Uoči polusatne blokade državne granice, koju za sutra najavljuju predstavnici lokalne uprave i građani Herceg Novog za spas bolnice “Meljine”, zaposleni u toj zdravstvenoj ustanovi poslali su danas apel kolegama.
Apel je upućen zaposlenima Doma zdravlja Herceg Novi, Instituta Igalo kao i zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, Sindikatu doktora medicine i Sindikatu zdravstva Crne Gore.
„Poštovane kolege, godinama unazad blisko sarađujemo i zajednički se borimo za isti cilj, a to je liječenje i spašavanje života naših sugrađana. Sada je došao momenat da se udružimo u još jednoj teškoj borbi, a to je spašavanje i ozdravljenje bolnice Meljine. Samo udruženim snagama možemo se izboriti za lijek koji u ovom momentu postoji i nalazi se u rukama Vlade Crne Gore, ali je pitanje da li će ga prepisati i da li će stići na vrijeme. Stoga vas molimo da nas podržite na bilo koji način, a oni koji su u mogućnosti da dođu na predstojeći protest u nedjelju 06. novembra u 11 sati na granici Debeli brijeg. Poslaćemo zajedničku poruku da Herceg Novi treba bolnicu, da Herceg Novi više nema vremena za čekanje“, poručuju u apelu radnici Bolnice Meljine.
Blokada graničnog prelaza Debeli brijeg najavljena je za sutra, nejelja 6.novembar u 11 sati.
Vojna bolnica Meljine – nekada – foto arhiv Boka News
Sindikat zdravstva Crne Gore saopštio je danas da izražava snažnu podršku naporima da se riješi status Bolnice Meljine koja je sa više od 150 godina postojanja neizbrisivo utkana u tkivo Crne Gore i koja je od vitalne važnosti za stanovnike Boke.
Cavtat – U Kući Bukovac u četvrtak navečer otvorena je izložba „Milom Cavtatu uspomena“, koja je osmišljena povodom 100. obljetnice smrti Vlaha Bukovca.
Direktorica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić se, obraćajući posjetiteljima, prisjetila 1922. godine koja je Cavtat obilježila na razne načine: u toj godini Meštrović završava Mauzolej obitelji Račić, iste godine osniva se Vezilačka udruga Cavtat, a nažalost, u Pragu prerano odlazi Vlaho Bukovac.
Iz poštovanja prema liku i djelu ovog velikog umjetnika, iz poštovanja prema obiteljskoj ambiciji za galerijom Bukovac, koja je zapravo i temelj današnje Kuće Bukovac, u Muzejima i galerijama Konavala odlučili su ovu godinu posvetiti samo Bukovcu. 100 godina od odlaska velikana zapravo je pozicija u vremenu iz koje se lijepo da sagledati njegov rad, kao i njegovo umjetničko nasljeđe.
Muzeji i galerije Konavala kroz cijelu su godinu organizirali javna događanja četvrtkom u Kući Bukovac, gdje su tematizirali poznate i manje poznate informacije o životu i radu Bukovca i njegove obitelji. Svi stručni djelatnici Muzeja, kao i brojni kolege i suradnici izvan ustanove, podijelili su svoja znanja i pripremili neke od tema koja su nas kroz ovu godinu okupljale četvrtkom u Kući Bukovac.
Za rođendan Vlaha Bukovca kao zajednica smo vratili jednu njegovu sliku doma, i to Konavoske tkalce, malo ulje koje prikazuje ljude u konavoskoj nošnji oko stana iz 1920. godine. Zahvaljujući zajedničkim donacijama iz zemlje i inozemstva Kuća Bukovac je bogatija za još jedno Bukovčevo djelo.
U ovoj obljetnici Muzeji su izdali i promovirali knjigu Bukovac na razglednicama autora Nika Kapetanića, a uskoro izlazi i 3. broj slikovnice Vlaha Bukovca, Odrastanje 2., koju slijedi velika monografija Vlaho Bukovac autora Igora Zidića na 800 stranica.
