Slušajte nas | Boka News

Prvi kruzer prošao ispod Pelješkog mosta pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana

Prst u more

-

23/06/2022 10:16

Prvi kruzer prošao ispod Pelješkog mosta pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana

Kruzer Bolette, pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Joze Glavića te s nešto više od tisuću putnika, prošao je u 6 sati i osamnest minuta ispod Pelješkog mosta na svom putu prema neumskom akvatoriju. To je prvi veliki brod koji je prošao ispod novoizgrađenog mosta, čije se i službeno otvorenje očekuje krajem srpnja.

Putnici na bordu su mogli uživati u pogledu na most-remek djelo građevinske struke, koji je prošao još jedan test, piše Dubrovački vjesnik.

Riječ je o uspješnom položenom pomorskom testu prolaska velikog kruzera prema Neumu. Teški kamioni već su vozili mostom ispitujući izdržljivost čelične konstrukcije, ispitani su i burobrani, a sada je na red došla provjera propusnosti pomorskog prometa između stupova mosta.

Bolette nije imao problema prilikom uplovljavanja u neumski akvatorij. Iskusni kapetan Glavić fantastično se snašao za kormilom. A kako i ne bi kada je svjetsku slavu stekao manevrirajući brodom u uskom Korintskom kanalu kada je kruzerom Braemar, u vlasništvu tvrtke Fred Olsen Cruise Lines, dugačkim 195,82 metra i širine 22,5 metara, kroz kanal prošao bez većih problema postavivši tako novi svjetski rekord jer je njegov brod najduži koji je do tada prošao Korintom.

Nakon što je oko 5.30 sati u pločanskom akvatoriju obavio carinske i druge formalnosti, kruzer je prošao ispod Pelješkog mosta, a zatim je Bolette nastavio svoj put do Neuma ispred kojega će biti usidren četrnaest sati, dok će za to vrijeme putnici uživati u turističkom posjetu Hercegovini, piše Dubrovački dnevnik.

Inače, riječ je o brodu dužine nešto više od 237 metara i širine 32,5 metara. Brod ima 12 paluba, može primiti 1.380 putnika i ploviti brzinom od 25 čvorova. “Air Draft” ili visina od vode do najviše točke na brodu je 48,1 metara, dok je najveća dopuštena visina prolaska ispod Pelješkog mosta 55 metara.

Ipak, čini se da dolaskom prvog kruzera, koji je prošao glatko ispod Pelješkog mosta nisu oduševljeni u Neumu. Nema to nikakve veze sa Pelješkim mostom, već Neumljani ne žele da im se dogodi masovni turizam, gužve po gradu i zagađenja koje kruzeri nose sa sobom.

Građani Neuma stoga planiraju mirni prosvjed protiv uplovljavanja kruzera Bolette u Neumski zaljev koji je jutros stigao nakon što je bio prvi kruzer koji je prošao ispod Pelješkog mosta, piše Neum Online.

“Neum od navedenog uplovljavanja može imati samo štetu“, smatraju građani koji će se odazvati prosvjedu, prenosi portal Neum-online.

“Smatram da je ovakvo nešto nedopustivo. Neum nije luka i samim time veliki brodovi nemaju što raditi u našem zaljevu. Ulazak ovoga i sličnih brodova u Neumski zaljev znači automatsko ugrožavanje ekosustava te zagađenja koja će nanijeti izrazitu štetu Neumu“, poručila je predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić u priopćenju za javnost.

Upozorila je kako bi eventualno zagađenje mora do kojeg bi moglo doći zbog uplovljavanja 230 metara dugog kruzera s više od tisuću putnika, ugrozilo ne samo prirodu već bi dovelo u pitanje kompletan turizam u Neumu.

Podsjetimo, pomorsko društvo iz BiH i tamošnji političari više su puta isticali da će pelješki most sprječavati uplovljavanje brodova u Neum. Najdalje je otišla Bosanska akademska zajednica koja je svojevremeno dala sumanuti prijedlog – izrezati pelješki most i od njega napraviti pokretni, koji će se podizati i spuštati kako bi veliki brodovi mogli uplovljavati u Neum.

Međutim, projektant pelješkog mosta, Slovenac Marijan Pipenbaher ovakve tvrdnje iz Sarajeva naziva bedastoćama koje se plasiraju u dnevnopolitičke svrhe.

– Takve izjave nemaju nikakve veze sa strukom. Republika Hrvatska je maksimalno otvorila prolaz prema Neumu visine 55 metara i svaki brod može proći. Prolazi se kao u najvećim europskim lukama. Veliki brodovi i kruzeri tu nemaju što raditi jer je riječ o zaštićenom području kroz Naturu 2000. Veliki propeleri bi izrovali morsko dno – pojašnjavao je Pipenbaher.

– Za ovaj most bi bilo sasvim dovoljno do 35 metara visine. Da mogu proći jedrilice s 25 metara visokim jarbolom. Prostor je preosjetljiv i u Neumu je tako mala lučica da se veliki brod ne može ni okrenuti – ističe Pipenbaher, naglašavajući da imaju četiri prolaza ispod mosta širine 285 metara, pa oni koji prolaze prema Neumu mogu birati kuda će proći, što se potvrdilo i uplovljavanjem kruzera “Bolette”.

”Palasturine kartoline”- knjiga Milana Miša Brajevića: Nostalgija za Novim koga više nema

Boka News

-

23/06/2022 10:09

0

”Palasturine kartoline”- knjiga Milana Miša Brajevića: Nostalgija za Novim koga više nema

Sjećanje na riječi koje više ne izgovaramo, ljude kojih nema, nostalgija za Novim u nekim boljim vremenima – sve to, ali i mnogo više je knjiga Milana Miša Brajevića “Palasturine kartoline” koja je sinoć predstavljena u dvorištu kuće Iva Andrićau Herceg Novom.

