Španjolske vlasti zaplijenile su 4,5 tona kokaina s broda za prevoz stoke u blizini obale Kanarskih otoka.
Španjolska policija i carinska služba prošle sedmice su presrele brod za prijevoz stoke Orion V na poziciji oko 50 Nm jugozapadno od Kanarskih otoka. Brod pod zastavom Toga prevozio je 1.750 goveda iz Cartagene do Beiruta.
Tim s patrolnog broda Fulmar ukrcao se na Orion V, a brod je zatim prebačen u luku, gdje su vlasti pronašle 4,5 tona kokaina skrivenog u silosima za stočnu hranu na brodu, javlja The Maritime Executive. Vrijednost ovog ilegalnog tereta na crnom tržištu iznosi oko 105 milijuna eura.
Španjolske vlasti izvijestile su da je u sklopu akcije uhićeno 28 članova posade. Posada će ostati na brodu pod budnim okom vlasti kako bi se mogli nastaviti brinuti za stoku, navodi El Pais. Brod je prije zapljene u utorak pristao u lukama u desetak zemalja, prenosi gCaptain.
Orion V izgrađen je 1973. godine kao teretni brod pod imenom Vera Mukhina. Zatim je 2008. prenamijenjen u brod za prijevoz stoke, iako je već trebao završiti u rezalištu. Kupac s Floride kupio je brod 2022., kada je zaplovio pod zastavom Toga.
Port state kontrole utvrdile su niz ozbiljnih nedostataka na ovom brodu, uključujući probleme s vatrogasnom opremom, čamcima za spašavanje, čistoćom, koroziju i napuknuća palube i slično. PSC inspektori u Cartageni u Kolumbiji pet puta su se vraćali na ovaj brod u periodu od sredine studenog do isplovljavanja broda 7. januara.
Područje srednjeg Atlantika u blizini Kanarskih otoka omiljena je pretovarna točka za krijumčare kokaina koji prevoze drogu iz Južne Amerike u Europu. Riječ je također o području kojem španjolske vlasti pridaju posebnu pažnju, odnosno redovito pretražuju i zaustavljaju plovila.
Vlasti kažu da su krijumčari počeli koristiti brodove za prijevoz stoke jer je policiji tako teže ući u trag ilegalnom teretu. “Krijumčari izmišljaju nove načine kako bi prevezli drogu iz Latinske Amerike u Europu te skrivaju u brodovima za prijevoz stoke kako bi otežali kontrolu”, stoji u priopćenju španjolske policije.
Zapljena na brodu Orion V druga je velika zapljena droge u ovom području u tjedan dana. Još jedan brod pod zastavom Toga, teretni brod Blume, presretnut je 18. siječnja te je na njemu pronađeno 4,5 tona kokaina (isprva su vlasti izvijestile da je pronađeno 3 tone kokaina, no pronađeno je još droge na brodu). Početkom decembra kod Kanarskih otoka zaustavljena je jedrilica, na kojoj je pronađeno 2,5 tone kokaina.
Hrvatsko građansko društvo tradicionalno organizira Tripundanski bal u subotu 4. februara 2023. godine u hotelu Splendid – Bečići sa početkom u 20 sati.
Goste će zabavljati Ansambl “Toć” i VIS “Tri kvarta” iz Kotora.
Ulaznica sa večerom 25 eura.
Informacije i rezervacije na telefon 032 304 232 i 069 041 153
Tri su osobe ozlijeđene, među njima jedna teško, u napadu nožem u ponedjeljak poslijepodne u Briselu u stanici podzemne željeznice, pokazuju novi podatci belgijske policije koja je uhitila napadača.
Napad nožem na stanici Schuman: zahvaljujući saradnji policijskih služba (…) napadač je brzo uhapšen”, napisao je na Twitteru gradonačelnik Bruxellesa Philippe Close.
Pošto je isprva izvijestila u jednoj ozlijeđenoj osobi, savezna policija je poslije rekla za AFP da su u napadu ozlijeđene tri osobe, među kojima je jedna “kritično”.