Bukovac-izlozba- foto Opština Konavle
Autorica izložbe „Milom Cavtatu uspomena“ viša je kustosica Helena Puhara, koja je na otvorenju izložbe pojasnila značaj djelovanja Vlaha Bukovca u javnom prostoru Cavtata kao i njegova odnosa prema rodnom mjestu, kojemu se uvijek vraćao. Centralno mjesto izložbe predstavljaju četiri evanđelista prenesenih iz apside crkve sv. Nikole u Cavtatu, koji se po prvi put mogu vidjeti iz neposredne blizine. Upravo taj blizak susret s cavtatskim remek-djelima Vlaha Bukovca izazvalo je najveće oduševljenje na izložbi.
Nakon autorice izložbe okupljenima se obratio don Mato Karamatić, župnik crkve sv. Nikole u Cavtatu koji je omogućio posudbu ovih velikih Bukovčevih slika Kući Bukovac i na svoj originalan način otvorio izložbu. Izložba ostaje otvorena do kraja ožujka 2023. godine.
Izložbu prati i katalog u kojemu su svoj doprinos, uz autoricu izložbe, dali i drugi kolege iz Muzeja i galerija Konavala: Marko Vodopija koji je predstavio društveni i politički život Cavtata Bukovčeva vremena, Maris Stanović koja se osvrnula na prikaze Cavtata u Bukovčevu opusu i na njegov etnografski doprinos te Jelena Beželj koja je predstavila Bukovca u sakralnoj umjetnosti Cavtata. Muzeji i galerije Konavala katalogom su zabilježili i ono što izložbom nije moguće dohvatiti, te su usmjerili pažnju na sva mjesta u kojima se može naći Bukovac u Cavtatu.
Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić prilikom otvaranja izložbe zahvalila je na posudbama i suradnji dubrovačkim franjevcima i fra Josipu Sopti, don Matu Karamatiću iz cavtatskog sv. Nikole, gospođi Neli Lonzi i Ivani Lazarević iz Bogišićeve zbirke HAZU kao i Ministarstvu kulture, koje je u cijelosti financijski pomoglo ovu izložbu. Također, zahvalila je i svim suradnicima u Muzejima i galerijama Konavala na svemu što su u ovoj godini napravili.
Socijalni partneri uskoro bi mogli da dogovore potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora (OKU) kojim bi se definisao i rad nedjeljom svih zaposlenih, osim onih koji rade na mjestima čija priroda posla zahtijeva neprekidan rad, piše Pobjeda.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Predrag Mitrović, potvrdio je Pobjedi da će socijalni partneri potpisati OKU u naredne dvije sedmice.
– U pitanju su samo sitnice koje još treba da usaglasimo. Dogovor postoji i nadamo se da će biti uskoro potpisan. Socijalni dijalog između sindikata i poslodavaca je unaprijeđen poslije dužeg vremena – kazao je Mitrović.
List piše da bi rad trgovina nedjeljom mogao biti definisan opštim kolektivnim ugovorom, povećanjem zarade zaposlenih koji rade na taj dan. Pregovori su da dnevnica za taj dan budu uvećana 70 do 80%.
Predstavnici sindikata kazali su da će socijalni partneri, nakon potpisivanja OKU, krenuti sa izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, čiji je član 35a zabranio rad prodavnica nedjeljom, ili će pokušati da nađu neko prelazno rješenje do izmjene zakona.
Zakon o radu, međutim, članom 76 propisuje da zaposleni ima pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice, a može ga koristiti nedjeljom ili danima koji joj prethode ili je slijede. Ukoliko priroda posla to zahtijeva, poslodavac je dužan da odredi druge dane za odmor i da o tome obavijesti zaposlenog. U narednom članu zakona se navodi niz djelatnosti koje su izuzete od pravila dnevnog i sedmičnog odmora.
Socijalni dijalog, odnosno pregovori o ključnim pitanjima između sindikata, poslodavaca i Vlade potpuno su “zamrli” od 2020. godine i obnovljeni su prije tri mjeseca, kad su počeli pregovori o OKU, koji je najvažniji dokument za zaposlene.
U tim pregovorima učestvuju UPCG, Unija slobodnih sindikata (USSCG), Savez sindikata Crne Gore (SSCG) i Ministarstvo ekonomskog razvoja. Ranije je iz tog Vladinog resora bilo najavljeno da će potpisati sve što poslodavci i sindikati dogovore.