“Kartoline su nesvakidašnja istorija Novog, pouzdan putokaz do onoga što se dešavalo na javnim scenama grada ali i iza kulisa. One su ponekad storije o znamenitim novskim zdanjima, ljudima, institucijama, a istovremeno su bilješka o manje poznatim stanovnicima Novog koji su utkali svoje živote u život grada koji stoji na pramcu Boke, jednog od najljepših zaliva svijeta. Svaka od njih ima otisnut autorov originalni pečat i pečat vremena u kome je nastala”, kazala je novinarka Vitka Vujnović.

Ona je istakla da kartoline doživljava “ kao jedinstveni vodič koji će svakome ko ga pročita oplemeniti pogled na Herceg Novi, a čitalačka šetnja kroz donekle poznate ili sasvim nepoznate storije postaće nezaboravno iskustvo”.

“O uglednim porodicama Jankovića, Živojinovića, Mračevića, o kultnom mjestu na Karači i Radu Ogurliću, o putujućem kinu i Simu Čoloviću, Momčilu Tapavici i hotelu Boka ,o Komnenovićima, Štumbergeru, o KRVAVOM KOLU OKO ODORE HEROJA, o poratnim TAČKICAMA i načinu na koji su prebrojavane i dijeljene, o ŠKVERU, TORI, PEŠKARIJI, bifeima Beograd i Lovćen, o UMJETNIČKOJ ŠKOLI, LEGENDAMA, NARODNIM PRIČAMA I VJEROVANJIMA pa i MANJE POZNATIM RIJEČIMA napisao nam je kartoline gospodin Brajević i poklonio nam dragocjen materijal za naše porodične albume – jer je svaka priča koliko njegova toliko i naša – i kao svaka priča o zavičaju vrlo je lična”, naglasila je Vujnović.

Akademik Zuvdija Hodžić podsjetivši na Andrićevu misao da svaki čovjek duguje svom zavičaju , kazao je da je ova knjiga dokaz da ima ljudi kojima zavičaj duguje pažnju I poštovanje, ali I da je “neprocjenjivo blago za Novljane i dragocjeno štivo za svakog ko želi da se upozna sa životom i istorijom Herceg Novog”.

On je ocijenio da je riječ o štivu, koje se čita „na dah“ jer , između ostalog, pokazuje Brajevićevo poznavanje prošlosti, istorije, kulture, prirode, svekolikog života Novog i okoline.

Vrijeme koje Mišo Brajević bilježi je vrijeme uspona i ekspanzije jedne države koje više nema i ovog grada ,koji je u toj državi doživio puni procvat i prosperitet, kazao je dramski pisac Stevan Koprivica.

Za njega je nova Brajevićeva knjiga posveta Herceg Novom kao mediteranskom gradu, ali u prošlim vremenima, omaž onom Herceg Novom kakav više nije,knjiga prepuna svjetlosti, koja,kao i sve u životu, ima i svoje tamne valere. “Svjetlo u Mišovoj knjizi ne bi bilo toliko vidljivo da nemamo i mrakove, poput “krvavog kola” na Trgu Nikole Đurkovića u vrijeme Drugog svjetskog rata, podsjetio je Koprivica.

„Ovo je pokušaj da se kroz literarni zapis, kroz kraktke i kraće priče, otrgne od zaborava sve ono tipično novljansko, do čega sam mogao doći, tragajući i za narodnim pamćenjem duži niz godina. Pokušaj pravljenja svojevrsnog hodometra Novog i Novljana kroz jedno izgubljeno vrijeme, u kojem sadašnji Novljani mogu naći svoje korijene koji su, nerijetko, bili iskidani ili pogubljeni, objasnio je autor Milan Mišo Brajević.

On je kazao da je knjiga “mala riznica događaja i galerija likova od gradonačelnika, trgovaca, prosvjetara, zanatlija, ugostitelja i običnih ljudi koji s utu “postojeni” rame uz rame i kojih, dobrim dijelom , više nema.

“Pokušao sam odškrinuti avlijska vrata novskih porodica, do granice koja ne bi narušila vječiti mir i moralni integritet naših upokojenih sugrađana. U nju sam smjestio i dio humora i smijeha i anegdota koje valja sačuvati od zaborava”, kazao je Brajević.

Knjiga Palasturine kartoline došla je u pravo vrijeme,kako je primjetila Vujnović, jer otklanja opasnost da opisano bude zaboravljeno ili s nerazumijevanjem rastočeno.

Iz knjige: Komšija i sused

“Kada su moj otac Đuro i Aco Marković, poslije dugog radnog vijeka, pošli u zasluženu penziju penziju jedan od glavnih zadataka im je bio odlazak Đura u špenzu, a Acu u nabavku namirnica.

Đuro bi se prije odlaska spremao obukavšI gaće i košulju i spučio puce na jaketunu, zatim nazuo bječve i obuo crevlje, pošto bi raspetljao grop na špigetama. Neda bi mu nasula škudelu od mažurane, koju je je uz cerošpanj, garonfule i metvicu , zalivajući ih svako jutro iz malog štrapadura, gajila u pitarima na skalama i taraci. Dodala bi mu beškot, a za nju spremila ćikaru kafe, skuvane u kogumi, u koju je stavila kućarin cukra. Poslije bi Đuro uzeo lumbrelu I boršu I krenuo uz Ulicu. Za to vrijeme Aco bi obukao pantalone, košulju i zakopčao dugme na sakou. Vesela bi mu spremila šolju čaja od majorana, koji je uz muškatle, karanfile I nanu gajila u saksijama na stepenicama i terasi, zalivajući ih svako jutro malim posipačem. Dodala bi mu dvopek, a za nju postavila, skuvanu u džezvi, šoljicu kafe u koju bi stavila kašičicu šećera. Bilo je oblačno i počela je da rominja kiša, pa je Aco uzeo kišobran i ceger i pošao u susret Đuru koji je nosio lumbrelu i boršu”.

