Pokret Evropa sad je na parlamentarnim izborima osvojio 25,55 odsto glasova, odnosno 24 mandata, a koalicija Zajedno, okupljena oko Demokratske partije socijalista, 23,26 odsto ili 21 mandat, pokazuju privremeni rezultati Državne izborne komisije (DIK).
Rezultati, koje je DIK utvrdio na večerašnjoj sjednici u Podgorici, pokazuju da je koalicija Za budućnost Crne Gore osvojila 14,76 odsto glasova, odnosno 13 mandata, koalicija Demokrata i Građanskog pokreta URA 12,5 odsto, ili 11 mandata, a Bošnjačka stranka 7,09 odsto glasova, odnosno šest mandata.
Koalicija Socijalističke narodne partija (SNP) i Demos dobila je povjerenje 3,13 odsto birača i imaće dva poslanička mjesta.
Albanski forum je osvojio dva mandata sa 1,88 odsto glasova, a po jedan Albanska alijansa sa osvojenih 1,50 odsto i Hrvatska građanska inicijativa sa 0,74 odsto podrške birača.
Bez parlamentarnog statusa ostala je Socijaldemokratska partija koju je glasalo 2,9 odsto građana.
Ispod cenzusa su i Narodni pokret “Pravda za sve”, Pokret za promjene, pokret Preokret, Narodna koalicija “Složno i tačka” i lista “Mi možemo”.
Prema podacima DIK-a, na izborima je glasalo ukupno 305.125 birača, a važećih listića je bilo 302.217.
Nema ništa smislenije, ništa ljepše ni jednostavnije od branja divljeg zelenja za hranu. Proces je mnogostruko plodan: osvještavamo trenutak i ritam buđenja prirode, činjenicu da smo s prirodom povezani, da je priroda bogata, divlja, kompleksna i predivna, s nama i bez nas.
Mi smo odabrali živjeti izvan grada i dvorište nam se doslovce stapa sa šumom, pa po divlje zelenje ne moram ići daleko. Bez obzira na to, trebalo mi je puno godina da naučim cijeniti i počnem koristiti tu činjenicu. To zapravo znači da već u rano proljeće ujutro, u šlapama i pidžami, izlazim nabrati zelenjavu za doručak.
Prva biljka koju berem je divlji radič, odnosno maslačak. Ima još bezbroj imena u našim krajevima – regrat, regoć, regvet, mlječika, žutenica ili žumberak samo su neka, jedno ljepše od drugog. Ja obično govorim samo radič jer je maslačak za mene prvenstveno cvijet, od žutog pupa do paperjastog padobranca. Divljeg radiča ima posvuda, i nije ga nikakva nauka brati. Lako se čupa s korijenom, od kojega se kuha za jetru ljekovit čaj. Maslačak je biljka koja je jestiva i ljekovita cijela – od korijena preko lista do cvijeta. Tradicionalno se najčešće priprema u obliku fantastične krumpir salate sa zapečenim špekom. Moj favorit još je jednostavniji.
Divljina na tanjiru – foto Željka Klemenčić
Za mene savršen par čine radič i domaće jaje mekog žumanjka. Blagogorko zelenje i kremastost žumanjka za mene su savršen krug okusa. Tako ga najčešće jedem. Sve mi tu paše, brzina (minutu nakon što ga uberem već je u tavi) i čistoća okusa savršena za početak dana. Kad god mogu, dodam još koji listić druge vrste. Danas je to bio uskolisni trputac. Također ga sigurno znate iz djetinjstva, dok je još našim bakama bilo normalno tegobe liječiti biljkama. Trputac je biljka na vrlo dobrom glasu. Nije osobito ukusan samostalno, pa ga ja najčešće dodam radiču.
Na malo maslinovog ulja bacim usitnjeno bilje, samo da uvene. Dodam jaja susjedovih kokoši i posolim – to je sve. Kod serviranja dodam još malo sirovog radiča za hrskavost. Savršena pratnja ovom doručku bila bi mi šalica dobrog kefira, ali ga danas nisam imala.
