Sastanak predstavnika grčkih lučkih vlasti i hrvatskog veleposlanstva dogovoren je za danas te će biti poznato više detalja oko iskrcaja posade broda “Mirjana K” koja već više od tri mjeseca čeka iskrcaj u grčkoj luci Pirej.
Prema riječima inspektora ITF-a Luke Simića, posada je u lošem psihičkom, ali i fizičkom stanju. Za dvojicu pomoraca kojima zdravstveno stanje ne dopušta obavljanje radnih zadaća Veleposlanstvo traži hitan iskrcaj i povratak u Hrvatsku. Podsjetimo, na brodu su sedmorica članova posade, četiri Hrvata, jedan crnogorski državljanin te dvojica albanskih državljana.
Čelnik riječke tvrtke koja je upravljala brodom pred kameru Dnevnika Nove TV u ponedjeljak nije htio stati, no izjavu je dao jedan od hrvatskih pomoraca na brodu, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Katarina Jusić.
“Nas dvojica imamo potvrdu od liječnika, nismo sposobni za rad, ali ni to nije dovoljan razlog da nas puste kući, nego se doslovno moramo boriti za to. Gospodin Klanac nam posljednjih dana govori i privatno i službeno da ćemo sredinom tjedna biti repatrirani, ali mi jednostavno ne vjerujemo nikome dok ne kročimo u zrakoplov”, rekao je pomorac s broda “Mirjana K”.
“Grčke vlasti, neću reći opstruiraju, ali jednostavno ne dozvoljavaju iskrcaj naših pomoraca. U početku su inzistirali na tome da država zastave, Panama, smanji minimalan broj članova posade, što smo na naše traženje, a ne na traženje brodovlasnika uspjeli dobiti, međutim lučke vlasti su rekle da to njima nije dovoljno i da se sva posada zamijeni”, kazao je Simić.
Dugo očekivana rekonstrukcija puta od Foče prema Šćepan Polju konačno počinje. Uska, krivudava i velikim dijelom makadamska dionica, ispod koje je velika provalija prema Drini, na više mjesta je oštećena klizištima, pa će obnova biti zahtjevna.
Ova dionica je dio međudržavnog puta Sarajevo-Podgorica.
“Ovo je istorijski dan za Foču, za čitavu regiju i Republiku Srpsku. Mislim da konačno imamo pretpostavke da u punom kapacitetu razvijamo našu privredu i naš turizam”, kaže Milan Vukadinović, načelnik Opštine Foča.
Za prve kilometre Republika Srpska je izdvojila 12 miliona KM. Za nastavak rekonstrukcije do Crne gore ukupno ide 48 miliona.
“Počeli smo sa rekonstrukcijom ovog dijela puta, na relaciji Foča-Šćepan polje u onom dijelu koji će obezbjediti spoj s mostom koji se gradi preko rijeke Drine, kako bi se izgradila poveznica sa Tjentištem, što je nama prioritet. Naravno da ćemo raditi rekonstrukciju tog puta i prema granici sa Crnom Gorom”, kaže Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Na dogovor u BiH oko rekonstrukcije puta se godinama čekalo. Srpska više nema vremena za čekanje.
“BiH, odnosno Vlada Republike Srpske, Federacije i Savjet ministara su kandidovali ovaj putni pravac kao zajednički pravac od interesa za BiH prema finansijskim institucijama Evrope, što je bilo prije dvije godine, ali do današnjeg dana nikakav odgovor po tom pitanju nije dobila BiH, odnosno Republika Srpska”, kaže Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.
“Projektnu dokumentaciju je radio konzorcijum u čijem je sastavu bilo više projektantskih kuća koje su svojim iskustvom projektnu dokumentaciju doveli do Evropskih standarda. Naravno učinićemo sve da se ova putna komunikacija dovede na nivo koji je oduvijek zasluživala”, kaže Davor Kostrešević, direktor Puteva Republike Srpske.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je u ponedjeljak novu rusku vanjskopolitičku doktrinu utemeljenu na konceptu “ruskog svijeta” koji konzervativni ideolozi koriste za opravdavanje interveniranja u inozemstvu u cilju zaštite rusofonog stanovništva.
