Na području Opštini Herceg Novi boravi 25.181 gost, što je za 6% više od ukupnog broja prijavljenih gostiju na isti dan u 2021.godini.
Dominantni su strani gosti kojih je registrovano 24 089, a domaćih 1 092. Povećanje broja gostiju u odnosu na prošlu godinu potvrđuje da je sezona u punom jeku i da je poprilično uspješna kao i predsezona, kazao je za RTHN Miloš Kovačević iz TO HN.
-U hotelima boravi 6 604 gosta. Bilježimo 13 % više gostiju u hotelskom smještaju. Pretežno su u hotelima gosti iz Zapadne Evrope i ta brojka nas raduje.
U privatnom smještaju je 18.510 turista, kazao je Kovačević.
Herceg Novi – Foto konobakruso.me
Kada je riječ o individualnom smještaju dominattni su gosti iz regiona Srbije oko 47 %, Bosne i Hercegovine 26, zatim Rusije 7% , Njemačke 2% , kao i Velike Britanije, Francuske, Mađarske.
Prethodnih godina se nakon 20. avgusta značajno primjećivao pad u broju turista, što nije slučaj sada. Kako objašnjava Kovačević tome su doprinijeli Filmski festival koji je u toku i završeni Hajp. Filmski festival traje još nekoliko dana i očekujemo da i naredne sedmice nastavimo isti trend posjete.
Široj javnosti slabo poznatu baštinu rudarskih špilja na otoku Visu, koje su nastale vađenjem kremenog pijeska, otkrila je i opisala skupina hrvatskih speleologa te ih tiskala u netom objavljenoj knjizi „Rudnici-špilje otoka Visa“.
Višegodišnjim rudarenjem kremenog pijeska, koji su Višani prodavali poznatoj tvornici stakla Murano u Veneciji, nastajale su u relativnom plitkom sloju stijena podzemne prostorije različite veličine.
Kopači su također nailazili na prirodne špiljske prostore s kojima su spajali iskopane rovove i tako je nastalo tridesetak podzemnih pojava koje su speleolozi nazvali rudnici-špilje.
Branko Jalžić, Ante Gracin i Zoran Demaria više godina su terenski istraživali viške rudnike i objedinili svoja znanja s podacima iz literature u knjigu od 155 stranica koju je izdalo Hrvatsko biospeleološko društvo.
Knjiga „Rudnici-špilje otoka Visa / Cave mines of the Vis island“ hrvatsko-englesko je izdanja s velikim brojem kvalitetnih fotografija.
Tri viška sloja kremena
Kvarcni pijesak Višani su iskapali od kraja 18. do sredine 20. stoljeća, sporadično i kasnije, a danas su špilje-rudnici uglavnom nedostupne i pamte ih samo najstariji otočani.
Publikacijom želimo vratiti iz zaborava dio kulturno-povijesne baštine otoka Visa i približiti je široj javnosti, ističu autori.
U knjizi je predstavljena povijest rudarenja na Visu i alati kojima su se kopači služili a koji su nađeni u rudnicima. Također, autori daju osnove geologije otoka, posebno o kremenu.
Slojevi kremena, koji su na Visu vulkanskog podrijetla te su se vjerojatno taložili kada su nastajale i postojeće karbonatne stijene, protežu se duž cijelog otoka debljine između pola metra i više od šest metara. Pojavljuju se obliku homogene stijene i sipke mase koju su ljudi lakše koristili. Geolozi su zabilježili tri sloja kremena ili kvarca.
Autori su posebnu pažnju posvetili biospeleološkim istraživanjama i u rudnicima-špiljama našli podzemne životinjice, od kojih su neke još uvijek poznate samo s toga otoka, kao što su kukci Rađina špiljska pipa i mali viški podzemljar.
Najveći Veliki rudnik
Središnji dio knjige čini pregled 29 rudnika-špilja. Za svaki lokalitet autori su dali opis, speleološki nacrt i skice, te fotografije podzemnih prostora i faune.
Najveći među njima je Veliki rudnik, duljine 380 metara, s velikim dvoranama i labirintima hodnika. Dio njegova stropa je urušen. U njemu zimuju kolonije šišmiša.
Po dužini slijedi Kmegla s 233 metra duljine. U Jami od vore, duljine 164 metra, nalazi se podzemna dvorana veličine 20×25 metara.
U prirodnim podzemnim šupljinama s kojima su se spajali rudarski rovovi, nalaze se sige raznih oblika i veličina. Primjerice, u Špilji od vore, nađen je sigasti stup viši od dva metra, a neki su širi od 30 centimetara.