Milan Mišo Brajević

Rođeni Novljanin, Milan Mišo Brajević, bavio se izdavaštvom i publicistikom, ali obavljao i brojne funkcije u državnim organima. Između ostalog, bio je pomoćnik direktora hotela “Topla”, urednik izdavačke kuće „Obod“, šef kabineta predsjednika Vlade Crne Gore u Jugoslaviji, kao i dio protokola prilikom Titove posjete Podgorici.

Istaknuti je društveno-sportski radnik. Bio je predsjednik Vazduhoplovnog saveza Crne Gore, predsjednik SOFK-e Crne Gore, predsjednik Fudbalskog saveza Jugoslavije, predsjednik vaterpolo kluba „Jadran” – Herceg Novi i predsjednik Skupštine FK „Crvena stijena” – Podgorica. Nosilac je prizanja „Zaslužni sportski radnik Crne Gore”.

Dobitnik je Oktobarske nagrade Herceg Novog i Specijalne plakete za doprinos razvoju kulturne baštine časopisa „Komuna”.

Nosilac je Ordena rada sa zlatnim vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrnim zracima.

On pripada onoj vrsti ljudi koji, pored svog vokacijskog određenja, nalazi vremena, snage i volje da se predaju istraživačkom poslu zarad očuvanja identiteta i potvrđivanja civlizacijskih vrijednosti grada i kraja kome pripada. Sve je počelo kao igra u krugu porodice i prijatelja ko zna više starih, zaboravljenih riječi iz našeg kraja, da bi impozantni Brajevićev opus narastao na oko 31 000 upotrebljenih ili zaboravljenih riječi i izraza širom Crne Gore, zatim još 11 500 riječi i 5 500 toponima iz hercegnovskog kraja, te 900 anegdota i više od 6 000 izreka, sva prezimena i nadimke zavičaja, kao i 3 456 poslovica, izreka, misli i pouka.

Uvidjevši da nigdje nije zabilježen duh novski, vedar i uvijek spreman na šalu, predano sakupljajući građu, objavio je nekoiliko knjiga „U Novome i okolo njega“ – „Kadena od riječi“ prvo,pa dopunjeno izdanje, zatim „Vijađ kroz škerce i mudrolije“ i „Điravamo i škercamo se“, prije dvije godine i knjigu „Kalama i skalama novskim“.

U svemu što je radio i pisao osjeća se ljubav prema Herceg Novom, možda i ponajviše u „Palasturinim kartolinama“, podsjetila je na impresivnu Brajovićevu biografiju voditeljka Dragana Vlaović.

/S.Kosić/

Ostrvo Sveti Marko u rukama Maltežana?

Boka News

-

23/06/2022 9:54

0

Najveće bokeljsko ostrvo – Stradioti u Tivatskom zalivu, poznatije kao Sveti Marko, promijenilo je vlasnika, nezvanično saznanju “Vijesti”.

Prema informacijama do kojih je došao naš list, ostrvo koje je već 15-ak godina u vlasništvu ruske grupacije “Metropol”, odnosno njenih akcionara, prodat je Maltežanima u transakciji vrijednoj između 90 i 100 miliona eura. Novi vlasnik atraktivnog i netaknutog ostrva je, prema nezvaničnim informacijama, kompanija “J.Portelli Projects” sa Malte koja se bavi nekretninsko-građevinskim biznisom u toj državi. Ukupna površina ostrva je skoro 340.000 kvadrata.

Iz kompanije sa Malte nisu odgovorili na mejl “Vijesti” sa molbom da potvrde ili demantuju informaciju da su trgovali najveće bokeljsko ostrvo. Ni u vrhu Vlade Crne Gore nisu raspolagali pouzdanom informacijom da se ova transakcija obavila i da će se uskoro novi vlasnik ostrva naći pred crnogorskjim državnim organima u vezi svojih planova za izgradnju na Svetom Marku.

U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu skoro sve parcele na ostrvu zvanično se vode na dosadašnjeg vlasnika – kompaniju “Ostrvo Sveti Marko” iz Tivta. Ta fima formirana je 2007. godine, kada je ostrvo koje je bilo najatraktivnija imovina nekada remonirane turističke firme “Putnik” iz Beograda, prešlo u ruke novog vlasnika “Putnika” ruske kompanije “Metropol” iza koje je stajao ruski tajkun Mihail Slipenčuk. “Metropol” je imao ambiciozne planove da na ostrvu sagradi luksuzni rezidencijalno-turistički kompleks vrijedan najmanje 400 miliona eura, a tadašnja Vlada predvođena DPS-om i SDP-om bila je raspoložena da izađe u susret većini želja kompanije. Stoga je Ministarstvo održivog razvoja i turizma kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović 2009. usvojilo Državnu studiju lokacije (DSL) “Sektor 26 – Ostrvo Sveti Marko” koja je u najvećoj mjeri prihvatila skoro sve želje “Metropola” i predvidjela masovnu urbanizaciju, betonizaciju i zatvaranje pristupa javnosti na najveći dio ostrva.

Firme “Urbi Montenegro” i sa njom povezana firma “Win soft” koja je radila procjenu uticaja na životnu sredinu, predvidjele su gradnju 80.000 kvadrata novih objekata, od čega se na relativno mali hotel ranga šest zvjezdica kapaciteta 60 soba i apartmana, odnosilo 20.000 kvadrata. Na bungalove za prodaju na tržištu, pojedinačne veličine od 100 do 145 kvadrata po DSL-u se odnosilo 12.000 kvaddata novoucrtanih objekata, dok je većina površine ostrva trebala da ostane rezervisana za potrebe vlasnika ukupno 74 velike luksuzne privatne vile površina od 345 do čak 945 kvadrata. Na vile se odnosilo 44.000 kvadrata planirane površpine novih objekata, a na servisne sadržaje koji su trebali da opslužuju ovaj kompleks samo 3.000 kadrata.

