Više od 140 migranata se sa spasilačkog broda Humanity 1, kojim upravlja njemačka humanitarna organizacija SOS Humanity, iskrcalo u sicilijanskoj luci Catania, pri čemu su zdravi muškarci zadržani na brodu, rekla je glasnogovornica organizacije.
Glasnogovornica je rekla da je posada tijekom noći dobila dopuštenje ući u luku na istočnoj obali talijanskog otoka. Maloljetnici su bili prvi koji su se iskrcali. Više od 30 odraslih muškaraca je ostalo na brodu kako bi se podvrgli medicinskom pregledu. Riječ je o mjerama u skladu s politikom koju je nedavno najavio ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi.
Desničarska vlada premijerke Giorgie Meloni je postrožila migracijsku politiku otkako je preuzela vlast krajem oktobra.
Premda će ozlijeđenim muškarcima, ženama i djeci biti dopušten iskrcaj, općenito će za putnike biti odgovorne zemlje u kojima su registrirani spasilački brodovi. U slučaju plovila Humanity 1, ta je zemlja Njemačka.
Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani je u izjavi za nedjeljno izdanje novina Il Messaggero pozvao Europsku uniju na rješenje problema migranata koji čamcima pokušavaju ući u zemlje članice. “Ne možemo pretvoriti Mediteran u groblje, no moramo znati tko je na brodu, odakle su i gdje su pokupljeni”, rekao je Tajani, dodavši da je bilo ispravno prihvatiti bolesne, žene i djecu.
Tri druga broda, kojima upravljaju privatne spasilačke organizacije i koji prevoze migrante, nalaze se blizu istočne obale Sicilije u nedjelju čekajući odobrenje iz luke. Plovila Rise Above, Geo Barents i Ocean Viking navodno prevoze ukupno 900 spašenih migranata.
Spomenik ribaru – Primošten – Foto: Josip Jadrijević
U Primoštenu, na ulazu u stari dio grada, postavljen spomenik ribarima, brodu i ostima.
Prikazana su dva ribara koja love pod svićom ostima, piše Dalmacija danas. Spomenik će biti vrlo atraktivan zbog toga što će noću feral, koji je spojen na javnu rasvjetu, stvarno i svijetliti.
Spomenik je djelo umjetnika Tea Baučića, a skulptura nosi naziv “Ribar pod osti”.
Izrada skulpture bez PDV-a stoji 20.000 eura, a odljev u bronci 35.500 eura, pisao je o tome i Primošten plus.
Očuvanje endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka planine Orjen
NVO Program za životnu sredinu (EnvPro) realizovala je naučno-istraživački projekat ”Očuvanje endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka planine Orjen’ finansiran sredstvima Partnerskog fonda za kritične ekosisteme (CEPF).
Ovaj projekat, realizovan u periodu 2019-2022. pomogle su partnerske institucije Prirodoslovni muzej Rijeka (Hrvatska), Univerzitet Primorska, Kopar (Slovenija), Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, Herceg Novi (Crna Gora).
-Opšti cilj naznačenog projekta odnosio se na izgradnju kapaciteta nevladinih organizacija, institucija, mladih istraživača, pojedinaca i drugih zainteresovanih strana za očuvanje i zaštitu biodiverziteta.
Specifični ciljevi i rezultati odnosili su se na primjenu najsavremenijih naučnih standarda u istraživanju i očuvanju endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka na području Orjena, jačanje i povećanje kapaciteta pojedinaca i organizacija za generisanje uspješnih inicijativa iz oblasti očuvanja važnih vrsta biljaka na području Orjena, i šire, kao i na unaprijeđenje međuinstitucionalne i međusektorske saradnje-navode iz EnvPro.
Očuvanje endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka planine Orjen
Ekolozi ukazuju da primjena novih standarda u istraživanju, izrada fitocenoloških snimaka, modelovanje ekoloških niša, identifikacija i procjena faktora ugoroženosti i prijetnji po opstanak značajnih vrsta, in situ i ex situ zaštita endemičnih, rijetkih i ugroženih vrsta koje rastu na području planine Orjen, obuhvata sljedeće vrste: Iris orjenii Bräuchler & Cikovac, Salvia brachyodon Vandas, Satureja horvatii Šilić, Dianthus knappii (Pant.) Ascherson et Kanitz ex Borbas, Edraianthus serpyllifolius (Vis.) A. DC.
