Stanje na kupalištima pred početak ovogodišnje turističke sezone je značajno bolje u odnosu na prethodne godine, saopštili su iz Morskog dobra.
– Većina kupališta je stavljena u funkciju, nekih 80%, dok su zakupci ostalih kupališta od strane Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom dobili opomene pred raskid ugovora i sa istima će biti raskinuti ugovori ukoliko u narednih nekoliko dana ne ispune svoje ugovorne obaveze. Plažni kapaciteti koji su stavljeni u funkciju su značajno veći od broja turista koji su trenutno na crnogorskom primorju. U svim opštinama postoji veliki broj kupališta koja su na vrijeme stavljena u funkciju, i u tom dijelu možemo reći da smo spremno dočekali prve turiste. Ove sezone na crnogorskom primorju imamo preko 500 kupališta, među kojima su najbrojnija javna kupališta, namijenjena svim posjetiocima – navode iz Morskog dobra.
Iz ovog preduzeća navode i da u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, 50% površine javnih kupališta mora biti oslobođeno od plažnog mobilijara, dok je na hotelskim kupalištima dozvoljeno postavljanje plažnog mobilijara na cijeloj površini, izuzev na kupalištima bez plažnog mobilijara gdje nije predviđeno postavljanje istog.
– Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupalištima na moru, zakupac kupališta je u obavezi da istakne tablu sa informacijama koja između ostalog treba da sadrži i cijenu mobilijara sa naznakom da se plažni mobilijar ne naplaćuje posle 17 sati -navode iz Morskog dobra.
Iz Morskog dobra ističu i da su organizovali niz sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu životne sredine, Institutom za biologiju mora, ekološkom inspekcijom, kao i sa lokalnim samoupravama gdje je razmotreno o kompleksnosti teme nasipanja, odnosno, prihranjivanja plaža.
Kupalište Poseidon – Jaz
– Javno preduzeće ništa i neće raditi bez sprovedene zakonske procedure i odobrenja institucija zaduženih za ovu problematiku. Kompleksnost problema leži u činjenici da u Crnoj Gori trenutno nedostaje oko 300.000 kvadrata plažnog prostora, a rješavanje ovog problema je od krucijalnog značaja za budući razvoj crnogorskog turizma. Dodatna ograničenja za rješavanje ovog problema se javljaju, naročito u Bokokotorskom zalivu koji je pod zaštitom UNESKO-a. Ovdje treba ukazati na više modaliteta prihranjivanja plaža i to nedostajućim količinama materijala koje je more svojim djelovanjem povuklo u dubinu, prihranjivanje djelova plaža u okviru postojeće parcele na način povećanja, namirivanja nedostajuće količine pijeska, formiranje novih kupališta ili proširenja postojećeg dijela obale predviđeno planskim dokumentom i pozicije van Bokokotorskog zaliva. Stava smo da nasipanje plaža nije dopustivo bez saglasnosti nadležnih. Ove činjenice ukazuju na veliku kompleksnost problema, te sa navedenim institucijama idemo u pravcu zakonskog rješavanja problema – zaključuju iz Morskog dobra.
Nedavno usvojen novi cjenovnik zakupa
Vlada je nedavno usvojila novi cjenovnik Morskog dobra, kojim je kako tvrde iz ovog preduzeća riješeno da se svi resursi neće davati ispod realnih vrijednosti zakupa, kakva je praksa bila u prethodnom periodu.
– Vodeći računa o lokacijama u zoni morskog dobra, konstatovano je da je cjenovnik iz 2019.godine u prethodnom periodu bio prilagođen željama i zahtjevima pojedinaca. Djelovi morske obale koje su stanovništvo i turisti po posjećenosti, opremljenosti i ekskluzivnosti prepoznali kao atraktivne destinacije, bile su u visini naknade ispod svake realne cijene. Iz tog razloga, bilo je neophodno da se lokacije zoniraju na drugi način u odnosu na ranije – poručili su tada iz ovog preduzeća.
Na crnogorskim aerodromima u prethodnoj sedmici bilo je 99% putnika u odnosu na uporedni period 2019. godine, kazao je državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Damir Davidović.
Davidović je, gostujući u emisiji Naglas Televizije Crne Gore (TVCG) naveo da je Crna Gora, od početka godine do prethodnog petka, imala 19 sedmica koje su bile procentualno jače od posjeta 2019. i oko šest sedmica koje su bile slabije.
