Eno-gastro festival “Dani dalmatinskog pršuta i vina” održat će se u petak i subotu, 9. i 10. juna, u gradskom parku u Vrgorcu, najvećem proizvođaču pršuta u jugoistočnoj Europi, najavila je tamošnja Turistička zajednica.
Posjetitelji će prvog dana imati priliku kušati vina autohtonih sorti, dalmatinski pršut, te brojne druge tradicionalne delicije karakteristične za područje Dalmacije.
U Vrgorac stiže i ekipa renomiranih kulinarskih zvijezda i ambasadora međunarodne udruge ŠKMER (Udruga šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija), John Wulff, Stevo Karapandža, Željko Neven Bremec i Dušan Veršec, koji će u kulinarskom showu “Vrgorac na mediteranskom pijatu” prirediti vrhunske kreacije začinjene autohtonim vinama i najboljim pršutima.
Pored revijalnog natjecanja u rezanju pršuta za pršutare, svoje umijeće u rezanju moći će pokazati i posjetitelji fešte.
Drugi dan eno-gastro događanja posvećen je prezentaciji svjetskih pršuta, a ove će godine biti predstavljen talijanski Parma pršut o kojem će govoriti predstavnici organizacije Festival del Prosciutto di Parma.
Za kraj “Dana dalmatinskog pršuta i vina”, u subotu navečer, besplatan koncert održat će Severina.
“Raduje nas što i ove godine iz Vrgorca možemo uputiti pozivnicu na najveću feštu dalmatinskog pršuta i vina na ovom području. Potrudili smo se da i ovogodišnji program svojim sadržajem probudi sva osjetila naših posjetitelja i možemo jamčiti vrhunsku hranu, dobro piće, glazbu i toplu atmosferu, kakva se može doživjeti samo u šušuru vrgoračkog parka”, rekla je direktorica Turističke zajednice grada Vrgorca Željka Opačak.
Dodaje kako je interes za događaj velik, jer su stigli upiti i najavljeni su dolasci i iz dalekih destinacija poput Australije. “Drago nam je što je naša priča prepoznata, a mi ćemo se i dalje truditi da svi oni koji nas posjete sa sobom ponesu najbolja sjećanja“, kaže Opačak.
Dani Dalmatinskog pršuta i vina održavaju se u organizaciji Turističke zajednice grada Vrgorca i Grada Vrgorca, uz potporu Mesne industrije Braća Pivac.
Rat u Ukrajini, uništena brana Kahovka Foto: Maxar Technologie / via Reuters
Eksplozije na brani iz sovjetske ere u dijelu južne Ukrajine koji je pod ruskom kontrolom u utorak su izazvale poplave širom ratne zone, prema ukrajinskim i ruskim snagama koje se međusobno optužuju za dizanje u zrak brane.
Nepotvrđeni videosnimci na društvenim mrežama prikazuju niz intenzivnih eksplozija oko brane Kahovke. Drugi video snimci pokazuju kako voda nadire kroz ostatke brane, dok su ljudi izražavali šok.
“Rusko uništenje brane predstavlja “ekocid”, ali nacionalni i regionalni dužnosnici rade na osiguranju lokalnog stanovništva”, rekao je u utorak šef ukrajinske predsjedničke administracije.
Andrij Jermak je na Telegramu napisao da ruske akcije također predstavljaju prijetnju za obližnju nuklearnu elektranu Zaporižja, ne navodeći detalje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij održat će hitan sastanak zbog eksplozije brane, objavio je u utorak na Twitteru Oleksij Danilov, tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu.
Rusko uništenje brane pod ruskom okupacijom potvrđuje da moskovske snage “moraju biti protjerane” iz cijele Ukrajine, poručio je u utorak Zelenskij.
“Ruski teroristi. Uništavanje brane hidroelektrane Kahovke samo potvrđuje za cijeli svijet da moraju biti protjerani iz svakog kutka ukrajinske zemlje”, napisao je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
“Niti jedan metar im ne treba ostaviti jer svaki metar koriste za teror”.