Dok motivi 30-godišnjeg napadača ostaju nepoznati, policija je isključila da se radi o terorističkom napadu, objavio je ured tužitelja.
Iz dobro obaviještenog izvora doznaje se da je uhićenik “osoba sa psihičkim problemima”.
Novinar francuske novinske agencije izvijestio je s mjesta događaja da je oko 18.00 sati nekoliko policajaca u civilu trčalo prema peronu stanice Schuman, koja je tek nekoliko desetaka metara udaljena od zgrade Europske komisije i Europskog vijeća.
Jedna žena je u tom trenutku upozoravala putnike koji su ulazili u stanicu da ne silaze, rekavši da je dolje osoba naoružana nožem.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) odbacilo je dvije krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja koje je protiv bivšeg gradonačenika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS), u avgustu 2020. podnio Goran Božović, tadašnji nosilac izborne liste „Goran Božović- časno i odgovorno za bolji Tivat“ a koja je učestvovala na lokalnim izborima održanim 30.avgusta te godine. Ipak, o dijelu navoda iz jedne od tih prijava vezano za moguće malverzacije sa zapošljavanjem u lokalnoj upravi Tivta dok je njome rukovodio Kusovac, sada će se tek izjašnjavati Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru.
Specijalna tužitelja u SDT Zorica Milanović poslala je ovih dana Opštini Tivat obavještenje da je odbacila dvije Božovičeve prijeve protiv Kusovca za dva krivična djela zloupotrebe službenog položaja vezanmo za zapošljavanje u lokalnoj upravi Tivta, odnosno nanošenje finansijske štete gradu od skoro 1,9 miliona eura jer gradonačelnik nije pravovremeno podigao taj novac iz Atlas banke iako joj je prijetio stečaj. Milanović je navela da „ne postoji osnovana sumnja da je izvršio navedene krivična djela, niti bilo koje drugo krivilno djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva“.
Ona se nije previzno izjašnjavala o krivičnim djelima nesavjestan radu službi, odnosno povreda ravnopravnosti pri zapošljavanju za koje je Bošovič takođe u svojoj prijavi od 3. odnosno 28.avgusta 2020. teretio Kusovca. Navela je međutim, da će prijave protiv bivšeg tivatskog gradonačelnika za ta dva krivična djela „biti dostavljene nadležnom – Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalje postupanje“. Lokalnu upravu specijalna tužiteljka Milanović obavijestila je da u odnosu na odluku SDT da ne prihvati prijave protiv Kusovca za navodnu zloupotrebu službenog položaja prilikom zapoljašvanja u lokalnoj upravi, odnsono gubitka novca u Atlas banci, a za što ga je prozvao Božovič, Opština ima pravo žalbe Vrhovnom državnom tužilaštvu, kao i da eventualno, sama preduzme krivično gonjenje Kusovca kao tzv. supsidijarni tužilac pred Višim sudom u Podgorici.
Goran Božović je 3. avgusta 2020. SDT-u prijavio Kusovca zbog zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi, i povrede ravnopravnosti u zapošljavanju, a zbog kako je tada naveo, „masovnih nezakonitih zapošljavanja u Opštini Tivat u kontinuitetu Kusovčevog mandata. Prema navodima prijave, Kusovac je od 11.jula 2018. godine, od kada je dobio ovlašćenje da vrši funkciju predsjednika Opštine Tivat, odnosno od 9.septembra 2018. godine kada je izabran za predsjednika Opštine, do 11.maja 2020. potpisao ukupno 209 „nezakonitih akata o zapošljavanju na poslovima iz redovne djelatnosti organa i službi Opštine Tivat, zaključujući nezakonite Ugovore o privremenim i povremenim poslovima i Ugovore o djelu, sa 55 različitih lica, uz mnoštvo aneksa istih ugovora.“
Sinisa Kusovac predsjednik Opstine Tivat
„Kusovac je masovno i nezakonito zapošljavao lica po sopstvenom nahođenju, njemu podobna, po partijskoj liniji (DPS-SD-HGI lokalne koalicije, ali dominantno za Demokratsku partiju socijalista) bez javnog oglašavanja, bez ikakve provjere, samovoljno određujući visinu zarade/naknade za obavljanje posla. Na navedeni način Kusovac je s umišljajem, potpuno svjesno ignorisao Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i ostala podzakonska akta kojima je regulisan zakonit način zasnivanja radnog odnosa i određivanja visine zarade u upravi.“- kazao je Božović medijima nakon što je na pisarnici SDT-a, predao i zaveo svoju krivičnu prijavu.
