Uz malo novca i puno domišljatosti do lijepog izgleda grada

0
Detalj iz Velikog gradskog parka

Godišnje održavanje uređenih javnih zelenih površina u Tivtu, ne računajući prostor Velikog gradskog parka koji je kao zaštićeno prirodno dobro pod posebnim režimom upravljanja i održavanja, godišnje gradski budžet Tivta košta skoro 120.000 eura.

Naime, Programom uređenja i održavanja javnih zelenih površina koji priprema i  sprovodi Komunalnio preduzeće Tivat, precizno su specificirani i  obuhvaćeni  svi radovi uređenja, obnove i njege biljnog materijala, redovno košenje travnjaka, održavanja staza i puteva u parkovima, podrezivanje stabala i grmova, te preduzimanje mjera zaštite postojećih zasada kao i uklanjanje odnosno zamjenska sadnja zasada koja su izgubila vitalne i estetske karakteristike.

Uz malo novca i puno domišljatosti do lijepog izgleda grada
Tivat – foto Boka News

Ti poslovi odnose se na ukupno 24 javne zelene površiine u centru Tivra, naseljima Seljanovo, Donja Lastva, Gradiošnica i  Radovići. Za to će se ove godine, prema Programu rada Komunalnog preduzeća Tivat, iz gradskog budžeta izdvojiti i toj firmi uplatiti ukupno 118.634 eura. Od te sume 10.000 eura odnosi se na orezivanje i održavanje visokih stabala po cijelom gradu, a 16.000 eura na trošak redovnog zalivanja svih  javnih uređenih zelenih površina.

Što se Velikog gradskog parka tiče, obzirom na njegov status zaštičenog objekta prirode, za njega Komunalno koje upravlja parkom, izrađuje poseban Godišnji program upravljanja. Ove godine će tako za redovno održavanje i uređenje Velikog gradskog parka biti utrošeno ukupno 18.322 eura. Osim iz budžeta Opštine i manjim dijelom sredstvima JP Morsko Dobro jer se Veliki gradski park cijelom svojom površinom od preko 4,2 hektara nalazi u administrativnim granicama zone morskog dobra u Tivtu, održavanje i dalje uređivanje ove prepoznatljive botaničke bašte nerijetko svojim prilozima u obliku sadnica novih biljaka i drveća, pomažu privreda, građani i NVO sektor Tivta.

Hortikulturno uređeni kružni tok kod stare zgrade Opštine Tivat

Komunalno Tivat inače, za potrebe Velikog gradskog parka ali i za druge javne zelene povrpine u gradu, osim kupovine kod većih dobavljača, biljni materijal dobrim dijelom proizvodi i u sopstvenom rasadniku površine 240 kvadata koji se nalazi u zapadnom dijelu parka.

Tivatske javne zelene površine često dobijaju pohvale mješatna i turista na račun svoje uređenosti i maštovitog dizajna. Najzaslužniji za to su radnici službe Gradskog zelenila Komunalnog preduzeća na čelu sa rukovoditeljkom ove službe, diplomiranom inženjerkom hortikulture Tanjom Krstović koja već godinama ulaže veliku energiju i ljubav u biljke na gradskim  zelenim alejama i skverovima.

DPS Herceg Novi: Lokalna vlast ne rješava problem saobraćaja na šetalištu “Pet Danica”

0
DPS Herceg Novi: Lokalna vlast ne rješava problem saobraćaja na šetalištu “Pet Danica”
Herceg Novi -Šetalište Pet Danica – foto TO HN

I pored činjenice da Herceg Novi ima prelijepo šetalište “Pet Danica“, koje bi trebalo da omogući uživanje, opuštanje i zadovoljstvo našim sugrađanima, to ipak nije slučaj.

“Naime, na tom istom šetalištu je dozvoljeno da saobraća preko 60 vozila što za dostavu, što građanima koji tu stanuju. Utvrđeno je i vrijeme kada mogu da saobraćaju i to od 06:00 do 09:00 sati i od 14:00 do 16:00 sati. Određenog vremena već niko se ne pridržava, broj vozila koji saobraća šetalištem niko ne kontroliše a tek je posebna priča o motociklima za koje i ne postoji evidencija. Pa tako šetači, lica sa invaliditetom, porodice sa djecom i kolicima jednostavno moraju da se sklanjaju, bježe”, saopšteno je danas iz OO DPS-a Herceg Novi.

Takođe, gradske vlasti nijesu tretirale bicikliste a posebno ne vožnju električnih trotineta. I dok biciklisti, kako – tako, vode računa o šetačima, vožnja električnih trotineta, bešumnih i sve bržih, postaje demonstracija vještine vožnje koja sve češće i najdirektnije ugrožava šetače, poručuju oni.

