Budva je u subotu bila domaćin Trećeg međunarodnog “Oldtimer cabrio rally” skupa koji je okupio oko četrdeset učesnika, vlasnika vozila marki Porsche, Ferrari, Mercedes, ali i “bube” i “golf”-ova.
Ljubitelji oldtajmera bili su u prilici da uživaju u ovoj nesvakidašnjoj “izložbi” a automobili su bili parkirani na trgu ispred Starog grada, zatim ispred Svetog Stefana odakle se kolona uputila ka Petrovcu gdje su oldtajmeri bili parkirani na šetalištu ispred restorana “Katič”, nakon čega su se vratili ispred zidina Starog grada u Budvi, odakle su se uputili ka Tivtu.
Iva Bajković iz Turističke organizacije Budva kazala je da je ovo poseban događaju za Budvu, jer izložbe ovog tipa imaju veliki turistički potencijal za destinaciju.
Old tajmeri u Budvi
“Na naše veliko zadovoljstvo ove godine ugostili smo veliki broj učesnika koji su se predstavili u našem gradu, Svetom Stefanu i Petrovcu. Posjetioci su sa oduševljenjem gledali u automobile, a ovo je samo jedan od načina da se oldtajmeri sačuvaju od zaborava. Naša Turistička organizacija organizuje brojne događaje kao što je ovaj danas, jer su oni u svakom smislu bitni za sami grad, kao i za turističku ponudu”, rekla je ona.
Bajković je kazala da u Budvi trenutno boravi oko 22.000 turista kako iz regiona tako i iz Evrope, te istakla da se nadaju još boljoj sezoni.
Glavni organizator manifestacije, Enriko Sforca kazao je da mu pričinjava posebno zadovoljstvo što su izmamili osmijehe ovim skupom, i da je to jedini cilj ove manifestacije.
Old tajmeri u Budvi
“Mi volimo da obilazimo atraktivna mjesta, a Budva je idealna za ovakva okupljanja. U karavanu je 40 kabrio oldtajmer vozila a najstarije je vozilo iz 1954. godine,”, kazao je on.
Sforca je istakao da je ljubav prema oldtajmerima nešto posebno, te da na pomenutom skupu nije bilo automobile mlađeg od 1992.godišta.
Svečana akademija Bokeljske mornarice Kotor, koja se tradicionalno održava svake godine dan prije proslave Dana Bokeljske mornarice (26.jun) održana je u subotu u Kotoru, u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ – crkvi Sv. Duha.
Na samom početku odsvirano je Kolo Bokeljske mornarice (Kolo Sv. Tripuna).
Povodom nedavnog upisa Mornarice na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine emitovan je kratak film, urađen povodom posjete generalne sekretarke UNESCO Irine Bokove Bokeljskoj mornarici 2017. godine.
Predsjednik Upravnog odbora Aleksandar Dender, je svoj govor posvetio aktuelnoj temi Bokeljske mornarice kao svjetske kulturne baštine.
On je posebno istakao značaj očuvanja nacionalnog i lokalnog identiteta, koji je u eri globalizacije posebno ugrožen. To se po njegovim riječima manifestuje kroz ubrzano nestajanje brojnih jezika, tradicionalnih kultura i njihovih posebnosti, kao i svih ostalih oblika materijalne i nematerijalne baštine. U kontekstu očuvanja identiteta i tradicionalnih vrijednosti koje se u Boki posebno njeguju, uloga Bokeljske mornarice Kotor kao svjetske nematerijalne kulturne baštine u gradu koji je dio svjetske materijalne kulturne baštine pod okriljem UNESCO izuzetno je važna. Kao „drevna organizaciona struktura, koja je nadživjela duboke i burne društveno-ekonomske i političke promjene i smjene uprava“, ona je do danas ostala „afirmirani čuvar kulturne baštine Kotora, Boke Kotorske i bokeljskih pomoraca kroz nastupe odreda svojih mornara, prilikom tradicionalnih svečanosti u tradicionalnoj odori i sa starinskim oružjem i plesanjem srednjevjekovnog kola, tradicionalno vezujući svoje djelovanje za njegovanje kulta sv. Tripuna, čiju je proslavu preuzela od XV vijeka.“ Ističući da su Bokeljska mornarica, Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna jamac održivosti identiteta Kotora i Boke Kotorske.
Foto Slavko Dabinović
„Očuvanje našeg kulturno-povijesnog naslijeđa je najvažnije upravo zbog globalizacije i svi mi, pojedinci, organizacije i državne institucije svakodnevno moramo sudjelovati i doprinositi očuvanju naše baštine“ – zaključio je Dender.
Podsjetimo, Bokeljska mornarica je nedavno promovisani Zbornik dokumenata o Bokeljskoj mornarici od najranijih vremena. Posebna zahvalnost Mornarice izkazana je načelnici kotorskog arhiva Snežani Pejović i njenim saradnicima koji su učestvovali u realizaciji ovog složenog i vrijednog poduhvata.