Nikada ne razmišljam o nekim osobitim zdravstvenim dobrobitima kad jedem samoniklo bilje. Čini mi se potpuno očiglednim da to mora biti dobro za nas. Divlje bilje ima sasvim drugačiji karakter od uzgojene zelenjave. Konzumiranjem samoniklog bilja mi tijelu dajemo gensku raznolikost. Tlo na kojem se uzgajaju monokulture i tlo šume sasvim su različita stvar, pa je logično da su i mikronutrijenti koje nose ove biljke bitno drugačiji. Svaka od ovih biljaka moćna je na svoj način.
Divljina na tanjiru – foto Željka Klemenčić
Brzim pregledom dvorišta shvatila sam da je kopriva tek krenula, našla sam i jednu biljku boražine, mišjakinju u cvatu i dva lijepa velika busena štavelja. S obzirom da je bilo svega pomalo, odlučila sam se za krem juhu – moj drugi najdraži način za konzumaciju samoniklog bilja. Volim kad se nešto grubo i bodljikavo kao što je kopriva pretvori u lijepu svilenu kremu. Plus, to je zasad ipak jedini način da divlje zelenje ponudim djetetu.
Divljina na tanjiru – foto Željka Klemenčić
Krem juha od samoniklog bilja
10-ak biljaka mlade koprive
2 velika busena štavelja
šaka – dvije listova maslačka
zeleni dio jednog poriluka
cug maslinovog ulja
malo vode, sol
šalica kuhanog bijelog graha (može i iz konzerve)
U malo slane vode kratko blanširajte koprivu. Listove skinite sa stapke i prebacite u blender. Na ulju dinstajte sjeckani poriluk pa dodajte ostalo zelenje i podlijte vodom. Nakon pet minuta sve prebacite u blender. Dodajte kuhani grah pa sve izmiksajte u glatku kremu. Po želji dodajte češnjaka, timijana ili kurkume – ja nisam dodala ništa.
Na isti način krem juhu možete napraviti sa slanutkom, malo krumpira umjesto graha ili, još bolje, s blanširanom cvjetačom.
Po želji ukrasite jestivim cvijećem. U mom slučaju to su bile ljubičica, tratinčica i cvijet mišjakinje. Jedenje cvjetova čudan je osjećaj, djeluje pomalo nasilno. U tom obliku priroda je jednostavno prelijepa da bismo je samo gurali u usta. Osjećam dosta otpora prema tome, ali danas sam bila raspoložena za iznimku. S obzirom na to da sam se osjećala dosta tromo i nemotivirano, činilo mi se da bi ovakav zastrašujuće lijep zalogaj mogao pobuditi neku radost i zahvalnost. Tako je i bilo.
Iz Direkcije za investicije Opštine Tivat saopšteno je da su danas počeli radovi na Jadranskoj magistrali, na raskrsnici kod diskonta “Helada” ulaz u Tivat, gradnja manjeg kružnog toka kako bi poboljšali protok saobraćaja.
Navedeni radovi podrazumijevaju struganje asfalta i izgradnju kružne raskrsnice.
Izvođenje radova će trajati od ponedjeljka /12.06./ do utorka /20.06./, uz naizmjenično odvijanje saobraćaja.
Radovi na raskrsnici – foto Boka News
Uslijed radova i povećanog obima sobraćaja na izuzetnom prometnom dijelu magistrale, građanima se zahvaljujemo na razumijevanju i molimo za strpljenje, saopšteno je iz Direkcije za investicije Opštine Tivat.
Na juče održanim parlamentarnim izborima u opštini Kotor, na 37 biračkih mjesta glasalo je 8.883 građana ili 48,27 odsto.
Prema riječima predsjednika Opštinske izborne komisije (OIK) Srđana Dragomanovića, najviše glasova osvojila je lista “Zajedno, za budućnost koja ti pripada”- Danijel Živković (DPS, SD, LP, DUA) 2.774, zatim, Pokret Evropa sad- Milojko Spajić 2.143 glasa, na trećem mjestu je lista “Aleksa i Dritan- Hrabro se broji” sa 1.113 glasova,.
Na četvrtom “Za budućnost Crne Gore” sa 1.064 glasa.
