez u potpunosti postavljenih čak ni ivičnjaka i rigola, pa je jedini put prema jednožj od najvećih atrakcija Tivatske rivijere i najposjećenijih ovdašnjih plaža – Plavom horizontu, u katastrofalnom stanju, na zgražavanje kako turista, tako i domicilnog stanovništva. Raskrsnica je po posljednjem dinamičkom planu koji je Civil Engineer prije nekoliko mjeseci dogovorio i dostavio investitoru – Opštini Tivat, trebala da bude gotova još 10.maja, ali podgorička kompanija već duže bukvalno ništa ne radi na raskopanom gradilištu kružnogh toka. O tome svjedoče i nekoliko u međuvremenu samoniklih i već dobrano poraslih primjeraka jasena i sličnih drvenastih biljaka koje uspijevaju u rovovima napuštenog Civil Engineerovog gradilišta u Krtolima.
„Danas sno imali novi sastaak sa predstavnicima izvođača nakon kojeg smo odlučili da jednostrano raskidamo ugovir sa Civil Engineerom i krećemo u postupak za napaltu ugovorene bankarske garancije i penala u visini od 57.000 eura. Ni svi brojni apeli i ustupci koje je Opština kao investitor ovoj kompaniji upućivala i davala proteklih mjeseci, nisu rezultirali promjenom njenog neprihvatljivo neozbilnjog odnosa prema njenim ugovorenim obavezama i danas imamo ovu za nas katastrofalnu situaciju koja nam je nanijela i tek će nam nanijeti ogromnu materijalnu i štetu u domenu imidža Tivta kod turista koji dolaze na Polavi horizont“- kazao je tim povodom danas na vanrednoj press konferenciji, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP).
On je istakao da je ugovor sa Civil Engineerom za izgradnju MR2 saobračajnice potpisan 21. juna prošle godine sa ugovorenim rokom za završetak posla od 300 dana. Zbog nepredviđenih i dodatnih radova koji su se u međuvremenu pokazali nepohodnim, posao je poskupio na 1,15 miliona eura i po posljendjem usaglašenom dinamilkom planu, morao je biti završen do juče. Kompanija na čijem čelu podgorički biznismen Aleksandar Laković međztim, postupila je krajnje neprofesionalno- maksimalno je usporila ili potpuno obustavila izvođenje radova i bukvalno je ucjenjivala Opštinu da ova pristane da Civil Engineeru uveća ugovorenu naknadu za čitavih 24%, zbog povećanja cijena građevinskog materijala i drugih inputa u poslijednjih nekoliko mjeseci. Opština je to decidno odbacila jer je lani već ugovorila fiksne cijene radova na MR2 sa tom kompanijom, objasnivši njenom vlasniku Lakoviću da bi izlaženje u sustret takvom njegovom zahtjevu bilo nezakonito i da se to ne može napraviti bez novog tendera jer je riječ o javnom novcu.
Željko Komnenovič na pressu
„Oni su međutim, bukvalno prekinuli radove i odlučili da nas na ovaj način sabotiraju jer su izračunali da im se više isplati na im naplatimo penale, nego da završavaju posao po aktuelnim cijenama građevinksog materijala, iako su sami krivi zašto su im inputi sada veći jer posao nisu završili u roku kada je trebalo da ga okončaju“- kazao je Komnenović dodajući da će Opština pokrenuti sve pravne, mehanizme koji joj stoje na raspolaganju da zaštiti svoje interese. Naglasio je da su zbog loših zakonskih rješnja o javnim nabavkama i obligacionim odnosima, ruke lokalnoj upravi u ovome u većoj mjeri vezane, „jer da sutra dovedemo nekog drugog izvođača da makar primarno asfaltira raskopanni kružni tok, Civil Enginner nas može tužiti da uzurpiramo „njegovo“ gradilište.“
Na pitanje hoće li Opština podnijeti krivičnu prijavu protiv Lakovića zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično djelo iznude, Komnenović je odgovorio da će se konsultovati sa advokatima oko te mogućnosti ali da nije optimista da će se time nešto postići „jer i sami ste svjesni kakvo nam je i sudstvo i tužilaštvo u ovoj zemlji“.
„U svakom slučaju, Civil Engineer više nikada neće u Tivtu dobiti nijedan posao čiji je investitor Opština, niti će to dobiti drugi njemu slični neozbiljni i neodgovorni izvođači poput njegove kćerke –kompanije MCG sa kojom smo već raskinuli ugovor za gradnju prve faze obalnog šetališta Belane, odnosno tivatske firme „T-Construction“ koja nije završila treću fazu ulice Cacovo ni kompleks igrališta u Donjoj Lastvi. U sva tri slučaja, u pitanju su tzv. naslijeđeni izvođači koje je odabrala prethodan tivatska DPS-SD-HGI vlast, ao va administracija ih je naslijedila. Te firme su se pokazale kao krajnje neprofesionalne i neozbiljne na što ih je očito, motivisala i navikla prethodna gradska uprava koja im je tolerisala sva kašnjenja ili loš kvalitet izvedenih radova, bez ikakvog pozivanja na odgovornost“- kazao je Komnenović dodajući da je Opština sa svoje strane, na vrijeme ispoštovala sve obaveze prema tim izvođačima, da je platila sve dostavljene situacije i da im ne duguje ni centa.