“Humanitarna politika” na 31 stranici, objavljena nakon više od šest mjeseca rata u Ukrajini, kaže da bi Rusija trebala “štititi, čuvati i promicati tradicije i ideale ruskog svijeta”.
Premda je predstavljena kao neka vrsta strategije ‘meke’ sile, ona kao službenu politiku potvrđuje ideje o ruskoj politici i religiji koje neki tvrdolinijaši koriste za opravdavanje ruske okupacije dijelova Ukrajine i pružanja potpore odmetnutim proruskim entitetima na istoku te zemlje.
“Ruska Federacija pruža potporu svojim sunarodnjacima koji žive u inozemstvu u ostvarivanju njihovih prava, kako bi osigurala zaštitu njihovih interesa i očuvanje njihova ruskog kulturnog identiteta”, navodi se u dokumentu.
U dokumentu se ističe da veze sa sunarodnjacima u inozemstvu Rusiji omogućuju “jačanje njezine slike na međunarodnoj sceni kao demokratske zemlje koja teži stvaranja multipolarnog svijeta”.
Putin godinama ustraje na po njegovu mišljenju tragičnoj sudbini gotovo 25 milijuna etničkih Rusa koji žive izvan Rusije u državama koje su nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.,što smatra geopolitičkom katastrofom.
Rusija i dalje smatra bivši sovjetski prostor, od Baltika to središnje Azije, svojom legitimnom sferom utjecaja, čemu se mnoge od tih zemalja protive kao i zapad.
Nova politika ističe da bi Rusija trebala povećati saradnju sa slavenskim nacijama, Kinom i Indijom te dodatno ojačati svoje veze s Bliskim istokom, Latinskom Amerikom i Afrikom.
Moskva bi po dokumentu trebala dodatno ojačati i odnose s Abhazijom i Osetijom, dvjema gruzijskim regijama koje je priznala nakon rata s Gruzijom 2008., kao i s dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine, Donjeckom i Luhanskom Narodnom Republikom.
U Luku Kotor je za prvih osam mjeseci ove godine uplovio 301 kruzer koji su doveli 281.516 turista.
U poređenju sa 2019. godinom, zabilježen je blagi rast u broju dolazaka kruzera uz znatni pad broja turista.
Podsjetimo, za prvih osam mjeseci 2019. zabilježeno 295 uplovljavanja kruzera koji su doveli 381.217 turista.
U marinskom dijelu luke Kotor popunjenost kapaciteta je dosta manja u pređenju sa pred-covid periodom imajući u vidu da je na kraju avgusta 2022. zabilježeno 616 dolazaka plovila sa ukupno 2.588 putnika dok je za isti period 2019. godine u marinu uplovilo 1.205 plovila na kojima je boravilo 6.657 putnika.
Zbog katastrofalno lošeg Zakona o planiranju i uređenju prostora koji je potpuno centralizovao planiranje prostora u Crnoj Gori, stanovnici mjesne zajednice Lepetane u Tivtu, ali i lokalna uprava tog grada imaju ogromnih problema, jer ne postoji važeći Detaljni urbanistički plan za to naselje.
DUP Lepetane bi trebalo da pokriva površinu od 20,24 hektara i obuhvata teritoriju najsjevernijeg dijela Opštine Tivat. Ovaj planski dokument obuhvata prostor od krajnje sjeverne granice naselja Lepetane prema tjesnacu Verige do rta Opatovo na jugu, sa isključenim područjem dosadašnje kasarne u Lepetanima površine 4,69 hektara, a za koju je već prije nekoliko godina napravljen i u Skupštini Opštine Tivat usvojen posebni Urbanistički projekat.
Vlada Crne Gore u dva navrata je počev od 2019. do danas, donosilila odluku o pokretanju postupka izrade novog DUP-a Lepetane, birala obrađivača i davala mu programski zadatak. Međutim, Vlada je nakon toga, dva puta bez ikakvog obrazloženja, donosila i odluke o prestanku važenje svojih ranijih odluka o izradu novog DUP-a za Lepetane. Posljednji put je to Vlada bivšeg premijera Zdravka Krivikapića uradila 29.decembra prošle godine.