Prema njegovim navodima, Kusovac je zaključenim nezakonitim ugovorima i ankesima u navedenom vremenskom periodu od godinu i deset mjeseci, na osnovu kojih je vršena isplata u periodu od 1.08.2018. pa do početka avgusta 2020. „direktno, svjesno i sa umišljajem oštetio budžet Opštine Tivat u iznosu od preko 350 hiljada eura“.
Božović je 27.avgusta protiv Kusovca lodnio i drugu krivičnu prijavu za zloupotrebu slupbenogn pološaja i nesavjestan rad u službi jer je „predsjednik Opštine, kao glavni izvršilac budžeta, neodgovornim, nesavjesnim, nestručnim i nedomaćinskim upravljanjem novcem iz budžeta Ošptine Tivat, nanio štetu budžetu Opštine u iznosu od 1.888.292,33 eura na način što je navedeeni iznos opštinskih sredstrava ostao zarobljen na žiro ralunima Atlasmont banke u kojoj je otvoren stečaj“. Taj novac Opštine Tivat se formalno i dalje nalazio zarobljen u ovoj banci, bez izgleda da će joj kao povjeriocu iz petog isplatnog reda, ikada biti nadoknađen iz stečajne mase, pa je lokalna uprava Tivta u ovom kontroverznom poslu u suštini ostala vez svojih skoro 1,9 miliona eura.
U izviđaju koje je SDT pokrenuo po Božovićevim prijavama, Kusovac je negirao izvršenje ovih djela. Kako piše u Rješenju SDT-a od odbacivanju kriviče prijave u koje su „Vijesti“ imale uvid, za novac u Atlasmont banci Kusovac je istakao da se bezuspješno obraćao menadžmentu te banke, ali i rukovodstvu centralne banke Crne Gore na čijem je čelu njegov partijski drug, guverner Radoje Žugić (DPS). Od CBCG je navodno, u avgustu 2018. „tražio da preduzme mjere iz svoje nadležnosti i omogući Opštini Tivat da joj se vrate novčana stedstva deponovana u Atlasmont banci“, te da je preduzeo sve što je kao gradonačelnik mogao „ali da novac nije vraćen ne njegovom krivicom, već zbog okolnosti na koje kao predsjednik Opštine nije mogao uticati.“
Kusovac je negirao da je nezakonito zapošljavao u lokalnoj upravi tvrdeći da su mu s e tokom obavljanja te funkcije „rukovodioci Sekretarijata, Službi i Direkcija obraćali zahtjevima da im je potrebno angažovanje službenika radi obavljanja djelatnosti iz njihovih nadležnosti i da su mu rukovodioci navodili da je potreba za radnim angađovanjem lica turistička sezona, pandemija koronavirusa, opasnost od požara“. Istakao je da su rukovodioci službi i sekretarijata „vršili obradu podataka, a kod njega kao predsjednika Opštine je dolazim samo već pripremljeni ugovor na potpis“, te da „nikoga lično nje primio u radni odnos, niti da ljude koji su radno angažovani poznaje“. Priznao je da neka od radnih mjesta na kojiam su ti ljudi zapošljavani tada nisu bila sistematizovana i apsostrofirao tadašnje rukovoditeljke u Opštini Jadranku Joksimović (DPS) i Natašu Lutovac -Kruta (DPS) kao osobe koje su ga „obavještavale ako je postojala potreba da se nastavi sa radnim angažovanjem lica koje je bilo angažovano po osnovu ugovora o privremenim i povremenim pooslkovima“. U sličnm kontekstu naveo je i tadašnjeg načelnika Komunalne policije Novaka Lekovića (DPS). Potvrdio je da je zapošljavao ljude u Opštzni po ugobvorima o priovremenim i povremenim poslovima bez traženja saglasnosti Vlade za to, da su neki po takvim ugovorima pojedinci radli i do dvije godine, nakon čega bi ih primao u stalni radni odnos preko raspisanog javnog oglasa i u međuvremenu izmijenjene sistematizacije. Takve njegove navode potvrdili su i svi saslušani svjedoci – listom bivši DPS opštinski tukovodioci u Tivtu.