Brana visoka 30 metara i duga 3,2 km, koja ima količinu vode kao Veliko slano jezero u američkoj saveznoj državi Utah, izgrađena je 1956. godine na rijeci Dnipro u sklopu hidroelektrane Kahovke.
Također opskrbljuje vodom poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014., te nuklearnu elektranu Zaporižja, koja je također pod ruskom kontrolom.
Prva Plava zastavica u Crnoj Gori za 2023. godinu biće podignuta simbolično na Dan okeana i mora u četvrtak 8. juna, na kupalištu “Bella vista” na Bečićkoj plaži u 10.30 sati. Tom prilikom biće objavljeni svi dobitnici ovog ekskluzivnog svjetskog eko-obilježja u našoj zemlji u 36. godini postojanja.
Prvu Plavu zastavicu za 2023.godinu podići će predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Blažo Rađenović, a prisutnima će se pored predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore obratiti i direktor NVO “EKOM” Saša Karajović.
Međunarodno priznanje „Blue Flag” (Plava zastavica) je ekskluzivno ekološko obilježje koje se godišnje dodjeljuje plažama i marinama čiji korisnici žele da se uključe u ovaj program, i koji ispune 32 propisana kriterijuma, od kojih su 28 obavezni, dok su preostali preporučeni. Program već 36 godina promoviše visoke standarde iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluga i sigurnosti na plažama, standarde iz oblasti zaštite životne sredine kao i obrazovanja i informisanja o ekološkim vriednostima.
U Crnoj Gori ovo priznanje se dodjeljuje od 2003. godine kada je nevladina organizacija „ECOM“ postala član Fondacije za ekološku edukaciju (FEE) i time stekla pravo da bude nacionalni operater za sporovođenje Programa „Plava zastavica u Crnoj Gori“. Od samog početka, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore pružilo je organizacionu i finansijsku podršku za sprovođenje ovog Programa.
Plava zastavica se dodjeljuje kupalištu ili marini za tekuću sezonu, na osnovu rezultatat iz prethodne i odluke Međunarodnog žirija koji se ove godine sastojao od predstavnika UNEP (Programa UN za zaštitu životne sredine), UNWTO (Svjetske turističke organizacije), UNESCO-a (Programa UN za obrazovanje, nauku i kulturu) EEA (Evropske agencije za zaštitu životne sredine), WCA (Svjetska alijansa kitova), EUCC (Evropska unija za zaštitu obala i mora), ICOMIA (Međunarodnog savjeta udruženja marina), ENAT (Evropske mreže za pristupačni turizam), ILS (Međunarodne federacije za spasilaštvo) i FEE (Fondacije za ekološku edukaciju), koja i sprovodi Program Plava zastavica.
Plava zastavica
Međunarodni žiri razmatra kandidature dostavljene od strane Nacionalne komisije koju u Crnoj Gori formira ministarstvo nadležno za poslove turizma, a koja se sastoji od predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ministarstava nadležnih za poslove turizma, zaštite životne sredine, pomorstva, Crvenog krsta Crne Gore i tri predstavnika nevladinog sektora.
Ovoga ljeta, u 40 zemalja sjeverne hemisfere biće ukupno 4.845 kupališta, marina i turističkih brodova sa Plavom zastavicom.
Zaposleni u “Institutu dr Simo Milošević” primili su juče februarsku platu, objavila je Radio televizija Herceg Novi.
Fond za zdravstveno osiguranje uplatio je avans u iznosu od 600.000 eura, ali zbog blokade računa po tužbama radnika novca je bilo dovoljno za samo jednu od četiri zaostale zarade, dodaje isti medij.
Ugostitelji Instituta “Simo Milošević” ranije su odlučili da radikalizuju proteste nezadovoljni odlukom Vlade da im uplati avans od samo 600.000 eura.
Podsjećamo da su ugostiteljski radnici Instituta, uz podršku zaposlenih u ostalim sektorima, prošle sedmice održavali jednočasovni protest ispred restorana, zbog finansijske situacije u kojoj je duže ta ustanova.