Predstavnici dva reprezentativna sindikata i UPCG su se u više navrata sastajali kako bi razgovorali o konkretnim mjerama i preporukama koje socijalni partneri treba da primijene u narednom periodu da bi aktuelizovali neophodne procese i dodatno podstakli promjene koje imaju za cilj održivost crnogorske privrede i očuvanje radnih mjesta.
Predstavnici UPCG, USSCG i SSCG su dogovorili da će, u skladu sa ulogom i nadležnostima sva tri partnera, intenzivirati socijalni dijalog i djelovanje usmjeriti na rješavanje zajedničkih pitanja, od interesa za položaj i poslodavaca i zaposlenih.
Aktuelni OKU, potpisan 2014. godine, trebalo je da važi dvije godine, ukoliko neka od potpisnica ne zaatraži izmjene. Međutim, umjesto da taj dokument prati izmjene Zakona o radu, on je neprekidno produžavan u istom obliku.
Krajem 2020. godine je izmijenjen Zakon o radu u dijelu koji se odnosi na produžetak propisanog roka za donošenje novog opšteg kolektivnog ugovora zbog situacije izazvane epidemijom korona virusa i taj je akt produžen ponovo, ali na godinu, odnosno važio je do 31. decembra. Potom ga je parlament produžio do kraja ove godine da bi se poštovala propisana prava zaposlenih.
Oba sindikata su krajem prošle godine optužili UPCG da opstruira dogovor o zaključenju novog OKU-a iako su sve bili dogovorili još u julu te godine. Oni su tada Skupštini proslijedili prijedlog izmjena Zakona o radu da bi se važenje OKU produžilo do kraja ove godine i da bi se uskladio sa novim pravnim institutima poput pripravnosti i dvokratnog rada i stopostotnog uvećanja dnevnice za one koji rade nedjeljom.
Bliži nam se sezona praznika i baš sada je idealno vrijeme da dobro promislite gdje ćete ih provesti sa svojim najmilijima. Upravo to je idealan period da pobjegnete koji dan na more i upoznate se sa zimskim čarima primorskog načina života. Šum samo jednog morskog talasa biće vam dovoljan da odvuče svakodnevne probleme daleko na pučinu, kako biste se vi prepustili uživanju. Ukoliko se odlučite za ovakav bijeg od stvarnosti, Portonovi biće savršena adresa za vas, a naš tim postaraće se da stvorite uspomene koje ćete pamtiti cijeli život.
Od 3. decembra do 8. januara, Portonovi će postati pravo naselje iz bajke – mjesto posebne magije u kome će zimske noći obasjati svjetla svečanih ukrasa i jedinstvene igre svjetlosti i muzike. Raznovrsni događaji za sve generacije, praznični bazar sa najboljom ponudom delikatesa i kreativne radionice za najmlađe, u kombinaciji sa laganim morskim povjetarcem, napraviće idiličnu atmosferu, savršenu za druženje sa najmilijim osobama. Očekuju nas i koncerti regionalih zvijezda, domaćih bendova i DJ-eva, a nakon programa, zabava će se nastaviti u našim lokalima, uz uživanje u specijalitetima različitih internacionalnih kuhinja, aromama iz najrazličitijih krajeva svijeta, egzotičnim koktelima, šampanjcu i dobroj muzici.
Portonovi Festive Selection
Jedan od događaja koji sigurno ne smije propustiti je Magični šou – light, laser & music show, dramatična instalacija koja će tokom pet dana, od 14. do 18. decembra osvijetliti noćno nebo iznad rizorta.
Bilo kao gost u nekoj od rezidencija ili kao posjetilac, Portonovi svečanosti biće savršene za završetak ove godine i početak nove na najbolji mogući način.
Za više informacija o događajima kontaktirajte events@portonovi.com, a za specijalne ponude i rezervacije smještaja kontaktirajte stay@portonovi.com ili +382 67 177 444.
Olujni južni vjetar sinić oko 22 sata načinio je veliku štetu na objektu sportske dvorane “Župa” u Tivtu.