Ovo u praksi znači da stanovnici Lepetana, ali i lokalna uprava Tivta imaju potuno „vezane ruke“ kada je u pitanju legalna izgradnja bilo kakvog novog objekta na području te mjesne zajedince. Mještani ne mogu graditi nove kuće i druge objekte, a lokalna uprava Tivta ne može započeti izgradnju bilo kojeg novog javnog ili objekta infratsrukture, iako su oni prijeko potrebni u tom naselju gdje se već decenijama gotovo ništa značajnije nije uložilo.
Inače, u Programskom zadatku kojin je Vlada do sadadva puta davala obrađivačima novog DUP-a za to tivatsko naselje, prije nego što bi, iz nikada zvanično saopšteni razloga, Vlada donijela odluku da se odustane od izrade novog osnovnog planskog dokumenta za Lepetane, navodilo se da je osnovni cilj izrade novog DUP-a „obezbjeđivanje bolje valorizacije prostora“.
Lepetane foto Opština Tivat
„Shodno razvojnim potrebama, potrebno je stvoriti planske preduslove za urbani razvoj naselja Lepetane, suzbijanje neplanske gradnje, poboljšanje sadržaja društvenog standarda i komunalne infrastrukture“- stajalo je u Programskom zadatku uz napomenu da po planu višeg reda – Prostorno-urbanističkom planu opštine Tivat, glavne namjene površina u DUP-u Lepetane su stanovanje male gustine, turizam, gradsko zelenilo, proizvodno-komunalne djelatnosti i infrastruktura.
„Lepetani su prepoznati i tako se trebaju razvijati kao lokalni centar u funkciji razvoja turizma. Danas je to naselje sezonskog stanovanja, a trebalo bi se razviti kao turistički centar, lokalni centar urbanog značaja koji funcioniše tokom cijele godine“- pisalo je u Programskom zadatku uz napomenu da na urbani razvoj Lepetana utiču ograničenja vezana za zone sanitarne zaštite lokalnog izvorišta Plavda, a koja se moraju poštovati i u novom DUP-u.
Međutim, zbog naknadnih odluka zvanične Podgorice da se odustane od izrade novog DUP-a, Lepetanci su već više od tri godine potpuno obespravljeni kada je u pitanju mogućnost da legalno grade na svojim imanjima. Za to mještani mogu zahvaliti svojim sugrađanijma – poslanicima iz Tivta u bivšem sasivu Skupštine Crne Gore Jovanki Laličić (DPS) koja je i sama rodom iz Lepetena, te Adrijanu Vuksanoviću (HGI) koji su sa svoja dva glasa, presudno 2017. uticali na usvajanje kontroverznog aktuelnog Zakona o planiranju i uređenju prostora. Bez njihova dva glasa ne bi se mogla obezbjediti nepohodna večina od 41-nog poslanika u Skupštini za usvajanje ovog zakona kojim je lokalnim upravama u potpunosti oduzeta mogućnost da planiraju i kontrolišu sopstveni prostor, već je to centralizovano na nivou Vlade Crne Gore.
Da su mještanima, ali i Opštini Tivat zbog svega ovoga ruke vezane i da za Lepetane trenutno nema važećeg DUP-a, prije par dana na javnoj raspravi o nacrtu Studije zaštite brda Vrmac kojom u zaštićeno područje budućeg Parka prirode treba da potpadne i čitav prostor MZ Lepetane, potvrdila je i sekretarka za uređenje prostora Opštine Tivat Milica Manojlović. Ona je ukazala da je ovakav odnos Vlade prema pitanju izrade novog DUP-a za Lepetane izuzetno problematičan za lokalnu zajednicu i da ovakvo (ne)postupanje države koja je sebi prigrabila sve nadležnosti oko planiranja prostora, zapravo podsticajno djeluje na divlju gradnju čije će posljedice kasnije biti skupo i teško otkloniti.
Sunčani početak septembra, Portonovi je dočekao kao jednodnevni domaćin 16. Hercegnovskog strip festivala, jedinog komikona koji se održava u Crnoj Gori.