– Trebalo je do 20. juna da dobijemo dvije plate duga, a 20. jula još dvije, kako bi nam se ta primanja izjednačila i nakon toga da primamo platu za platom – kazali radnici, koji tvrde da su svjesni činjenice da imaju punu kuću pacijenata, među kojima i 130 gostiju iz Norveške, ali da su prinuđeni da protestuju zbog svojih porodica.
Međunarodni festival KotorArt u saradnji sa predstavnicima nove turističke atrakcije Crne Gore, žičarom Kotor-Lovćen, organizuje Kotor Cable Car serijal, sa nastupima klape Cambi, i sastava Urban & 4 i Vlatko Stefanovski trio.
U srijedu, 19. jula, za sve ljubitelje klapskog pjevanja nastupiće čuvena dalmatinska klapa Cambi. Koncert Urban & 4, koji vodi harizmatični Damir Urban zakazan je za srijedu, 2. avgusta, dok će već sledećeg dana, u četvrtak 3. avgusta, nastupati poznati gitarista Vlatko Stefanovski sa svojim trijom.
“Nakon nekoliko godina pauze, dok su kao Festival bili ograničeni kapacitetom publike zbog posljedica pandemije izazvane korona virusom, vraćaju serijal programa sa popularnom muzikom. Festival duguje zahvalnost novim prijateljima, žičari Kotor-Lovćen koja je kao zlatni sponzor festivala ove godine dala veliki doprinos realizaciji njihovih programa. Na veliku radost publike, očekuju nas koncerti klape Cambi, grupe Urban & 4 i Vlatko Stefanovski trija”, istakli su iz PR službe Festivala.
“KotorArt kvalitetom programa već dvije decenije autentičnosti Kotora dodaje posebnu, sofisticiranu nijansu. Stoga smo sa posebnim zadovoljstvom prihvatili da pružimo podršku Festivalu ovog renomea. Vrijednosti koje KotorArt implementira i promoviše iz godine u godinu, poklapaju se i sa vizijom i vrijednostima koje će Žičara sa pratećim sadržajima nastojati da ugradi u područje na koje smo usmjereni. Uklopljenost u autentičan ambijent, ali i održiva, delikatna nadogradnja su u širem smislu naša zajednička nastojanja. Imajući u vidu kvalitet ovogodišnjeg programa, KotorArt će nesumnjivo i ovog ljeta biti centar visoke kulture i neizostavan dio pozitivnih utisaka koje će brojni posjetioci nositi iz Crne Gore”, saopštili su iz Kotor Cable Car.
Ulaznice za koncerte KotorArta biće dostupne od petka 9. juna preko mreže Gigs Tix, putem interneta na www.gigstix.me i širom Crne Gore, na izabranim lokacijama Tobacco S Press.
Klapu Cambi čine tenori Eduard Šegota, Jozo Delaš i Duško Britvić, bariton Mislav Biočina, bas-bariton Hrvoje Lozančić i bas Dino Šimera. Klapa je osnovana 1986. godine a široj publici postaje poznata 1991. svojim prvim nastupom u Omišu na Festivalu dalmatinskih klapa. Svakim svojim nastupom klapa Cambi vrhunskim izvođenjima, pjevajući tradicionalne dalmatinske i zabavne pjesme, uspjela je ostvariti sklad dalmatinske muzičke baštine i savremenih muzičkih kretanja. Klapa je u tome uspjela zbog svježine i originalnosti, kao i zbog jednako sugestivnih izvođenja vremešnih standarda dalmatinske pjesme ali i neponovljivih interpretacija pop-rock materijala Zlatana Stipišića Gibonnija, kao i drugih poznatih autora. Klapa Cambi zavrjeđuje punu pažnju kao jedini klapski crossover proizvod primjeren novom vijeku u kojemu donosi i najbolja iskustva klapske tradicije, ali i senzibilitet pop zvijezda svjesnih sadašnjega, i vremena i prostora.