Višani nisu imali posebna imena za rudnike, nego su ih sve zvali Spila ol vore ili Rudnik ol vore. Autori su samo za tri rudnika u literaturi pronašli nazive, pa su špiljama dali imena povezana s toponimima. Višegodišnji terenski rad na istraživanju, obradi i publiciranju nalaza, autori su izveli bez naknada.
Eventualne koncesije na aerodrome treba dobro izvagati i izračunati sve rizike, upozorava ekonomski analitičar Predrag Drecun. U Crnoj Gori, koja je prvenstveno avio destinacija i zavisna od turizma, prepuštanje upravljanja aerodromima, bio bi neinteligentan potez, smatra vazduhoplovni analitičar iz Hrvatske Alen Šćuric. Oba stručnjaka saglasna su da je politika ključna preperka na putu do toga da “domaća pamet” modernizuje i unaprijedi podgoričku i tivatsku vazdušnu luku.
Vrlo je indikativno da u razvijenim zemljama zapada uglavnom država upravlja aerodromima, dok se na istoku taj državni resurs izdaje privatnicima koji onda prvenstveno gledaju svoj interes, navodi hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. Za Radio Crne Gore izričit je da aerodrome u Tivtu i Podgorici nikako ne treba davati pod koncesiju, pogotovo s obzirom na to da je naša zemlja prvenstveno avio-destinacija, dok su putevi, kako kaže, katastrofalni, a željezničke i brodske veze još gore.
– Dati sada koncesionaru dva svoja strateška objekta od kojih vam ovisi kompletno cio život Crne Gore, cijeli biznis i egzistencija,za to morate biti izuzetno neinteligentni, poglavito ako sami možete unaprijediti aerodorme jednostavno, jeftino i kvalitetno – kaže Šćuric.
A za to je neophodan stručan, a ne politički podoban kadar, upozorava Šćuric.
– U tom smislu smjena Jandreoskog je notorni nonsens, jer je on ipak bio vrhunski profesionalac i postavljanje političkog čovjeka na tu poziciju svakako nije nešto što indicira da se radi dobro – ističe Šćuric.
Da je politika najodgovornija za to što su aerodoromi zapušteni, a zaposlenih duplo više nego što bi trebalo, smatra i ekonomski analitičar Predrag Drecun. Kaže da je baš zbog toga što su godinama služili kao politička baza jedne stranke, možda i pokrenta priča o izdavanju.
– Direktora koji je posljednji godinu dana napravio izvanredne rezultate mijenjamo čovjekom koji je, kako karikiraju, avion vidio samo na mapi, zato što je politički podoban. U takvim uslovima morate da postižete loše rezultate.To mi liči na ono kad smo odbili da imamo svoju valutu, jer smo se bojali da ćemo štampati novac. Svojih se kapaciteta i svog mentaliteta plašimo, a sigurno da u Crnoj Gori ima ljudi koji, ako sad ne znaju da kavalitetno upravljaju aerodromima, možete ih školovati za dvije godine – ističe Drecun.
Iako nije isključivo protiv, Drecun zaključuje da su koncesije ozbiljna odluka, koju bi trebalo dobro izvagati, čak organizovati i javnu raspravu.
Drecun zaključuje da su koncesije ozbiljna odluka, koju bi trebalo dobro izvagati, čak organizovati i javnu raspravu
– Mi nemamo 20, nego dva aerodroma, to nije autobuska stanica, on ima daleko širi strateški značaj. Jednoznačan odgovor ne mogu dati, ali ako bih morao u u ovom trenutku da se opredijelim radije bih rekao ne, međutim to ne znači da sjutra, u uslovima neke političke stabilnosti i novog modela međunarodnih ekonomskih odnosa, ne treba razmišljati o tome – kaže Drecun.
Da je u regionu dosta izuzetno uspješnih vazdušnih luka kojima upravja država, navodi analitičar Alen Šćuric, dajući primjer Splita, Dubrovnika, Zadra, Sarajeva.
– Sarajevo je imalo debelo preko 100 odsto putnika iz 2019. Dubrovnik je uspio napraviti terminale i infrastrukturu da za sljedećih 20 godina ne moraju ništa više ulagati. Pokazatelj je to da i država može mudro upravljati aerodormom – kaže Šćuric.
Priča o izdavanju naših aerodorma započeta je za vrijeme Vlade Duška Markovića 2019.godine, a trenutno su zaintersovana tri ponuđača, iz Južne Afrike, Južne Koreje i konzorcijum kompanija iz Turske i Francuske.