“Česti su slučajevi, na kojima nam ukazuju građani, da vozači električnim trotinetom jedva uspjevaju da nekoga ne povrijede.

Već smo imali primjere sudara trotineta sa veoma teškim posljedicama. Da li treba da se desi i neka nesreća na šetalištu da bi koaliciona vlast u Herceg Novom shvatila da se moraju preduzeti hitne mjere.

Na raspolaganju su im i zabrane i kažnjavanja pa ako treba i oduzimanja tog vozila. Pravnih i tehničkih mogućnosti za regulisanje vožnje šetalištem ima. Sigurni smo da ima i dovoljan broj lica koja to mogu da sprovedu.

Treba samo volja, znanje i htjenje, ali, kod koalicione vlasti u Herceg Novom toga nažalost nema”, poručuju iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.

Korona presjek: 233 nova slučaja, Kotor 22, H.Novi 18, Tivat 13

0
Korona presjek: 233 nova slučaja, Kotor 22, H.Novi 18, Tivat 13
Korona

U Crnoj Gori registrovana su 233 nova slučaja korone, a u posljednja 24 sata nije bilo preminulih od posljedica kovida, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Prijavljen je oporavak kod još 113 pacijenata, a trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 1367.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 29.06.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 973 uzorka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 233 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 66
Nikšić 25
Kotor 22
Budva 20
Herceg Novi 18
Bar 17
Tivat 13
Ulcinj 11
Bijelo Polje 8
Cetinje 8
Rožaje 7
Danilovgrad 5
Pljevlja 5
Mojkovac 3
Berane 2
Plav 1
Tuzi 1
Žabljak 1
UKUPNO 233

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 29.06.2022. godine iznosio je 23,95 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2729.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 240222.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 508
Bar 126
Budva 120
Nikšić 112
Kotor 111
Herceg Novi 70
Ulcinj 65
Tivat 58
Rožaje 36
Bijelo Polje 33
Cetinje 30
Danilovgrad 29
Berane 20
Pljevlja 15
Mojkovac 10
Kolašin 6
Tuzi 6
Andrijevica 3
Plužine 3
Žabljak 3
Plav 2
Šavnik 1
Gusinje 0
Petnjica 0
Crna Gora 1367

Svečano otvaranje KotorArta 1. jula

0
Svečano otvaranje KotorArta 1. jula
Sa pressa KotorArt

U Evropskoj kući održana je konferencija za medije povodom početka festivala KotorArt i njegovog muzičkog programa Don Brankovi dani muzike.

Na press konferenciju su govorili Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor Festivala, maestro Mladen Tarbuk, sopranistkinja Olivera Tičević i tenor Ermin Ašćerić. Konferenciju je vodila PR festivala Nataša Janović.

Nataša Janović je naglasila da na predstojećim Don Brankovim danima muzike gostuje gotovo 500 umjetnika iz 16 zemalja, na više od 200 programa, od čega 42 glavna i preko 170 pratećih. Festival se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, a uz podršku Evropske unije kroz program Kreativna Evropa, Fondacije za otvoreno društvo, tradicionalnih sponzora ​​Luštice Bay i Porto Montenegra, kao i Fonda za Zapadni Balkan. Uz njih, Festival su podržali i Henley & Partners, Regent Porto Montenegro i Montenegro Sotheby’s Realty.

Program, kojim će početi KotorArt, podržali su Delegacija Evropske Unije u Crnoj Gori, ambasade Francuske i Češke Republike, Francuski institut u Crnoj Gori, Ministarstvo kulture Albanije, RTCG i kompanija Valgo, a pored njih, programe Festivala podržavaju  ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Mađarske, Rumunije, Njemačke, Austrije, Kine, Hrvatske, Italije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i drugi.

Na svečanom otvaranju 1. jula u 21.30 sati ispred Katedrale Sv. Tripuna nastupiće Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta Opere i Baleta Albanije, kojim će rukovoditi maestro Mladen Tarbuk, dok će solisti biti Olivera Tičević i Ermin Ašćerić. Premijerno će biti izvedeni odlomci iz opera Les Montenegrins francusko-belgijskog kompozitora Armanda Limnandera i Černohorci češkog kompozitora Karela Bendla, kao rezultati rada Istraživačke jedinice KotorArta, i neka od najpopularnijih djela Bizea, Smetane i Dvoržaka.

Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta će se održati u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.