Damir Urban, samostalni umjetnik, primarno se bavi muzikom, ali povremeno i slikarstvom i glumom. Njegova bogata karijera obuhvata više od desetak autorskih albuma objavljenih tokom godina rada u grupi Laufer, kao i onih objavljenih tokom samostalne karijere. Posljednjih nekoliko godina intenzivnije sarađuje i s Antom Gelom. Ta saradnja rezultira i koncertnim albumom Urban&4 & Zagrebačka filharmonija Live at Lisinski koji je ovjenčan s tri Porina. Iste godine je pjesma Iskra dobila nagradu Porin za najbolje izvođenje grupe s vokalom, kao i za najbolju pjesmu godine. Članovi grupe Urban & 4, pjevač i gitarista Damir Urban, gitarista Luka Toman, Sandi Bratonja – bas, akustična gitara i harmonika, klavijaturista Saša Markovski i bubnjar Marko Bradašia.
Vlatko Stefanovski, makedonski gitarista, počeo je da svira s trinaest godina. Kao mladić, osnovao je grupu Leb i sol koja je postala jedna od najznačajnijih grupa na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije, i s kojom je snimio četrnaest albuma i održao turneje širom svijeta. Tokom devedesetih godina 20. vijeka razvio je uspješnu solističku karijeru, koju potvrđuju albumi Cowboys & Indians, Sarajevo, Vlatko Stefanovski trio, Kula od karti. Saradnja s poznatim gitaristom Miroslavom Tadićem na albumima Krushevo, Treta majka, Live in Belgrade i Live in Zagreb bacila je novo svjetlo na njegovo stvaralaštvo za akustičnu gitaru i istraživanje makedonske tradicionalne muzike. Piše i muziku za film, pozorište i balet. Na KotorArtu ove godine nastupa sa bas gitaristom Ivanom Kukićem i bubnjarom Janom Stefanovskim.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art.
Najljepši plesni pokreti i vrhunska muzika obilježiće jun u Budvi, različiti umjetnički žanrovi poput baleta, opere, koncerta, umjetničke izložbe, predstave i stručnih predavanja biće sastavni dio programa prvog Jadranskog festivala igre.
Ovaj Festival novi je događaj u kalendaru manifestacija Turističke organizacije opštine Budva i održaće se u periodu od 9. do 27. juna 2023. godine na sceni između crkava unutar budvanskog Starog grada.
Pri planiranju i osmišljavanju programa Jadranskog festivala igre vodilo se računa o realnoj potrebi produženja turističke sezone u Budvi, razvijanju visokokvalitetne ponude, programa koji za cilj ima podizanje svijesti o važnosti kulture i o kulturnim potrebama kako građana Crne Gore tako i gostiju, posebno imajući u vidu ovogodišnje nadmetanje za prestižnu titulu, Budva2028 – Evropska prijestonica kulture. Tako je u saradnji sa stručnjacima iz ove oblasti, pojedincima i institucijama, osnovan festival čija je prva karakteristika prevazilaženje jezičke barijere, drugim riječima, svi segmenti programa biće internacionalni i namijenjeni ljubiteljima plesa, muzike i kulture uopšte, sa svih govornih područja, svih generacija.
Festival počinje premijernim izvođenjem baleta „Mediteran“, koji je rađen u produkciji Muzičkog centra Crne Gore, upravo za otvaranje Festivala i koji će kombinovanjem muzike, plesnih pokreta i vizulne umjetnosti poslati poruku mira i ljubavi u petak, 9. juna. U narednim danima održaće se koncert Jadranskog revijskog orkestra (filmska muzika), crnogorska premijerna izvođenja baleta „Sara-je-vo“ (Balkan dance project), „Plamteća voda“ (Hrvatsko narodno kazalište Rijeka), „Perpetuum mobile“ (MN dance company Nova Gorica), „Skenderberg“ (koproducija sa Bitef dance company), zatim opera „Maratonci trče počasni krug“ (festival „Isidora Žebeljan“). U planu je i realizacija projekta „Igra džeza“ – koncerti grupa „Leb i sol“ i „Cubismo“, Olega Kyrileva i projekta „Igra mora“ – izložba umjetničkih fotografija Jelene Janković. Posebno lijep dio programa čini i Jadranski plesni seminar koji će biti održan 9. i 10. juna kada će djeca biti u prilici da nauče više o plesu, kroz teoriju i praksu, od strane međunarodnih predavača i stručnjaka. Već u prvom izdanju Jadranskog festivala igre program podrazumijeva tri svjetske premijere i tri sopstvena (ko)producentska projekta Turističke organizacije opštine Budva.