Plavi Horizonti
On je istakao da e na gradilištu MR2 do sada završeno samo 50% radova i da će Opština što prije pravno bude bilo moguće, na tenderu izabrati novog izvođača koji će završiti taj značajan infrastrukturni objekat. Kazao je da potpuno razumije i opravdava ogromno nezadovoljstvo mješštana Krtola znog raskopanog i nezavršenog krupnog toka za Plavi horizont sa kojim je dočekan špic sezone i da će sa n ima optinsko rukovodstvo imati sasatank u nedjelju. Ukazao je da su osim interesa Opštine i štete koja joj je nanašena ovakvim potupanjem Civil Engineera, ugrožena i prava i interesi turističkih poslenika, ali i strateškog stranog investiorora – Orascoma koji realizuje proijekt Luštica Bay, zbog čega je gradonačelnik apelovao da se u hitno rješavanje problema uključi i Vlada.
„Više puta smo do sada bezuspješno pokušavali dogovoriti sastanak sa resornom ministarkom Anom Novaković-Đurović od koje očekujemo i da konačno dođe u Tivat jer pored ovoga sa MR2 što je urgentno, imamo još dosta problema kada su u pitanju stvari iz domena rada Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma“- podvukao je Komnenović.
Otvoreno pismo povodom takmičarskog Programa 17. izdanja Festivala Meditreranskog teatra Nevena Staničića, penzionisanog Izvršnog producenta i nešto malo Direktor 16 Purgatorija.
Purgatorije izgubljene u ( dobrim ) namjerama.
Nakon dvije Kovid sezone Festivala Mediteranskog teatra u Tivtu, sa nadom i pravom očekivali smo „treću sreću“ u takmičarskoj selekciji regionalnog karaktera, što Purgatorije zapravo bjehu proteklih 16 godina. Uz objektivno primjerenu „fanfu“ i producentski optimizam u najavi, zavrijeđen prethodnim izdanjima festivala, dočekali smo, međutim, zvanični Program skromne ponude od „Maškarata 4+1“ koji barjačeći Purgatorijama, to zapravo ni ove godine nije(su).
Objektivno, lako je pronaći razloge za ovakvu konstaciju, od naravno- finansijskih, do čak i površnih analiza selektovanih predstava izgubljenih između; moguće „dobre“ namjere ? (tako je to sa namjerama ) i što je uvjek pouzdanije dobre prakse, izostale u konkretnom slučaju. Namjeru da se „pomogne“ produkciji nalazim u činjenici oko selektovanja „DON KIHOTA“, u koprodukciji Gradskog Pozorišta i Barskog ljetopisa, predstave koja je izvođačima plaćena još prije dvije godine ( takođe iz „dobre“ namjere, da primijetim ! ), pa samim tim i ne opterećuje ovogodišnji budžet (!); zatim „POKOJNIKA“ Centra za kulturu Tivat i Crnogorskog Narodnog Pozorišta, koji kao premijera na svaki način obogaćuje festival, ali takođe i štedi troškove takmičarske produkcije (!), te „MAŠKARATA“ koje oduvjek i zauvjek, više nego dobrodošlo dolaze iz Dubrovnika, a nakon, prisjetimo se, prošlogdišnjeg izostanka u učešću na Purgatorijema(!). Dakle, najiskrenije preporučujući umjetničke vrijednosti i postignuća navedenih dijela, a nakon očigledno ostvarene finansijske „uštede“ (!) na njima, logično se nameće pitanje o „namjerama“ izostavljanja, takođe od Tatjane Mandić Rigonat selektovanih predstava; ČUDA U ŠARGANU, Jugoslovenskog Dramskog Pozorišta i IBI THE GRAIT ( treba li prevesti – Kralj Ibi ) Narodnog pozorišta Sombor, kada i iole upućeni u samim naslovima, takoreći „na neviđeno“ prepoznaju nezaobilazna djela pozorišne tradicije ovih prostora ( čitati regiona). Tim prije, što režiju potpisuju Jagoš Marković i Andraš Urban. (!) U konačnom, umjesto sedam ( što bi bilo najblaže – pristojno za festival kalibra Purgatorija ) na Programu takmičarske selekcije zatičemo 5, tačnije 4 dramska djela jer je uz PRISTANAK, Ateljea 212 iz Beograda, na spisku još samo SOKOLOVA PESMA, u produkciji Nacionalnog Ansambla Kolo – Beograd, definitivno ostvarenje iz domena, uslovno rečeno – „žanra“, koji može samo dodatno suziti prostor „žiriju“ (?)- ima i to, oko dodjela ovogodišnjih priznanja. No to su već domeni za raspravu druge vrste. Na sve pomenuto, uočljivo, izostaje i obrazloženje produkcije ovogodišnjih Purgatorija, koje bi iz pristojnosti i obzira, prema selektorki, ali i selektovanim a odbijenim djelima – i pozorišnim kućama ( koje su uzgred dugogodišnji partneri i dobitnici brojnih priznanja na istim ovim Purgatorijama), ako ništa, izrazilo dozu poštovanja, eventualnog „žaljenja“ ( navesti koji razlog..itd…) i ohrabrenja oko buduće saradnje. No to bi već bili primjeri dobre prakse.
O finansijskim domenima Purgatorija, odredio sam se još u Programu rada Centra za kulturu Tivat za 2022. godinu uz konstataciju da; opredijeljena sredstva za progranske aktivnosti, citiram: „… upućuju na kontinuitet urušavnja dosadašnje programske koncepcije, a u nedostatku šire rasprave, i na mogućnosti prećutnog odustajanja(!?!) ili revizije njenih pojedinih segmenata, koji objektivno ne mogu opstati u predviđenim finansijskim uslovima…“ U prevodu, prema planiranim sredsvima buđeta, programi Centra su svedeni na iznose iz 2015/16 godine. Nisam međutim očekivao da će se to odnositi i na takmičarski dio Purgatorija, niti da će to raditi i „ racionalizovati“ menandžement i strukture osnivača Centra u takozvanom v.d. i tehničkom mandatu, kaže se u otvorenom pismu Nevena Staničića.
