Registrovano je još 118 slučajeva koronavirusa. U protekla 24 sata nije bilo preminulih od posljedica koronavirusa, saopšteno je iz Instituta za ajvno zdravlje IJZ.
Oporavila su se još 94 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva je 780.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/BIDUAd5k00
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) June 23, 2022
Ljetnja sezona 2022. uveliko je počela u rizortu Portonovi u Kumboru. U proteklih nekoliko nedjelja, ovo mjesto okupilo je ljubitelje jedrenja i avantura na moru, budući da su obilježili otvaranje Portonovi Yacht Club-a, nakon čega su uslijedile dvije regate – internacionalna regatta EST105 na relaciji Bari – Herceg Novi i treća po redu Portonovi regatta “Bokeška ostrva”. Mnogi jedriličari iz Boke, ali i regiona, okupili su se i plovilima obišli sva ostrva u Boki, od Mamule do Sv. Marka. Osim toga, posjetioci su mogli da uživaju u koncertima, degustaciji vina i dobroj atmosferi u Portonovom tokom trajanja regate.
Pored toga, Portonovi će ovog ljeta biti jako atraktivan i ljubiteljima dobrog provoda I kvalitetne muzike. Tapasake Portonovi je otvorio seriju nastupa svjetski poznatih imena nastupom Mahmuta Orhana. Proglašen za jedan od najboljih beach klubova na svijetu od strane renomiranih modnih i lifestyle magazina, ovaj restoran japanske fusion kuhinje, poznat i po vrhunskim koktelima, tokom ljetnjih mjeseci ugostiće i Marka Najta, Hugela, Buraka Jetera, Saru Jo, Zoe Kida, Niku Turković, Angelinu i druge, garantujući provod svjetskog nivoa u Boki Kotorskoj, ali i na čitavom crnogorskom primorju.
Bogat program je već privukao mnogo gostiju u Kumbor. Tim Portonovog ističe da je veliki broj apartmana već izdat za period od narednih nekoliko mjeseci, a da i interesovanje za kupovinu nekretnina u okviru naselja sve više raste.
“Zaista smo se potrudili da ovog ljeta Portonovi zasija u svom punom sjaju”, istakala je Adrijana Husić, portparolka Portonovog. “Prva faza projekta je kompletirana, nudimo oko 218 stambenih jedinica raznih veličina za prodaju i izdavanje. Zanimljivo je i da nudimo već opremljene stanove u koje se kupci useljavaju svega par dana nakon potpisivanja ugovora, što je zaista jedinstveno u ponudi na crnogorskom primorju.”
Osim nastupa u klubu Tapasake Portonovi, rizort priprema za svakog po nešto, pa nas tako očekuju brojne vinske večeri, časovi joge na otvorenom, dječiji program, šahovski turniri, Mediterranean Sounds, Internacionalni Karneval, filmske večeri i još mnogo toga. Svi događaji će blagovremeno biti najavljeni na zvaničnim profilima Portonovog na društvenim mrežama.
Bilo da ovog ljeta planirate da sebi priuštite vrhunski odmor u luksuznom apartmanu ili vili, ili razmišljate o kupovini svog doma na moru, Portonovi daje bezbroj razloga da se nađe visoko na listi potencijalnih opcija. Od garsonjera do vila, uz privatne bazene i bašte, gosti i vlasnici stanova okruženi su velikim izborom restorana egzotične kuhinje, kafića, prodavnica brendova visoke mode, a uz to imaju i prvi One&Only hotel u Evropi u okviru kog se nalazi medicinski spa Chenot Espace Wellness centar. Sve što je potrebno za savršen odmor u srcu Bokokotorskog zaliva, nalazi se u Portonovom.
Za više informacija o stambenim jedinicama pišite na enquiries@portonovi.com ili posjetite sajt https://portonovi.com/en/residences
Za rezervaciju smještaja pišite na stay@portonovi.com
Za informacije o predstojećim događajima pišite na events@portonovi.com i pratite sajt: https://portonovi.com/en/journal
Za događaje u Tapasake club pratite: @tapasakeporotonovi
Art, gastro i lifestyle događaj koji postaje identitet ove destinacije
Događaj „Hello Summer“ („U susret ljetu“) predstaviće raznovrsnu gastronomsku ponudu domaćih proizvođača, selekciju specifičnih vina, prirodne kozmetike i maštovitih rukotvorina – ovaj događaj zakazan je za nedelju 26. jun, od 18 do 20 časova u Marina naselju u Luštici Bay.
Na malom lukobranu u marini, u konceptualnom nizu predstaviće se proizvođači domaćih slanih i slatkih delicija i pića, uz muzički performans duet violina i vokal (Dušica Kordić) i klavijature. Po prvi put, poznavaoci vina i svi gosti moći će da vide vinsku selekciju Kraken – iz prvog podvodnog podruma u Crnoj Gori. Jedinstvena vina stara 365 dana, čuvana su 15 metara ispod površine mora.