Kuca-kostrenskih-pomoraca – Foto: V. Karuza / Novi list
U ovom trenutku je formirana baza eksponata budućeg muzeja i započinje prikupljanje eksponata od donatora i mještana Kostrene, govori direktorica Centra za kulturu Kostrena Borka Reljac
Projekt Kuće kostrenskih pomoraca, vrijedan oko šest milijuna kuna, za čiju su realizaciju sredstva izdvojili Opština Kostrena, Primorsko-goranska županija i Urbana aglomeracija Rijeka, trebao bi biti dovršen u prvoj polovini iduće godine. U ovom trenutku dovršeni su vanjski građevinski radovi, a u tijeku su i radovi na multimedijalnom postavu koji bi trebali biti gotovi do kraja ove godine, piše Novi list.
Prema riječima Borke Reljac, ravnateljice Centra za kulturu Kostrena koji će upravljati Kućom kostrenskih pomoraca, početkom iduće godine trebalo bi biti gotovo muzeografsko opremanje ovog centra, a u ovom trenutku u tijeku je dovršetak javne nabave na čiji je natječaj pristigla jedna ponuda te se očekuje da bi ugovor trebao biti potpisan u rujnu.
– U ovom trenutku je formirana baza eksponata budućeg muzeja i započinje prikupljanje eksponata od donatora i mještana Kostrene. Uskoro ćemo se javnim pozivom obratiti našim Kostrenjanima koji imaju predmete koje bi željeli ustupiti Kući kostrenskih pomoraca, bilo da je riječ o posudbi, donaciji ili mogućem otkupu. Sve njih upućujemo da se obrate Centru za kulturu Kostrena, kaže Reljac.
Turistički sadržaj
Projekt interpretacijskog centra u Kostreni dio je mreže od 13 lokacija kulturno-povijesne baštine s ciljem jačeg turističkog, gospodarskog i regionalnog razvoja temeljenog na kulturološkom identitetu, a očekuje se da će Kuća kostrenskih pomoraca biti novi kulturno-turistički proizvod baziran na revitalizaciji materijalne i nematerijalne pomorske kulturne baštine Kostrene, čime će se značajno pridonijeti povećanju turističke privlačnosti Kostrene, posebno njezinog istočnog dijela koji će realizacijom projekta dobiti novi vrijedan sadržaj.
Muzej će biti smješten u staroj školi u Svetoj Barbari koja je sagrađena 1893. godine, a 1996. rekonstruirana i prenamijenjena u objekt koji su koristile kostrenske udruge. Ovom adaptacijom nekadašnja pučka škola na suvremen način predstavit će život i ulogu pomoraca i pobliže dati uvid u njegov način života i na koji način utječe na svoju lokalnu zajednicu budući da putujući svijetom donosi utjecaje drugih kultura.
Prizemlje stare škole će u budućem interpretacijskom centru predstavljati podmorje, prvi kat horizont, a potkrovlje nebo te će prikazati život pomorca temeljeći koncepciju uređenja na usporedbi građevine s onime što pomorac vidi dok plovi.
Putovanje
Kuća kostrenskih pomoraca trebala bi predstavljati svojevrsno putovanje između neba, zemlje i mora. To će vizualno i prostorno biti predstavljeno kroz četiri postojeća prostora, odnosno prizemlje kao more, prvi kat kao kopno, potkrovlje kao nebo te stubište koje će ih povezivati i samim će time predstavljati putovanje.
Prostor prizemlja obuhvaćat će tematske cjeline »More je život«, »Čuvajmo more«, »Trebamo more« i »More je u opasnosti«, čime će se istaknuti utjecaj čovjeka na more, njihova međusobna ovisnost i važnost njegovog očuvanja te izdvojena cjelinu priča i predaja o moru.
Postav prvog kata pričat će priču o domu i obitelji i ženskoj perspektivi, Kostreni, o pomorskoj službi i o kostrenskim kapetanima, o životu na pučini, i pokušati dočarati toplinu doma koji pomorac napušta prilikom svakog odlaska, dok će prostor potkrovlja pružiti sadržaje kroz ocean znanja, brodski dnevnik, nebesku, zemaljsku i satelitsku navigaciju, kao i spoznaju plovidbe kroz interakciju »Ploviti se mora«.
Volodimir Zelenski Foto: Ukrainian Presidential Press Service / Handout via REUTERS
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o povećanju broja oružanih snaga za 37.000 vojnika. Nova naredba stupa na snagu 1. siječnja 2023. U Ukrajini i dalje opasna situacija oko nuklearne elektrane Zaporižja iako je nakon prekida normalizirana opskrba strujom.
Europa je jučer bila suočena s mogućom nuklearnom katastrofom, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon što je tijekom dana elektrana Zaporižja najmanje dva puta izgubila kontakt s opskrbom električnom energijom.