Vrložno kretanje vjetra na primorju znano kao pijavica, prešlo je preko krova ovog objekta i tom prilikom podiglo i počupalo dobar dio limenih panela krovnog pokrivača i termoizolacionih panela ispod tih limova.
Osoblje dvorane je preduzelo najhitnije mjere da najlonom i drugim improvizovanim sredstvima ograniči prodor vode u dvoranu i koliko se može, zaštiti njenu unutrašnjost – prvenstveno parket na terenu.
Prema riječima direktora dvorane Predraga Kovačevića, pričinjena je velika materijalna šteta jer je oštećeni ili potpuno uništeno oko 50 odsto ukupne površine krova.
Foto SD Župa
Kovačević koji je od sunić neprekidno sa zaposlenima na licu mjesta i u smjenama zajedno sa njima radi na izbacivanju vode iz dvorane, kaže da će u saradnji sa Komunalnim preduzećem i Službom zaštite i spašavanja, radnici dvorane u najskorije vrijeme danas pokušati da na oštećeni dio krova vrate stirodur i foliju za izolaciju kao i teške limene panele koje je pijavica počupala i bacila oko dvorane.
Nadamo se da ćemo zajedno sa majstorima koji su prije desetak godina radili na postavljanju aktuelnog krovnog pokrivača, uspjeti da saniramo oštećenja i “prikrpimo” krov da in izdrži narednih par njeseci do kada se očekuje završetak tendera za izbor izvođača radova na ibimnoj investiciji zamjene kompletnog krova na dvorani- istakao je Kovačević dodajući da je ovaj objekat jutros obišao i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović koji se uvjerio u razmjere štete i sa Kovačevićem dogovorio oko najhitnijih mjera za njenu sanaciju.
Foto SD Župa
Kovačević je istakao da je po svemu sudeći, sve počelo nakon udara groma koji je oštetio limeni krovni prekrivač u blizini gromobranske instalacije na dvorani, nakon čega je pijavica prešla preko krova i počupala udarom groma “načeti” dio i druge panele u njegovoj blizini
Više od dvije hiljada godina, na dva metra dubine prekiven pijeskom, u moru kraj Sukošanu netaknut je ležao rimski drveni brod. Iako se dugo nagađalo kako podmorje antičke luke na lokalitetu Barbir krije bogato nalazište, zadarski povodni arheolozi tek su nedavno, nakon šest godina sustavnog istraživanja, došli do velikog otkrića: ispod slojeva pijeska izronio je rimski brod iz 1. stoljeća! Širok je oko tri metra, od dužine je do sada otkriveno devet metara. Osim krajeva koji su stradali od brodskih crva, ostatak broda je u nevjerojantno dobrom stanju zahvaljujući činjenici da se drvo samo konzerviralo u pijesku dva tisućljeća.
– Antična luka Barbir otkrivena je 1973. godine i dugo je vremena bila dokumentirana samo površinski, zahvaljući istraživanjima Borisa Ilakovca. Tek 2017. godine počinju novi, ozbiljnji radovi na tom području i to paralelno s istraživanjima rimske vile na kopnenom dijelu koja je zbog moderne gradnje poprilično uništena. Na sreću, dio nalazišta pod morem ostao je dobro sačuvan- otkriva nam Mladen Pešić, voditelj ovog istraživanja, ujedno i ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, piše Zadarski.
U zadnjih šest godina, koliko traju istraživanja pod morem, centar surađuje sa Njemačkim arheološkim institutom, ali i drugim partnerima poput Oxforda, Sveučilišta u Zadru, Arheološkim muzejem…
Prvo su istraživali strukturu rimskog mula koji se gradio u dvije faze. Prva datira iz 1. stoljeća poslije Krista kada je luka bila manjeg opsega. O tome svjedoče brojni nalazi keramičkih posuda i amfora, uljanica te ulomaka stakla koji su na putem pomorskih trgovačkih veza do Sukošana došli iz različitih krajeva Mediterana – s područja današnje Grčke, Turske, Bliskog Istoka i Italije. Veliko proširenje dogodilo se sredinom 4. stoljeća kada je formiran današnji oblik jezičca koji još uvijek stoji, unatoč toliko dugom djelovanju mora. Dokaze o intenzivnom trgovačkom prometu tokom tog vremena pokazuju i nalazi s prostora sjeverne Afrike. Među nalazima iz tog razdoblja svakako se ističe tridesetak brončanih novčića kovanih za vrijeme careva Konstantina II, Konstansa i Konstancija II pronađenih u sloju dubine 150 centimetara ispod razine današnjeg morskog dna. Baš prilikom tih istraživanja, arheolozi su pretprošle godine pronašli komad drva, dasku sa metalnim čavlom koja ih je posebno zaintrigrala.