-Na osnovu rezultata rada urađen je studijski izvještaj “Konzervacija endemičnih, rijetkih i ugroženih biljaka na planini Orjen/Conservation of endemic, rare and threatened plant species on Mt. Orjen”, kao i Akcioni plan za konzervaciju orjenske perunike (Iris orjenii Bräuchler & Cikovac) .
Među rezultatima rada koji su nam za ponos je podizanje botaničkog vrta na Vrbanju u kojem rastu brojne vrste biljaka sa područja Orjena o kojima vode računa rendžeri Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Očuvanje endemskih, rijetkih i ugroženih biljaka planine Orjen
Oni su izrazili veliku zahvalnost svim istraživačima, volonterima, institucijama koje su učestvovale ili na bilo koji način pomogle u realizaciji projekta “kroz koji su realizovane konkretne akcije od značaja za zaštitu i očuvanje na nacionalnom i međunarodnom nivou”.
Konavle sa aerodromom, Elafiti, Mljet i Korčula, gledani sa CG strane granice u reonu Bjelotine foto Ž.Starčević
Predstavljanje studije izvodljivosti o uvođenju električnih brodova prema Elafitskim otocima, u sklopu projekta e-LAFITI, održano je u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.
Prezentaciju studije održali su autori, predstavnik tvrtke iCat Tomislav Uroda i Goran Krajačić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, piše Dubrovački.
Studija izvodljivosti donosi niz zaključaka, od kojih je najbitniji da je elektrifikacija brodskih linija moguća.
Širom analizom mogućnosti elektrifikacija brodskih linija prema Elafitima, obuhvaćene su cjelovite Dubrovačke brodske linije, te je u tom pogledu preporuka da se brodske linije prema Elafitima sagledaju kao dio jedinstvene cjeline brodskog prijevoza na dubrovačkom području.
Električna transportna rješenja s niskim emisijama koja povezuju otoke plovilima poput električnih solarnih brodova optimalno su rješenje za kratka putovanja, čime bi se značajno smanjilo zagađenje mora i otoka.
Uz novu kvalitetu linijskom pomorskom prijevozu ovakav projekt doveo bi i do disperzije turističkog prometa na otoke i druga područja van gradskog središta.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je važnost brze i kvalitetne povezanosti s Elafitima u kontekstu zadržavanja stanovnika na dubrovačkom otočju.
“Da bismo ih zadržali trebamo imati stalnu i čestu vezu s kopnom, a sve kako bi i djeca koja idu u školu na Elafite, a kasnije u srednju školu u Dubrovnik, mogla svakodnevno putovati i koristiti se tom vrstom prijevoza u vrlo čestim intervalima.
Na taj način ćemo omogućiti ostanak i opstanak Elafita”, rekao je gradonačelnik Franković, a dodao je kako je studija izvodljivosti prvi važan korak prema povećanju kvalitete povezanosti Elafita.
Dodao je i kako gradska uprava kontinuirano ulaže u povećanje kvalitete života svojih otočana.
“Za nas u Gradu Dubrovniku Elafiti predstavljaju iznimno vrijedan dragulj i kao takve ih tretiramo.
Upravo na Elafitima provodimo izgradnju kanalizacijske mreže otoka Lopuda, u idućem tjednu vjerujem da ćemo potpisati ugovor za izgradnju kanalizacijske mreže u Suđurđu i u konačnici to je put koji smo zacrtali – podizanje kvalitete života na Elafitima”, naglasio je gradonačelnik.
Projekt e-LAFITI financiran je iz programa “European Islands Facility” – NESOI Europske unije.
Za cilj to ima otključati potencijal EU otoka kako bi postali pokretači Europske Energetske Tranzicije.
Španska policija objavila je da je zaplijenila 32 tone marihuane ulične vrijednosti 64 miliona eura, rekordnu količinu ikad u Španjolskoj i u svijetu.
Policija je izvršila racije na brojnim farma i pogonima diljem Španjolske u akciji nazvanoj Vrtovi. Uhapšeno je devet muškaraca i 11 žena između 20 i 59 godina.
“Civilna garda zaplijenila je dosad najveću zalihu pakirane marihuane”, objavila su snage sigurnosti. “To je ekvivalent otprilike 1,1 miliona biljaka.”