– Vjerujem da to daje jedan razlog za optimizam. S druge strane ne možemo da zanemarimo uticaj krize u Ukrajini imati na naše tržište – rekao je Davidović.
On je kazao da su turisti iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije imali značajan broj posjeta u Crnoj Gori.
– Međutim, u manjoj mjeri dolazi i tu do određenih pomjeranja. Mi svakako bilježimo veliko interesovanje. Ali, imamo pitanje i avio dostupnosti, koja bi trebala da bude razvijenija. Imamo pitanje saobraćajne povezanosti Crne Gore – ocijenio je Davidović.
Davidović je istakao da se juri rezultat iz 2019. godine, prenosi portal RTCG.
– Na graničnim prelazima (GP) u prosjeku smo ove godine imali 76%. Ohrabruje što u posljedjoj nedjelji, nakon ove junske rupe, na GP imamo nekih 96% uporednog perioda 2019. u toj junskoj sedmici. Kada govorimo o aerodromima koji su bili po broju putnika na nekih smo 71%. U posljednjoj sedmici smo na nekih 99% u odnosu na 2019. I tu bilježimo porast interesovanja – rekao je Davidović.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković istakao je da je za Crnu Goru glavno organizovano turističko tržište.
– Pred nama je situacija da se pripremimo za iduću godinu, da ne bismo izgubili organizovano tržište bez kojega nema puno korišćenje kapaciteta, koje zadovoljava i koje može da nam obezbijedi rentabilan rezultat – istakao je Ratković.
Turizmolog Miško Rađenović smatra da se ne treba “ugušiti” u jurenju rezultata iz 2019. jer, kako je rekao, kriza i dalje traje.
– Siguran sam da stanovnici nekih bližih zemalja, pored Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, neće sa zadovoljstvom odlučiti na putovanja kao što su odlučivali 2019. Ovu godinu treba iskoristi zajedno za dobro planiranje za sljedeću godinu krize – rekao je Rađenović.
On je kazao da se ne zna kada će se završiti kriza iz koje proizilaze sve inflacije.
– Konkretni profit od turizma biće smanjen. Treba se usmjeravati kratkoročno – kazao je Rađenović.
Direktor nevladine organizacije (NVO) Centar za razvoj Durmitora Darko Stijepović tvrdi da je broj turista drastično manji.
– Za šest mjeseci imate samo petinu prošlogodišnjeg prometa na Aerodromu Tivat. Podatke sa kojim raspolaže Ministarstvo, koje daje Nacionalna turistička organizacija (NTO) i lokalne TO su apsolutna neistina – rekao je Stijepović.
On je kazao da je metodologija koju koristi NTO je netačna i beskorisna.
– Pitanje je da li TO ispunjavaju svoju svrhu – zaključio je Stijepović.
Zbog ekstremnih vrućina na prostoru cijele Bosne i Hercegovine na snazi je narandžasto upozorenje, javlja Anadolu Agency (AA).
Kako navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH u mostarskoj regiji očekuju se maksimalne temperature do 39 stepeni Celzijusa, a bihaćkoj i sarajevskoj do 37 stepeni.
Na području višegradske regije očekuje se maksimalna temperatura vazduha od 33 do 38 stepeni Celzijusa, a na području prijedorske i trebinjske između 34 i 37 stepeni.
Istovremeno, na području banjalučke regije predviđaju se maksimalne temperature između 33 i 37 stepeni Celzijusa, a fočanske od 32 do 37, u višim predjelima od 27 stepeni Celzijusa.
U tuzlanskoj regiji prognozira se maksimalna temperatura do 36 stepeni Celzijusa, a livanjskoj 35 stepeni.
“Poduzmite mjere opreza i pratite aktuelno stanje. Očekujte ometanja u dnevnim rutinama i budite spremni obustaviti aktivnosti na otvorenom. Budite spremni na visoke temperature koje će dovesti do zdravstvenih rizika među ugroženim osobama, na primjer starije i vrlo mlade osobe. Slušajte i djelovati na savjete vlasti. Poslušajte i djelujte u skladu sa savjetima ovlaštenih organa”, navodi se u upozorenju.
Najmanje 46 migranata pronađeno je mrtvo u prikolici šlepera u San Antoniju u Teksasu, u jednom od dosad najsmrtonosnijih incidenata u krijumčarenju ljudi duž američko-meksičke granice, izvijestile su tamošnje vlasti.