„Pri takvom stanjuj stvari, a imajući u vidu nadležnosti SDT-a, predmet izviđaja nije bio usmjeren u pravcu eventualnog kršenja propisa prilikom zapošljavanje lica u organima Oštine Tivat, odnosno zaključivanja ugovora o privemenim i povremenim poslovima te ugovora o djelu, te da li je to zapošljavanje bilo pod jednakim uslovima jer se radi o krivičnom djelu povreda ravnopravnosti u zapošljavanju iz člana 225 Krivičnog zakonika Crne Gore za koje je takođe prijavljen osumnjičeni Siniša Kusovac, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 417 Krivičnog zakonika Crne Gore, za koja krivična djela je nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, radi čega će se spisi predmeta dostaviti istom na postupanje.“- navodi se u rješenje specijalne tužiteljke Zorice Milanović od 12.januara, o odbacivanju prijave protiv Kuovca za zloupotrebu službenog položaja.
Milanović je nakon izviđaja, konstatovala i da u vezi sa gubitkom 1,9 miliona eura opštinskog novca u Atlasmont banci „nema dokaza na kojima bi se zasnovala sumnja da je u vezi sa deponovanjem novčanih strestava, (Kusovac) postupao sa umišljajem da ošteti budžet Opštine Tivat, a da pribavi korist Atlas bancvi AD Podgorica“, zbog čega je odbacila i tu krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika.
U organizaciji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, u periodu od februara do maja biće održana besplatna radionica za mlade „Mala škola fotografije“, a predavač će biti dipl. grafičar-fotograf Vanja Berberović Šuberić.
Škola fotografije je jedna od aktivnosti u okviru Lokalnog akcionog plana za mlade, a namijenjena je mladima iz Herceg Novog uzrasta od 13 do 29 godina.
Ovo je drugi put da Sekretarijat za kulturu i obrazovanje organizuje malu školu fotografije, ovog puta u renoviranim prostorijama Omladinskog centra u Starom gradu.
Posjedovanje fotografske opreme nije obavezno za učešće, dovoljan je mobilni telefon. Za prijave i sve dodatne informacije možete se obratiti mejlom na adresu kultura@hercegnovi.me i vanjaberber@yahoo.com ili pozivom na broj telefona 067 811 102.
Crnogorsko najpopularnije drvo, Staru maslinu iz Bara, svake godine posjeti blizu 100.000 turista, koji na putu ka bedemima Starog grada rado obiđu jednu od najzanimljivijih prirodnih atrakcija, ne samo na Balkanu, već i u svijetu.
,,Na osnovu istraživanja koje je radio Šumarski fakultet sa Univerziteta u Istanbulu, možemo da kažemo da ove godine postoji 2.247 godina. Zaista jeste nijemi svjedok brojnih istorijskih previranja koji su se na teritoriji Bara dešavala. Ona predstavlja jedan varijetet autohtone sorte žutica. Poznata je po tome što i dalje rađa i od nje svake godine proizvodimo maslinovo ulje“, objasnila je izvršna direktorica Barske uljare, dr Marija Markoč.