Nakon desetina godina čekanja: Otvorena savremena cesta Stolac – Neum

0
Nakon desetina godina čekanja: Otvorena savremena cesta Stolac – Neum
Stolac – Neum – Foto: Željko Milićević – AA

Danas je otvorena cesta M17.3 koja je spojila jedini bh. grad na Jadranskom moru, Neum sa unutrašnjošću Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Svečanost je održana na lokalitetu Babin Do uz prisustvo brojnih gostiju i zvaničnika sa svih nivoa vlasti u BiH. Načelnik Općine Neum Dragan Jurković bio je posebno sretan, kazavši da je Neum do danas na neki način bio u blokadi, te da nova cesta otvara hiljadu novih mogućnosti.

“S novom cestom ćemo sasvim sigurno imati mnogo više gostiju, sezona će trajati duže, a ona je važna i u privrednom smislu jer planiramo gradnju dvije poslovne zone”, najavio je Jurković.

Cesta je ostvarenje sna mnogih generacija, poručio je premijer Federacije BiH Fadil Novalić. On je napomenuo da su bh. građani dosad bili primorani putovati neuslovnom cestom do Neuma ili čak ići drugim putem kroz susjednu Hrvatsku.

“Ovo je potpuna integracija Neuma u našu državu. Nastavljamo podupirati turizam, pa naši građani odsad do mora mogu bez pasoša i bilo kakvih kontrola. Intenzivno gradimo i ostavljamo amanet budućim generacijama. Cijela Federacija je veliko gradilište, ne samo kada je u pitanju Koridor 5C”, rekao je zadovoljni Novalić.

Ministar saobraćaja i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine Denis Lasić je kazao da je ovo generacijski projekt od velikog značaja za i za Stolac i za Neum. Podsjetio je da je prije današnjeg otvaranja posljednji put do Neuma izgradila Austro-Ugarska.

“To je bilo prije čak 120 godina. Vlada Federacije BiH u ovom sazivu je napravila projekt, finansirala ga, a sada smo došli i do ovog svečanog trenutka. Ovo je generacijski poduhvat koji mnogo znači i Neumu i Stocu, kao i svima koji će koristiti ovaj put”, izjavio je Lasić.

Neum je dosad sa ostatkom zemlje bio povezan cestom koja dijelom prolazi kroz Republiku Hrvatsku zbog čega se morala prelaziti granica uz duga čekanja, te neuslovnim putem preko Svitave. Nova cesta bi prema predviđanjima stručnjaka trebala donijeti potpuni prosperitet Neumu.

Švicarska se priprema za nestašicu plina

0
Švicarska se priprema za nestašicu plina
Svajcarska

Švicarska vlada priprema se za moguću nestašicu plina i izradila je plan u slučaju da ne bude dovoljno plina za pokrivanje potreba.

Ako apeli za uštede i prelazak na naftna postrojenja ne budu dovoljni, prema Vladinom planu, potrošnja plina će se racionalizirati.

U prvoj fazi bi kućanstva i socijalne službe dobivale plin bez ograničenja.

Međutim, ostali potrošači bili bi suočeni s unaprijed određenim plinskim kontingentima.

Švicarska nema vlastita skladišta plina i potpuno je ovisna o uvozu.

Do tri četvrtine isporuka plina dolazi iz Njemačke, pa bi Švicarska bila automatski pogođena u slučaju nestašice plina u Njemačkoj.

Ležaljke u Herceg Novom od 6 do 100 eura, poskupjeli i hrana i piće

0
Ležaljke u Herceg Novom od 6 do 100 eura, poskupjeli i hrana i piće
Herceg Novi – Foto konobakruso.me

Iako prema podacima Turističke organizacije u gradu trenutno boravi 14.487 gostiju, što je za 25 odsto više od ukupnog broja prijavljenih turista na isti dan 2021.godine, popunjenost plaža ne korespondira s brojem gostiju.

Većina zakupaca se još uvijek priprema za goste, jer, kako pojašnjavaju, veću popunjenost očekuju tokom jula. U ovom trenutku zakupci poštuju pravila Morskog dobra, ali cijene iznajmljivanja plažnog mobilijara variraju, negdje su ostale na prošlogodišnjem nivou, a na nekim plažama dosežu izuzuzetno visoku cijenu.

Za iznajmljivanje ležaljke potrebno je platiti od 6 do 100 eura. U luksuznom kompleksu Portonovi za prvi i drugi red ležaljki mora se izdvojiti 100 eura, za treći red 60, a za četvrti 50 eura. Na rivijeri su cijene nešto povoljnije, pa je za dvije ležaljke i suncobran potrebno izdvojiti između 5 i 14 eura.