Najveseliji dio festivala pripada najmlađim posjetiocima, koji će ispred Luštica Bay Kids kluba od 18 časova moći da se pridruže radionici na temu ljeta „Arts & Crafts”, zatim ih očekuje druženje i zabava u okviru „It is All About Bubbles Fun“ od 19.30 do 20.30 sati, na istom mjestu. Druženje sa omiljenim likom iz crtanih filmova, „Mascote Party”, nastavlja se od 21.30, a mališani će moći da se fotografišu ili prošetaju sa maskotom omiljenog lika. Program se odvija uz prisustvo animatora, a ulaz je slobodan za sve posjetioce.
U amfiteatru u Marina naselju biće priređen i Havana Ladies concert od 21 čas, dok je dvočasovna umjetnička radionica za odrasle na temu zalaska sunca, pod nazivom „Umjetnost koju sam stvaraš” sa Dubravkom Milivojević, u rasporedu od 18 časova. U idiličnom ambijentu parka kod restorana “Villa Cesare” profesorica Dubravka Milivojević, akademska slikarka iz Kotora, polaznicima će omogućiti priliku da otkriju svoj likovni izraz i nauče ili usavrše osnove likovnih tehnika. Časovi slikanja su besplatni za sve vlasnike apartmana, kao i goste koji borave u hotelu i apartmanskom smještaju u okviru Luštice Bay. Za ostale goste, na raspolaganju je posebna ponuda restorana “Villa Cesare” po cijeni od 10 eura po osobi. Rezervacije se primaju unaprijed, putem mejla: events@lusticabay.com
„Radujemo se što smo u prilici da, pored proljećnog i jesenjeg, ponudimo i ljetnje izdanje festivala koji slavi domaće proizvođače i identitet našeg kraja.Poznato je da naselje Luštica Bay živi i diše tokom cijele godine, pa iznova osmišljamo nova zanimljiva dešavanja u kojima svako može uživati prema svojim interesovanjima. Ništa manje nam je važno da se na ovaj način povezujemo sa lokalnom zajednicom i dajemo podršku razvoju i promociji lokalnih preduzetnika”, rekla je Sonja Banićević, supervizor organizacije događaja u Luštici Bay.
Od slatkog do ljutog, uz jedinstvenu selekciju vina i sira, gostima festivala će najinteresantnija biti raznovrsna ponuda prehrambenih proizvoda domaćih proizvođača koji garantuju prirodno porijeklo, svježinu i kvalitet artikala iz svoje ponude. Četvrtu godinu za redom, među izlagačima će se naći „Fromagerie Ovchar“, sa selekcijom sireva preduzetnice ukrajinskog porijekla Olge Ovchar. Prirodne sokove, pune vitamina, na štandu prepunom boja cijeđenog voća ponudiće Velibor Mršulja. Luštička mini-farma i etno selo „Pony Art Garden“ ponudiće svakom gostu štanda domaću hranu, likere, sokove, sir i masline.
Poznata su blagotvorna dejstva ljute paprika po organizam, a “Chili Montenegro” garantuje visok kvalitet chili papričica iz njihove organske proizvodnje, te prerađevina poput soseva, sušenog i mljevenog chilija. Udruženje „Ruke” ponudiće domaće džemove, slatkiše i prirodnu kozmetiku iz njihove radionice dok Gazdinstvo Dragović potvrđuje da su masline i maslinovo ulje najvažniji sastojak svakodnevne zdrave mediteranske ishrane.
Ljeto je godišnje doba kada se uživa u laganim i prozračnim kombinacijama koje omogućava heklana odjeća a ove odjevne predmete već duže kreativno stvara Branka Kastratović. Šerenilo i mekoća kakvu pruža samo pletenina ispuniće štand preduzetnika “Zlatne Niti” koji za ovu priliku priprema pletene igračke svih boja i veličina. Unikatni home décor od gline i drveta ponudiće poznati studio Agate čije će terakota vaze, unikatne daske za posluživanje hrane od maslinovog i drveta oraha neupitno privući pažnju posjetilaca.
Festivali domaćih proizvođača su pravi trenutak da posjetioci potraže ručno rađene prirodne proizvode za njegu ljepote, a veliki izbor prirodne kozmetike od lokalno uzgajanih sastojaka ponudiće “Koozmetik CG”.
Nema sumnje da će posjetiocima ove fešte koja slavi ljeto posebnu pažnju privući razglednice i posteri morskih motiva “Pokloniću ti more” koje kreira Bura& Bonaca. Može se reći da, zahvaljujući ovom studiju, i more ima svoj instagram profil.