Lista “HGI- Na pravoj strani svijeta” osvojila je 482 glasa, slijedi “Narodna kolaicija- Složno i tačka” sa 403 glasa, a zatim i “Pravda za sve- dr Vladimir Leposavić” sa 232 glasa, lista “SDP- Za našu kuću” osvojila je 213 glasova, dok je lista “Preokret za sigurnu Crnu Goru- Srđan Perić” osvojila 125 glasova. Ispod 100 glasova imali su: koalicija “SNP- DEMOS- Za tebe” sa 80 glasova, “Pokret za promjene- Prvo Crna Gora- Nebojša Medojević- Reforme za spas zemlje” 68 glasova, zatim, “Mi možemo za građansku Crnu Goru” sa 46 glasova.
Po 14 glasova osvojile su liste “Jasno je- Bošnjačka stranka- mr Ervin Ibrahimović” i Albanski forum- Nik Gjeloshaj “Besa- za evropski razvoj” i 7 glasova osvojila je Albanska alijanasa.
HERCEG NOVI – Pokret Evropa sad – 4.109 glasova
Herceg Novi – foto Boka News
Prema preliminarnim rezultatima opštinske izborne komisije u Herceg Novom najviše glasova na parlamentarnim izborima osvojio je Pokret Evropa sad – 4.109 glasova.
Koalicija „Aleksa i Dritan – Hrabro se broji!“ osvojila je 2.421 glas, a koalicija Za budućnost Crne Gore 2.193.
Koalicija „Zajedno! Za budućnost koja ti pripada – Danijel Živković“ osvojila 2 172 glasa. Pravdi za sve podršku je dalo 493 građana, Narodnoj koaliciji Složno i tačka 343 , a SNP Demos 307. Listu SDP podržala su 152 birača, Preokret 135, HGI 133, Pokret za promjene 85, Albanski forum 71, Mi možemo 57 , Bošnjačku stranku 23 i Albansku alijansu 11.
U Herceg Novom glasalo je 12.853 ili 50,46%. Važećih listića bilo je 12.705, a nevažećih 148.
Članovi „Ensemble Labyrintus“ iz Moskve nastupom u kotorskoj katedrali oduševili publiku
Kamerni duo, koji čine umjetnici iz Rusije – Danil Rjabčikov, izvođač na srednjevjekovnim instrumentima citolj, latinska gitara i šifoni (hurdy-gurdy) i Jevgenij Skurat, bas-bariton, članovi „Ensemble Labyrinthus“, nastupio je u nedjelju sa programom paraliturgijske muzike „Civitas et prophetas“ (Građani i proroci) autora iz XII-XIII vijeka, koja je nastala za Katedralu “Notre-Dame” u Parizu. Za odabranu publiku koja je ispunila unutrašnjost katedrale Sv. Tripuna, u saglasju vokala i instrumenata, izveli su muziku edukativno-moralnoga karaktera na teme iz bogoslužja, ukazujući na društvene probleme vezane za nemoral, što se pokazalo zadivljujuće aktulenim i dan-danas.
Mijenjajući instrumente, Rjabčikov je pitkim zvucima pratio Jevgenijev glas moćnoga raspona. U sinergiji umjetničkog sklada dočarali su kako se to u Srednjem vijeku pjevalo po domovima i crkvama, u procesijama i u kaptolu za monahe, sveštenike i mirjane. Publika je uživala dok je uporedo sa zanimanjem pratila tekstove svih 14 pjesama po zapisima Valtera Šatilonskog, Filipa Kanclera, anonimnih autora i pjesama u aranžmanu Danila Rjabčikova, štampanih u programu na originalnom latinskom jeziku, uz prevode na ruskom, engleskom i našem jeziku.
Publika
-Nastupao sam na mnogim koncertima u Parizu, Njemačkoj, ali rijetko gdje sam doživio tako topao prijem kao ovdje. Fantastičan je doživljaj pjevati ispred oltarnog dijela katedrale, koji je akustičan, potsjeća na crkve XII-XIII vijeka u Njemačkoj, Francuskoj, Švajcarskoj. Posebno je prijatan osjećaj svirati i pjevati pred publikomkoja je tiha i pažljiva, u prostoru gdje se i najmanji zvuk čuje. Nama je mnogo važno da nastupamo u ovakvim crkvama, kaže Rjabčikov za Boka News.
Majstore koji izrađuju ove muzičke instrumente u Francuskoj zovu “luthier”, a ove njihove su izradili meštri sa Korzike i drugih dijelova Evrope. Ansambl “Labyrinthus” nastupa u različitim sastavima od dvoje do 13 muzičara, u zavisnosti od programa.