– Svijet mora shvatiti o kakvoj je prijetnji riječ: da se dizelski generatori nisu uključili, da automatizacija i osoblje naše elektrane nisu reagirali nakon prekida opskrbe strujom, sada bismo bili prisiljeni prevladavati posljedice nuklearne nesreće. Rusija je dovela Ukrajinu i sve Europljane na rub nuklearne katastrofe, rekao je Zelenski.
Ukrajinska državna energetska tvrtka Energoatom objavila je da je u jamama za pepeo u termoelektrani na ugljen u blizini nuklearke Zaporižja buknuo požar. Vatra je oštetila vodove koji povezuju nuklearnu elektranu s električnom mrežom.
– Ono što smo vidjeli danas još je jedan podsjetnik zašto je važno što prije poslati tehnički tim Međunarodne agencije za atomsku energiju u Zaporižja, rekao je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.
Kijev optužuje Moskvu da pokušava preusmjeriti struju iz okupirane nuklearne elektrane kako bi je spojila na svoju elektroenergetsku mrežu. Jučer su mediji izvijestili o nestanku struje u gradovima i selima u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom. Washington osuđuje pokušaj Moskve da preusmjeri energiju koju proizvodi elektrana Zaporižja.
– Nuklearna elektrana nikada ne bi trebala biti područje ratnog djelovanja. Kao što smo već rekli, Rusija bi trebala pristati na demilitarizaciju zone oko elektrane i treba dopustiti posjet Međunarodne agencije za atomsku energiju kako bi se provjerila sigurnost sustava, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
Donji dom ruskog parlamenta na hitnoj je sjednici odobrio izjavu kojom poziva UN da zahtijeva od ukrajinskih vlasti da odmah prestanu granatirati nuklearnu elektranu Zaporižja.
– Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, sponzori terorizma, trebaju shvatiti da će se dogoditi najveća nuklearna katastrofa u 21. stoljeću ako ne prestanu opskrbljivati raketnim i topničkim oružjem ukrajinsku vojsku koja neodgovorno gađa nuklearna postrojenja, rekao je zastupnik Vjačeslav Makarov (Jedinstvena Rusija).
Ukrajinski i ruski dužnosnici međusobno se optužuju za granatiranje u blizini nuklearke Zaporižja. Ona je pod ruskom okupacijom od ožujka iako njome i dalje upravljaju ukrajinski tehničari Energoatoma.
Moto klub „MC Cruiser“ domaćin je IX Međunarodnog moto skupa koji će u Herceg Novom biti održan od 26. do 28. avgusta na plaži Ušće u Igalu. Domaćini očekuju više hiljada gostiju iz Crne Gore, država regiona i Evrope…
– Moto skup počinje u petak, 26. avgusta kada je planirano okupljanje učesnika, dok će zvanično otvaranje biti upriličeno u 20:00 sati. Slijedi rok koncert grupa „Falcons“ iz Rume i „Sevdah rock connection“ iz Niša od 21:00 sat. U subotu, 27. avgusta, u 16:00 sati kreće defile motora od plaže Ušće, donjim putem kroz Igalo do kružnog toka u Meljinama i nazad magistralom do plaže Ušće. Uslijediće atraktivne bajkerske igre, a od 21:00 sat koncert rok grupe „New deal“ iz Bora. I ovoga puta je ulaz besplatan, kao i kamp i hrana za bajkere, a dobar provod je zagarantovan, saopštavaju iz MC Cruiser.
Međunarodni moto skup Igalo
Manifestaciju su podržali Turistička organizacija i Opština Herceg Novi, uz ostale sponzore.
Privremeni objekat tzv. „vodnog terminala“ Aerodroma Tivat koji je JP Morsko Dobro napravilo mimo važeće zakonske procedure, na osnovu odluke Vlade Crne Gore iz maja mjeseca, pokazao se kao potpuni promašaj.
Pompezno najavljivan kao spasonosno rješenje koje će uticat i na smanjenje gužvi u drimskom transferu putnika koji avionima dolaze i odlaze sa tivatskog aerodroma, privremeni „vodni terminal“ je u proteklih oko mjesec ipo dana od kada je zvanično otvoren, opslužio ukupno tek desetak putnika.
Iz Aerodroma Crne Gore (ACG) nisu mogli da odgovore na pitanje koliko je avio-putnika trensferisano preko tzv. „vodnog terminala“ Aerdroma Tivat od njegovog otvaranja sredinom jula do danas, tvrdeći da to nije u njihovoj nadležnosti.