Policija je saopštila kako je skupina sušila marihuanu, pakirala je i slala u dijelove Španjolske, Švicarske, Nizozemske, Njemačke i Belgije.
Članovi bande uhapšeni su u Toledu, Ciudad Realu, Valenciji i Asturiasu prošli mjesec, no javnost je s detaljima operacije upoznata tek u subotu.
Klapa Jadran iz Tivta svečanim koncertom obilježiti će 50 godina postojanja. Koncert će održati u subotu 12.novembra u 19 sati u Velikoj Sali Centra za kulturu Tivat. Ulaz je slobodan.
Kao gosti klape “Jadran” nastupiti će Tedi Spalato i ansambl Toć.
Klapu „Jadran“ osnovao je 1972. godine Ivo Buljanović. Prvi sastav klape činili su Nikica Počanić, Odžić Đuro, Đurko Tripović, Vinko Sanader. Klapa je u početku nastupala po kasarnama Boke, kasnije na svim manifestacijama i paradama za praznike.
Klapa „Jadran“ se tokom godina razvija i prilagođava modernijem pjevanju a za voditelja dolazi prof. Ilija Milošević iz Kotora koji uvodi pjevanje po notama i modernije aranžmane.
Zbog rata klapa nije nastupala od 1991. do 1997. godine.
„Jadran“ je svojim nastupima oduševljavao publiku kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu.
Sadašnji sastav klape čine amateri zaljubljeni u klapsku pjesmu.
Dođite da se zabavimo i zajedno proslavimo jubilej, poručuju iz klape Jadran.
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na 32. Međunarodnom susretu vinara „Sabatina 2022”, koji je održan od 03 – 06. novembra u Vodicama / Republika Hrvatska pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića.
Još od davnina je poznato, tačnije iz Biblije, a duboko se nadamo da su mnogi to pročitali i zapamtili:
„Vino je život čovjeka, ako ga pije umjereno”.
Tokom susreta priređen je veliki broj programa, između ostalog i Okrugli sto o zadrugarstvu, zatim uvijek interesantna i atraktivna radionica o vinu prof dr Bernarda Kozine, pa kao i svake godine Radionica „Wine Gastro Show”, ali i predstavljanje novih knjiga o vinovoj lozi i vinu izašlih od prošle Sabatine. Tokom manifestacije svoja vina predstavili su Vinoplod vinarija d.o.o. iz Šibenika, PZ Kuna 1898 sa poluotoka Pelješca, PZ Putnikovići, PZ Pošip Čara i PZ Dingač Potomje.
Istovremeno za vrijeme Manifestacije stigla je kiša sa znatnim zahlađenjem vremena pa je stoga u subotu 5. novembra otpala posjeta i upoznavanje kulturno – istorijskih znamenitosti grada Šibenika, kao i prigodni ručak u Vinoplod vinariji d.o.o.
Sabatina Vodice
Prilikom boravka na „Sabatini 2022” predstavnici CDPR-a predstavili su crnogorskoj javnosti dobro poznati edukativni materijal „Grožđe – hrana i lijek” i „Vino – hrana i lijek” i podijelili ga prisutnim sudionicima. U brošurama su objašnjena sva ljekovita svojstva grožđa i vina, sastav i koristi od istog, kao i njegovo preventivno dejstvo u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući kancer i oboljenja srca i krvnih sudova.
Međunarodni susret „Sabatina 2022” je uvijek istovremeno bio prilika da CDPR, koje propagira pravilnu i zdravu ishranu, uz zdrave stilove života i konstantnu fizičku aktivnost, predstavi svoje djelovanje. Istovremeno naglašavamo da je prevencija na ovaj način uz pravilnu i zdravu ishranu, kao i stalnu fizičku aktivnost prvi i osnovni štit u borbi protiv ove opake bolesti.
Ne zaobilazite ga, jer je to lijek novog doba, šipak-nar. Konzumiranje ovog voća popravit će vaš imunitet i pozitivno djelovati na zdravlje. Ljekovitost šipka poznata je već stoljećima. Pripisuju mu se antioksidativna, antikancerogena i mnoga druga svojstva…
Biljka je samonikla u Iranu, a područje njezina rasta rasprostire se sve do sjevera Indije. Ljudi su je proširili po Mediteranu, današnjoj Armeniji, Turskoj i Kavkazu, a u doba kolonijalizma počela se uzgajati po svim kontinentima. Spominje se u Bibliji, vezana je uz tragičan grčki mit o Perzefoni, a ukorijenjena je i u pričama mnogih drugih naroda starog svijeta. Nađena je čak u egipatskim grobnicama.