– Nadali smo se da bi uz tu dasku mogao biti i brod. Zato smo lani otvorili prva četiri kvadrata, svaki površine po četiri kvadrata, i počeli istraživati na toj lokaciji. I zaista, tamo je bio rimski brod koji smo datirali na kraj 1. odnosno sam početak 2. stoljeća, odnosno uz prvu fazu luke. Ove godine istraživanja su nastavljena, ponovno u suradnji sa Njemačkim arheološkim institutom i Sveučilištem u Zadru i studentima arheologogije. Ekipa nije bilo brojna, ali bilo je jako zanimljivo- priča nam Pešić.
Kako se brod nalazi na dva metra dubine, relativno plitko, to im je omogućilo da svaka ekipa ostane pod morem sat i pol do dva, što je velika prednost na lokalitete od 30 metara dubine gdje su najduži zaroni do 20 minuta.
Okriće – Rimski.brod – foto zadarski.hr
– Ovim istraživanjem uspjeli smo doći do pola broda. Svaki element je označen, fotografiran, a na osnovu toga ćemo kasnije raditi nacrte samog broda. Za razliku od većine antičkih brodova koji uslijed potonuća završe deformirani na dnu mora, ovaj je uspio zadržati svoj oblik. Cijela njegova školjka je sačuvana i to je velika posebnost. Uzorke sa svih drvnih elemata smo poslali na analizu u Francusku, a određivanjem materijala znat će se je li riječ o lokalnoj ili proizvodnji iz drugih krajeva. Jer u luci je već pronađeno puno materijala koji potječu iz cijelog mediterana, od Grčke i Italije do Afrike- kaže Pešić dodajući kako u novoj fazi istraživanja iduće godine slijedi otkrivanje druge polovice broda. Nalazište će do tada biti zaštićeno slojevima pijeska, geotekstila i kamena, što do sada pokazalo kao jako dobra zaštita od juga i svih uvjeta pod morem.
– Velika nam je želja da ga izvadimo iz mora i jednog dana negdje izložimo. Pa čak i ovdje u Svetom Nikoli, ako bude mogućnosti i dovoljno prostora- otkriva nam ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Zadru.
Zaista, iako su rimski brodovi do sada pronađeni na nekoliko lokaliteta, na žalost, nigdje u Hrvatskoj nisu izloženi niti se mogu vidjeti, što je poražavaći podatak s obzirom na nevjerojatnu pomorsku baštinu koju imamo.
Volodimir Zelenski Foto: Ukrainian Presidential Press Service / Handout via REUTERS
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne vidi spremnost Rusije na pregovore o okončanju rata u njegovoj zemlji.
Rusija i dalje šalje desetine hiljada ljudi u borbu, a oni koji žele pregovarati neće dopustiti da oni umiru u “mašini za mljevenje mesa”, kazao je Zelenski u dnevnoj videoporuci iz Kijeva, prenosi agencija dpa.
“Mi smo spremni za mir, pošten i pravedan mir. To smo rekli mnogo puta”, kazao je Zelenski. Prema njegovim riječima, Rusija, iznad svega, mora poštivati ukrajinske granice i njen teritorijalni integritet.
Istina je, kazao je Zelenski, da je Rusija proglasila kraj mobilizacije rezervista, ali u stvarnosti nastavlja skupljati ljude u svojim regijama i u našim područjima koje ima pod okupacijom “i puštati ih da umiru”.
Ustvrdivši da Ukrajina drži svoje položaje u Donbasu, zatražio je da Moskva kazni ratne zločince i Ukrajini plati ratnu odštetu.
