Povodom 100. godišnjice od izlaska zbirke pjesama “Otkrovenje” Rastka Petrovića, Kuturni centar “Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica, večeras (srijeda, 03. avgust), organizuje književno veče posvećeno vijeku trajanja i uticaja ove značajne zbirke pjesama i njenom tvorcu, sa početkom u 21 sat u atrijumu Kulturnog centra.
Razgovor će voditi dr Milijana Kandić Simonović i Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.
“Zbirka pjesama Otkrovenje Rastka Petrovića objavljena je krajem 1922. godine u Beogradu i zajedno sa ,,Itakom” Miloša Crnjanskog predstavlja vrhunac avangardnog pjesničkog izraza kod nas. Iako je izazvala snažnu negativnu reakciju i osporavanja djela kulturne javnosti, pjesnički svijet ju je uglavnom dočekao sa odobravanjem i ushićenjem. Ipak, ni jedna ni druga strana reakcije vjerovatno nije do kraja bila svjesna da će ova zbirka, istovremeno prva i jedina Petrovićeva, obilježiti ne samo svoje, već i daleko buduće vrijeme u pjesničkom svijetu naših prostora.
Dr Milijana Kandić Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu je upisala 1988. Magistrirala je, a potom, 2016. godine, i doktorirala nauku o književnosti na polju odnosa poezije i slikarstva. Objavila dvije monografije iz naučne oblasti intermedijalnih istraživanja, kao i više naučnih i stručnih radova. Nakon višegodišnjeg metodičkog iskustva na matičnom fakultetu, trenutno radi kao profesor na katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj”- navodi se u najavi događajaja Kulturnog centra.
U Evropi, koja nije navikla na visoke temperature, sve je veći broj umrlih zbog ekstremnih vrućina u usporedbi s drugim dijelovima svijeta. Navodi se da je visok broj starije populacije kontinenta također jedan od faktora, javlja Anadolu Agency (AA).
Ukoliko vlade u Evropi odmah adekvatno ne reaguju protiv ekstremnih vrućina, očekuju se ozbiljne ekonomske i socijalne posljedice.
Ovog ljeta u Velikoj Britaniji i Mađarskoj oboreni su julski temperaturni rekordi u historiji tih zemalja.
U Mađarskoj, gdje je zabilježeno najtoplije ljeto posljednjih godina, termometri su noću u glavnom gradu Budimpešti 24. jula pokazivali 25,4 stepeni Celzijusa, što je zavedeno kao temperaturni rekord posljednjih 128 godina.
U Velikoj Britaniji 19. jula temperatura je premašila 40 stepeni u podne, dosegnuvši najviši nivo u historiji te zemlje.
U Njemačkoj je najtopliji dan u godini 20. jula zabilježen u Bad Mergentheim-Neunkirchenu s 40,3 stepeni.
Između 7. i 18. jula u Portugalu je 1.065 ljudi umrlo od ekstremnih vrućina.
Još jedna zemlja pogođena toplotnim valom bila je Švicarska, s temperaturom koja se u nekim gradovima popela iznad 35 stepeni, a švicarska savezna vlada podigla je nivo alarma u zemlji na tri.
Ekstremne vrućine u Europi uzrokovale su i šumske požare u mnogim zemljama.
U Velikoj Britaniji, Francuskoj, Holandiji, Švicarskoj, Italiji, Češkoj, Grčkoj, Belgiji, Njemačkoj, Španiji i Portugalu požari su uništili hiljade hektara šume.
Iako je većina požara pod kontrolom, s nekima od njih se još uvijek vodi borba.
Mnoge zemlje u Evropi nemaju “Temperaturni zdravstveni akcioni plan (HHAP)”, čiji je cilj smanjiti ekstremne vrućine i s njima povezane stope morbiditeta i mortaliteta.
U studiji koju su proveli naučnici iz Danske, Njemačke, Italije i Filipina analizirano je koje su zemlje implementirale plan i u kojoj mjeri, uzimajući u obzir ključne elemente plana zacrtanog pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Regionalni ured za Europu.
U studiji, koja uzima u obzir i epidemijski proces COVID-19, navedeno je da 17 od 27 zemalja Europske unije (EU) ima HHAP. S druge strane, više od polovine zemalja s ovim planom je nedovoljno financirano.
U akcijskim planovima 17 zemalja utvrđeno je da je pet od osam glavnih stavki barem djelomično provedeno, uključujući dogovor o vodećoj agenciji, precizne alarmne sisteme na licu mjesta, planove zdravstvenih informacija povezanih s vrućinom, strategije smanjenja utjecaja na zdravlje, te briga o ranjivim kateogrijama.
Dok Evropa svjedoči najviših temperatura u svojoj historiji, naučnici navode da će ovakva situacija biti česta pojava u budućnosti.
Generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Petteri Taals rekao je da će klimatske promjene učiniti toplotne valove sve češćim i intenzivnijim diljem svijeta, a prema podacima te organizacije u Evropi u posljednjih 50 godina umrlo je oko 159.000 ljudi zbog ekstremnih vrućina i katastrofa povezanih s klimom. Ove su katastrofe također uzrokovale 476,5 milijardi dolara ekonomske štete.
Uzrok 93 posto smrti zabilježene su kao ekstremne vrućine.
Pozivajući građane koji nisu navikli na vrućine da promijene svoje navike i ne izlaze vani između 11 i 15 sati, stručnjaci ističu da je evropska populacija koja stari rizičnija za osobe od 65 i više godina.
Prema izvještaju koji je Evropska komisija objavila 2021. godine, predviđa se da bi 30 do 50 hiljada ljudi godišnje moglo umrijeti zbog ekstremnih vrućina 2050. godine u Evropi koja se ne može prilagoditi vrućini.
Turizam u Grčkoj ponovno cvjeta nakon dvije ‘mršave’ pandemijske godine, a brojke premašuju razine iz pretpandemijske 2019. godine, izjavio je u utorak ministar turizma Vassilis Kikilias.
Gotovo 3,5 miliona turista stiglo je u grčke zračne luke tokom juna, što je više od tri puta veća brojka u usporedbi s lipnjem 2021. godine, izjavio je ministar u razgovoru za javnu televiziju ERT.
Mjesečna brojka za jun bila je čak nešto iznad one za isti mjesec prije tri godine, što signalizira moguće postizanje novog rekorda ovoga ljeta. Najboljom godinom u povijesti grčkog turizma smatra se pretpandemijska 2019., kada je Grčku posjetilo oko 33 milijuna turista, više od tri puta više nego što ima stanovnika.
Kikilias je rekao da Grčka nije pretrpjela nikakve zamjetne posljedice zbog odsutnosti ruskih turista. Također je istaknuo povećanje broja gostiju iz balkanskih zemalja, uključujući Srbiju, Rumunjsku i Bugarsku, koji su iskoristili prednost relativne blizine Grčke u koju mogu doputovati za nekoliko sati.
Kikilias je kazao da vlada želi produžiti sezonu. Prije dvije sedmice, u razgovoru za visokotiražni njemački list Bild, pozvao je Nijemce da provedu zimu u Grčkoj kako bi izbjegli prijeteću nestašicu energije u matičnoj zemlji.
Ministar je u utorak uputio sličan poziv i građanima na sjeveru Europe, uključujući Norvežane, Šveđane i Fince. Energetska kriza jest činjenica, a od rujna je na sjeveru Europe hladno vrijeme, istaknuo je.
Premda nisu svi dijelovi Grčke prikladni za zimovanje budući da na sjeveru ima snijega i temperature padaju ispod ništice, vremenski uvjeti ostaju blagi na otocima poput Krete i na jugu Peloponeza, rekao je Kikilias.
Sa nevjericom smo primili smo informaciju da je članovima DVD “Boka” iz Tivta, naplaćena karta za trajekt, dok su išli u pomoć svojim kolegama iz Herceg Novog, da gase požare.
Da je sreće i pravde u ovoj državi ovakav postupak ljudi koji su gazdovanjem ovim preduzećem stekli ogroman kapital, naišao bi na osudu svih nadležnih. Počev od Vlade i premijera, preko predsjednika države i ministara…
Poslije svih blagodeti koje su dobili u najmanju ruku smo očekivali da će menadžment “Pomorskog saobraćaja” obezbijediti specijalnu i besplatnu trajekt liniju za sve one koji su krenuli da se bore sa vatrenom stihijom. Ako već na drugi način ne mogu pomoći ugroženom stanovništvu. Na žalost brzo su nas razuvjerili u postojanje ikakvih dobrih namjera.
Bokeški forum
No, na kraju ipak pitanje za sve nas skupa:
Da li smo za ovo krivi mi sami koji smo dozvolili da se u Boki, vijekovima poznatoj po džentlmenstvu, gospodstvenim manirima i širini, ovo dešava. I da ne bude izuzetak nego pravilo.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je dana 3. avgusta 2022. godine, u 7 sati i 19 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 3 km istočno od Đenovića (Crna Gora).
Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2.5 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 9 km.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.
Prema posljednjim informacijama požar u Njivicama je lokalizovan.
Tokom popodneva u gašenje požara učestvovali su i avion MUP-a Crne Gore, a kasnije popodne i helikopter Vojske Crne Gore, potvrdio je v.d. direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.
Tokom noći tri ekipe će ostati da dežuraju.