Upravo ove karakteristike buduće gradnje godinama na svom sajtu promoviše firma “Ostrvo Sveti Marko”, jer je “Metropol” pogođen svjetskom finansijskom krizom 2008-2009. godine, morao da odustane od gradnje planiranog rizorta i pokušavajući da pronađe suinvestotora. To se nije desilo pa je Slipenčuk djelove imovine “Metropola” razdijelio akcionarima, a ostrvo Sveti Marko zvanično došlo u posjed off shore komapnije “Stala Property Holdings Limited” registrovane u Hong Kongu. U njeno ime, ovlašćeni zastupnik crnogorske kćerke-firme “Ostrvo Sveti Marko je Romans Moskvins. Iako je firma “Ostrvo Sveti Marko” formalno registrovana sa sjedištem u Tivtu, ona tu nema poslovnih prostorija, a njena službena adresa za prijem pošte nalazi se u privatnom stanu jedne od stambenih zgrada na bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici. Kompanija godinama nije ništa radila na ostrvu za koje je prije dvije godine istekla DSL iz 2009.godine To znači da će se vlasnik ostrva opet morati obratiti državnim organima ako želi da gradi na Svetom Marku, te da će se ponovno morati raditi nova prostorno-.planska dokumentacija.

Kompanija “Ostrvo Sveti Marko” godinama ima jednog zaposlenog za koja je trošak za neto zarade u 2021. bio 1.374 eura neto, a firma je tu godinu bila u gubitku 7.076 eura. Ta firma u poslovnim knjigama bilježi da posjeduje stalnu imovinu u nekretninama vrijednosti 40.043.827 eura, te oko 1,76 miliona eura obrtnih sredstava, a od svog osnivanja do sada akumulirala je ukupan poslovni gubitak od 2.845.629 eura. Ovaj kompanija je kontrolisala skoro 99 posto površine ostrva, izuzev par manjih privatnih parcela koje im ranije nisu željeli prodati starosjedioci – mještani Krtola. Prodajom Maltežanima država Crna Gora opet je propustila priliku da otkupi i u svoj posjed vrati najveće ostrvo u Boki Kotorksoj i jednu od najatraktivnijih nekretnina na crnogorsko priumorju, iako je to mogla učiniti prije 15-ak godina kada je “Putnik” na aukciji prodao ostrvo po početnoj cijeni od samo 17,28 miliona eura.

Gospa od Milosti – foto M. Dobrilović – Boka News

Raj za turiste i primjer održivog turizma

Sveti Marko je najveće ostrvo u Krtoljskom arhipelagu, obiluje maslinjacima, mediteranskom šumom, ali i brojnim arheološkim lokalitetima koji datiraju iz antičkih vremena i ranog srednjeg vijeka. Početkom 60-ih godina prošlog vijeka ovdje je izgrađeno naturističko naselje koje je kasnije rekonstruisano, sa ukupnim kapacitetom od hiljadu kreveta u specifičnim bungalovima od trske polinezijskog tipa i bez značajnije gradnje drugih većih stalnih objekata od čvrstog materijala.

Naselje je dugo radilo u aranžmanu “Putnika” i poznatog francuskog tur-operatora “Club Mediteranee” koji je ovdje godinama dovodio isključivo visokoplatežnu stranu klijentelu. Gosti iz Francuske, Njemačke i ostalih zapadnoevropskih zemalja uživali su u specifičnoj turističkoj ponudi po sistemu “povratka prirodi”, a u “zlatnim 80-im” ovaj objekat je ostvarivao 90 hiljada noćenja i prihod od pet miliona dolara godišnje i bio primjer održivog turizma maksimalno usklađenog sa prirodom.

Ostrvo je napušteno izbijanjem rata u bivšoj SFRJ i skoro 30 godina je van turističkih mapa na štetu svih, pogotovo opštine Tivat koja je sa njega ubirala značajne prihode. Na ostrvu je u sezoni radilo i do 200 ljudi iz Tivta i susjednih gradova.

U Neum uplovio kruzer, građani protestuju

Region

Boka News

-

23/06/2022 9:46

0

Neum je tražio izuzeće od neradne nedjelje

U Neum je rano ujutro 23. juna uplovio kruzer. Grupa građana jedinog bosanskohercegovačkog grada na moru protestuje zbog uplovljavanja broda koji je, prema informacijama lokalne vlasti, došao iz pravca Dubrovnika, sa juga susjedne Hrvatske.

Kruzer je, kako su izvijestile lokalne vlasti, dug 283, a visok 44 metra.

Načelnik Opštine Neum Dragan Jurković ranije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) najavio protest građana zbog dolaska kruzera, odnosno zbog mogućeg zagađenja.

“Mi smo o uplovljavanju saznali u petak naveče, niko nas nije obavijestio da će kruzer ući u Neum. Brodovi takvih gabarita nije normalno da ulaze u Neumski zaliv. Očigledno da se lokalna zajednica ne pita”, kazao je Jurković za RSE.

Jedan od mještanina Neuma Nikola Prkacin kaže za RSE kako Neumski zaliv nema jake struje i vjetrove u slučaju zagađenja.

Građani Neuma, ističe, žive od turizma, uzgoja ribe i školjaka.

“Neum nema uslove za prihvat brodova, niti kruzera. Neum je u blizini ušća Neretve, oko 20 metara je dubina Neumskog zaliva, a ispod toga ima mulj star hiljadama godina kojeg je Neretva nanosila. To će neminovno dovesti do zamućenja ulaskom kruzera”, ističe Prkacin.