Na Portonovi Marina trgu, zaljubljenici u strip, crtanje i vješte sposobnosti animacije, imali su priliku da višesatno diskutuju i uživaju u radu omiljenih strip umjetnika.
Posebnu draž manifestaciji, dale su uživo nacrtane skice superheroja, koje su neumorno, sa osmijehom na licu, za najmlađe fanove u roku od nekoliko minuta, kreirali najpopularniji strip crtači današnjice. Sve je to pratila i berza stripa, kao i muzički program benda ,,Dos”.
Jedan od organizatora festivala, Nebojša Mandić, istakao je da je ovogodišnja realizacija festivala premašila očekivanja.
,,Prezadovoljni smo. Svaki put uradimo nešto novo i podižemo nivo. Festival je dostigao te granice. Zvanično, od ove godine na novom prostoru. U predivnom kompleksu Portonovi. Vidi se da je pravi pogodak, da je dobro što smo krenuli da se širimo i na ovaj dio hercegnovske rivijere. Prethodna tri dana festivala su protekla sjajno. Ogromna je posjeta. Izuzetno je dobar odziv, ne samo fanova, već i ljudi koji o stripovima manje znaju. Dolaze na sve naše programe, prate crtanja i sve izložbe,” izjavio je Mandić.
Luksuzni ambijent rizorta, nepregledno šetalište, morsko plavetnilo i jahte u marini, takođe su oduševili ovogodišnje učesnike festivala.
,,Zaista sam impresioniran prostorom i festivalom. Topla dobrodošlica i pogled, sve je sjajno. Osjećam se kao na odmoru. Prijatelji iz Španije su mi pričali o festivalu i onog trenutka kada sam dobio pozivnicu, nisam ni razmišljao. Odmah sam prihvatio,” otkrio je španski strip umjetnik Leandro Fernandes.
Za Frana Strumana, hrvatskog crtača, Hercegnovski strip festival predstavlja drugi dom. ,,Treći sam put. Ovo mi je najbolja godina za sada. Samo postaje sve bolje i bolje. Atmosfera među gostima ne postoji u ovakvom obliku na većini festivala. Zadovoljan sam organizacijom i mislim da je Herceg Novi, u poređenju sa Zagrebom, u velikoj prednosti.”
Strip – HSF
Sa njim je bio saglasan i italijanski strip virtuoz Valter Venturi.
,,Otkrio sam prelijepi svijet. Stvorio sam nova, predivna prijateljstva. Šesti put sam na festivalu i za mene je ovo prelijepo iskustvo,” ispričao je Venturi, koji je savjetovao mlade, neiskusne crtače, da mnogo rade i uče, prvenstveno od svojih idola.
Finale dana, ozvaničila je HFS žurka, gdje su u saradnji sa Bunt Rock festivalom, nastupili Empathy Soul Project, kao i bend GIFT.
Priključenjem opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem uspješno je okončana prva faza izgradnje regionalnog vodovodnog sistema, kojom su sve opštine Crnogorskog primorja povezane u jednu tehničko-tehnološku cjelinu.
Realizacijom ovog projekta stvoreni su uslovi za isporuku 200 l/s vode visokog kvaliteta za područje hercegnovske rivijere, i to 130 l/s za dio od Svete Neđelje do Zelenike, te dodatnih 70 l/s za dio poluostrva Luštica.
Kako navode u Regionalnom vodovodu novim cjevovodom danas su potekle prve količine vode prema hercegnovskoj opštini.
“Izgrađeno je 3,2 km novog cjevovoda i optičke infrastrukture na teritoriji opštine Tivat, čime je na sistem povezan ranije izgrađeni dio Regionalnog vodovoda iz ‘80-tih godina prošlog vijeka (oko 9 km cjevovoda na području opštine Herceg Novi, rezervoar ‘Zelenika’, kao i podvodni cjevovod ka poluostrvu Luštica). Za realizaciju ovog projekta, vrijednog 2.100.000 eura, sredstva su obezbijeđena od Regionalnog vodovoda i iz kreditnih sredstava EBRD”, pojašnjavaju u saopštenju.