O ekonomskom i pravnom statusu Bokeljske mornarice Kotor govorio je potpredsjednik Upravnog Odbora Mornarice Branimir Maslovar. Nakon što je napravio kratak istorijski presjek djelovanja Bokeljske mornarice sa pravnog i ekonomskog stanovišta, Maslovar se posebno zadržao na periodu od 2016. godine do danas. On je istakao da je u 2016. godini došlo do bitne statutarne promjene – nekadašnjoj podružnici Kotor vraćen je status matice, čime je ispravljena greška načinjena Statutom iz 2011. godine, kojim je Mornarica bila razbijena na četiri podružnice: Kotor, Tivat, Herceg Novi i Beograd.
Foto Slavko Dabinović
Govoreći o aktivnostim Bokeljske mornarice, Maslovar je kao važan problem podmlađivanja njenog kadra istakao nedovoljnu edukaciju građana o ogromnoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini Kotora i nedostatak svijesti o potrebi njenog očuvanja. „Obrazovanje u oblasti nasljeđa mora naglasiti istorijske, umjetničke i etičke vrijednosti kulturnog nasljeđa, učeći iz tog nasljeđa ljude, pogotovo mlade da poštuju višestruke identitete, da poštuju razvoj tolerancije i borbu protiv nejednakosti i isključivosti, učeći ih da ne vezuju kulturno nasljeđe samo za kulturne manifestacije, već kao dio svog kulturnog identiteta koji ih čini posebnim u odnosu na sve druge gradove iz okruženja.“
Sljedeća važna aktivnost Mornarice vezana je za promjenu pravnog statusa Bokeljske mornarice koja je uprkos svojoj 1200-godišnjoj tradiciji registrovana kao NVO, čime dijeli sudbinu svih ostalih NVO na teritoriji opštine. „Za finansiranje tri organizacije od posebnog značaja za Kotor, Bokeljske mornarice, Gradske muzike i Pjevačkog društva „Jedinstvo“, opština Kotor izdvaja godišnje 30.000 €, od čega mornarici pripada 10.000 €, sada prepolovljenih zbog pandemije, što je jedini stalni prihod na koji može da računa, uz povremene donacije pravnih i fizičkih lica. Najnovija inicijativa BM prema Ministarstvu kulture da se izmijeni pravni status mornarice naišla je na razumijevanje i nadamo se da će uskoro početi proces za njegovu izmjenu.“
Treća aktivnost – pokretanje inicijative za upis Bokeljske mornarice na listu svjetske nematerijalne kulturne baštine – uspješno je privedena kraju i Mornarica je i definitivno upisana na listu svjetske nematerijalne baštine UNESCO, u decembru prošle godine.
Maslovar je istakao da je svetkovanje Tripundanskih svečanosti i izvođenje kola Bokeljske mornarice na neki način materijaliziralo trajnost Bokeljske mornarice, a samo Kolo Bokeljske mornarice predstavlja istinsko svjedočanstvo žive kulture i tradicije našeg podneblja.
“Danas se takođe razmatraju mogućnosti da se Mornarica uključi u razvoj pomorskih aktivnosti, koje su itekako bitne ne samo za Kotor i Boku, nego i za čitavu Crnu Goru, posebno u dijelu edukacije pomoraca. Svojim aktivnostima Mornarica može doprinijeti i turističkoj promociji Kotora. Bokeljska mornarica, Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna jamac su održivosti identiteta Kotora i Boke Kotorske i oni su reprezentativni i najvidljiviji element naše kulturne baštine.
Mali admiral Tomislav Radović odrecitovao pjesmu „Sveti Tripun“ iz zbirke pjesama admirala Bokeljske mornarice Kotor Antuna Sbutege.
Foto Slavko Dabinović
Na kraju programa predsjednik Dender je dodijelio nagrade članovima i prijateljima Mornarice za njihov izuzetan doprinos razvoju Bokeljske mornarice Kotor: Marku Mihoviću, počasnom majoru i dugogorišnjem ađutantu admirala Bokeljske mornarice, i Milici Nikolić, dosadašnjoj sekretarki nacionalne komisije za UNESCO, rukovoditeljki tima za izradu nominacionog dosijea Bokeljske mornarice za UNESCO.
U nastavku je mali admiral Tomislav Radović, koji je učenik VII razreda Muzičke škole „Vida Matjan“, odsvirao kompoziciju Roberta Šumana „Fantastična igra“.
Skupu su prisustvovali predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, državni sekretar Ministarstva kulture u Vladi Crne Gore Vatroslav Belan, konzula savjetnika u konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru Zlatko Kožuhar, komandanta Mornarice VCG, kapetana fregate Milan Jeftović, savjetnika u Ministarstvu odbrane, kapetana bojnog broda Darka Vukovića i kancelara Kotorske biskupije don Robert Tonsati.