Lokalne vlasti u Neumu kažu kako ne znaju ko je dao dozvolu za uplovljavanje kruzera u Neumski zaliv, pozivajući se na odluku Predsjedništva BiH sa sjednice održane 2014. godine.

Predsjedništvo BiH je na sjednici 23.jula 2014. usvojilo Zaključak da je isključivo nadležno za davanje saglasnosti za uplovljavanje stranih brodova u Neumski akvatorij i zadužilo je Vijeće ministara BiH da u roku od 90 dana sačini i Predsjedništvu BiH dostavi sveobuhvatnu analizu efekata uplovljavanja brodova u Neumski akvatorij, koja sadrži ocjenu ekoloških, ekonomskih, vanjskopolitičkih, sigurnosnih i odbrambenih aspekata uplovljavanja, sačinjenu od nezavisnih eksperata i resornih institucija Bosne i Hercegovine.

“Obustavlja se izdavanje saglasnosti za uplovljavanje stranih vojnih brodova u Neumski akvatorij sve dok Predsjedništvo BiH ne razmotri navedenu analizu”, navodi se u Zaključku.

Iz Predsjedništva BiH za RSE navode kako su nadležni za uplovljavanje vojnih, a ne civilnih brodova.

Vinyl fest u Luštici Bay

Boka News

-

23/06/2022 9:35

0

Mjesto okupljanja ljubitelja i kolekcionara nosača zvuka i muzičkih uređaja ove ljetnje sezone će se odvijati svakog mjeseca, a prvi Vinyl sale je zakazan za 24. jun u Marina naselju Luštica Bay

Jedinstveno druženje zaljubljenika u muziku, poznavalaca i kolekcionara kvalitetnih nosača zvuka i muzičkih uređaja, Vinyl fest, doživjeće svoje premijerno izdanje u petak 24. juna, u Marina naselju Luštica Bay. Skup se održava po prvi put u formatu prodajne izložbe, a svi zainteresovani će moći da razgledaju, kupuju i prodaju izložene gramofonske ploče, stare omote singl i LP ploča, kasete, notne sveske, stare i raritetne muzičke časopise iz zemlje i inostranstva. Sajam obuhvata i prodajnu izložbu muzičkih uređaja, očuvanih i vrijednih primjeraka čiji kvalitet zvuka za vrsne poznavaoce često nema cijenu. Skup prate cjelodnevni DJ nastupi sa tematskim muzičkim programima. Vinyl fest se održava u saradnji sa NVO „Gramofonske ploče Crna Gora – Montenegro Records”.

„Kada se pomisli na muziku, misli se na druženje i dobro raspoloženje, splet osjećanja, pregršt uspomena, važnih događaja, životnih prekretnica, ali i osnove identiteta koje nas umnogome određuju u smislu životnih stavova i opredjeljenja. Obnovljena i raritetna vinilska izdanja domaćih i stranih muzičkih izvođača svih žanrova sve su popularnija među kolekcionarima, ali i obični ljubitelji muzike sve češće vraćaju gramofone u svoje domove i ponovo pune police šarenim omotima vinila. Muzika uvijek povezuje ljude, to je suština. Ili, kako bi rekao veliki američki pisac Džek Keruak – Muzika je jedina istina“, kaže Boris Burić, izvršni direktor “NVO Gramofonske Ploče Crna Gora – Montenegro Records” .

Biće ovo prilika za svojevrsni susret generacija X, Y i Z u Luštici Bay, gdje će se neki stariji posjetioci možda vraćati u mladost i dane koje je obilježila muzika 60-ih, 70-ih, 80-ih ili 90-ih, kroz pravi mali muzički vremeplov, a mladi će tek upoznavati neke od vanvremenskih muzičkih zvijezda na počecima slave.

„Dok sa nestrpljenjem očekujemo početak Vinyl festa, pjevušimo svoje omiljene pjesme, pretražujemo i obnavljamo svoje play liste u susret ovom muzičkom vremeplovu, Zahvaljujemo se na saradnji “NVO Gramofonske Ploče Crna Gora – Montenegro Records“ jer su nam dali priliku da našim gostima i posjetiocima ponudimo jedno zaista ekskluzivno iskustvo muzičkog putovanja kroz vrijeme, razmjene uspomena i upoznavanja raznih muzičkih stilova i nekih raritetnih izdanja. Muzika je najbolji pratilac dobrog raspoloženja za sve uzraste i radujemo se susretu svih generacija i ukusa koje ćemo okupiti u Luštici Bay, gdje život teče opušteno, u uživanju udetaljima svakodnevice , kaže Sonja Banićević, event supervizor u Luštici Bay.

Druženja i okupljanja se nastavljaju u julu i avgustu. Ukupno će biti održano šest tematskih događaja, Drugo i treće izdanje Vinyl festa je već zakazano za 9. i 31. jul, a zatim će okupljanje biti svakog drugog vikenda u avgustu i septembru – 14. i 27. avgusta i 10. septembra.

Skup ljubitelja kvalitetnog zvuka i kolekcionara ploča i muzičkih uređaja osmišljava i organizuje NVO Gramofonske ploče Crna Gora – Montenegro Records, u saradnji sa Lušticom Bay. Ova organizacija koja okuplja prave muzičke entuzijaste bavi se organizacijom izložbi, promocija, sajmova i berzi na temu muzike, analognog zvuka, vintage audio uređaja i kolekcionarstva.

Upravo će Vinyl fest poslužiti kao svojevrstan uvod u muzički festival „Back to the roots“ koji će trajati mjesec dana, od 22. jula do 24. avgusta. Na predstojećem festivalu će nastupiti globalno popularne zvijezde nekadašnje disko scene, a gosti i posjetioci Luštice Bay će se oprobati na retro disco podijumu. Uzbuđenja i vrele atmosfere neće nedostajati tokom cijelog ljeta na pozornicama Luštice Bay, uvijek u samom centru najatraktivnijih zbivanja na crnogorskoj rivijeri.