Jadranski festival igre značajno će obogatiti kulturnu ponudu Budve, a ima tendenciju da postane i festival međunarodnih razmjera i značaja koji će se iz godine u godinu unapređivati i razvijati prije svega kroz saradnju institucija kulture baziranoj na komunikaciji kroz umjetnost. Na ovaj način, postaće još jedan, jedinstveni brend Budve, koji će jačati njen imidž kao destinacije koja njeguje kulturno nasleđe i nudi kvalitetan kulturni program tokom cijele godine.
Interaktivna izložba fotografija pod nazivom “Psiha u fokusu” biće otvorena u Spomen domu „Crvena komuna“ (Petrovac) u jednoj od izložbenih prostora galerije „Marko K. Gregović“ u utorak, 6.juna u 20h.
Pored JU Muzeji i galerije Budve organizatori i kreatori ovog projekta su Kancelarija za mlade pri Sekreterijatu za društvene djelatnosti Opštine Budva i NVO Spiritus Movens čiji članovi predstavljaju kreativni tim mladih ljudi koji je i koncipirao i realizovao cijelu izložbu.
Kreativni tim projekta „Psiha u fokusu“ je nastao u okviru Omladinskog kluba Budva, a uz pomoć nevladine organizacije „Forum MNE” i projekta „Servisno učenje za inkluzivnije društvo”.
Autorke izložbe su Jasmina Bigović i Sara Joković, kreativni tim čine : Bogdan Kaluđerović, Mario Domđoni i Varja Vukmirović a mentorka tima je Katarina Vukadinović.
Akcenat cijele izložbe je na interaktivnosti jer je namjera tima da posjetioci individualno dođu do zaključka o značenju i temi pojedinačnih fotografija. Uz fotografije, tokom izložbe se prikazuje prezentacija o mentalnom zdravlju koja podrobnije opisuje svako od prikazanih stanja mentalnog zdravlja, kao i rezultate ankete „Mladi i edukacija o mentalnom zdravlju u Crnoj Gori”. Rezultati prikazuju i statistike nivoa društvene svijesti i edukacije o mentalnom zdravlju u Crnoj Gori. Fotografije prikazuju mentalna stanja: anksioznost, poremećaj ishrane, opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP), posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD), granični, histrionični impulsivni i bipolarni poremećaj, depresiju, zavisnost i impulsivnost.
-Cilj izložbe je usmjeriti pažnju na probleme mentalnog zdravlja, na to koliko se u crnogorskom društvu otvoreno (ne)govori o psihičkim problemima, koliko su aktivne i funkcionalne institucije za pružanje pomoći kao i na moguća rješenja za poboljšanje situacije, saopštila je direktorka mr Lucija Đurašković.
Povodom Dana zaštite životne sredine (World Environment Day) Opština Kotor i NVO Green Home danas su potpisali Memorandum o saradnji.
Saradnja će obuhvatiti realizaciju dvije Inicijative i to: „Zona smanjene upotrebe plastike“ koja za cilj ima uključivanje biznisa iz HORECA (hoteli, restorani i kafei) u smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu i „Zelene javne nabavke“ koja za cilj ima promovisanje strateške upotrebe zelenih javnih nabavki. Obje inicijative su dio projekta Borba protiv plastike za jednokratnu upotrebu u regionu Jadranskog mora koju Green Home sprovodi u saradnji sa MedWaves i GIZ.
“U ime Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine pozdravljam saradnju sa NVO Green Home na realizaciji Inicijative za unaprijeđenje sistema javnih nabavki, na način da se uključe kriterijumi koji se odnose na zelene javne nabavke, kako bi se smanjila upotreba plastike za jednokratnu upotrebu u preduzećima čiji je osnivač Opština Kotor. Opština Kotor izražava spremnost da sprovede aktivnosti kojima bi se smanjila upotreba plastike za jednokratnu upotrebu na način da se plastika zamjeni materijalima koji su prihvatljivi, kako bi se smanjio negativan uticaj na životnu sredinu“, istakla je Bojana Petković, sektretarka za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor.