U istoriji je doživjela dva požara, a od nedavno je upisana i poseban registar spomenika prirode.
,,Prvi put je upisana 1957. godine, ali promjenama na državnom nivou i kroz birokratske procedure, to se negdje izgubilo. Zahvaljujući lokalnoj upravi, ponovo je upisana u taj registar i to je uslovilo da se prema njoj moramo na poseban način brinuti. To je povjereno Društvu maslinara Bar, u saradnji sa stručnim i kompetentnim licima“, izjavila je Markoč, a ujedno i dodala da su se zabrinuli kada su primijetili da u posljednje vrijeme nešto manje obiluje zelenom masom.
,,Uputili smo apel lokalnoj upravi da ispita šta se dešava, i što se kaže, bolje spriječiti nego liječiti. Bili su angažovani sudski vještaci, kako iz građevinske, tako i iz poljoprivredne struke. Utvrđeno je da je usljed uređenja prostora oko Stare masline dolazilo do sakupljanja veće količine vode, nego što njen korijenov sistem može i treba da izdrži. Izvršene su drenažne procedure i vjerujem da smo na taj način pomogli njenom zdravstvenom stanju“, poručila je izvršna direktorica Barske uljare.
Nerijetko, oko stabla Stare masline, moći ćete da zateknete kornjače i veliki broj florističkih elemenata, što još jednom potvrđuje da nije odvojena od prirode i da živi u simbozi sa organizmima.
Bombaš samoubojica raznio se u prepunoj džamiji u dobro utvrđenom sigurnosnom kompleksu u Pakistanu, ubivši pritom 47 ljudi, što je najnoviji napad pobunjenih islamističkih militanata.
Policija je rekla kako se čini da je napadač prošao kroz nekoliko barikada na kojima su bile sigurnosne snage kako bi ušao u kompleks “Crvene zone” u kojem se nalaze policijski i protuteroristički uredi u nestabilnom sjeverozapadnom gradu Pešavaru.
– Bio je to bombaš samoubojica, rekao je šef policije Pešavara Ijaz Khan za Reuters. Najmanje 47 ljudi je ubijeno, a 176 ranjeno, rekao je, mnogi od njih kritično.
Do napada je došlo dan prije dolaska misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Islamabad kako bi se pokrenuli razgovori o financiranju južnoazijskog gospodarstva pogođenog krizom.
Dužnosnici su rekli da je bombaš detonirao bombu u trenutku kada su stotine ljudi stajale u redu kako bi izmolile svoje molitve.
– Pronašli smo tragove eksploziva, rekao je Khan novinarima, dodajući da je očito došlo do sigurnosnog propusta jer je bombaš prošao kroz najsigurnije područje kompleksa.
U tijeku je istraga o tome kako je napadač probio tako elitni sigurnosni kordon i je li bilo pomoći iznutra.
Khan je rekao da je džamija bila prepuna. U njoj se nalazilo oko 400 vjernika, a većina poginulih su policajci.
Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za napad, najgori u Pešavaru od ožujka 2022. kada je samoubilački napad Islamske države ubio najmanje 58 ljudi u džamiji šijitskih muslimana tijekom molitve petkom.
Plastika u moru -Plastic Floating in the Great Pacific Garbage Patch
WWF u novoj kampanji upozorava “I moru treba odmor!“
Ne promijenimo li navike, more će ubrzo biti prazno. Populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, zagađenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, upozorila je u ponedjeljak Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF.
“Mora, okeane i rijeke oduvijek smo koristili kao izvor hrane i drugih resursa, a danas ih iskorištavamo čak pet puta više nego prije 50 godina”, upozorava WWF u novoj kampanji „I moru treba odmor!“.
Mnoge riblje populacije već su drastično smanjene, a njihov broj i dalje opada. Osim toga, druga morska bića, poput morskih kornjača i kitova, također su u opasnosti, jer smanjeni riblji fond znači da uskoro ni oni neće imati dovoljno hrane.