Aerodromi Crne Gore za sada odolijevaju izazovima sa kojima se suočava Evropa

Region

Boka News

-

23/06/2022 9:00

0

Aerodromi Crne Gore za sada odolijevaju izazovima sa kojima se suočava Evropa

Aerodromi Crne Gore za sada odolijevaju izazovima sa kojima se suočavaju evropski aerodromi uslijed hroničnog nedostatka kadra zbog čega se svakodnevno otkazuju letovi širom kontinenta. Ipak, moramo biti svjesni da smo karika u globalnom lancu, zbog čega moramo biti oprezni.

To je zajednička poruka izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Gorana Jandreoskog i zamjenika izvršnog direktora Petra Radulovića, koji učestvuju na 32. godišnjoj Generalnoj skupštini i kongresu Međunarodnog savjeta aerodroma Evrope (ACI) na sjednici koja se održava u Rimu.

Crna Gora je tokom prošle godine, izborom Jandreoskog za člana borda Međunarodnog savjeta aerodroma Evrope, prvi put obezbijedila svoje mjesto u ovoj prestižnoj međunarodnoj organizaciji.

U Rimu se govori o raznovrsnim temama, od nove stvarnosti u odnosima aerodroma i avio kompanija, preko refleksije rata Ukrajini do dekarbonizacije u avioindustriji.

Delegacija ACG pomno prati stanje na aerodromima u Evropi i ravnopravno učestvuje u donošenju odluka značajnih za evropske aerodrome.

“Dinamika posljednjih dešavanja u vazdušnom saobraćaju na globalnom nivou konstantno nameću nove izazove koji zahtijevaju sinhronizovanu reakciju. Posljednja dešavanja u vezi sa hroničnim nedostatkom kadra, uslovljena prvenstveno masovnim otkazima tokom pandemije COVID 19 dovela je do velikih komplikacija na svjetskim aerodromima. Svakodnevno se letovi otkazuju, aeodromi nemaju dovoljno osoblja da dočekaju putnike… Aerodromi Crne Gore za sada odolijevaju tim izazovima. Ipak, moramo biti svjesni da smo karika u globalnom lancu, zbog čega moramo biti oprezni”, rekao je Jandreoski.

Generalna skupština ACI u Rimu okupila je najznačajnije predstavnike vazduhoplovstva na međunarodnom nivou: predsjednika ACI Evrope, Havijera Marina, izvršnog direktora ACI Evrope, Oliviera Jankoveca, ministra infrastrukture i održive mobilnosti Italije, Enrika Đovaninija, generalnog direktora Direktorata za mobilnost i transport EU, Henrika Hololeia…

ACI je organizacija koja unapređuje zajedničke interese evropskih aerodroma i promoviše profesionalnu izvrsnost i efikasnost.

U Boku stiže plutajući dok za novo remontno brodogradilište za jahte u Bijeloj

Boka News

-

23/06/2022 0:02

0

U Boku stiže plutajući dok za novo remontno brodogradilište za jahte u Bijeloj

Bijeljanski brodoremont ponovno kreće nakon pauze duge sedam godina

Plutajući dok kojeg je koncesionar brodogradiišne luke Bijela, kompanija Adriatic 42 iz Tivta nedavno kupila u Turskoj, u petak ujutro stići će na sidrište luke Zelenika u Boki Kotorskoj.

To je prvi put da u zaliv Boke nakon čak 41 godine, dolazi novi brodoremonti kapacitet ovog tipa, jer je posljednji novi plutrajući dok nosivosti 3.500 rtona, ovdje stigao daleke 1981.godine u tivatski Arsenal iz Trogira gdje je taj dok i sagrađen za potrebe tadašnjeg tivatskog vojnog brodogradilišta.

Plutajući dok koji je u Turskoj nabavila komapnija Adriatic 42 znatno je veći: dug je 180 i širok 37 metara, a na sebi iz mora radi remonta, može podići brodove teške do 10.000 tona. Karakteristike ovpog doka safgrađenog 2017. u turskom brodogradilištu Hat-San Shipyard, omogućavaju mu da primi i najveće jahte na svijetu. On će ubuduće biti glavni dokovski kapacitet novog brodoremontnog centra za mega i super jahte kojeg na mjestu nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta Bijela, razvija kompanija Adrioatic 42.

Ta firma je inače, zajednički poduhvat – konzorcijum tivatskog Porto Montenegra i kompanije Drydocks World, dijela čuvene DP World grupe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Adriatic 42 dobila je 30-godišnju koncesiuju na korišćenje brodogradilišne luke Bijela i do sada je, pripremajući se za početak poslovanja i pružanja usluga jahtama koje dolaze u Crnu Goru a što se očekuje do kraja ove godine, uložila oko 40 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi upravo za kupovinu plutajućeg doka u Turskoj. Početkom rada servisnog centra Adriatic 42, u Bijeloj će se obnoviti industrijska brodoremontna djelatnost koja ovdje ima tradiciju dugu skoro čitav jedan vijek, sa pauzom u proteklih sedam godina od kada je sredinom 2015. nekadašnje Jadransko brodogradilište Vlada Crne Gore ciljano poslala u stečaj.

Inače, plutajući dok je iz turske luke Yalova prema Bijeloj krenuo 14.juna u teglju velikog norveškog remorkera „FFS Arion“. Tegalj koji je, ukjučujući remorker i sam dok, ukupno dugačak 420 metara, proteklih se deset dana kretao brzinom između 4 i 6 čvorova nekoliko stotina morskih milja uz obale tjesnaca Dardaneli, te Mramornog, Egejskog, Jonsko i na kraju Jadranskog mora u koje je kroz Otrantska vrata, tegalj uplovio juče.