„Za broj putnika vodenog terminala, ljubazno Vas molimo da se obratite nadležnima. Podsjećamo, ACG su sa kolegama usaglasili procedure prihvata i transfera putnika od Terminala 2 do vodenog terminala. Nakon izlaska iz terminalne zgrade, putnici se usmjeravaju do Terminala 2, gdje ih čeka hotelsko vozilo koje ih prevozi do vodenog terminala. Na taj način vozila sa putnicima ne izlaze na magistralni put Budva-Tivat. ACG su postavili rampu ispred Terminala 2 i na taj način smo regulisali ulazak/izlazak vozila.”- rekli su nam iz menadžmenta državnog aerodromskog preduzeća.
ACG to tvrde danas iako su 12.jula iz te kompanije saopštili da su “samo nedjelju dana od obilaska lokacije budućeg vodenog terminala u okviru Aerodroma Tivat, a u cilju unapređenja turističke ponude i razvoja multimodalnog modela saobraćaja, Aerodromi Crne Gore zaključili protokole o transferu putnika sa šest kompanija, što znači da će njihovi gosti imati mogućnost da od aerodroma do hotela i nazad, putuju brodom.”
“Kompanije sa kojima je potpisan protokol su: Adriatic Marinas doo – Tivat , One & Only resort – Herceg Novi , Mamula hotel operating company doo – Tivat, Portonovi resort – Herceg Novi, Jadran doo – Hotel „Heritage Grand“ – Perast i Hotelski resorts Luštica Devealopment AD- Tivat Ovim protokolom su definisani organizacija prihvata i prevoza putnika, međusobne obaveze i ovlašćenja, predmet saradnje, relacija prevoza i druga pitanja od značaja za realizaciju ovog Protokola”- saopštio je 12. jula menadžment ACG koji danas uprkos tome, tvrdi da nisu upoznati sa brojeme putnika koji su u proteklih mjesec ipo dana prošli preko “vodnog terminala”.
Iz Morskog Dobra koje bi trebalo da upravlja ovim privremenim objektom koji je napravljen sredstvima tog državnog preduzeća, “Vijesti” nisu dobile nikakav odgovor na pitanja o prometu i rezultatima rada “vodnog terminala”.
Prema nezvaničnim informacijama, tek desetak putnika prošlo preko ovog objekta u koji je Morsko Dobro uložilo nekoliko desetina hiljada eura i koji funkcioniše uprkos tome što prema mišljenju Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV), takav objekat ne bi smio biti na ovom mjestu.
Vodni terminal foto S. L
Iz Morskog Dobra koje vode predjsednik UO Blažo Rađenović (URA) i direkrtor Mladen Mikijelj (DF) nisu odgovorili ni ko je zvanični operater novouspostavljenog privremenog objekta na lokaciji Blato, u blizini praga piste 14/32 aerodroma Tivat. Na informacionoj tabli koja je postavljena na „vodnom terminalu“ piše smao da je to „pristanište – privezište Mrčevac- Kukoljina“ bez napomene ko je njegov zvanični i korsinik-upravljač. Prema onome što se ranije čulo iz te firme, Morsko Dobro je trebalo da upravlja i gazduje ovim objektom u koji je ta firma, mimo na Vladi usvojenog svog Programu korišćenja sredstava tog JP za 2022., uložila nekoliko desetina hiljada eura. U međuvremenu su ovdje izgrađeni parkiralište, okretnica za automobile, sanitarni čvor, postavljen urbani mobilijar, manji metalni kiosk u kome bi po svoj prilici, trebalo da budu radnici koji vode „vodni terminal“ (a u kojem još nema nikoga) te hortikulturno uređen prostor sadnjom novog ukrasnog bilja i drveća. Međutium, zbog očite nebrige onoga ko upravlja „terminalom“, više od pola tih sadnica se u međuvremenu osušilo jer izgleda da niko ne vodi računa o ovom privremenom objektu, iako su ga prije skoro dva mjeseca, triujumfalno obilazili i kao veliki pomak za crnogorski turizam hvalili sam prmeijer Dritan Abazović (URA) potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin IbrahimoviĆ (BS), ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković- Đurović (URA) i ministrar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović (URA). U društvu premijera i ministara tada su bili i čelnici Morskog Dobra Mladen Mikijelj i Blažo Rađenović, te članovi Borda direktora Aerodroma Crne Gore Nebojša Đoković i Eldin Dobardžić. Kako je tada rečeno, Morsko Dobro i ACG zajedno će upravljati pristaništem sa kojeg će putnike moći da preuzmu samo brodari koji su se već javili na oglas Morskog Dobra. Za dovoženje putnika od terminalne zgrade aerodroma do pristaništa u Kukoljini, kako se tada čulo, koristiće se interna drumska saobraćajnica aerodroma koju su ranije koristili taksisti za pristup terminalu.