“Hello Summer” je ljetnje izdanje festivala koje Luštica Bay priređuje u čast smjene godišnjih doba a tokom kojih uspješno predstavlja domaće proizvođače delicija, pića i prerađevina, raznih rukotvorina, prirodne kozmetike, aksesoara i drugih ručno rađenih proizvoda postajući omiljeno mjesto druženja svih generacija.
Tradicionalna turističko gastronomska manifestacija “Žućenica fest” po 18 put biće održana u petak, 24. juna od 20 sati na Pinama. Delicije od žućenice koje će biti dijeljene besplatno spremaju članice Organizacije žena, Kolo srpskih sestara, kavačka Alamaka, Harlekin iz Donje Lastve i Koložunj, porodica Čavor.
Nastupiti će GPD Tivat koje će održati mini koncert i Duo Miracul, koji će zabavljati posjetioce.
“Žućenica fest” se održava u organizaciji Organizacije žena Tivta a pod pokroviteljstvom Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.
Podsjetimo, 2014. godine iz štampe je izašla „Knjige o žućenici“ čiji su autori idejni pokretači i osnivači festivala, Mašo Čekić i Blaženka Vučurović.
Vlada Crne Gore, odnosno koalicija DPS-URA-SNP–SDP-manjinske stranke koju je čine, krenula je u proces smjenjivanja aktuelne lokalne izvršne vlasti administracije tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje).
Naime, kako nezvanično saznajemo Ministarstvo javne uprave je prošle nedjelje pokrenulo inicijativu za imenovanje novog Odbora povjerenika koji u Tivtu u njenim funkcijama, mijenja početkom marta raspušteni idbornički saziv Skupštine Opštine Tivat. To tijelo koje je imenovala bivša Vlada premijera Zdravka Krivokapića trenutno čini pet predstavnika: tri građana Tivta i po jedan predstavnik Ministarstva finansija, odnosno Ministarstva ekonomskog razvoja.
Namjera Vlade premijera Dritana Abazovića i političkih konstituenata koji je čine, je da aktuelni Odbor povjerenika zamijene novim koji će imati sedam članova: po jednog predstavnika Ministarstva finansija, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Generalnog sekretarijata Vlade, dva predstavnika Kabineta predsjednika Vlade i dva predstavnika lokalne samouprave. Na taj način potpuno će se promijeniti “odnos snaga” u Odboru i predstavnici zvanične Podgorice “preuzeti” i lokalnu zakonodavnu vlast u Tivtu. To bi građanskom pokretu URA i njegivim političkim partnerima iz DPS, SDP, SNP i manjinskih stranaka omogućilo da smijene aktuelnu izvršnu vlast u Tivtu koju vrši koalicija građanskih listi NP-BF-GB.
Aktuelni Odbor povjerenika je inače, već usvojio najbitnija akta za redovno funcionisanje lokalne vlasti u Tivtu do izbora koji bi se trebali održati 23.oktobra: budžet za 2022. i godišnji Izvještaj gradinačelnika o ostvarivanju funkcija lokalne uprave. Stoga je naprasna izmjena sastava i imenovanje novog Odbora povjerenika, jedini put da aktuelna politička većina sa državnog nivoa, potencijalno napravi puč i u Tivtu i pred izbore, preuzme kontrolu nad tim gradom.
Aktuelni Odbor povjerenika “nije išao niz dlaku” administraciji gradončelnika Komnenovića jer nije usvojio nekoliko njenih predloga, ali je redovnim sjednicama i usvajanjem bitnih odluka za redovno funkcionisanje grada, omogućio Komenoviću i njegovim saradnicima koji jedini imaju izborni legitimitet sa izbora 30.avgusta 2020. da redovno obavljaju svoj posao i vode grad.
Imali smo uvid u akt Kabineta predsjednika Vlade i Generalnog sekretarijata Vlade kojim oni kao svoje predstavnike u novom Odboru povjerenika Opštine Tivat, predlažu Igora Jovovića, Gorana Sindika i Jelenu Krivokapić.
Očekujemo odgovor MJU na pitanja o zvaničnim razlozima za izmjenu Odbora povjerenika Opštine Tivat, te posebno o pravnom osnovu za to, budući da važeći Zakon o lokalnoj samoupravi ne daje migućnosti Vladi da naknadno mijenja već imenovani i funkcionalni Odbor povjerenika koji mijenja lokalni parlament do izbora njegovog novog saziva od građana na biralištima.
Trenutno je inače, u toku redovna sjednica Odbora povjerenika na čijem je dnevnim redu 12 tačaka koje se odnose većinim na donošenje odluka o izgradnji više lokalnih objekata od opšteg interesa.