– Njima su aktivni požari, a vazduhoplovi su im angažovani na gašenju. Ostali smo u komunikaciji, pa ukoliko oni to riješe, izaći će nam u susret. Pokrenuli smo sve procedure – kazao je Bešović.
“Uspjeli smo praktično da spasimo svu imovinu, ali ostaćemo da dežuramo”, kazao je vatrogasac Vladimir Pejović.
Podsjećamo, na brdu iznad Njivičkog puta u Igalu, prema naseljenom dijelu, izbio je požar koji se za samo par miniuta, nošen vjetrom, razbuktao i krenuo ka vrhu. Ugrožene su bile kuće, a u požaru je izgorio jedan napušteni objekat.
U sveukupnom političkom i društvenom metežu možda je prošlo neopaženo da je nova republička vlast izabrala novi Upravni Odbor Aerodroma Crne Gore. Naravno, bez predstavnik iz Tivta. Očigledno, a to pokazuju i posljednja dešavanja u ovom preduzeću (smjena direktora) što hitnije žele da “odrade” koncesiju. Varaju se ako misle da će utišati glas Tivćana. I predstavnicima Vlade i novom gemeralnom direktoru i novom UO poručujemo isto što i odlazećima: Prodajite i dajte pod koncesiju vašu đedovinu, a naše ne dirajte, ka\e se u saop[tenju Igora Radoševića člana GO Bokeškog Foruma.
Želimo da podsjetimo da smo burno reagovali i na izbor prošlog saziva UO i na to ukazali Generalnom direktoru ACG Goranu Jandreovskom.S obzirom na nerazumijevanje menadžmenta ACG želimo da upozorimo republičku vlast da ne radi iste stvari kao i prethodna, jer dobro znaju kako su oni prošli.
Ovom prilikom pozivamo generalnog direktora i menadžment ACG da uvrste predstavnika našeg grada u UO ACG inače će naići na nezampaćeni protest građana Tivta, poručuje Igor Radošević, član GO Bokeškog Forua.
Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival biće održan 35. put od 22. do 28. avgusta 2022. godine, pod sloganom „Mi smo djeca filma“.
Publika će imati priliku da uživa u filmskim ostvarenjima u okviru pet selekcija, tri takmičarske – dugometražnog igranog, dokumentarnog i studentskog filma, i dvije vantakmičarske – Kino Evropa i program Mreže festivala Jadranske regije.
Programska koncepcija ovogodišnjeg, jubilarnog izdanja fokusirana je na filmove regiona, u cilju svojevrsnog omaža osnivačima i prvom festivalskom izdanju.
Sa ciljem da festivalski život bude vidljiv i vibrantan, filmovi će biti prikazivani na četiri lokacije na otvorenom: na tvrđavama Kanli Kula i Forte Mare, u dvorištu Kuće nobelovca Iva Andrića i amfiteatru Dvorane Park, ispred palate Burovina. Na ovaj način se nastavlja pozicioniranje festivala kao relevantnog kulturnog događaja za sve građane, ali i snažnog elementa bogatije turističke ponude, posebno imajući u vidu da su specifične lokacije na kojima se održava dio bogatog nasljeđa grada.
Selektorka programa igranog filma i programska direktorka Festivala je producentkinja Jelena Mišeljić, selektor programa dokumentarnog filma reditelj Sead Šabotić, selektorka studentskog filma scenaristkinja Maja Todorović, a ostvarenja u okviru programa Mreže festivala Jadranske regije selektovao je reditelj Ivan Bakrač.
Na Kanli Kuli biće prikazani filmovi selektovani u okviru takmičarskog programa dugometražnog igranog filma. Ovogodišnji fokus programa je na promociji regionalne kinematografije, posebno otvarajući prostor za filmove koji njeguju autentičan umjetnički senzibilitet, hrabar pristup društvenoj stvarnosti, filmskom jeziku i produkciji, sa akcentom na predstavljanju presjeka savremenih poetika i izraza.
Kad je riječ o dugmetražnom filmu, netakmičarska selekcija je Kino Evropa, u okviru koje će na tvrđavi Forte Mare biti prikazani najuspješniji art-house dugometražni igrani filmovi etabliranih autora i autorki, odnosno filmovi prikazane i(li) nagrađeni na prestižnim evropskim filmskim festivalima.
Takmičarska selekcija dokumentarnog filma obuhvata 25 kratkometražnih dokumentaraca iz cijelog svijeta, favorizujući kreativne dokumentarce. Kreativni autorski pristup ima prednost nad temom, ličnostima, događajima, mjestima, pojavama ili idejama tretiranim u filmu. Program će biti održan u dvorištu Kuće Iva Andrića.