Vatrogasna služba San Antonija saopštila je da je još 16 osoba pronađenih u prikolici prevezeno u bolnicu zbog toplotnog udara i iscrpljenosti, uključujući četvoro maloljetnika.
Vlasti su navele i da su tri osobe u pritvoru nakon incidenta.
Kamion s migrantima pronađen je kraj željezničke pruge u udaljenom području na južnoj periferiji grada.
Temperatura bila 40 stepeni
Temperatura u San Antoniju, koji se nalazi oko 250 kilometara od meksičke granice, narasla je u ponedjeljak na visokih 39,4 stepeni Celzijusa, uz visoku vlažnost vazduha.
Povodom tragedije meksički ministar vanjskih poslova Marselo Ebrard na Tviteru je gušenje migranata u kamionu nazvao “tragedijom u Teksasu” a krivicu za smrt svalio na Bajdenovu politiku rekavši da ona “pokazuje smrtonosne posljedice njegovog odbijanja da provede zakon”.
Napisao je i da su predstavnici meksičkog konzulata na putu na mjesto događaja, iako nacionalnosti žrtava još nisu potvrđene.
Posljednjih mjeseci zabilježen je rekordan broj prelaza migranata na američko-meksičkoj granici, što je izazvalo kritike na račun useljeničke politike američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Turističke organizacije gradova Boke Kotorske još jedanput su se udružile, ovog puta u cilju zajedničke promocije na tržištu Velike Britanije. Riječ je o saradnji sa jednim od najvećih britanskih turoperatora Jet2 Holidays, inače filijali poznate avio kompanije Jet2.com.
Pomenuta avio kompanija već dugi niz godina povezuje dubrovački aerodrom sa više velikih centara u Velikoj Britaniji, te samim tim značajno doprinosi „prelivanju” tamošnjih turista na teritoriju Boke Kotorske i Crne Gore. Pored individualaca, brojni su i grupni dolasci sa ovog aerodroma, imajući u vidu da hotelijeri iz Boke imaju saradnju sa turoperatorom Jet2 Holidays. Razlog više za saradnju je i činjenica da od sljedeće godine Jet2.com uvodi direktne letove za Crnu Goru, povezujući tivatski aerodrom sa Mančesterom, ujedno glavnom bazom putnika pomenute avio kompanije.
Saradnja turističkih organizacija gradova Boke sa turoperatorom Jet2Holidays, bazira se na plasiranju informacija o našim turističkim destinacijama putem renomiranih kanala digitalnog marktinga kompanije Jet2 Holidays. Na taj način se dodatno animiraju turisti koji svoje putovanje planiraju putem aerodroma Čilipi, ali se istovremeno šalje snažna poruka i svima onima koji planiraju putovanja u 2023. godini. Cilj ove marketinške kampanje je promovisati Boku Kotorsku kao prirodnu i geografsku cijelinu sa jedinstvenim turističkim potencijalima i proizvodima.
„Kanali digitalnog marketinga kompanije Jet2 Holidays, koje karakteriše milionski auditorijum, garancija su da će poruke koje šaljemo rezultirati maksimalnom efikasnošću. Smatramo da kampanje ovog tipa imaju veliki značaj za jačanje turističkih brendova Boke Kotorske i Crne Gore” – poruka je koju šalju iz turističkih organizacija gradova Boke Kotorske.
Steve Heapy, generalni direktor Jet2.com i Jet2Holidays izjavljuje: „Tokom ove i naredne sezone povezivaćemo Dubrovnik sa osam aerodroma u Velikoj Britaniji, obezbjeđujući turistima odličan pristup prelijepom regionu Boke Kotorske. Sljedeće ljeto smatramo prekretnicom, uvođenjem direktne avio linije Tivat – Mančester. Radujemo se partnerstvu sa turističkim organizacijama Herceg Novog, Kotora i Tivta u našoj zajedničkoj namjeri da slavimo ovaj divni region i privučemo brojne turiste da osjete ovu magiju. Naše poznato i nagrađivano poslovanje u kombinaciji sa prirodnim ljepotama Boke, garancija su velikog uspjeha”.
Skoro 40 raznovrnih teatarskih i muzičkih programa čine repertoar ovogodišnjih – 18. po redu „Purgatorija“ – međunarodnog Festivala meditreranskog teatra u Tivtu.