Ukoliko se neko odluči za jednu ležaljku, ona će ga prosječno koštati 6 eura ili 60 eura za deset dana odmora.

Za četvoročlanu porodicu s prosječnim primanjima, čiji su kućni budžeti osiromašeni dvogodišnjom pandemijom, a zatim i ekonomskom krizom, riječ je o velikoj cifri, pogotovo ako se tome dodaju uvećane cijene parkinga i namirnica u prodavnicama.

Potrebno je imati u vidu da gosti Herceg Novog nisu visokoplatežni, a kada se cijenama ležaljki dodaju skuplji napici ili parče pice u odnosu na lani (velika kafa 1,50 eura, pivo 2 eura, koliko i sokovi, parče pice 1,70 eura), onda se može zaključiti da se cijene nisu upodobile ekonomskom statusu gostiju koji se najčešće opredjeljuju za Novi.

Zakupci kupališta kažu da su prilagodili plaže svim zahtjevima Morskog dobra. Ilija Vuksanović, jedan od zakupaca plaže u Zelenici, ističe da je njegova plaža stekla sve uslove i dobila rješenje za upotrebu i korištenje.

-Kao što vidite, oslobodili smo 50 odsto prostora, to je ovih tridesetak metara od plivališta Vaterpolo kluba “Galeb”. Cijene smo ostavili na prošlogodišnjem nivou, s obzirom na to da je Zelenika malo lošija zona u odnosu na one u Herceg Novom, tako da nemamo prostora da podižemo neke cijene. Problem predstavlja kvalifikovana radna snaga. Ove godine sam bio primoran da angažujem omladinu iz Zelenike. Sada u kuhinji imam dva maloljetna lica, jedan ima 17, a drugi 15 godina. Uklopili su se u sistem i hoće da rade. Bolje neko ko ne zna, a hoće, nego genijalaci koji neće da rade/ poručio je Vuksanović.

Slodan Radović Krušo, ugostitelj i zakupac plaže, kaže da su cijene plažnog mobilijara ostale na prošlogodišnjem nivou.

– Sve se to naravno može provjeriti kod naših momaka koji se bave naplatom. Dakle, za ležaljku je potrebno izdvojiti 6 aura, a za suncobran 4 eura. Kada je riječ o nedostatku kvalifikovane radne snage, to je zaista problem. Međutim, uspio sam naći kvalitetnu radnu snagu, ali bio sam prinuđen da dva mjeseca plaćam ljude koji nisu imali prostora da se uposle. Zaista je teško i skupo doći do kvalifikovane radne snage/ kazao je Radović.

/Ksenija Matović – Dan/

Norwegian Sun udario u santu leda, krstarenja odgođena do popravka

0
Norwegian Sun udario u santu leda, krstarenja odgođena do popravka
Norwegian-sun

Norwegian Cruise Line objavio je ovoe sedmice a da su neka planirana krstarenja odgođena nakon što je kruzer Norwegian Sun prošlog vikenda udario u santu leda prilikom plovidbe u blizini ledenjaka Hubbard na Aljasci, prilikom čega je ovaj brod za krstarenja od 78.000 bruto tona pretrpio zasad neutvrđenu štetu.

Radi se o manjoj santi leda, tzv. “growleru“, a sudar se dogodio za vrijeme guste magle koja je znatno ograničavala vidljivost na području.

Nakon incidenta koji se dogodio u subotu, brod na kojemu se nalazilo 2.000 putnika idućeg je dana pristao u Jeunau na Aljasci gdje se procjenjuje šteta. Iako je opseg štete zasad nepoznat, pretpostavlja se da je došlo do proboja trupa i drugih oštećenja. Brod je nakon inspekcije nastavio putovanje smanjenom brzinom te plovi prema Seattleu gdje će stići u četvrtak, piše Salvage and Wreck.

Putnici su naveli kako ih je u subotu ujutro probudilo podrhtavanje. Nije poznato kojom se brzinom kretao kruzer, ali videosnimka koju su putnici podijelili na društvenim mrežama prikazuje komad sante leda koja nakon sudara pluta s desne strane broda.

Nakon sudara, glasnogovornik Norwegian Cruise Linea izvijestio je kako je došlo do sudara kruzera s “growlerom”. Ovakve sante leda obično nisu dulje od otprilike 2 metra te su odvojene od većih formacija leda i nalaze se nisko na površini oceana. S obzirom da se većina njihove mase nalazi ispod vode, a voda se često prelijeva preko njihovih vrhova, izrazito ih je teško uočiti s komandnog mosta, piše The Maritime Executive.