Kako dodaju, funkcionisanje novog vodovoda rezultat je sastanka koji je održan 16. avgusta u kabinetu predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, kome su pored predstavnika hercegnovskog “Vodovod i kanalizacija” prisustvovali i predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić, v.d. izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković, kao i tehnički direktor Ivan Špadijer.
“U skladu sa dogovorom postignutim na navedenom sastanku potpisan je 31. 08. 2022. godine, ugovor između DOO “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Budva i DOO “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi. Do hercegnovske opštine, odnosno do naselja Bijela i Kamenari, u periodu izvođenja remonta energetske opreme i pregleda dovodnog tunela između hidroelektrana na Trebišnjici i Dubrovnika, dopremaće se 50 l/s vode čime će se obezbijediti uredno vodosnabdijevanje ovog dijela hercegnovske opštine.
Regionalni vodovod smatra da je ovo samo početak buduće plodne i kontinuirane saradnje”, navode u saopštenju Regionalnog vodovoda.
Drugi festival knjiga – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! održaće se u Kotoru od 6. do 8. septembra 2022. godine, u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor. Festival se organizuje po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda.
Na konferenciji za novinare su govorili: Vladimir Bujišić, direktor Kulturnog centra “Nikola Đurković”, Zorica Stablović Bulajić, vlasnica licence Festivala, Stanka Janković Pivljanin, urednica i Jasmina Bajo, koordinatorka FesK-a.
Bujišić je kazao da mu je izuzetno zadovoljstvo što je Kulturni centar organizator drugog izdanja Festivala i dodao da će sve aktivnosti u okviru programa Festivala biti održavane u Staklenoj galeriji. ‘’Nadamo se da će Festival postati tradicionalna manifestacija našeg grada” naveo je Bujišić.
Vlasnica licence Zorica Stablović Bulajić kazala je da je koncept ovog festival jedinstven, s obzirom na to da će se na jednom mjestu naći najvrijednija izabrana djela crnogorske nacionalne produkcije. “Naš cilj je da prezentujemo knjige koje poštuju istorijsku, naučnu i umjetničku istinu’’ kazala je Stablović Bulajić i podsjetila da nas očekuje šesnest programa tokom tri dana Festivala.
‘’Na Festivalu će se predstaviti brojni izdavači – biblioteke, muzeji, akademije nauka, a cilj nam je i da ima regionalni karakter’’ istakla je Stablović Bulajić. Ona je kazala i da je u okviru tri kategorije za nagrade kandidovano ukupno 25 naslova. Na kraju Stablović Bulajić se zahvalila Kulturnom centru što je prihvatio organizaciju ovog Festivala.
Urednica FesK-a Stanka Janković Pivljanin navodi da je Kotor izabran za mjesto održavanja Festivala, jer baštini najdužu tradiciju pisane riječi.
Festival knjiga Kotor sa pressa
“Tokom trodnevnog programa publika će imati priliku da čuje nešto više o knjigama vezanim za glagoljičku, latiničnu i ćiriličnu pismenost’’ navela je Janković Pivljanin i dodala da će u prvi plan biti istaknuta nekomercijalna izdanja, koja šira čitalačka publika nije u prilici da vidi često i koja se bave stručnom literaturom iz oblasti filozofije, sociologije, vizuelnih scenskih umjetnosti, teorije i istorije književnosti’’kazala je Janković Pivljanin i ujedno je je podsjetila na to da se Festival održava pod sloganom Sinergija kulturnih vrijednosti.
Kordinatorka Festivala Jasmina Bajo dodala je da se na poziv organizatora odazvalo oko 40 izdavača iz Crne Gore.
“Imaćemo priliku da vidimo izdanja iz produkcije najznačajnijih izdavača’’ kazala je Bajo i navela neke od izdavača čija će se izdanja naći na FesK-u, poput CANU, Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević “, Narodni muzej Crne Gore, Državni arhiv Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, biblioteke iz Berana, Budve, Podgorice i Nikšića, Matica srpska, Matica crnogorska, Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, Pomorski muzej Crne Gore, OJU ‘’Muzeji’’ Kotor.
Bajo je navela da će se na festival naći oko300 naslova.