Festival koji se nakon dvije pandemijski krizne godine ponovno vraća u svoju uobičajenu formu i poslije dvogodišnje pauze, opet ima takmičarski dio u kojem se za naslov najbolje, nadmeću predstave teatarskih kuća regiona, večeras sa početkom u 21.30 sati na ljetnjoj pozpornici u Tivtu, otvara spektakularni mjuzikl „Kosa“ u izvođenju Pozorišta mladih iz Novog Sada.
Program ovogodipnjih „Purgatorija“ koje će potrajati o 31.avgusta kada će na njih zavjesu spustiti veliki koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, juče su na pres konferenciji u Tivtu predstavili direktorica Centra za kulturu Tivat Dijana Sindik, predsjednik Opštine Željko Komnenović, selektorka Festivala plesnog teatra Jelena Kajgo i Zorana Kralj, portparolka Crnogorskog narodnog pozorišta Podgorica. Naime, CZK Tivat u takmičarskoj konkurenciji ovogodišnjih “Purgatorija” nastupa sa novom pozorišnom predstavom “Pokojnik” urađenom u koprodukciji sa nacionalnim teatrom iz Podgorice.
Komad, kako je kazala Zorana Kralj, režira Egon Savin, a pored ostalih u “Pokojniku” igraju Bojan Dimitrijević, Aleksandar Radulović, Marko Baćović, Slobodan Marunović…
“Veliko nam je zadovoljstvo što smo na ovaj način, dio vrijednog i važnog festivala kakav su “Purgatorije” i što CNP kao nacionalna teatarska kuća, po prvi put ovako koprodukciono sarađujue sa CZK Tivat koji ima vrlo referentnu sopstvenu pozorišnu produkciju i koji se po tome dokazao u proteklom peridu u regionu. Jedan od najvećih komediografa sa ovih prostora Branislav Nušić nije već dugo insceniran u Crnoj Gori, a posljednji put u CNP je neko njegovo djelo rađeno davne 1973. Mislimo da smo sa ovom verzijom njegovog” Pokojnika” napravili savremen komad, prilagođen crnogprskom miljeu i nadamo se da će predstava dobro komunicirati sa današnjim gledaocima”- kazala je Kralj.
Pored ove predstave, selektorka takmičarskog programa Tanja Mandić – Rigonot je izabrala i predsteve “Pristanak” Atelja 212 iz Beograda, “Don Kihot” u koprodukciji Barskog ljetopisa i Gradskog pozorišpta Podgorica, “Maškarate ispod kuplja” Kazališta “Marin Držić” iz Dubrovnika i igračku predstavu “Sokolova pesma” u produkciji Ansambla narodnih igara i pjesama “Kolo” iz Begrada.
“Trudili smo se da u granicama postavljenim budžetskim mogućnostima, napravimo što interesantniji i dinamiča program kojeg će, osin takmičarskog dijela festivala, činiti i brojne druge parateće predstave, koncerti, poetske večeri, ali i tri autorske humanitarne večeri na kojima će nastupiti poznati umjetnici ži sa kojih će sav ostvareni priohod biti uplaćen Fondaciji “Budi human”. Sve što smo uradili u organizacionom, ali i tehničkim pripremama festivala, pogotovo u smislu uređenja objekta ljetnje pozornice potvrda je koliko mnogo svi zajedno u Tivtu, bez obzira na političku profilaciju, možemo postići kada radimo jedinstveo u pravcu ostvarenja zajendičkog, dobrog cija.”- kazala je direktorica tivatskog CZK Dijana Sindik. Ona je iz muzičkog pograma ovogodišnjih “Purgatorija” uz mjuzikl “Kosa” i koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, izdvojila i nastupe Big benda Hrvatske Radio Televizije, harfistkinje Milice Kankaraš, mjuzikl “San o Boki” u produkciji NVO “Bruna” iz Herceg Novog, te koncert Ansabla “Union”.
Naglasila je da će okosnicu pratećeg teatarskog programa činitin predstave u produkciji CZK Tivat, “Jami Distrikt”, “Hasanaginica”, “Filomenaq Marturano”, “Tre sorelle”, “Noć tribada” i “Druga strana vjetra”, a pored njih publika će biti u prilici i da podgleda komade poput “Ifigenija” Korifej teatra iz Kolašina, “U raljama života” Beograsdkog dramskog pozorišta, autorsku monodrama Sandre Silađec “Dejt” te par predstava za djecu.