Koncert poznatog crnogorskog pijaniste Nikole Vučkovića biće održan četvrtak 23. juna u 20 sati u Koncertnoj dvorani (crkvi Sv.Duha) u Kotoru.
Na programu će biti kompozicije Franca Lista u obradi i aranžmanu crnogorskog kompozitora Aleksandra Perunovića.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu da Rusija preusmjerava trgovinu i izvoz nafte prema zemljama BRICS, koje je nazvao “pouzdanima” i pritom kritizirao zapadne zemlje zbog njihovih sankcija nametnutih Moskvi.
Zemlje BRICS-a su Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika.
Putin je u virtualnom obraćanju Foruma BRICSA-a kritizirao sankcije bez presedana kojima je zapad kaznio rusko gospodarstvo zbog invazije na Ukrajinu.
– Poslovni ljudi naših zemalja moraju razvijati aktivnosti u teškim uvjetima jer naši zapadni partneri ne poštuju osnovna načela tržišne ekonomije, slobodne trgovine, rekao je Putin u virtualnom obraćanju Forumu BRICS-a.
Nove “sankcije uvedene iz političkih motiva” proturječe “zdravom razumu i elementarnoj ekonomskoj logici”, rekao je.
Rusija zbog toga aktivno preusmjerava svoje trgovinske veze i vanjske ekonomske kontakte prema međunarodnim partnerima koji su pouzdani, ponajprije prema zemljama BRICS-a, rekao je.
Izvijestio je da se pregovara o otvaranju lanaca indijskih trgovina u Rusiji i povećanju udjela kineskih automobila (…) na ruskom tržištu”.
– Isporuka ruske nafte Kini i Indiji raste. Suradnja u poljoprivredi razvija se dinamično, rekao je Putin te dodao da raste i izvoz ruskih gnojiva zemljama BRICS-a.
Rusija želi s partnerima iz BRICS-a razviti “alternativne mehanizme za međunarodni transfer” novca i “rezervnu međunarodnu valutu” kako bi se smanjila ovisnost o dolaru i euru, naglasio je.
Prema podacima Kineske opće carinske uprave, uvoz sirove nafte u Kinu iz Rusije narastao je za 55 posto od prethodne godine na rekordnu razinu u svibnju te je Rusija zamijenila Saudijsku Arabiju i postala glavni kineski dobavljač, a rafinerije su ostvarile dobit na snižene cijene zaliha.
Putin je također rekao da Rusija razvija alternativne mehanizme za međunarodno financijsko poslovanje s partnerima iz BRICS-a.
– Ruski financijski komunikacijski sustav je otvoren za povezivanje s bankama BRICS zemalja. Ruski platni sustav MIR širi svoju prisutnost. Istražujemo mogućnost stvaranja međunarodne rezervne valute koja će se temeljiti na valutama BRICS zemalja, istaknuo je.
Kruzer Bolette, pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Joze Glavića te s nešto više od tisuću putnika, prošao je u 6 sati i osamnest minuta ispod Pelješkog mosta na svom putu prema neumskom akvatoriju. To je prvi veliki brod koji je prošao ispod novoizgrađenog mosta, čije se i službeno otvorenje očekuje krajem srpnja.
Putnici na bordu su mogli uživati u pogledu na most-remek djelo građevinske struke, koji je prošao još jedan test, piše Dubrovački vjesnik.
Riječ je o uspješnom položenom pomorskom testu prolaska velikog kruzera prema Neumu. Teški kamioni već su vozili mostom ispitujući izdržljivost čelične konstrukcije, ispitani su i burobrani, a sada je na red došla provjera propusnosti pomorskog prometa između stupova mosta.
Bolette nije imao problema prilikom uplovljavanja u neumski akvatorij. Iskusni kapetan Glavić fantastično se snašao za kormilom. A kako i ne bi kada je svjetsku slavu stekao manevrirajući brodom u uskom Korintskom kanalu kada je kruzerom Braemar, u vlasništvu tvrtke Fred Olsen Cruise Lines, dugačkim 195,82 metra i širine 22,5 metara, kroz kanal prošao bez većih problema postavivši tako novi svjetski rekord jer je njegov brod najduži koji je do tada prošao Korintom.
Nakon što je oko 5.30 sati u pločanskom akvatoriju obavio carinske i druge formalnosti, kruzer je prošao ispod Pelješkog mosta, a zatim je Bolette nastavio svoj put do Neuma ispred kojega će biti usidren četrnaest sati, dok će za to vrijeme putnici uživati u turističkom posjetu Hercegovini, piše Dubrovački dnevnik.
Inače, riječ je o brodu dužine nešto više od 237 metara i širine 32,5 metara. Brod ima 12 paluba, može primiti 1.380 putnika i ploviti brzinom od 25 čvorova. “Air Draft” ili visina od vode do najviše točke na brodu je 48,1 metara, dok je najveća dopuštena visina prolaska ispod Pelješkog mosta 55 metara.