U zaliv Boke tegalj koji čine 45 metara dugi „FFS Arion“ i 180 metara dugačak plutajućli dok, uvešće pomorski pilot, kapetan Željko Malović. Na sidrištu luke Zelenika u petak ujutro, plutajući dok će dočekati i pregledati naše pomorske vlasti i dati mu tzv. slobodan saobraćaj nakon čega će on remorkerima „Boka Bay“ i „Boka Sky“ lokalne firme „Boka Pilot & Tug Service“ koja će ubuduče raditi za Adriatic 42, biti doveden u Bijelu i pozicioniran uz već pripremljenu stalnu ifrastrukturu – pilone i tzv. utvrdice preko kojih će dok biti fiksiran na poziciji gdje će raditi u akvatorijumu budućeg servisnog centra za jahte.

Turistička sezona u punom je jeku i njeno neometano odvijanje apsolutni je prioritet svih lokalnih organa, službi i ustanova

Boka News

-

22/06/2022 19:36

0

Turistička sezona u punom je jeku i njeno neometano odvijanje apsolutni je prioritet svih lokalnih organa, službi i ustanova

Tivat – održan 2. sastanak Koordinacionog tima za pripremu i praćenje turističke sezone

Turistička sezona u punom je jeku i njeno neometano odvijanje apsolutni je prioritet svih lokalnih organa, službi i ustanova – to je danas poručio predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović otvarajući drugi po redu sastanak Koordinacionog tima za pripremu i praćenje turističke sezone. Poseban akcenat stavljen je na aktivnosti u regulisanju saobraćajnih gužbi i čistoće grada kao ključnih preduslova za redovno odvijanje turističke sezone.

„Primjetan je porast broja turista u Tivtu, ali i pojačana frekvencija saobraćaja i sve učestalije gužve, iako smo još daleko od špica sezone“ naglasio je Komnenović. On je podsjetio da zabrana izvođenja građevinskih radova stupa na snagu 1. jula, kada je planiran i završetak radova na prilaznom putu aerodroma. Sa druge strane, očekuje se i da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom narednih dana privede kraju radove na pripremi vodenog terminala za prevoz putnika sa aerodroma, što će doprinijeti boljem uređenju saobraćaja u opštini.

Prema podacima Turističke organizacije Tivta, u gradu je prošlog petka boravilo oko 2900 turista – 33% više u odnosu na 2021, odnosno 16% manje od ostvarenog turističkog prometa iz istog perioda 2019. Preliminarni podaci pokazuju i da su dosadašnji ukupni prihodi TO Tivat od početka godine veći za 13% u odnosu na 2019. Ove je podatke sa članovima Tima podijelila direktorica TO Tivat Danica Banjević. Ona je istakla i da je u toku intenzivna digitalna marketinška kampanja na tržištu regiona, kao i da će sredinom jula Tivat po prvi put nastupiti na „Global Bird Fare“ događaju u Velikoj Britaniji sa promocijom Tivatskih solila.

Uspostavljanjem ljetnjeg, smjenskog režima rada, ali i kroz angažman sezonskih radnika, Komunalno preduzeće Tivat radi na održavanju zahtjevanog nivoa čistoće grada, a u planu je i nabavka nekoliko novih kamiona za prikupljanje smeća i odvoženje kabastog otpada. Direktor Vučeta Stanišić kazao je da u saradnji sa komunalnom policijom, Službom zaštite i drugim organima rade na rješavanju svakodnevnih tehničkih problema, te da će zabranom izvođenja građevinskih radova, u velikoj mjeri biti regulisan i postojeći problem građevinskog otpada.

Proteklih dana pokrenute su nove, ali i obnovljene postojeće sezonske avio linije Tivta sa regionalnim i evropskim tržištem. Sastanku je prisustvovao i direktor Aerodroma Tivat Vladimir Praščević, koji navodi da je promet vazdušnog saobraćaja u rastu, te da kompanija intenzivno radi na povezivanju sa novim destinacijama, kako bi se u što većoj mjeri nadoknadio izostanak istočnoevropskog tržišta.

Iz Granične policije ističu povećan promet stranaca u odnosu na prošlu godinu, ali i mirnu bezbjednosnu situaciju, dok tivatsko Odjeljenje bezbjednosti nastoji da u saradnji sa komunalnom policijom pravovremeno obezbijedi regulisanje pojačane frekvencije saobraćaja, posebno u prepoznatim kritičnim tačkama u gradu. Načelnik Ivan Rakočević najavio je dolazak većeg broja policijskih službenika iz sjevernih opština u Tivat od 1. jula, a samim tim i njihovo pojačano prisustvo na terenu. Policijski službenici biće prisutni i na području Luštičkog poluostrva, gdje je planirano otvaranje i dodatne kancelarije u Radovićima.

Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor početkom juna su obišli sva kupališta, a prethodnih dana i aktivna gradilišta, kako bi investitore pravovremeno informisali o nastupajućoj zabrani izvođenja radova i pravilnom konzerviranju gradilišta tokom perioda zabrane. Sekretarka Jelena Šćekić istakla je i da će narednih dana biti uklonjeni svi preostali plovni objekti sa lokacije Kukoljina kod aerodroma, gdje se priprema vodeni terminal. Sastanku je prisustvovala i koordinatorka Uprave inspekcijskih poslova za opštinu Tivat, sanitarna inspektorka Karmela Mujičić, koja je navela da će od 4. jula tokom sezone u Tivtu biti prisutno 10 inspektora, a u slučaju potrebe na raspolaganju će biti i inspektori iz susjednih opština.

Tivatska Služba zaštite turističku i požarnu sezonu dočekala je spremno sa nove privremene lokacije na Opatovu. Zahvaljujući saradnji sa DVD Krtoli uvedeno je 24-časovno dežurstvo u Radovićima i ta će služba biti aktivna sve do kraja sezone. Komandir Službe zaštite Miodrag Giljača ponovo je upozorio na problem nepropisnog uličnog parkiranja na teritoriji čitave opštine, koji otežava, a često i potpuno onemogućava toj i drugim službama prolaz, što je naročito problem prilikom hitnih intervencija, te su tim povodom najavljena i pojačana sankcionisanja u narednom periodu.