Van takmilarske konkzurencije, publika će moći da 12.avgusta pogleda premijeru nove predstave “Sitnice koje život znače” koju CZK Tivat radi u koprodukciji sa Narodnim pozorištem i Beart-om 2015 iz Beograda. U komadu po tekstu Lorenca Maronea i u režiji Andreja Nosova, pored ostalih, igraju i Branko Cvejić, Nela Mihailović, Vanja Ejdus…
Posebna specifičnost “Purgatorija” je to što će i ove godine, to biti jedini festival u region bivše Jugoslavije koji će dati prostora i plesnom teatru. Prema riječima selektorke tog dijela festivala Jelene Kajgo, od 6. do14. jula, publika će u Tivtu moći da pogleda plesne predstave “Čipka” baleta Hrvatskog narodnog kazališta iz Rijeke, “Revel, Revel” Zagrebačkog plesnog ansambla, “Sofia” i “Dunjaluk” Bitef teatra iz Beograda, kao i novu, već treću po redu koprodukciju Bitef teatra i CZK Tivat – plesnu predstavu “Životinjska farma” po motivima čuvenog romana Džorža Orvela.
“Nakon dvije godina pauze i redukovanih programa uslijed pandemije, “Purgatorije” se vraćaju u punom sjaju. “Purgatorije” su festival i kulturna manifestacija od značaja ne samo za Tivat i Boku, već i čitavu državu Crnu Goru jer nam donose ono najbolje što nudi pozorišna scena regiona bivše Jugoslavije.”- kazao je gradonačelnik Tivta Želko Komnenović dodajući da je Opština Tivat kao glavni pokrovitelj, za organizaciju ovogodišnjeg fesrivala, izdvojila 282.000 eura, što je 40% više nego lani.
“Ukupno će Opština ove godine rad CZK Tivat podržati sa 633 hiljade eura budžetskih sredstava da bi vratili stari sjaj tivatskoj kulturi i dali joj adekvatno mjesto koje joj pripada u životu grada.”- naglasio je on.
Inače, pored “Purgatorija” u organizaciji CZK Tivat čija je okosnica pozorišna i muzička umjetnost, kulturno ljeto u Tivtu upotpuniće i brojni drugi likovni, odnosno književni programi koje organizuju druge dvije opštinske javne ustanove- “Muzej i galerija”, odnosno “Gradska biblioteka” Tivat.
Problem nelegalnih deponija na području Boke Kotorske godinama je aktuelan. Sa hiper izgradnjom objekata posebno je došlo do izražaja deponovanje građevinskog odpada na područiju kotorske opštine, u zaleđu Risna, Gornjih Ledenica odnosno Krivošija, dok je značajno devastirano i šire područje Grblja.
Naši čitaoci javljaju da je ovaj problem zbog intezivne gradnje aktuelan i u hercegnovskoj opštini posebno u zaleđu Baošića.
Većina deponovanog materijala po dogovoru s vlasnicima privatnih parcela deponuje se na tertoriji Opštine Tivat kao i na području Grblja.
Veliki problem su u ovom trenutku deponije u zaleđu prema krivošijskom kraju, gdje se očigledno koriste pozicije prilično sakrivenih uvala na kojima se odlažu građevinski i druge vrste otpada.
Deponija zaleđe Boka – Risan satari put
Prema anketi koju je sproveo portal Boka News, o divljim građevinskim deponijama u zaleđu Boke Kotorske, na pitanje da li nam je potreban jedinstveni sistem upravljanja otpadom, čitaoci, njih 90% smatra da je to jedini ispravni put.
Na pitanje znate li u opštini u kojoj živite gdje možete legalno deponovati građevinski otpad, njih čak 72% je odgovorilo da ne znaju gdje mogu legalno deponovati otpad.
Na pitanje da li su lokalne uprave i komunalna preduzeća dovoljno uradili na informisanju građana kako mogu legalno i gdje odložiti otpad, sa da je odgovorilo 60% a ne 40% učesnika ankete. Na pitanje da li nadležne inspekcije dobro i odgovorno rade svoj posao, odgovorili su sa Da 10% a Ne 90% učesnika ankete.
Tragom ovih rezultata nastavili smo istraživati problematiku koja je iz dana u dan sve izraženija.
Gornje Ledenice za skladištenje građevinskog i kabastog otpada, ali…
Godinama unazad Kotor je bez legalne, zvanično registrovane deponije građevinskog materijala, što je i razlog formiranja brojnih divljih koje degradiraju i ugrožavaju UNESCO-vu baštinu i zagađuju prostor, tim prije što ni lokacija na Ledenicama, koja je odlukom lokalnog parlamenta još 30.09.2019. godine utvrđena za privremeno skladištenje građevinskog i kabastog otpada, nije privedena namjeni.