Samo za isplatu dosadašnjeg korisnika ove privremene lokacije, tivatske firme „Newtech LTD“ i kupovinu njegove opreme koju je ta firma već bila instalirala na ovom mjestu, Morsko Dobro je u skladu sa zaključkom Vlade sa kraja maja ove godine, uložilo 24.360 eura. Na to su se nastavila druga ulaganja te firme vrijedna na desetine hiljada eura u betoniranje platoa do pristaništa, postavljanje elektroenergetske inftastrukture, gradnju sanitarnog čvora, parkinga i okretnice, kao i hortikulturno uređenje i postavjanje urbanog mobilijara. Sve to, rađeno je u zoni koja po vazduholovnim propsiima, mora biti slobođena od objekata jer pripada najosjetljivijem području prilazne površine za prag 14 poletno sletne staze, odnosno odletne površine sa praga 32 poletno sletne staze Aerodroma Tivat. Na kraju svega je ovakvim neozbiljnim pristupom Vlade i Morskog Diobra ovdje napravljen privremeni objekat od navodnog velikog značaja za crnogorski turizam koji pruža karikaturalnu sliku jer se nalazi odmah iza znaka koji ukazuje da je taj prostor opasna zona od tzv. jet blasta (udara izduva mlaznih motora aviona koji polijeću sa piste).
Na sva ova ograničenja i potencijalne rizike za sigurnost izvođenja vazduhoplovnih operacija na aerodromu Tivat, odnosno za korisnike tzv. “vodenog terminal” u jet blast zoni, Vladu i Morsko Dobro je na vrijeme upozoravala Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore –ACV koja je Zakonom o vazdušnom saobraćaju, prepoznata kao regulatorno tijelo u oblasti vazdušnog saobraćaja., odnosno vrhovna vazduhoplovna vlast bez čijeg „amina“ se ne može raditi ništa što ima uticaj na sigurnost, odnosno bezbjednost izvođenja vazduhoplovnih operacija u državi.
Vodni terminal foto S.L.
„U skladu sa svojim ovlašćenjima, a na osnovu detaljne stručne analize, mišljenja smo da bilo kakva izgradnja ili aktivnosti u neposrednoj blizini operativnih površina, bilo kog aerodroma, moraju biti smanjene na minimum, kako bi se prioritet dao sigurnom obavljanju operacija vazduhoplova, posebno u uslovima vanrednih procedura, kako ne bi došlo do ugrožavanja sigurnosti putnika, vazduhoplova i opreme. S obzirom da se djelovi infrastrukture vodnog terminala planiraju izgraditi u zoni zaštitnih površina Aerodroma Tivat (čime će se povećati prisustvo putnika, vozila i prateće opreme), smatramo da navedeno može imati negativnog uticaja na vazdušni saobraćaj, kao i na korisnike vodnog terminala na Aerodromu Tivat i u tom kontekstu neophodno je implementirati zaštitne mjere, kako nova infrastruktura ne bi uticala na sigurnost obavljanja vazdušnih operacija i bezbjednost putnika koji koriste vodni terminal.“- rekli su „Vijestima“ u ACV iz napomenu da nisu dali formalnu saglasnost za gradnju i rad ovakvog privremenog objekta. Agencija je već ranije propisala da ovdje ne mogu pristati plovila čija je visina veća od 3 metra iznad površine mora. budući da se lokacija nalazi unutar najuže kontakt zone praga piste 14 aerodroma Tivat i “probija” njene tzv. horizontalne prelazne ravni. Morsko Dobro je to ograničenje već narušilo sadnjom više sadnica drveća koje su već sada visoke preko 3 metra u odnosu na nivo mora, a nalaze se još i bliže pragu piste 14 nego što je to slučaj sa priveznim pontonom na koji mogu pristati plovila niža od tog limita.
Izgradnja privremenog tzv. vodenog terminala tivatskog aerodroma jedan je od prioriteta koje je istakla odlazeća Vlada premijera Dritana Abazovića, radi navodnog smanjenja problema koji putnici sa aerodroma Tivat imaju prilikom drumskog transfera iz te vazdušne luke do krajnjih destinacija do kojih oni putuju, a zbog ljeti katastrofalno zakrčene Jadranske magistrale kroz Tivat. Vlada je krajem maja usvojila zaklučak da se krene u hitno uređenje privremenog vodenog terminala na lokaciji Kukoljina, a koju starosjedioci Tivta inače, zovu Blato. Građevinski radovi na čišćenju i uređenju prostora na katastarkoj parceli 1261/2 KO Mrčevac koje finansira JP Morsko Dobro iz Budve, počeli su bez da je ta firma dobila potrebne i tražene urbanističko-tehničke uslove niti od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, niti od resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, s obzirom da se ta lokacija nalazi u zahvatu važeće Državne studije lokacije „Aerodrom Tivat“.