Ipak, čini se da dolaskom prvog kruzera, koji je prošao glatko ispod Pelješkog mosta nisu oduševljeni u Neumu. Nema to nikakve veze sa Pelješkim mostom, već Neumljani ne žele da im se dogodi masovni turizam, gužve po gradu i zagađenja koje kruzeri nose sa sobom.
Građani Neuma stoga planiraju mirni prosvjed protiv uplovljavanja kruzera Bolette u Neumski zaljev koji je jutros stigao nakon što je bio prvi kruzer koji je prošao ispod Pelješkog mosta, piše Neum Online.
“Neum od navedenog uplovljavanja može imati samo štetu“, smatraju građani koji će se odazvati prosvjedu, prenosi portal Neum-online.
“Smatram da je ovakvo nešto nedopustivo. Neum nije luka i samim time veliki brodovi nemaju što raditi u našem zaljevu. Ulazak ovoga i sličnih brodova u Neumski zaljev znači automatsko ugrožavanje ekosustava te zagađenja koja će nanijeti izrazitu štetu Neumu“, poručila je predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić u priopćenju za javnost.
Upozorila je kako bi eventualno zagađenje mora do kojeg bi moglo doći zbog uplovljavanja 230 metara dugog kruzera s više od tisuću putnika, ugrozilo ne samo prirodu već bi dovelo u pitanje kompletan turizam u Neumu.
Podsjetimo, pomorsko društvo iz BiH i tamošnji političari više su puta isticali da će pelješki most sprječavati uplovljavanje brodova u Neum. Najdalje je otišla Bosanska akademska zajednica koja je svojevremeno dala sumanuti prijedlog – izrezati pelješki most i od njega napraviti pokretni, koji će se podizati i spuštati kako bi veliki brodovi mogli uplovljavati u Neum.
Međutim, projektant pelješkog mosta, Slovenac Marijan Pipenbaher ovakve tvrdnje iz Sarajeva naziva bedastoćama koje se plasiraju u dnevnopolitičke svrhe.
– Takve izjave nemaju nikakve veze sa strukom. Republika Hrvatska je maksimalno otvorila prolaz prema Neumu visine 55 metara i svaki brod može proći. Prolazi se kao u najvećim europskim lukama. Veliki brodovi i kruzeri tu nemaju što raditi jer je riječ o zaštićenom području kroz Naturu 2000. Veliki propeleri bi izrovali morsko dno – pojašnjavao je Pipenbaher.
– Za ovaj most bi bilo sasvim dovoljno do 35 metara visine. Da mogu proći jedrilice s 25 metara visokim jarbolom. Prostor je preosjetljiv i u Neumu je tako mala lučica da se veliki brod ne može ni okrenuti – ističe Pipenbaher, naglašavajući da imaju četiri prolaza ispod mosta širine 285 metara, pa oni koji prolaze prema Neumu mogu birati kuda će proći, što se potvrdilo i uplovljavanjem kruzera “Bolette”.
Sjećanje na riječi koje više ne izgovaramo, ljude kojih nema, nostalgija za Novim u nekim boljim vremenima – sve to, ali i mnogo više je knjiga Milana Miša Brajevića “Palasturine kartoline” koja je sinoć predstavljena u dvorištu kuće Iva Andrićau Herceg Novom.
“Kartoline su nesvakidašnja istorija Novog, pouzdan putokaz do onoga što se dešavalo na javnim scenama grada ali i iza kulisa. One su ponekad storije o znamenitim novskim zdanjima, ljudima, institucijama, a istovremeno su bilješka o manje poznatim stanovnicima Novog koji su utkali svoje živote u život grada koji stoji na pramcu Boke, jednog od najljepših zaliva svijeta. Svaka od njih ima otisnut autorov originalni pečat i pečat vremena u kome je nastala”, kazala je novinarka Vitka Vujnović.
Ona je istakla da kartoline doživljava “ kao jedinstveni vodič koji će svakome ko ga pročita oplemeniti pogled na Herceg Novi, a čitalačka šetnja kroz donekle poznate ili sasvim nepoznate storije postaće nezaboravno iskustvo”.
“O uglednim porodicama Jankovića, Živojinovića, Mračevića, o kultnom mjestu na Karači i Radu Ogurliću, o putujućem kinu i Simu Čoloviću, Momčilu Tapavici i hotelu Boka ,o Komnenovićima, Štumbergeru, o KRVAVOM KOLU OKO ODORE HEROJA, o poratnim TAČKICAMA i načinu na koji su prebrojavane i dijeljene, o ŠKVERU, TORI, PEŠKARIJI, bifeima Beograd i Lovćen, o UMJETNIČKOJ ŠKOLI, LEGENDAMA, NARODNIM PRIČAMA I VJEROVANJIMA pa i MANJE POZNATIM RIJEČIMA napisao nam je kartoline gospodin Brajević i poklonio nam dragocjen materijal za naše porodične albume – jer je svaka priča koliko njegova toliko i naša – i kao svaka priča o zavičaju vrlo je lična”, naglasila je Vujnović.