Stručnjak za morsku bioraznolikost u WWF Adriji Patrik Krstinić ističe kako se drastično smanjuje broj vrsta riba i broj populacija određenih vrsta u moru.
“Vremena nam ponestaje, o ovom problemu više nije dovoljno razgovarati, moramo hitno djelovati. Opstanak morskih životinja doveden je u pitanje, kao i egzistencija i kvaliteta života mnogih ljudi”, poručuje Krstinić.
Upozorava da ako ne promijenimo navike, od alata koje koriste ribari do nas koji jedemo ribu, mogli bismo završiti s više plastike nego ribe u moru. “I to puno prije 2048. godine, koju su znanstvenici označili kao kritičnu kada je stanje mora u pitanju.”
Već za našeg životnog vijeka, dodaje, moglo bi se dogoditi da nećemo imati dovoljno ribe za prehranu. Već je sada cjenovno mnogima nedostižna, upravo zato što je ima sve manje, kaže.
Podmorje – foto Green Home
U WWF-u ističu kako su posvećeni zaštiti mora u cijelome svijetu. Kako bi se osiguralo održivo upravljanje morskim resursima, njihovi stručnjaci blisko surađuju s ribarima, lokalnim i europskim institucijama, kao i drugim nevladinim organizacijama.
Velike morske površine stoljećima su smatrane neiscrpnim izvorom hrane i drugih resursa, a sada, ističu u WWF-u, znamo da je 35 posto globalnih ribolovnih resursa prekomjerno iskorišteno, a čak 63 posto na razini Sredozemnog i Crnog mora.
WWF radi na promjeni tog trenda uspostavom „zona bez ribolova” kako bi se i more i riba mogli oporaviti, promičući alternativne izvore prihoda za obalne zajednice, kao što je ribolovni turizam, i podupirući ribare i donositelje odluka da pređu na održive ribolovne prakse.
U multimedijalnoj sali Opštine Tivat danas je održan svečani prijem povodom dodjele priznanja za najbolje sportiste i sportske kolektive u 2022. godini.
Tradicionalnom, 26. izboru Sekcije sportskih novinara i Radio Tivat, Opština Tivat se priključila od 2022. godine, i kroz izmjene Odluke o finansiranju sporta uvela novčane nagrade.
Priznanja najboljim sportistima uručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
U kategoriji Najbolji sportski kolektiv priznanje je pripalo FK “Arsenal”, za najboljeg sportistu proglašen je bućar Gracija Stjepčević dok je priznanje za najbolju sportistkinju pripalo rukometašici Danici Pandurević. Dobitnicima ovih priznanja uručene su i novčane nagrade u visini od po 1.000 eura.
Najbolji sportisti Tivta u 2022.
Za najperspektivnijeg mladog sportistu uzrasta do navršene petnaeste godine života proglašen je košarkaš Andrej Fantić dok je za najperspektivniju mladu sportistkinju uzrasta do navršene petnaeste godine života proglašena džudistkinja Milana Stevanović. Njima je dodijeljena i novčana nagrada od po 300 eura.
Komnenović je istakao da Tivat bez obzira na sve infrastrukturne probleme ima danas i prvoligaše i sportiste reprezentativce koji nastupaju na međunarodnim takmičenjima.
“Opština Tivat se uvijek trudi da obezbijedi što bolje uslove za razvoj sporta. Intencija ove lokalne uprave je da sport bude razvojna šansa i za privredni i turistički potencijal grada” kazao je Komnenović.
Najbolji sportisti Tivta u 2022.
Specijalna priznanja uručena su i u kategoriji “Najbolji sportisti Tivta za 2022.” a uručio ih je potpredsjednik Opštine Goran Božović.
Ova priznanja otišla su u ruke jedriličara Nikole Golubovića, džudiste Stefana Kovinića, džudistkinje Mie Božinović, košarkaša Miloša Krivokapića, fudbalera Ćetka Manojlovića, kik boksera Lazara Klikovca, sportskog ribara Radovana Popovića i rukometaša Luke Manojlovića.