Iako su inicijatori gradnje ovog kontroverznog privremenog objekta bili uporni u kršenju zakona i procedura, te iako se do sada u „vodni terminal“ potrošilo nekoliko destina hiljada eura državnog novca, na kraju se cijeli ovaj prijekat pokazao kao potpuni poslovni promašaj jer je u špicu sezone, imao izuzetno mali broj korisnika.
(Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/Idejno rješenje/Business Art
U Kotoru je na lokaciji nekadašnjeg Ugostiteljsko rekreativnog centra (URC), počela je izgradnja luksuznog turističkog kompleksa sa pet zvjedzica, hotel iz lanca Marriott.
Iz Opštine Kotor je saopšteno da hotelsko turistički kompleks gradi crnogorsko – estonska firma CG Hotel.
Ukidanjem parkinga na lokaciji URC-a Kotor je ostao bez 250 parking mjesta. Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić očekuje da će ta parking mjesta nedomjestiti parkiralište na prostoru bivše “Autoboke”.
Sve je spremno za osmo izdanje Sea Dance festivala, koje počinje sjutra u 20 časova, uz neke od vodećih svjetskih zvezda i najtraženija regionalna imena elektronske, trap, hip hop, rock i pop scene. Na budvanskoj plaži Buljarica i njenoj predivnoj pješčanoj i šljunkovitoj obali, od 26. do 28. avgusta stiže veliko finale festivalskog ljeta, uz duge noći pune sjajnog provoda i uzbudljiv program koji predvode Nina Kraviz, Konstrakta, Anfisa Letyago, Shouse, Mahmut Orhan, Mind Against, Senidah, Dubioza Kolektiv, Marko Nastić, Who See, Crni Cerak, Kejt i mnogi drugi.
Vremenska prognoza za vikend najavljuje sunčano i topo vrijeme, sa temperaturama preko 30 stepeni, idealno za veliku žurku na svega metar od Jadranskog mora. Dio ovogodišnjeg izdanja Sea Dance festivala biće i VR zona, koja će doneti najjače festivalsko VR iskustvo na svijetu!
Velike zvijezde na Glavnoj bini festivala
Na Visa Dance Paradise powered by Turustička organizacija Budve bini prvog festivalskog dana, u petak 26. avgusta, po prvi put pred crnogorskom publikom nastupiće omiljena umjetnica ovih prostora Konstrakta. Na Glavnu binu stižu i globalni hitmejker, producent i DJ Mahmut Orhan, techno glas nove generacije, harizmatična Anfisa Letyago, vodeći crnogorski hip hop dvojac Who See, veteran regionalne scene Marko Nastić, lokalni predstavnik Drumcode lejbla Ilija Djokovic, kao i talentovana i mlada zvijezda u usponu Kejt. Na Together. Always! powered by Guarana stejdžu za DJ pultom će se smjenjivati Necke, Soft 85, Sen Oliver, Marko Pajković, Oak Brothers, Marko T, 84bit, Nessuno, John-K i Rudhaman.
Drugog festivalskog dana, u subotu 27. avgusta, na Glavnu binu premijerno dolaze australijska senzacija Shouse, tvorci jednog od najvećih hitova poslednjih godina – „Love Tonight“, zatim jedan od najtraženijih dvojaca u elektronskoj muzici današnjice Mind Against, sjajni Human Rias, jedini izvođač u istoriji Exita koji je ove godine otvorio i zatvorio mts Dance Arenu, balkanska trap kraljica Senidah, Mimi Mercedez, Tam, Micka Lifa i Thicc Boi. Na drugom stejdžu muziku će puštati Marc Stan, Starac, Mr Mips, Vlado Božović, Lazar b2b Vuk Đurišić, Branko Vuković b2b Iks Oks, Mr Lekka b2b Mallex Marrero, Budo Šuković, Satie i Stamina.