U zadnje vrijeme nauka je pokazala veliki interes upravo za to voće. I to ne bez razloga…
Domaći liker od šipka
Uzmite 1 kg šipaka, 1 l domaće lozovače i 450g šećera. Očistite šipke tako da ih prepolovite nožem pa onda tučete drvenom kutlačom, Koštice šipka, rakiju i šećer spojite i začepite. Uz povremeno mućkanje za četiri sedmice imati će te odličan liker.
Šipak – foto Freepik
Džem od šipka
3 kg zrelog šipka, 3 kg šećera i 2,5 l vode
Način pripreme:
Očistite šipak i dodajte ga u proključalu vodu. Kuhajte oko 30 minuta, zatim propasirajte cijelu masu. Treba da se dobije tri litra tečnosti. Stavite na štednjak i postupno dodajte šećer. Kuhajte na jačoj temperaturi uz stalno miješanje kuhačom. Dužina kuhanja ovisi od gustoće mase, ali ako se pridržavamo mjere, biti će dovoljno 30 minuta. Vreli džem ulijte u zagrijane tegle, pa ih nakratko stavite u mlaku pećnicu da se uhvati pokorica, a zatim ih izvadite. Kada se ohlade, prekrijte celofanom i dobro zatvorite.
Šipak- Nar kolač
Kolač od šipka
Sastojci:
1 kg nemasnog svježeg sira
20 dag šećera
4 jaja
2 vrećice pudinga od vanilije
180 ml ulja
20 dag sirnog namaza
4 žlice kakaa
12 žlica sirupa od šipka
3 listića želatine
Priprema:
Nemasni svježi sir, šećer, jaja, puding, ulje i sirni namaz dobro izmiješajte. Dobivenu smjesu podijelite u dva dijela. Jednom dijelu dodajte 4 žlice sirupa od nara a drugom kakao. Dobro izmiješajte obje smjese, te ih zatim naizmjenično lijevajte u lim. Pecite oko 50 minuta na 180 º. Želatinu potopite u hladnu vodu dok se ne omekša. Ocijedite je i dodajte sirupu od nara kojeg ste prethodno razrijedili s 15 ml vode i zagrijali. Miješajte dok se sok ne učvrsti. Prelijte preko kolača i ostavite barem 2 sata u hladnjaku prije posluživanja.
Na sedam dana od 18. po redu Čajanke Knjižare So, koja se tradicionalno održava novim sajamskim naslovima u čast (a o čemu će biti više riječi u informativnom programu neposredno pred događaj u petak 11. novembra), pogledajmo koji su to hitovi sa 65. Beogradskog sajma knjiga već u Herceg Novom.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, nagrađivane publicistike i knjiga za mlade.
Papir je roman Gorana Petrovića. Nadaleko proslavljeni esnaf Congrega del Cartari iz italijanske luke Amalfi, čuveni je proizvođač najfinijeg papira u Evropi, ali je poznat i po tome što pomno bira kome će ga prodati. Zato napuljska kraljica Đovana II, poznatija kao Đovana Nezasita, odlučuje da lično preduzma pohod u ovaj mediteranski grad da bi kupila papir za ljubavno pismo izvjesnom Pandolfu, do čije joj je naklonosti naročito stalo. Papir je roman čija se radnja dešava u renesansnoj Italiji i duhovita je metafora o smjenama života i smrti, o tajnama pisanja i stvaranja uopšte. Izdavač je Laguna.
Kćeri Svetog Vasilija novi je roman Ljiljane Habjanović Đurović. Pred nama je još jedna istnita povijest o ljudima i događajima vezanim za Ostrog i Ostroškog Čudotvorca. Prva je bila nerotkinja Danica. Poslije nje su došle Bosiljka, Ruža, Rada, Sara. Sve one pričaju nam o sveprisustvu i čudesnim javljanjima Svetog Vasilija. Pričaju nam o majkama i ćerkama, o djeci, željenoj i neželjenoj. Prikazan nam je i duh bezbožničkih vremena i razdor koji on unosi u društvo, porodicu i čovjeka. Čitamo i o časti i izdaji, o istinskom pokajanju koje stvara novog čovjeka, i najzad, otrivamo tajnu ko su bile kćeri Svetog Vasilija. Izdavač je Globos.