Nakon incidenta, kruzer je usporio te je promijenio kurs, otkazavši zakazani posjet luci Skagway na Aljasci. Zaplovio je prema luci Juenau u kojoj je obavljena inspekcija.

“Obalna straža Sjedinjenih Američkih Država i druge lokalne pomorske vlasti dale su kruzeru dopuštenje da se vrati u Seattle smanjenom brzinom”, izvijestio je glasnogovornik.

Prema navodima putnika, brod je iz Juneaua otplovio u ponedjeljak, a trenutni AIS pokazuje da putuje brzinom od približno 16 čvorova i da mu je iduće odredište Victoria u Kanadi. Moguće je da se radi samo o tehničkoj informaciji, s obzirom da Norwegian izvještava kako će se svi putnici iskrcati u Seattleu, kako je i prvotno planirano.

Norwegian Sun je na 9-dnevno krstarenje krenuo iz Seattlea 21. lipnja. Prije nego što su krenuli prema ledenjaku Hubbard, posjetili su Sitku, Aljasku i Icy Strait Point. Nastavak krstarenja i posjete lukama u Skagwayu i Ketchikanu otkazani su nakon incidenta. Iduće krstarenje na koje je brod trebao krenuti bilo je zakazano za 30. lipnja, no i ono je otkazano kako bi se na brodu mogli izvršiti nužni popravci.

Sudari kruzera s manjim santama leda česti su na krstarenjima kod Aljaske. Led povremeno udari o trup i obično ne uzrokuje nikakvu štetu. Međutim, ovog puta je veličina sante leda u kombinaciji s brzinom broda i jedinstvenim spletom okolnosti rezultirala prvim prijavljenim slučajem u kojemu je moderni kruzer oštećen i prisiljen otkazati krstarenja.

Putin: Rusija će odgovoriti ako NATO postavi infrastrukturu u Finsku i Švedsku

0
Putin: Rusija će odgovoriti ako NATO postavi infrastrukturu u Finsku i Švedsku
Vladimir Putin – foto EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om

“Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni se žele pridružiti NATO-u, pa samo naprijed”, rekao je Putin ruskoj državnoj televiziji nakon razgovora sa čelnicima država srednje Azije u Turkmenistanu.

“No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati odgovoriti istom mjerom i stvoriti iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje”, rekao je Putin.

Rekao je kako je neizbježno da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stockholmom pogoršati zbog njihovog članstva u NATO-u.

“Među nama je sve bilo u redu, ali sada bi moglo doći do nekih napetosti, a sigurno hoće”, rekao je i dodao da je “to neizbježno ako prijeti opasnost”.

Putin je izjavu dao dan nakon što je Turska, članica NATO-a, odustala od veta na nastojanja Finske i Švedske da se pridruže savezu.

Tri države su na samitu NATO-a, koji se ove sedmice održava u Madridu, postigle dogovor kojim su riješene primjedbe i zabrinutosti Ankare, prvenstveno glede odnosa spram kurdskih militantnih organizacija koje Turska smatra terorističkim.

To znači da Helsinki i Stockholm mogu nastaviti s postupkom pridruživanja NATO-u.

Putin je dodao da su ciljevi onog što Moskva naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini ostali nepromijenjeni, te da je njen cilj “osloboditi” istočnu ukrajinsku regiju Donbas i zagarantovati sigurnost Rusiji.

Rekao je da ruske trupe napreduju u Ukrajini i ostvaruju postavljene ciljeve te da vojna intervencija teče kako je planirano.

“Nema potrebe postavljati rok za završetak kampanje”, rekao je Putin.

Komentarišući raketiranje tržnog centra u ukrajinskom gradu Kremenčuku, ustvrdio je da Rusija ne gađa civilne ciljeve. U napadu na centar u kojem su se nalazili civili ubijeno je najmanje 18 ljudi, a 60 ih je ranjeno.

Zemljotres u BiH, osjetio se i u Crnoj Gori

0
Zemljotres u BiH, osjetio se i u Crnoj Gori
zemljotres

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je jutros u 8:07 časova zemljotres manje jačine sa epicentrom na 12 km sjeveroistočno od Lištice u Bosni i Hercegovini.

“Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4,6 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od V stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 25 km”, saopšteno je iz Zavoda.

Kako javljaju korisnici Twittera, zemljotres se osjetio i na crnogorskom primorju. Jedan od korisnika na Twitteru naveo je da je osjetio zemljotres u Budvi.

Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), zemljotres se osjetio u Sarajevu, Mostaru, Širokom Brijegu i Zenici.