Poslednjeg dana festivala, u nedjelju 28. avgusta na Visa Dance Paradise powered by Turustička organizacija Budve bini će nastupiti jedna od najvećih zvijezda elektronske scene, neprikosnovena techno kraljica Nina Kraviz, najveći regionalni bend poslednje decenije Dubioza Kolektiv, multitalentovani muzičar Marko Louis, predstavnik Afterlife lejbla Coeus, trap senzacija Crni Cerak & Lacku, kao i lokalni izvođači Proximus, Da Wreck i DJ Mandozica. Za muzičku selekciju na Together. Always! powered by Guarana biće zaduženi DJ-evi Nikola Soc, Stanco, Konatari, Pim Secle b2b Pelzensers, Double Needle b2b Doshljak, CHBX, Burkakke b2b Straks, Buba, Lerr i P.S.
Na Tuborg Silent Dance bini, tokom tri festivalska dana za muziku će biti zaduženi DJ Dirty, Fanatic, Đura Ćurčić, JJoy i Alex Mark.
EXITVERSE – VR Sea Dance zona: Najjače festivalsko VR iskustvo na svijetu
Na Sea Dance premijerno stiže ekskluzivni VR projekat koji je EXIT predstavio na Svjetskoj izložbi EXPO Dubai i koji čine poznate Exitove festivalske lokacije snimljene 8K 360 VR kamerom u julu 2021. godine. Sea Dance posjetioci će tako moći da iskuse EXIT festival kao da su na Petrovaradinskoj tvrđavi, ali i na mjestima koja nikome nisu dostupna! Mogu biti na dunavskom Varandinskom mostu, koji svake godine pređe na hiljade ljudi da bi stigli do Petrovaradinske tvrđave i festivala, zatim slijede glavna kapija i raskrsnica koja vodi do brojnih festivalskih bina i zona, a na Glavnoj bini čeka ih David Guetta, ali ovog puta mogu biti pored njega, na mjestu na kojem niko nije bio! Na obližnjoj, svjetski poznatoj mts Dance Areni posjetiocima se pruža prilika da stoje uz legendarne Paula Kalkbrennera i Solomuna, a pogled na hram elektronske muzike i jutra za pamćenje mogu imati i iz VIP zone.
Bina Sea Dance-a na manje od pola metra od mora
I na ovogodišnjem izdanju Sea Dance festivala, na manje od pola metara od mora, napravljena je najveća festivalska konstrukcija na ovom dijelu jadranske obale, uz supermoćni soundsystem Anya, jedno od najprestižnijih ozvučenja na svijetu i vizuelni dizajn velikog ekvilajzera.
Osnivač Exita pozvao finsku premijerku na Sea Dance
Osnivač Sea Dance festivala Dušan Kovačević pozvao je putem svog Instagram profila premijerku Finske Sanu Marin da dođe na ovogodišnje izdanje festivala, te, ispred kompletne organizacije izrazio podršku u medijskoj hajci koja se digla proteklih nedjelja.
U pozivu finskoj premijerki Kovačević je naveo da bi volio ona posjeti ne samo Sea Dance nego i EXIT festival sljedećeg jula, ističući da je njena energija i pozitivan stav sve s čime se Exitovi festivali mogu identifikovati.
I naravno, da je vikend na Sea Dance-u svakako topliji nego vikend u Helsinkiju.
Proteklih dana javnost se podijelila u odobravanju i osudi objavljenog video snimka u kojem se vidi kako se finska premijerka zabavlja i pleše sa grupom prijatelja i poznatih ličnosti. Kod javnih ličnosti, granice privatnog i javnog života su fluidne, ali je sigurno da i oni imaju pravo na slobodno vrijeme, zabavu i dobar provod, koji su na Sea Dance festivalu izvjesni! Ovo će ujedno biti i odlična prilika da se Sana Marin uvjeri u istinitost priča o balkanskom gostoprimstvu i pozitivnoj energiji kojoj se mnogi vraćaju.
Sea Dance
Sea Dance shuttle prevoz
I ove godine organizatori su se pobrinuli za organizovanje shuttle buseva iz Budve i Bara do Buljarice, kao i za posebne cijene taxi prevoza. Oni koji se odluče da na festival dođu ličnim prevozom pripremljeno je nekoliko parking zona. Sve informacije mogu se pronaći na zvaničnom sajtu festivala.
Aktuelne cijene ulaznica do sutra
Ulaznice za Sea Dance festival dostupne su po cijeni od 34,99 eura, dok je cijena jednodnevnih ulaznica 14,99 eura. Aktuelne cijene ulaznica važiće do petka 26. avgusta, nakon čega slijedi finalno poskupljenje. Ulaznice su dostupne putem festivalskog sajta, kao i preko Gigs Tix prodajne mreže u Crnoj Gori i online. Od petka, 26. avgusta, ulaznice će se prodavati i na festivalskim kapijama.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba, a registrovano je 325 novih slučajeva infekcije, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