Akademik Zuvdija Hodžić podsjetivši na Andrićevu misao da svaki čovjek duguje svom zavičaju , kazao je da je ova knjiga dokaz da ima ljudi kojima zavičaj duguje pažnju I poštovanje, ali I da je “neprocjenjivo blago za Novljane i dragocjeno štivo za svakog ko želi da se upozna sa životom i istorijom Herceg Novog”.
On je ocijenio da je riječ o štivu, koje se čita „na dah“ jer , između ostalog, pokazuje Brajevićevo poznavanje prošlosti, istorije, kulture, prirode, svekolikog života Novog i okoline.
Vrijeme koje Mišo Brajević bilježi je vrijeme uspona i ekspanzije jedne države koje više nema i ovog grada ,koji je u toj državi doživio puni procvat i prosperitet, kazao je dramski pisac Stevan Koprivica.
Za njega je nova Brajevićeva knjiga posveta Herceg Novom kao mediteranskom gradu, ali u prošlim vremenima, omaž onom Herceg Novom kakav više nije,knjiga prepuna svjetlosti, koja,kao i sve u životu, ima i svoje tamne valere. “Svjetlo u Mišovoj knjizi ne bi bilo toliko vidljivo da nemamo i mrakove, poput “krvavog kola” na Trgu Nikole Đurkovića u vrijeme Drugog svjetskog rata, podsjetio je Koprivica.
„Ovo je pokušaj da se kroz literarni zapis, kroz kraktke i kraće priče, otrgne od zaborava sve ono tipično novljansko, do čega sam mogao doći, tragajući i za narodnim pamćenjem duži niz godina. Pokušaj pravljenja svojevrsnog hodometra Novog i Novljana kroz jedno izgubljeno vrijeme, u kojem sadašnji Novljani mogu naći svoje korijene koji su, nerijetko, bili iskidani ili pogubljeni, objasnio je autor Milan Mišo Brajević.
On je kazao da je knjiga “mala riznica događaja i galerija likova od gradonačelnika, trgovaca, prosvjetara, zanatlija, ugostitelja i običnih ljudi koji s utu “postojeni” rame uz rame i kojih, dobrim dijelom , više nema.
“Pokušao sam odškrinuti avlijska vrata novskih porodica, do granice koja ne bi narušila vječiti mir i moralni integritet naših upokojenih sugrađana. U nju sam smjestio i dio humora i smijeha i anegdota koje valja sačuvati od zaborava”, kazao je Brajević.
Knjiga Palasturine kartoline došla je u pravo vrijeme,kako je primjetila Vujnović, jer otklanja opasnost da opisano bude zaboravljeno ili s nerazumijevanjem rastočeno.
Iz knjige: Komšija i sused
“Kada su moj otac Đuro i Aco Marković, poslije dugog radnog vijeka, pošli u zasluženu penziju penziju jedan od glavnih zadataka im je bio odlazak Đura u špenzu, a Acu u nabavku namirnica.
Đuro bi se prije odlaska spremao obukavšI gaće i košulju i spučio puce na jaketunu, zatim nazuo bječve i obuo crevlje, pošto bi raspetljao grop na špigetama. Neda bi mu nasula škudelu od mažurane, koju je je uz cerošpanj, garonfule i metvicu , zalivajući ih svako jutro iz malog štrapadura, gajila u pitarima na skalama i taraci. Dodala bi mu beškot, a za nju spremila ćikaru kafe, skuvane u kogumi, u koju je stavila kućarin cukra. Poslije bi Đuro uzeo lumbrelu I boršu I krenuo uz Ulicu. Za to vrijeme Aco bi obukao pantalone, košulju i zakopčao dugme na sakou. Vesela bi mu spremila šolju čaja od majorana, koji je uz muškatle, karanfile I nanu gajila u saksijama na stepenicama i terasi, zalivajući ih svako jutro malim posipačem. Dodala bi mu dvopek, a za nju postavila, skuvanu u džezvi, šoljicu kafe u koju bi stavila kašičicu šećera. Bilo je oblačno i počela je da rominja kiša, pa je Aco uzeo kišobran i ceger i pošao u susret Đuru koji je nosio lumbrelu i boršu”.