Zaleđe Risna / foto Roko Stjepčević
Riječ je o privremenoj lokaciji na dijelu katastarske parcele 1150 KO Ledenice Gornje, površine 2,1 ha, koja se može koristiti 5 godina od dana usvajanja Odluke.
U Opštini Kotor objašnjavaju da je definisana lokacija za privremeno odlaganje neopasnog građevinskog otpada još uvijek nije počela sa radom “iz finansijskih razloga”.
„Prethodne dvije godine je obilježila epidemija, pa su i Opština i JKP prošli finansijski zahtijevan i težak period. U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, lokacije za privremeno odlaganje neopasnog otpada moraju imati posebnu opremu za mjerenje i preradu gradjevinskog otpada, što zahtjeva značajna finansijska sredstva“, saopštio je potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević.
Nadležne službe su inače tokom 2021. godine na teritoriji Kotora popisale 32 nelegalne deponije, pri čemu je najveći broj ovih odlagališta na prostoru iznad Risna, tačnije na Ledenicama i Krivošijama, a dio na prostoru Grblja odnosno Kubasa, Kovačkog polja i Pobrđa.
Deponija zaleđe Boka – Risan satari put zaleđe
U Komunalnoj policiji (KP) Opštine Kotor procijenjuju da Kotor ima “gorući” problem vezano za lokaciju sanitarne i deponije kabastog otpada, te da ni za građevinski ne postoji.
„Dugogodišnji problem vezan za deponiju za kabasti, a i za sve druge vrste otpada, nije riješen, tako da imamo veliki problem na cjelokupnoj teritoriji naše opštine. Opština Kotor nema legitimnu, određenu deponiju građevinskog i drugog otpada. Lokacija za privremeno odlaganje neopasnog građevinskog otpada je bila određena u zaleđu Risna na Ledenicama, ali to nije do kraja realizovano jer je trebalo da se sprovede opštinska odluka u smislu formiranja i uređenja. Jedino preduzeće d.o.o “Komunalno Kotor” vidimo kao nekoga ko bi mogao time da upravlja i da na zakonit način vrši tretiranje, a u toj situaciji moralo bi da preduzme investicionu aktivnost u smislu kupovine drobilice koja bi taj materijal sitnila, drobila i na taj način se kabasti otpad taloži u manjem obimu“, saopštio je za “Boka News” načelnik ove opštinske službe Zoran Vučinović.
Ukazuje da je prisutno zatrpavanje kabastog otpada sa ogromnim slojevima zemlje, pri čemu, napominje, proces truljenja, na primjer daske, je dugogodišnji, a na zato lokacijama može doći do požara, a to još veća problematika sa stanovišta ekologije.
Lokacije koje su locirali su uz put odnosno skretanje Lipci – Nikšićki put gdje je evidentirano 4 – 5 deponija koje su u prethodnom periodu od strane Mjesne zajednice Risan i drugih subjekata na neki način sanirane nasipanjem zemlje.
-Međutim dešava se sada da nesavjesni počinioci, najčešće u okrilju noći, vrše istovar građevinskog i drugog otpada preko te zemlje, kaže Vučinović dodajući da je građevinskim i kabastim otpadom devastirano područje Grahovske doline odnosno teritorija kotorske opštine koja se graniči sa Grahovom u zaleđu sela, i to je, konstatuje, “trka s vremenom”.
Pored toga ugroženo područje je i uz risanski Stari put, a Komunalna policija, u saradnji sa lokalnom samoupravom, pokušava da reaguje kada dobije prijavu.
Grbalj, zelene plodne površine se nasipaju građevinskim otpadom…
Takođe šire područje Grblja izuzetno je devastirano i to svim vrsta otpada.
Krtoljsko polje deponija
-Tamo se vrši danonoćno nasipanje i zelenih, plodnih površina pod nekakvim plaštom pripreme terena za izgradnju nečega, najčešće za maslinjake. Po onome što mi srijećemo na terenu, 90 posto tih nasipa je priprema za maslinjake. Često se susrijećemo sa papirologijom da su tim vlasnicima date neke potvrde od strane Ministarstva poljoprivrede da tu može biti maslinjak, pa da se oni na osnovu toga dosjete i nasipaju zemlju. To je unosan biznis. Gotovo svi privrednici koji imaju kamione i bave se građevinskim zemljištem nasipaju milione kubika, kaže načelnik kotorske Komunalne policije. On naglašava da vlasnici privatnih parcela dobijaju novčanu naknadu od građevinaca koja se kreće od 10 do 20 eura po kamionu koji je možda nosivosti od 15 do 20 kubika.