U riječkom brodogradilištu 3. maj u subotu je, nakon četiri godine, porinut brod – luksuzni putnički brod za krstanenja polarnaim područjima “Scenic Eclipse 2” za naručitelja MKM Yachts, članicu grupacije Scenic.
“Scenic Eclipse 2” je dug 160 metara. Primat će 228 putnika u 114 kabina. Imat će nešto manje od 200 članova posade, devet restorana, dva helikoptera i podmornicu. Vrijednost gradnje je oko 170 milijuna eura. Isporuka je predviđena u ožujku 2023. godine.
Direktor 3. maja Edi Kučan ustvrdio je da taj brod pokazuje da je riječko brodogradilište, zahvaljujući podršci Vlade i premijera Andreja Plenkovića, zaplovilo u novu tržišnu nišu, gradnju polarnih putničkih kruzera.
Zahvalio je vlasniku Scenic grupe Glenu Moroneyu na povjerenju u vrlo neizvjesnom vremenu borbe za postanaka 3. maja.
Moroney je ustvrdio da su primijenjeni novi standardi u izuzetno kompleksnoj gradnji ultraluksuznih kruzera.
Ocijenio je kako je ovo primjer da je hrvatska brodogradnja sposobna za održivo i profitabilno poslovanje, i to na području brodova za kojima postoji velika potražnja.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović ustvrdio je da je ovaj uspjeh 3. maja rezultat zajedničkih napora te da je Vlada odgovorno pristupila rješavanju pitanja brodogradnje.
U stalnoj komunikaciji s čelnicima brodogradilišta podupiremo revitalizaciju proizvodnje u Rijeci i Puli, rekao je.
“Nismo željeli nastaviti koncept koji doveo do krize, kada su donijete pogrešne odluke i ulagani novci u brodogradnju koji očito nisu bili transparentno i namjenski korišteni”, dodao je.
Jasan stav Vlade je podržati rješenja koja omogućuju preduvjete za nastavak proizvodnje, a s druge strane smanjuju postojeće gubitke za državu, naveo je ministar.
Istaknuo je da je Vlada odobrila u 2020. godini 80 milijuna eura za jamstvo za gradnju ovog broda.
“3. maj je simbol Rijeke i ključan pokretač gospodarskih aktivnosti za cijelu Primorsko-goransku županiju. Donoseći odluke o pomoći brodogradilištu Vlada posebno vodi računa o interesima grada, radnika 3. maja i malim poduzetnicima čije je poslovanje vezano uz brodogradnju”, zaključio je ministar Filipović.
Kučan je izrazio nadu da će 3. maj dobiti državno jamstvo za nastavak započete gradnje broda za naručitelja “Algomu”.
Ministar Filipović je u odgovoru na novinarski upit rekao da je Vlada u stalnoj komunikaciji s upravom i nada se da će se naći zadovoljavajuće rješenje.
Zabrana izvođenja građevinskih radova na području opštine Tivat tokom ljetnje turističke sezone, trajaće od 1. jula do 15. septembra 2022. godine, na osnovu istoimene skupštinske odluke.
U ovom periodu zabranjeno je započinjanje i izvođenje građevinskih radova, koji obuhvataju gradnju i rekonstrukciju objekata i raskopavanje javnih površina.
Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat u narednom periodu će obilaziti investitore na otvorenim gradilištima u cilju blagovremenog upoznavanja sa odredbama pomenute odluke.
Investitor je dužan da gradilište zatvori na način kojim će se obezbjediti nesmetani saobraćaj, bezbjednost lica, susjednih objekata i okoline i postavi neprozirne zaštitne ograde oko gradilišta.
Pula – Za nekoga bi ovo mogla biti idealna kombinacija, nekome se pri samoj pomisli da to konzumira možda diže želudac. No za prave gurmane kulinarske granice ne postoje. Jedan pulski mesar, koji je ujedno i pčelar, spojio je naizgled nespojive namirnice čime je izazvao pravi interes javnosti.
Bogdan Komparić s mesom se bavi punih pola stoljeća, a svoju mesnicu otvorio je 1993. godine. Pohodi sajmove, osvaja nagrade, a od nedavno je svoju ponudu obogatio, blago rečeno, neobičnim proizvodom u kojem je spojio “nespojive namirnice” – suho meso i čokoladu.
– Svi moji stalni kupci su se šokirali kad su vidjeli da sam stavio to u ponudu. Rekli su mi da sam lud, a ja sam im rekao da će biti još toga. I turistima su te čokolade zanimljive, oduševljeni su, a nedavno mi je jedan kupac, Švicarac, koji radi u tvornici čokolade, rekao da mora to kupiti i probati – kazao je za Glas Istre Komparić.