Milan Mišo Brajević
Rođeni Novljanin, Milan Mišo Brajević, bavio se izdavaštvom i publicistikom, ali obavljao i brojne funkcije u državnim organima. Između ostalog, bio je pomoćnik direktora hotela “Topla”, urednik izdavačke kuće „Obod“, šef kabineta predsjednika Vlade Crne Gore u Jugoslaviji, kao i dio protokola prilikom Titove posjete Podgorici.
Istaknuti je društveno-sportski radnik. Bio je predsjednik Vazduhoplovnog saveza Crne Gore, predsjednik SOFK-e Crne Gore, predsjednik Fudbalskog saveza Jugoslavije, predsjednik vaterpolo kluba „Jadran” – Herceg Novi i predsjednik Skupštine FK „Crvena stijena” – Podgorica. Nosilac je prizanja „Zaslužni sportski radnik Crne Gore”.
Dobitnik je Oktobarske nagrade Herceg Novog i Specijalne plakete za doprinos razvoju kulturne baštine časopisa „Komuna”.
Nosilac je Ordena rada sa zlatnim vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrnim zracima.
On pripada onoj vrsti ljudi koji, pored svog vokacijskog određenja, nalazi vremena, snage i volje da se predaju istraživačkom poslu zarad očuvanja identiteta i potvrđivanja civlizacijskih vrijednosti grada i kraja kome pripada. Sve je počelo kao igra u krugu porodice i prijatelja ko zna više starih, zaboravljenih riječi iz našeg kraja, da bi impozantni Brajevićev opus narastao na oko 31 000 upotrebljenih ili zaboravljenih riječi i izraza širom Crne Gore, zatim još 11 500 riječi i 5 500 toponima iz hercegnovskog kraja, te 900 anegdota i više od 6 000 izreka, sva prezimena i nadimke zavičaja, kao i 3 456 poslovica, izreka, misli i pouka.
Uvidjevši da nigdje nije zabilježen duh novski, vedar i uvijek spreman na šalu, predano sakupljajući građu, objavio je nekoiliko knjiga „U Novome i okolo njega“ – „Kadena od riječi“ prvo,pa dopunjeno izdanje, zatim „Vijađ kroz škerce i mudrolije“ i „Điravamo i škercamo se“, prije dvije godine i knjigu „Kalama i skalama novskim“.
U svemu što je radio i pisao osjeća se ljubav prema Herceg Novom, možda i ponajviše u „Palasturinim kartolinama“, podsjetila je na impresivnu Brajovićevu biografiju voditeljka Dragana Vlaović.
/S.Kosić/
Najveće bokeljsko ostrvo – Stradioti u Tivatskom zalivu, poznatije kao Sveti Marko, promijenilo je vlasnika, nezvanično saznanju “Vijesti”.
Prema informacijama do kojih je došao naš list, ostrvo koje je već 15-ak godina u vlasništvu ruske grupacije “Metropol”, odnosno njenih akcionara, prodat je Maltežanima u transakciji vrijednoj između 90 i 100 miliona eura. Novi vlasnik atraktivnog i netaknutog ostrva je, prema nezvaničnim informacijama, kompanija “J.Portelli Projects” sa Malte koja se bavi nekretninsko-građevinskim biznisom u toj državi. Ukupna površina ostrva je skoro 340.000 kvadrata.
Iz kompanije sa Malte nisu odgovorili na mejl “Vijesti” sa molbom da potvrde ili demantuju informaciju da su trgovali najveće bokeljsko ostrvo. Ni u vrhu Vlade Crne Gore nisu raspolagali pouzdanom informacijom da se ova transakcija obavila i da će se uskoro novi vlasnik ostrva naći pred crnogorskjim državnim organima u vezi svojih planova za izgradnju na Svetom Marku.
U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu skoro sve parcele na ostrvu zvanično se vode na dosadašnjeg vlasnika – kompaniju “Ostrvo Sveti Marko” iz Tivta. Ta fima formirana je 2007. godine, kada je ostrvo koje je bilo najatraktivnija imovina nekada remonirane turističke firme “Putnik” iz Beograda, prešlo u ruke novog vlasnika “Putnika” ruske kompanije “Metropol” iza koje je stajao ruski tajkun Mihail Slipenčuk. “Metropol” je imao ambiciozne planove da na ostrvu sagradi luksuzni rezidencijalno-turistički kompleks vrijedan najmanje 400 miliona eura, a tadašnja Vlada predvođena DPS-om i SDP-om bila je raspoložena da izađe u susret većini želja kompanije. Stoga je Ministarstvo održivog razvoja i turizma kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović 2009. usvojilo Državnu studiju lokacije (DSL) “Sektor 26 – Ostrvo Sveti Marko” koja je u najvećoj mjeri prihvatila skoro sve želje “Metropola” i predvidjela masovnu urbanizaciju, betonizaciju i zatvaranje pristupa javnosti na najveći dio ostrva.