Upozorava da su devastirani značajni prostori, čak i prostori u zaleđu Grblja, i u dijelu prema Krimovicama, Gornjem Grblju.
Krtoljsko polje deponija
– U pitanju su površne koje su zasute milionima kubika koji su pokrili čak pojedine prirodne vodotokove i slivnice. To je pojava u smislu možda i naše lične nesposobnosti da pratimo to sve. Dio sam lokalne samouprave i ja sam isto odgovoran kao i svi zašto se nije pristupilo jednom rješenju, a to je da je, po meni, postojeći, zatvoreni kamenolom Komunalnog u Nalježićima najadekvatnija lokacija za deponiju koja bi odgovarala svima i što se tiče daljine. Da se ne lementira sa nikakvim kombinacijama vezano da li će biti tu moguće da se naruši priroda ako se nasipa. Naprotiv; mislim da je to pravo mjesto u Nalježićima, da se to sanira i da to bude jurisdikcija Komunalnog preduzueća, jer je u pitanju produktivna djelatnost. Znam da je potrebno da se kupi drobilica, da je to jedan investicioni zahvat, a na kraju može se ući u javno privatno partnerstvo sa nekim ko to već ima, potencirao je Vučinović koji se inače zalaže za saniranje svih kamenoloma na području kotorske opštine i premiještanje eksploatacionih područja u zaleđe Boke.
Naglašava da Opština Kotor ima problem zbog nepostojanja deponije građevinskog otpada, ali i da šut u Kotor pristiže i iz Tivta i Budve gdje je “ogromna gradnja”. Dio je deponovan na strani Lovanje tivtaske, dio na prostoru skretnice u bližnjem dijelu kružnog toka na samoj granici Tivta i Kotora.
-I tu su isto milioni kubika otpada, prema Radovićima gdje su devastirani prirodni tokovi koji idu prema Tivatskom polju odnosno prema Solani tivatskoj, gdje je katastrofa.
Takođe sa teritorije Budve značajan dio tog materijala privatnici deponuju u reonu Krimovice, zaleđa Krimovice i tih sela, i imamo te snimke gdje su pokrivena čitava područja milionima kubika, navodi Vučinović.
On smatra da je u Kotoru neophodno u što kraćem roku obezbijediti lokaciju za deponiju građevinskog otpada, kako bi se investitorima i na taj način omogućila gradnja turističkih i drugih objekata.
-Imamo sada nešto što je vrlo značajno za Kotor, a to je da se otvara investicijja odnosno projekat izgradnje novog hotela visoke kategorije na lokalitetu URC. Tu će biti ogromni iskopi i pod hitno treba da se preduzmu aktivnosti i lokalna samouprava mora da nađe rješenje gdje će se taj materijal deponovati. Do kraja ove sezone se mora se pronaći rješenje. Tu mora biti koordinacija republičkog i lokalnog tima da se što prije nađe lokacija da se ne dozvoli da to bude problem investitoru. To je vrlo važna stvar i za nas kao Opštinu da počne ta investicija, da taj hotel se počne graditi, zaključuje Vučinović.
Krtoljsko polje deponija
Po riječima v.d načelnika Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor Mira Anđelića, u 2021. godini je iz oblasti nelegalnog odlaganja otpada izdat veliki broj prekršajnih naloga vrijednosti nešto više od 30.000 eura.
– Dok je u 2022. godini izdato nešto više od 10.000 eura za ovu vrstu prekršaja, saopštio je Anđelić za naš portal.
On je ukazao da je angažovanje licenciranih građevinskih firmi koje posjeduju mašinu za odvajanje i preradu materijala, jedan od legitimnih načina odlaganja građevinskog otpada kako bi građani na taj način izbjegli odlaganje na drugim nelegalnim deponijama i sankcionisanje od strane nadležnih institucija.