Takmičarska selekcija studentskog filma obuhvata kratkometražne studentske filmove (igrane, dokumentarne, ekperimentalne, animirane), autentičnog autorskog pristupa i hrabrih vizija. U selekciji se razmatraju škole iz Jugoistočne Evrope, sa posebnim osvrtom na akademije i fakultete iz regiona. Program će biti održan u amfiteatru Dvorane Park, ispred palate Burovina.
Mreža festivala Jadranske regije (Network of Festivals in the Adriatic Region) je prvi projekat ove vrste oko kojeg su se udružili Sarajevo Film Festival, Zagreb Film Festival, Festival autorskog filma I Filmski festival Herceg Novi, u cilju saradnje u programima i promociji najrelevantnijih regionalnih festivala. Mrežu festivala Jadranske regije podržala je Kreativna Evropa. Filmovi selektovani u okviru ovog programa biće prikazani na tvrđavi Forte Mare.
Pored filmskog programa, 35. izdanje Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala posvetiće posebnu pažnju pratećim, posebno edukativnim sadržajima, u cilju animacije nove publike, kao i promocije ukupne važnosti kinematografije.
Pokrovitelji 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski, smijenjen je sa te funkcije, potvrđeno je nezvanično Vijestima iz te kompanije.
Prema saznanjima Vijesti, vršilac dužnosti direktora će do izbora novog biti Vladan Drašković, a za novog direktora bi potom trebalo da bude izabran Damir Gutić, potpredsjednik Bošnjačke stranke.
Jandreoski je tu funkciju formalno preuzeo 19. jula prošle godine.
Kada je izbaran za izvršnog direktora Aerodroma, iz Odbora direktora su saopštili da je Jandreoski regionalno poznati vazduhoplovni stručnjak iz Sjeverne Makedonije sa bogatom profesionalnom karijerom.
On je bio direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo u Sjevernoj Makedoniji, ali i rukovodilac na nekoliko pozicija na aerodromu u Skoplju.
Prošlog mjeseca izabran je novi Odbor direktora Aerodroma Cren Gore, na čelu sa Eldinom Dobardžićem. U tom tijelu su još Kemal Purišić, Slavko Vukčević, Momčilo Martinović i doskorašnji predsjednik Borda Nebojša Đoković.
Odbor direktora Aerodroma: Očekujemo ubrzanje modernizacije
Vršilac dužnosti izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore biće Vladan Drašković, koji obavlja funkciju pomoćnika direktora za komercijalne poslove.
Draškovića je imenovao Odbor direktora Aerodroma Crne pošto je ranije danas, na redovnoj sjednici, sa pozicije izvršnog direktora smijenjen Goran Jandreoski.
Odbor direktora, u narednom periodu, očekuje od menadžmenta ubrzanje započetih procesa modernizacije u kompaniji, a gospodinu Jandreoskom zahvaljujemo na dosadašnjoj saradnji i želimo mu sreću i uspjeh u daljem radu.Odbor direktora Aerodroma: Očekujemo ubrzanje modernizacije
Vršilac dužnosti izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore biće Vladan Drašković, koji obavlja funkciju pomoćnika direktora za komercijalne poslove.
Draškovića je imenovao Odbor direktora Aerodroma Crne pošto je ranije danas, na redovnoj sjednici, sa pozicije izvršnog direktora smijenjen Goran Jandreoski.
Odbor direktora, u narednom periodu, očekuje od menadžmenta ubrzanje započetih procesa modernizacije u kompaniji, a gospodinu Jandreoskom zahvaljujemo na dosadašnjoj saradnji i želimo mu sreću i uspjeh u daljem radu.
U posljednja 24 sata od posljedica korona virusa preminulaje jedna osoba iz Podgorice koje je imala 82 godine. Registrovana su 1053 nova slučaja, a oporavilosejoš 1219 pacijenata. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6484″, saopšteno je iz IJZ.
Institut za javno zdravlje Crne Gore ponovo apeluje na poštovanje važećih protivepidemijskih mjera i preporuke nošenja zaštitne maske u zatvorenim prostorima i na svim mjestima gdje nije moguće održavati fizičku distancu, kao i na vakcinaciju protiv COVID- 19, posebno osoba u povećanom riziku od razvoja teških kliničkih formi bolesti, uzrasta od 12 godina i starijih.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedeljak, 01.08.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2659 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 1 053 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
351
Nikšić
116
Bar
91
Budva
61
Herceg Novi
51
Berane
45
Cetinje
45
Ulcinj
45
Kotor
42
Pljevlja
42
Bijelo Polje
39
Tivat
29
Danilovgrad
21
Tuzi
17
Mojkovac
16
Kolašin
12
Plav
8
Rožaje
7
Andrijevica
5
Petnjica
5
Šavnik
3
Žabljak
2
UKUPNO
1053
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 01.08.2022. godine iznosio je 38,81 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2749.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 261025.