– Ne radi se samo o starim instrumentima, nego i o tome kako se svira na tim instrumentima, kako se pjeva, to su osobenosti koje pronalazimo u traktatima iz XII-XIII vijeka, to su istorijski formirane kompozicije. Mi ne znamo kako je to zvučalo tada, čak ne znamo ni kako je Betoven zvučao, audio zapisa nema – danas uzmete CD, uključite apparat i on vam reprodukuje muziku, ali ove note vi postavljate u čovjeka-izvođača. Mi po svom osjećaju izvodimo djelo, pretpostavljamo kako je 800 godina zvučala ta muzika. Znamo koji su to bili instrumenti, kakvi su bili ukrasi, znamo kako se uklapao glas sa instrumentom i nastojimo da to kroz sopstvenu prizmu prenesemo i pokažemo. Interesantna su djela ove muzike – s jedne strane jednostavna, a sa druge strane, iznutra vrlo složena i sadržajna, objasnio je Rjabčikov.
Latinska gitara, šifoni (crosswords) i citolj
S obzirom da se rodio u Sovjetskom savezu, gdje je bilo nezamislivo naučiti starinsku muziku, on je pohađao masterklase, putovao je u Bazel, gdje postoji čuvena škola koja se bavi upravo ovom mizikom. Skurat je specijalizivao vizantijsko pjevanje, a usavršavao se i kod čuvenoga horovođe Likurgosa Angelopulosa u Grčkoj…
Duo je prethodno nastupio u Herceg Novom, gdje će sutra ponovo održati concert, ali sa trubadurima. Ovi umjetnici zbog rata u Rusiji-Ukrajini već tri mjeseca žive u Herceg Novom.
Publika
Don Robert: Glazba se vratila doma
-Sa zadovoljstvom smo prihvatili predlog gospodina Danila da u našoj katedrali predstavi srednjevjekovnu muziku. Drago nam je što su došli, jer svaki put kada se izvodi ova glazba u Kotoru, to znači da zapravo da ta glazba dolazi doma. Kotor je svojom katedralom I svojom univerzalnošću katoličke crkve bio povezan sa cijelom Zapadnom Evropom i ta glazba je “kolala” Evropom, to su bile razmjene preko samostana, išli su rukopisi od jednih do drugih. Nakon toliko stoljeća imamo priliku čuti nešto ovako lijepo. Radujemo se što smo imali priliku da ih ugostimo, kaže za Boka news don Robert Tonsati, organizator koncerta ispred Kotorske biskupije, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Turističkom organizacijom Opštine Kotor.
U Tivtu je u subotu 10.juna održan 3. Međunarodni karneval koji je na ulice grada i gradsku rivu Pine privukao brojne posjetioce.
Karneval u Tivtu okupio je preko 300 karnevalista iz 15 zemalja, među kojima su i karnevalske grupe iz Brazila, Bolivije, Čilea, Arube, Italije, Njemačke, Turske, Švedske, Holandije.
Goran Božović, menadžer Festivala kazao je da je, računajući i učesnike iz Crne Gore, u karnevalskoj povorci bilo preko 500 učesnika.
„Imamo i visoke predstavnike i specijalne goste iz Federacije evropskih karnevalskih gradova. Potrudili smo se da treći karneval bude za pamćenje, da nimalo ne odstupa od kvaliteta i zadatih standarda koje smo postavili prethodnih godina. Program je bogat i raznovrstan. Pokušali smo da integrišemo više obilježja našeg grada i da to sve povežemo kroz lijepe emocije i sve ono što karneval nosi“, kazao je Božović.
Učesnici karnevala su se istakli svojom maštovitošću i originalnošću kostima, inspirisanih različitim temama i pričama. Kroz ulične parade, plesne performanse i muzičke nastupe, karneval je oživeo duh zabave i pozitivne energije.
Saobraćajna policija je u danima vikenda na crnogorskim putevim evidentirala 49 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba zadobila teške, a 30 osoba zadobilo lake tjelesne povrede.
Pripadnici saobraćajne policije su, u okviru represivnih aktivnosti, podnijeli 155 prekršajnih prijava, izdali 1.128 prekršajnih naloga, oduzeli 19 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola policija je lišila slobode 52 vozača.