Iz tivatskog Vodovoda i kanalizacije saopštili su da je vodosnabdjevanje u opštini uredno, a potrošnja vode na očekivanom nivou za ovaj period godine. Dom zdravlja Tivat će, kao i prethodnih godina, u sklopu svoje ambulante na preglede primati i strane turiste. Iz te ustanove ističu da je covid ambulanta u kontejneru pored jedinice za hitnu pomoć, aktivna svim danima u nedjelji, i to u periodu od 7 do 14 časova, dok će turistička ambulanta u Radovićima tokom ljeta raditi i u drugoj smjeni od 17 do 21 sat.

Sezonu ljetnjih manifestacija koncertom na Pinama u ponedjeljak je otvorila TO Tivat, iz koje najavljuju brojne fešte, ali i početak ljetnjih dešavanja u Porto Montenegru i Luštici Bay. Svečano otvaranje ovogodišnjeg programa Purgatorija Centra za kulturu Tivat, zakazano je za 28. jun na Ljetnjoj pozornici. Tivatski Muzej i galerija radi po ljetnjem režimu i uz broj posjetilaca na nivou iz 2019. godine, a svoj prvi ljetnji program najavljuje i Gradska biblioteka Tivat, koja će „Tivatsko književno ljeto“ otvoriti 2. jula u Atrijumu ljetnjikovca Buća. Radio Tivat u ponedjeljak je startovao sa ljetnjom šemom radijskog programa, čiji će se „Radio suncobran“ i ovog ljeta, od narednog mjeseca emitovati sa Trga Magnolija.

Šolc: Neophodno je da Ukrajini šaljemo oružje

Svijet

Boka News

-

22/06/2022 16:16

0

Šolc: Neophodno je da Ukrajini šaljemo oružje

Berlin (dpa) – Odluka Nemačke da Ukrajini šalje oružje je bila dalekosežna ali ispravna, izjavio je kancelar Olaf Šolc (Scholz). “To je sada neophodno,” rekao je Šolc u utorak uveče dodajući da isporuke naoružanja građani Nemačke podržavaju.

Skoro četiri meseca otkako je počeo rat, u Ukrajinu su iz Nemačke stigle prve isporuke teškog naoružanja – i to sedam oklopnih haubica 2000, najmodernija artiljerija koju koristi nemačka vojska.

Rusija mora da prekine rat, a Ukrajina mora da bude slobodna, rekao je nemački kancelar. “Sve što radimo je usmereno ka tom cilju,” objasnio je Šolc na jednom okupljanju poslanika njegove Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD).

Šolcova vlada je, kad je počeo rat, odlučila i da osnuje poseban fond za modernizaciju nemačke vojske.

Za to je bilo potrebno promeniti ustav jer taj fond od 100 milijardi evra treba da se finansira isključivo kreditima. Ustav je promenila neophodna dvotrećinska većina u parlamentu – poslanici partija vladajuće koalicije i opozicionih demohrišćana.

Šolc je rekao da nije bilo sigurno da će osnivanje fonda za Bundesver uspeti i da je odluka bila politički veoma riskantna.

“Bundesver je veoma, veoma mnogo godina bio zapostavljen,” dodao je kancelar. Kad pogledate koliko je potrebno municije, rezervnih delova i drugih narudžbi, moralo se znati “da je još ranije trebalo da se uradi mnogo više.” I sada se to dešava, rekao je, sa vladom koju vode socijaldemokrate.

Kada je Rusija napala Ukrajinu, Šolc je u govoru u Bundestagu rekao da se dogodila promena epohe. To je bio uvod u masivno naoružavanje Bundesvera.

SPD ističe da se nemačka spoljna i bezbednosna politika menja. Nemačka na međunarodnoj pozornici sada treba da se postavi kao jedna od vodećih sila, rekao je u utorak predsednik stranke Lars Klingbajl (Klingbeil).

U Risnu obilježen Svjetski dan muzike koncertom učenika

Art

Boka News

-

22/06/2022 15:48

0

U Risnu obilježen Svjetski dan muzike koncertom učenika

U Risnu je u utorak obilježen Svjetski dan muzike koncertom učenika Muzičke škole za talente ”Andre Navara” iz Podgorice. Koncert je organizovala NVO ”Medaur” Risan – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna u saradnji sa NVO ”Bocche di Cattaro” – Festivalom gudača Perast.

Koncert je održan je u dvorištu palate Ivelić u Risnu, a nastupili su solisti i kamerni sastavi ove muzičke škole.

Posjetioci su bili u mogućnosti da uživaju u raznovrsnom repertoaru ovih mladih talenata, a izvodila su se djela Baha, Mocarta, Šopena, itd.

Ovim koncertom željeli smo da zajedno sa našim sugrađanima proslavimo Svjetski dan muzike, koji se obilježava u 120 zemalja širom svijeta.

Naime, ovaj dan prvi put je oblježen 1982. godine u Francuskoj za vrijeme ljetnjeg solsticija. Tadašnji francuski ministar kulture Džek Lanž započeo je festival muzike, tj. Fête de la Musique u Parizu, zajedno sa još jednim poznatim kompozitorom Morisom Floreom koji je svirao. Ideja je bila da najduži dan u godini bude posvećen toj veličanstvenoj umjetnosti – muzici, na način da živa muzika bude dostupna svima, bez obzira na stalež, nasljeđe ili porjeklo. Tog 21. juna svi su ohrabreni da izađu napolje i sviraju muziku, a u mnogim zemljama se ovaj dan obilježava brojnim besplatnim muzičkim događajima.