Nedavno sam prisustvovao neformalnom razgovoru sa jednim ministrom koji se, zahvaljujući umješnosti da zaobiđe propisane procedure, hvalio rezultatima ostvarenim u rekordnom roku. Kaže da bi pridržavanje procedura toliko odužilo proces da projekti ne bi ni započeli za vrijeme njegovog mandata, a sljedeći ministar bi vjerovatno imao druge prioritete. Trijumf nad procedurama je, nažalost, naša svakodnevica – od izvještaja DRI o trošenju javnog novca do nedavnog skandala oko postavljanja spomen obilježja.
Pitanje koje se nameće je zašto uopšte imamo te procedure ukoliko one otežavaju, usporavaju i opstruiraju naš rad? Ima li ta dosadna procedura ikakvu drugu svrhu osim da našim funkcionerima zagorča život i sputa ih da posao završe u rekordnom roku?
Budući da procedura ima univerzalni karakter, njen značaj i smisao će se najbolje ilustrovati kroz primjer privatnog biznisa. Većina firmi u prvim fazama svog postojanja ima relativno haotičan način rada – sve važnije odluke donosi osnivač na bazi intuicije, više kolega isti posao završava na različite načine i sa različitim ishodom/produktivnošću, kadrovi se zapošljavaju/nagrađuju/otpuštaju na bazi subjektivnog utiska, razvoj poslovanja odvija se spontano itd. Biznis raste do određene tačke kada počinje da stagnira ili (pro)opada jer je sve više kupaca nezadovoljno oscilacijama u kvalitetu proizvoda, nizu se promašene poslovne odluke, kvalitetni kadar se osipa, pojavljuje se efikasnija konkurencija itd.
Procedura je taj most koji omogućava da vaš biznis iz primitivnog pređe u sofisticirani oblik, odnosno da u datim okolnostima maksimizira svoj potencijal. Procedura znači da se strateška dokumenta i važne poslovne odluke donose na propisani način koji će uzeti u obzir sve relevantne informacije i mišljenja, da se radni zadaci završavaju prema jasno utvrđenim instrukcijama i očekivanjima, da se kadrovi vrednuju na bazi precizno definisanih kriterijuma, da se poslovni procesi unaprijeđuju korekcijom pojedinih procedura itd.
Iz svega navedenog da se zaključiti da odnos prema proceduri održava zrelost jednog sistema. I dok razvijena društva proceduru prihvataju kao blagoslovenu stvar, koja im je i omogućila lidersku poziciju, primitivna društva vjeruju da će do cilja brže stići prečicom. Problem je u tome što i postavljanje pravog cilja zahtijeva proceduru, a prečice nas gotovo uvijek dovedu do istog onog mjesta sa kojeg smo i krenuli.
Izvršni direktor kompanije UGT Renewables Adam Korteze i predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, potpisali su sinoć u Vili Gorica Sporazum o zajedničkom razvoju projekata u oblasti proizvodnje elektične energije iz obnovljivih izvora i skladištenja.
Tom prilikom, predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović, istakao je značaj događaja, koji prema njegovom mišljenju, predstavlja prelomni trenutak u razvoju energetskog sektora.
,,Crna Gora treba da se razvija kao zelena, energetski nezavisna država. Uspjeli smo da spojimo SAD i Južnu Koreju. Mislim da na ovaj način dokazujemo cilj Vlade CG, a to je da dovodimo renomirane kompanije. Zaista vjerujemo da je ovo dobar početak, da ce UGT i Hyundai, zajedno sa našim firmama, ostvariti nešto što očekujemo više od 40 godina. To je stvaranje novih energetskih objekta. Crna Gora mora da nađe balans. Siguran sam da će iskustvo koje imaju kompanije iz SAD-a i Južne Koreje dodatno doprinijeti da dođemo do zelene energije, novih radnih mjesta i da će se sačuvati naša okolina. Naš cilj je da imamo električnu enegriju za izvoz i da se povežemo sa drugim zemljama. Sa time dolazi progres i težimo blagostanju. Sve one kompanije koje imaju ideje o zdravom biznisu su više i nego dobrodošle,” poručio je Abazović.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović kazao je da je na ovaj način uspostavljena strateška saradnja koja za EPCG predstavlja veliki iskorak u kontekstu prevazilaženja efekata globalne energetske tranzicije, kao i nadokanđivanja ulaganja u proizvodnju električne energije, koje u prethodnim decenijama nije postojalo.