Predstavnik Sekcije sportskih novinara Dragan Popadić uručio je posebna priznanja za 2022. godinu koja su pripala bućaru Iliji Belanu, jedriličaru Iliji Markoviću, teniserki Martini Karadžić, vaterpolisti Andriji Bjelici, džudistkinji Mini Gogić, košarkašici Maši Praščević, igraču bilijara Nikoli Praviloviću, fudbaleru Petru Ražnatoviću, ragbisti Mitru Boškoviću, bodibilderu Antoniu Matkoviću, bodibilderu Matiji Sokoviću i karatisti Savi Popoviću.
Najbolji sportisti Tivta u 2022.
Specijalna priznanja sportskim kolektivima za 2022. godinu uručila je direktorica Radio Tivata Tamara Vučinović a dobitnici su: ŽKK “Sea stars”, ŽOK “Akademija”, ŽRK “Tivat”, Jedriličarski klub “Delfin”, Džudo klub “Monte tatami”, ŠK ”Mimoza”, Ragbi klub “Arsenal”, BK “Palma 1972”, Kik boks klub “Rebel”, KK “Pro basket”, Sportski ribarski klub “Sipa”, Power lifting klub “Natural 100%”, Džudo klub Tivat, KK “Teodo” i Padel klub “Montenegro”.
Priznanje za sportsku manifestaciju uručeno je organizatoru manifestacije “Bokeški polumaraton”.
Nakon zahtjeva za hitno postupanje, koji je prošlog petka upućen premijeru Dritanu Abazoviću, ministru zdravlja Dragoslavu Šćekiću i ministru finansija Aleksandru Damjanoviću, Opština Herceg Novi je danas urgencijom pozvala premijera Abazovića da u što skorijem roku organizuje sastanak na kojem bi prusustvovali on i ministri Šćekić i Damjanović, direktor Fonda zdravstva Crne Gore Vuk Kadić, direktor Opšte bolnice u Kotoru Davor Kumburović, te predstavnici hercegnovske lokalne samouprave i Bolnice Meljine.
Povod za urgenciju je iskazano snažno nezadovoljstvo radnika Bonice zbog načina na koji se krenulo u preuzimanje Bolnice Meljine od strane Opšte Bolnice Kotor i nejasnoća u ovom procesu, istaknuto je na jutrošnjem sastanku predstavnika hercegnovske lokalne samouprave i Bolnice Meljine.
Kako je istaknuto na sastanku, u konkursu za radna mjesta u Bolnici Meljine, koji je raspisala Opšta bolnica u Kotoru, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne njenom spasavanju.
Iz Bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, dakle konkursom je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako Bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima. Poručili su da su ovo samo neki primjeri koji ukazuju da se pitanje Bolnice Meljine usmjerava u pravcu njenog svođenja na stacionar ili gašenja, a ne spasavanja.
Na sastanku je još jednom istaknuto da bez Bolnice ne može biti garantovana kvalitetna zdravstvena zaštita građanima Herceg Novog, zbog čega je donesen zaključak da će lokalna uprava i radnici Bolnice biti prinuđeni da, zajedno sa građanima, nastave vaninstitucionalnu borbu za spas ove ustanove, ukoliko premijer Abazović i Vlada Crne Gore ne pokažu ozbiljnost i riješe ovo pitanje na način koji će garantovati opstanak Bolnice u Meljinama i njen prelazak u sistem javnog zdravstva, što podrazumijeva i preuzimanje zaposlenih koji se godinama bore za Bolnicu.
Jutrošnjem sastanku su prisustvovali potpredsjednici Opštine, Mirko Mustur i Miloš Konjević, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, odbornik u lokalnom parlamentu Zoran Lazarević, direktorica Bolnice Meljine, dr Olivera Elez i predsjednica Sindikata bolnice, Slavica Drobnjak.