Policija CG
Iz Uprave policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
Iz tivatske Opštinske izborne komisije saopšteni su preliminarni rezultati jučerašnjih vanrednih parlamentarnih izbora. Na osnovu izbornog materijala sa svih biračkih mjesta u opštini Tivat, utvrđen je pojedinačni broj glasova za sve izborne liste.
Najviše glasova, 1543, pripalo je koaliciji Zajedno DPS,SD,DUA,LP, zatim Pokretu Evropa sad Milojko Spajić 1531 glas.
Koalicija Za budućnost Crne Gore NSD,SNP,RP osvojila je 925 glasova, Hrvatska građanska inicijativa 803, Hrabro se broji Aleksa i Dritan 504, Narodna koalicija Složno i tačka Dejan Vukšić DP,PCG,SCG,DSS,PP osvojila je 245 glasova, Vladimir Leposavić i Pravda za sve dobili su 223 glasa, SDP 138, Preokret za sigurnu Crnu Goru Srđan Perić 98, Pokret za promjene Nebojša Medojević 41, Da, mi možemo za građansku Crnu Goru 36, Jasno je!-Bošnjačka stranka 34, SNP-Demos 23, Ablanski forum Nik Gjeloshaj 6 i Albanska alijansa 3 glasa.
Silvio Berlusconi, medijski magnat koji je vodio Italiju devet godina, umro je u ponedjeljak od leukemije u dobi od 86 godina.
Prozvan besmrtnim zbog svoje političke dugovječnosti, senator i poslovni čovjek, koji je duboko obilježio politički krajobraz svoje zemlje, bio je u petak ponovno primljen u bolnicu San Raffaele u Milanu gdje je već više puta boravio.
Milijarder je 5. aprila bio hospitaliziran šest tjedana zbog slabosti povezane s plućnom infekcijom, no liječnici su otkrili da boluje od kronične leukemije.
Početkom svibnja prvi se put video porukom obratio svojim pristašama iz bolničke sobe.
Životni put tog vječnog povratnika, čija je politička smrt nekoliko puta bila pogrešno najavljivana, ispreleten je s talijanskom poviješću zadnjih trideset godina.
Berlusconi je bio premijer tri puta od 1994. do 2011., bio je senator i predsjednik svoje desne stranke Forza Italia (Naprijed Italijo) i mlađi je partner u krajnje desnoj koalicijskoj vladi sadašnje premijerke Giorgije Meloni.
Ljubitelj nogometa, Berlusconi je 31 godinu bio predsjednik kluba AC Milan, koji je za njegove vladavine pet puta osvojio Ligu prvaka da bi 2017. bio prodan kineskim investitorima. Bio je vlasnik i nogometnog kluba Monza.
Njegova karijera bila je obilježena skandalima i pravnim problemima koji su se u zadnjih deset godina koncentrirali na postupke povezane s njegovim poznatim seksualnim zabavama “Bunga Bunga”.
Promocija knjige „Priče“, autora Gojka Čelebića biće održana u srijedu 14. juna u 20 sati u Kući nobelovca Iva Andrića.
Crnogorski pisac i diplomata, doc. dr Gojko Čelebić rođen je 1958. god. u Podgorici. Ostvaren je u žanru romana, pripovjetke, eseja, drame, poezije, teorije književnosti i diplomatske literature. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade i bivši je ministar kulture u Vladi Crne Gore. Tečno govori engleski, francuski, češki, italijanski, ruski i španski jezik. Autor je više od 40 knjiga.
„Priče“ Gojka Čelebića tematski su orjentisane na krizne situacije ljudske sudbine i prate kretanje čovjeka po rubu. Čelebić ima izoštreno opažanje za rađanje konflikta iz svakodnevnih okolnosti, što naročito doprinosi autentičnosti njegovog pripovjedačkog manira. NJegove „Priče“ svjedoče o moćnom spoju auora Istočne Evrope, tehnike i nauka najboljih američkih pisaca (Hemigvej) i ruske poetike (Čehov). Riječ je o autoru izuzetne umjetničke snage i pripovjedačkog djela koje spada među najobimnije opuse jugoslovenske književnosti.
O knjizi će uz autora govoriti i Aleksandar Ćuković, crnogorski politikolog, književnik i pisac.