,,Još prošle godine smo kroz projekat Solari 3000 plus najavili veliki investicioni ciklus. Obučili smo 300 montera i cilj nam je da se taj proces nastavi, jer tako stimulišemo zapošljavanje i rast privrede. Danas sa ne skrivenim zadovoljstvom možemo reći da je u planu proširenje postojećeg projekta 5000 plus. Naša ideja je zasnovana da EPCG transformišemo u kompaniju koja će znati da iskoristi solarna, hidro i vjetro potencijale Crne Gore. Jasno je da je solar pobjednik energetske tranzicije. Veliku čast mi predstavlja činjenica da kao predsjednik Odbora direktora EPCG potpisujem Sporazum sa američkom kompanijom UGT Renewables. Veoma se radujemo i saradnji sa renomiranom kompanijom Hyundai. Crna Gora ima ogromni solarni potencijal i nadamo se da ćemo prebroditi ovu energetsku tranziciju,” poručio je Đukanović.
Izvršni direktor kompanije UGT Renewables Adam Korteze, skrenuo je pažnju na činjenicu da gdje god su prisutni, angažuju lokalne firme, kao i to da su na području regiona uspostavili stratešku saradnju sa kompanijom Hyundai.
,,Definisali smo glavne ciljeve ovog projekta. Prije svega, to je unaprijeđenje energetske nezavisnosti Crne Gore, proizvodnja nove i čiste energije po pristupačnoj cijeni i proširenja kapaciteta, kako bi se Crna Gora okrenula ka 100 procentnoj proizvodnji elektične energije,” izjavio je Kortez.
Sa njim je bio saglasan i predstavnik kompanije Hyundai Engineering Sang-Min Park, koji je istakao da mu je velika čast i privilegija što ima priliku da prisustvuje večerašnjoj ceremoniji.
,,Zapošljavamo oko 80.000 zaposlenih i od nedavno je naša kompanija posvećena kampanji smanjenja karbonizacije. Prema našim aktivnostima, mi se širimo na energetski sektor i sektor obnovljivih izvora energije. Mislim da je važno da se unaprijedi energetska obnovljivost u Evropi i da se smanje karbonske misije. Očekujem da će ovaj projekat, koji podržava Vlada Južne Koreje i SAD-a, obezbijediti energetsku nezavisnot Crne Gore i da će unaprijediti lokalnu ekonomiju. Očekujem da ćemo postići veliki uspjeh,” izjavio je Park.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, zahvalila se cijelom timu UGT koji je omogućio ovaj događaj, a ujedno je iskoristila prilku da čestita, prema njenim riječima, važan iskorak.
Projektom će se obezbijediti razvoj solarnih elektrana, što je jedinstvena šansa za američke partnere. Svi smo svjesni potencijala u bileteralnoj i ekonomskoj saradnji. Kako se Crna Gora suočava sa neriješenim energetskim problemima, ovo predstavlja korak u pravom smjeru,” zaključila je Rajnke.
Karate reprezentacija Crne Gore prvi takmičarski dan Balkanskog prvenstva za kadete, juniore i mlađe seniore u Baru završili su sa 13 medalja – pet zlatnih, dvije srebrne i šest bronzanih.
Zlatne medalje osvojili su kadeti Nenad Đuričić (do 63) Karate klub Bijela i Jusuf Saljiu (do 52), junior Lazar Potpara (preko 76) i mlađe seniorke Jovana Stojanović (do 68) i Milena Jovanović (preko 68).
Srebrni su bili kadet Branko Lazović, koji je u crnogorskom finalu izgubio od Jusufa Saljiua i
junior Lazar Sekulić u katama.
Bronzane medalje u borbama osvojili su kadetkinje Una Raković (do 54) i Ljubica Vlahović (do 61), kadet Filip Šoškić (do 57), juniorka Helena Backović (do 63) i mlađi senior Lazar Jovović (do 75) i kadetkinja Katarina Vlahović u katama.
Šampionat u Baru okupio je 944 takmičara iz deset država.