Firme “Urbi Montenegro” i sa njom povezana firma “Win soft” koja je radila procjenu uticaja na životnu sredinu, predvidjele su gradnju 80.000 kvadrata novih objekata, od čega se na relativno mali hotel ranga šest zvjezdica kapaciteta 60 soba i apartmana, odnosilo 20.000 kvadrata. Na bungalove za prodaju na tržištu, pojedinačne veličine od 100 do 145 kvadrata po DSL-u se odnosilo 12.000 kvaddata novoucrtanih objekata, dok je većina površine ostrva trebala da ostane rezervisana za potrebe vlasnika ukupno 74 velike luksuzne privatne vile površina od 345 do čak 945 kvadrata. Na vile se odnosilo 44.000 kvadrata planirane površpine novih objekata, a na servisne sadržaje koji su trebali da opslužuju ovaj kompleks samo 3.000 kadrata.
Upravo ove karakteristike buduće gradnje godinama na svom sajtu promoviše firma “Ostrvo Sveti Marko”, jer je “Metropol” pogođen svjetskom finansijskom krizom 2008-2009. godine, morao da odustane od gradnje planiranog rizorta i pokušavajući da pronađe suinvestotora. To se nije desilo pa je Slipenčuk djelove imovine “Metropola” razdijelio akcionarima, a ostrvo Sveti Marko zvanično došlo u posjed off shore komapnije “Stala Property Holdings Limited” registrovane u Hong Kongu. U njeno ime, ovlašćeni zastupnik crnogorske kćerke-firme “Ostrvo Sveti Marko je Romans Moskvins. Iako je firma “Ostrvo Sveti Marko” formalno registrovana sa sjedištem u Tivtu, ona tu nema poslovnih prostorija, a njena službena adresa za prijem pošte nalazi se u privatnom stanu jedne od stambenih zgrada na bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici. Kompanija godinama nije ništa radila na ostrvu za koje je prije dvije godine istekla DSL iz 2009.godine To znači da će se vlasnik ostrva opet morati obratiti državnim organima ako želi da gradi na Svetom Marku, te da će se ponovno morati raditi nova prostorno-.planska dokumentacija.
Kompanija “Ostrvo Sveti Marko” godinama ima jednog zaposlenog za koja je trošak za neto zarade u 2021. bio 1.374 eura neto, a firma je tu godinu bila u gubitku 7.076 eura. Ta firma u poslovnim knjigama bilježi da posjeduje stalnu imovinu u nekretninama vrijednosti 40.043.827 eura, te oko 1,76 miliona eura obrtnih sredstava, a od svog osnivanja do sada akumulirala je ukupan poslovni gubitak od 2.845.629 eura. Ovaj kompanija je kontrolisala skoro 99 posto površine ostrva, izuzev par manjih privatnih parcela koje im ranije nisu željeli prodati starosjedioci – mještani Krtola. Prodajom Maltežanima država Crna Gora opet je propustila priliku da otkupi i u svoj posjed vrati najveće ostrvo u Boki Kotorksoj i jednu od najatraktivnijih nekretnina na crnogorsko priumorju, iako je to mogla učiniti prije 15-ak godina kada je “Putnik” na aukciji prodao ostrvo po početnoj cijeni od samo 17,28 miliona eura.
Sveti Marko je najveće ostrvo u Krtoljskom arhipelagu, obiluje maslinjacima, mediteranskom šumom, ali i brojnim arheološkim lokalitetima koji datiraju iz antičkih vremena i ranog srednjeg vijeka. Početkom 60-ih godina prošlog vijeka ovdje je izgrađeno naturističko naselje koje je kasnije rekonstruisano, sa ukupnim kapacitetom od hiljadu kreveta u specifičnim bungalovima od trske polinezijskog tipa i bez značajnije gradnje drugih većih stalnih objekata od čvrstog materijala.
Naselje je dugo radilo u aranžmanu “Putnika” i poznatog francuskog tur-operatora “Club Mediteranee” koji je ovdje godinama dovodio isključivo visokoplatežnu stranu klijentelu. Gosti iz Francuske, Njemačke i ostalih zapadnoevropskih zemalja uživali su u specifičnoj turističkoj ponudi po sistemu “povratka prirodi”, a u “zlatnim 80-im” ovaj objekat je ostvarivao 90 hiljada noćenja i prihod od pet miliona dolara godišnje i bio primjer održivog turizma maksimalno usklađenog sa prirodom.
Ostrvo je napušteno izbijanjem rata u bivšoj SFRJ i skoro 30 godina je van turističkih mapa na štetu svih, pogotovo opštine Tivat koja je sa njega ubirala značajne prihode. Na ostrvu je u sezoni radilo i do 200 ljudi iz Tivta i susjednih gradova.
© BokaNews, 2021