Mala Itаlijanka novi je roman Lusinde Rajli. Rozana je obična djevojčica koja voli da pjeva. Kad je čuje porodični prijatelj Roberto, operski pjevač milanske Skale, predvđa joj blistavu karijeru. Međutim, Rozana ne gaji lažne nade jer njena porodica nije u mogućnosti da plaća skupo školovanje. Sudbina joj je ipak naklonjena i njen brat pronalazi način da joj ostvari san. S vremenom se Rozaana zaljubljuje u Roberta. Ljubav im je iskrena ali opsesivna, te burno utiče na njihove karijere kao i na živote bliskih im ljudi. Mala Italijanka je romantična priča koja nas vodi od napuljskih ulica do nekih od najvećih operskih kuća. Izdavač je Laguna.
Deca su zakon roman Delfin de Vigan. Djeca Melani Klo, Kimi i njen brat Semi, zvijezde su društvenih mreža. Jutjub kanal s porodičnim snimcima koje Melani kači prate milioni, a kompanije ih obasipaju reklamnim proizvodima. Život se vrti oko lajkova, pregleda, poruka i validacije koju pružaju. Život ambiciozne majke je ispunjen, a njeni snovi o slavi su se ostvarili. Deca su zakon uvodi čitaoce u svijet u kojem je sve izloženo i na prodaju, pa čak i intima. Autorka slika portret našeg svijeta u digitalnom dobu, opterećenog virtuelnim egzibicionizmom. Izdavač je Booka.
Dok se kafa ne ohladi roman je Tošikazua Kavagučija. U Japanu, već više od sto godina, postoji jedan kafić za koji se vezuje na hiljadu legendi. Priča se da, kad jednom uđete u njega, nikada ne izađete isti. Priča se takođe da tu možemo ponovo proživiti trenutak iz sopstvenog života, i to onaj kada smo donijeli pogrešnu odluku, kada smo izgovorili riječ koje bolja da nije izrečena, kada smo nekome dopustili da napusti naš život, a nije moralo da bude tako. Međutim, u tom kafiću postoji i pet zanimljivih i neobičnih pravila kojih se moramo pridržavati. Ovaj roman je do sada prodat u preko milion primjeraka, Izdavač je Vulkan.
Puške, mikrobi i čelik – sudbine ljudskih društava dobitnika Pulicerove nagrade Džareda Dajmonda knjiga je koja postavlja temelj za razumijevanje ljudske istorije. Priča počinje prije 13000 godina kada su lovci-sakupljači iz kamenog doba činili cjelokupnu ljudsku populaciju. Otprilike u to vrijeme razvojni putevi ljudskih društava na odvojenim kontinentima počeli su da se razlikuju. Rano životinja u Kini i drugim oblastima omogućilo je tamošnjem stanovništvu nov način života. Ona društva koja su se udaljila od faze lovaca-sakupljača razvila su svoje pismo, tehnologiju, sistem vladavine, organizovane relgiije i moćno oružje, a stekla su i prirodnu otpornost na smrtonostne vrste mikroorganizama. Izdavač je Laguna.
Minecratf – Ostrvo roman je Maksa Bruksa, istaknutog autora Njujork tajmsovog bestselera Svetski rat Z. Kritika ga je okarakterisala na sljedeći način – „Zabavna avantura, Robinson Kruso digitalnog doba“. Vodeći se tradicijom svima dobro poznatih avantura Minecraf: Ostrvo govori o novom heroju, nasukanom u Minecraft svijetu, koji mora da se izbori sa okrutnim, nepoznatim okruženjem i otkrije tajne ostrva. Izmišljeni svijet Maksa Bruksa umije da izgleda kao lavirint, a ponekad i kao siledžija. Ali, istina je i da je učitelj, a prepreke u njemu su samo skrivene lekcije. Izdavač je Publik Praktikum.
*
Na kraju ponovimo da za 7 dana, u petak 11. novembra, Knjižara So organizuje 18. po redu Čajanku – novim sajamskim naslovima u čast. Na fejsbuk stranici Knjižare So možete pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