Suho meso je, kaže, dehidrirano, a osim njega u čokoladi su još papar, prirodni začini, pistacio. Ne otkriva ovaj iskusni mesar sve sastojke, nešto će, kaže, ostati i kulinarska tajna. Čokoladu s pršutom i pancetom napravio je u suradnji s lokalnim čokolatijerom Vilijem Radonićem, kojeg je upoznao na jednom od gastro sajmova, nakon čega je nastala neobična slastica koju stranci više vole nego domaći ljudi.
Ovakve “čudne” kombinacije nisu ništa neobično u svijetu čokolada. Na hrvatskom tržištu već neko vrijeme postoji čokolada s čvarcima, odnosno sa slavonskim čipsom koja je, baš kao i ova pršut/panceta kombinacija, podijelila mnoga nepca.
Malo ribarsko mjesto na sjeverozapadnoj obali poluostrva Luštica, na ulazu u Bokokotorski zaliv, tipično mediteransko mjesto sa kućama koje su građene na pjenu od mora. Zbog strateški veoma važne pozicije koju zauzimaju, Rose su imale burnu prošlost, željeli su ih svi osvajači, vodile su se mnoge bitke, bile su branjene i osvajane.
S obzirom na svoj položaj i zaštićenost od vjetrova, Rose su u prošlosti često služile kao sklonište za jedrenjake, a jedno vrijeme tu je bila lučka kapetanija, carina, kao i karantin za moreplovce koji su ulazili u Boku Kotorsku. Rose su uglavnom građene u XVII. i XVIII. stoljeću, u razdoblju zlatnog doba bokeljskog pomorstva, kada su mnogi Luštičani svojim jedrenjacima plovili Sredozemljem i drugim morima svijeta.
Na mjestu strateški najpovoljnije tačke, odakle se kontroliše ulazak i izlazak iz Boke, nalazi se tvrđava Forte Rose koja datira još iz austrougarskog doba.
Institut za javno zdravlje registrovao je 184 nova slučaja koronavirusa. U posljednja 24 sata nije bilo smrtnih slučajeva povezanih sa koronavirusom.
Prijavljen je oporavak 108 pacijenata. Trenutno oboljelih je 942.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 24.06.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 788 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 184 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, kazali su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
81
Bar
18
Nikšić
16
Kotor
14
Budva
13
Ulcinj
8
Herceg Novi
7
Rožaje
6
Tivat
5
Cetinje
3
Kolašin
3
Pljevlja
3
Andrijevica
2
Mojkovac
2
Berane
1
Danilovgrad
1
Plužine
1
UKUPNO
184
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 24.06.2022. godine iznosio je 23,35 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2724.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 239291.
Jedna osoba teško je povrijeđena u saobraćajnoj nesreći koja se u subotu dogodila na putu Kotor – Pržice.
U nesreći koja se dogodila sinoć, oko 1:30 sati, na putu Kotor – Pržice teško je povrijeđen motociklista J.A. (34) iz Tivta. Do nesreće je došlo kada se sudario sa putničkim motornim vozilom, saopšteno je iz OKC-a.
U OKC-u su nam rekli da je J.A. transportovan u Klinički centar i životno je ugrožen.
Sezona 2022. za hotel Regent u Tivtu za sada je bolja od sezone 2019, kazao je direktor hotela Regent, Kai Dieckmann.
“Godina je počela obećavajuće, imali smo najbolji prvi kvartal ikada, te očekujemo izuzetno dobru ljetnju sezonu 2022. Tržišta poput Britanije i SAD nam se ponovo vraćaju. Sa druge strane, iz jasnih razloga manje je gostiju iz Rusije i Ukrajine, ali raste broj njemačkih turista, kao i gostiju sa nekih novih tržišta, poput Kazahstana. Stablino je i tržište regiona”, kazao je Dieckmann.
On je dodao da goste hotela Regent i Porto Montenegra ove godine očekuje mnoštvo interesantnih događaja i manifestacija.
Hotel Regent Porto Montenegro
“Vraće se Internacionalni modni festival, tu je i Polo in the Port, Njujork Džez Festival, a izuzetno me raduje što smo u Crnu Goru doveli Le Petit Chef, što pruža jedinstveno iskustvo koje ne možete pronaći nigdje drugo na Balkanu”, naveo je direktor Regent-a.
Dodao je da ovakvi događaju postavljaju Regent, Porto Montenegro i Crnu Goru na međunarondnu mapu turizma.
Hotel Regent nedavno je dobio nagradu za najbolji luksuzni hotel u Crnoj Gori, što im je, kako ističe Dieckmann, izuzetno značajno.
“Ovo pokazuje da je naš hotel na pravom putu i da je naporan rad cijelog tima prepoznat” zaključio je Dieckmann.