“Nismo izostavili ni najmlađe čitaoce, pa će sjutra ujutro u 12 i 30 sati biti predstavljene “Kotorske legendice”, a za najmlađe smo takođe pripremili i predstavljanje zbirke Festivala Refesticon iz Bijelog Polja na kojem su učestvovala i djeca iz Kotora” pojašnjava Bajo.
Ona je kazala i da se ove godine održavanje našeg festivala podudarilo sa Međunarodnim danom pismenosti, pa će tim povodom Gradska biblioteka i čitaonica Kotor započeti proslavu 70 godina postojanja okruglim stolom na temu pismenosti danas – elementarne, akademske i digitalne.
“Ovaj program je planiran u četvrtak 8. Septembra u 13 sati” najavila je Bajo.
Podsjećamo, svečano otvaranje Festivala planirano je sjutra u 20 sati u Staklenoj galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Berlin (dpa) – Evropi prijete podele zbog nestašice energenata koju je izazvao napad Rusije na Ukrajinu, izjavila je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock).
Energija je, naglasila je, stvarni problem koji bode oči, a koji se ignoriše. “To će biti centralno pitanje koje će nas narednih mijeseci staviti na teška iskušenja,” rekla je Berbokova na godišnjoj konferenciji njemačkih ambasadora u Berlinu.
Pitanje je “da li ćemo u Evropi zajedno i solidarno osigurati snabdevanje energijom za sve ljude, ili nećemo,” rekla je Berbokova.
Ona je kao primjer navela kompromis Evropske unije u sporu oko suspenzije izdavanja viza ruskim državljanima. Da EU po tom pitanju nije našla zajedničko riješenje, “ruski predsednik (Vladimir Putin) ne bi mogao uopšte da zamisli neki bolji poklon,” rekla je ministarka.
Zemlje EU su se prošle sedmice saglasile da suspenduju ugovor sa Rusijom o olakšanom izdavanju viza za putnike. Taj kompromis je, prema oceni Berbokove, omogućio da u Uniji oko pitanja viza ne dođe do podela između zapada i istoka.
“Moramo da budemo spremni na to da će aspekt razdora narednih meseci biti jedan od centralnih elemenata ruskog hibridnog vođenja rata.”
Ruski i drugi autoritarni režimi pokušavaju revizionistički da prošire svoju sferu uticaja, rekla je Berbokova, aludirajući i na Kinu. Te je laži potrebno raskrinkati, delom i “grubim jezikom.”
Kao primer je navela izraz “rat žitaricama,” koji češto koristi u kontekstu sada već ublažene ruske blokade žitarica spremnih za izvoz u ukrajinskim lukama.
“Slušati, objašnjavati, odmeravati – to je stil komunikacije za spoljnu politiku 21. vijeka,” rekla je Berbokova komentarišući društvene mreže poput Tvitera.
Ministarka je ambasadore ohrabrila da vode ofanzivniju komunikaciju u zemljama domaćinima. Čak i ako to sa suprotne strane izazove burne reakcije. “Nemojte da brinete zbog toga,” rekla je Berbokova diplomatama.
Ona je, međutim, istovremeno pozvala najviše nemačke diplomatske predstavnike da njihova spoljna politika sledi vrednosti i interese. Reč je o zauzimanju “jasnog stava” i to ne iz principa, nego kada se dovode u pitanje naša sloboda i naš sistem vrednosti,” rekla je Berbokova.
JU Pomorski muzej Crne Gore priveo je kraju realizaciju projekta vodiča na znakovnom jeziku. Realizacijom ovog projekta Pomorski muzej je postao prvi muzej u državi dostupan osobama sa oštećenim sluhom.
Ovaj projekat je realizovan u saradnji sa Opštinom Kotor u sklopu Programa kulturnih manifestacija za 2022. godinu. Snimanje vodiča na znakovnom jeziku realizovala je dipl. surdoaudiolog Olivera Gluščević.
Izradom vodiča na znakovnom jeziku, te vodiča na Brajevom pismu Pomorski muzej postao je inkluzivan i dostupan najvećem dijelu posjetioca.