“Raduje me činjenica da je Opština Kotor iskazala spremnost da podrži našu inicijativu kroz koju želimo da radimo u dva pravca. Kroz saradnju sa hotelima, restoranima i barovima sprovešćemo inicijativu Zona smanjene upotrebe plastike i sagledati sve mogućnosti za isključivanje predmeta od plastike za jednokratnu upotrebu iz primjene u ovim objektima. Dodatno, sa Opštinom ćemo raditi na unaprijeđenju sistema javnih nabavki na način da uključe kriterijume koji se odnose na zelene javne nabavke i tako smanje plastiku koji opština i sve institucije koje su osnovane od strane opštine Kotor nabavljaju“, kazala je Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home.
Sa potpisivanja memoranduma
Tema ovogodišnjeg Dana zaštite životne sredine je upravo borba protiv zagađenja plastikom, što ukazuje na činjenicu da je zagađenje plastikom globalni problem za čije rješavanje je neophodno hitno reagovanje. Uprkost tome, proizvodnja plastike i proizvoda od plastike je ipak u porastu. Godišnje se proizvede oko 430 miliona tona plastike od čega su 2/3 proizvodi za jednokratnu upotrebu.
Prema istraživanju The Mediterranean: Mare Plasticum, koje je sproveo IUCN, količina otpada od plastike koja se ne zbrinjava u Crnoj Gori iznosi 22.911t godišnje. Od ove količine, prema istom istraživanju, smatra se da 2.146t godišnje makroplastike završi u Sredozemnom moru, od čega je mikroplastike 37t. Crna Gora je treća po redu na listi država koje najviše doprinose količinama otpada u Sredozemnom moru.
U odronu zemlje u nedjelju u pokrajini Sečuanu, na jugozapadu Kine, poginulo je 19 ljudi, saopštila su kineska državna glasila.
U prvim informacijama o nesreći lokalna vlada je izvijestila o 14 mrtvih i o petero nestalih, ali tijela potonjih su poslije pronađena, pišu službena glasila.
Odron se dogodio na vrhu planine, na mjestu šumske farme, blizu grada Lešana, navode ti izvori.
U 20.00 sati (14.00 sati po srednjoeuropskom vremenu) pronađena je 19. žrtva te je potraga za nestalima prekinuta, objavila je kineska državna televizija CCTV.
Više od 180 ljudi poslano je na mjesto nesreće kako bi pronašli preživjele, rekle su pak mjesne vlasti.
Mjesto nesreće je u planinskom kraju, oko 240 km južno od Čengdua, upravnog središta pokrajine. Oko 40.000 ljudi živi u toj ruralnoj pokrajini uglavnom od šumarstva i od poljodjelstva.
Odroni zemlje su česta opasnost u planinskim i ruralnim područjima Kine, napose u vrijeme kiša.
U odronu koji se dogodio u Sečuanu 2017. zatrpano je cijelo selo sa šezdesetak kuća.
Povodom stogodišnjice smrti Pjer Lotija, 10. juna 1923. godine, Francuski institut Crne Gore organizuje skup – konferenciju o putopisnoj književnosti koja će biti održana u petak, 9. juna u 12:00 sati u foajeu Dvorane Park.
Pjer Loti bio je francuski moreplovac i pisac koji se iskrcao s broda u Bokokotorskom zalivu i tom prilikom boravio u Herceg Novom, u Baošićima. Putovao je u unutrašnjost, idući čak do Cetinja, a boravak u Crnoj Gori ga je inspirisao da napiše više priča.
Na konferenciji koja će biti na našem i francuskom jeziku govoriće glavni urednik portala Le Courrier des Balkans Žan-Arno Derans, profesor na Filološkom fakultetu u Nikšiću Dragan Bogojević, profesorica na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru Ivona Jovanović, a prevodilac je Miloš Abramović.