-Ovo iz razloga jer u opštini Kotor nemamo registrovanu deponiju, dok lokacija, koja je ranije bila predviđena za privremeno odlaganje građevinskog otpada, na Ledenicama, još uvijek nije privedena namjeni, kazao je Anđelić dodavši da je u cilju pripreme za turističku sezonu nedavno održan sastanak sa predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore na kojem su predočeni aktuelni problemi vezani za komunalni red i iznijeti predlozi kako i na koji način vršiti inspekcijski nadzor u cilju što efikasnijeg funkcionisanja grada.
Inače je opštinski Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine za potrebe izrade Lokalnog plana upravljanja otpadom 2019-2020. od Komunalne inspekcije dobio tačan broj nelegalnih deponija na teritoriji kotorske opštine sa koordinatama lokacija i procjenjenom količinom deponovanog otpada. Kako je saopštila sekretarka ovog sekretarijata Bojana Petković d.o.o Komunalno Kotor redovno čisti lokacije na koje građani nelegalno odlažu otpad, a koje se obično nalaze pored lokalnih puteva.
I lokalna uprava nelegalno deponovala građevinski otpad
Imamo primjer iz 2019. godine kada je kotorska lokalna uprava „riješila“ problem sa tonama građevinskog šuta od srušenog hotela “Fjord”, tako što je dozvolila njegovo nezakonito odvoženje i odlaganje na opštinsku parcelu u Industrijskoj zoni.
Deponija šuta bivšeg hotela Fjord – Industrijska zona Kotor
Oko 8.000 kubika šuta, srušenog hotela “Fjorda”, odloženo je na drugoj strani Vrmca, na opštinskoj parceli koja je tako pretvorena u “neuređeno odlagalište, koje ne ispunjava nijedan zakonski uslov za odlaganje otpada.
Tadašnji predsjednik Opštine Kotor, Željko Aprcović izjavio je da je da je u pitanju “privremeno odlaganje šuta”.
“Postigli smo sporazum sa investotorom da se taj materijal tu privremeno odloži, ali on tu neće ostati jer su stručnjaci procijenili da je u pitanju materijal koji se može reciklirati i ponovo upotrebiti u gradnji novog objekta na mjestu starog “Fjorda”. Sve će se to u najkraće vrijeme nanovo iskoristiti, jer je taj materijal pogodan za tamponiranje i slično”, kazao je tada Aprcović, ne objasnivši na temelju kojeg dokumenta i dozvole se građevinskim otpadom od “Fjorda” zatrpava opštinski plac u Industrijskoj zoni.
Odloženi otpad se i dalje nalazi na ovoj lokaciji.
Deponija Industrijska zona Kotor – depomovani šut Hotela Fjord
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Vlada Crne Gore nijesu završili proces donošenja novog Zakona o upravljanju otpadom koji je shodno Akcionom planu za ispunjavanje završih mjerila za poglavlje 27 bio planiran za 2021. godinu.
Zbog toga nisu stvoreni uslovi da se krene u proces pripreme Državnog plana upravljanja otpadom za period 2022. – 2027. što je bilo planirano za 2022. godinu, kao ni lokalnih planova upravljanja otpadom.
/Team Boka News/
*Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Transparentnost lokalnih online medija za jačanje demokratskih kapaciteta”, a koji finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne održavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba. Registrovana su 94 nova slučaja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se 60 pacijenata, a trenutno oboljelih je 1071.
NATO će na svom samitu u Madridu povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg.
“Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu.
Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina.
Na samitu u Madridu čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih skupina na razinu brigada.
Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu koji će saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definirana kao “najveća i izravna prijetnja našoj sigurnosti”.
U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”, rekao je Stoltenberg.
Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi koje Peking predstavlja za članice NATO-a.
Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO.
Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali da “ne može obećati da će blokada biti uklonjena”.
Najavio je da će se u utorak u Madridu sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.
Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u.
Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske.
Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste.
Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.
Samit NATO-a se održava u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.
Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.
“Porodica Radimir – Priče iz pera, mača i mora”, naziv je izložbe koja je 25.juna otvorena u crkvi Svetog Mihovila u Dobroti.
Istorijski dokumenti i zapisi, znamenje, medalje, diplome, portreti, uniforme, marinističko slikarstvo iz porodične kolekcije samo su dio porodične Zbirke Radimir, koja govori o trajanju i djelovanju zapaženih članova ove porodice.
Izložba je ostvarena zaslugom Zorana Radimira, vlasnika kolekcije, koji već dugi niz godina uspješno, kreativno i neumorno upoznaje javnost sa dragocjenostima ovoga kraja
