Portonovi domaćin OneLife Rally-a

0
Rukovoditeljka odjeljenja za marketing i komunikacije u Portonovom, Adrijana Husić

Luksuzni rizort “Portonovi” još jednom je uspješno dokazao da nije samo centar nautičkog, već i automobilskog turizma. Kao domaćin OneLife Rally-a, jedinstvene revije luksuznih vozila iz svih krajeva svijeta, privukao je pažnju velikog broja posjetilaca koji su oduševljeno razgledali savremena izdanja auto industrije. Zvuci motora, kožna sjedišta, jarke boje i futuristički izgled, mamili su poglede djece, kao i vlasnika jahti.

PR-ka OneLife Rally-a Tonja Blatnik objasnila je kako reli prvenstveno ima humanitarnu notu i da upravo vozači i učesnici svake godine doniraju novac za najugroženije. Ove godine, za primaoce donacija odabrali su Dječje domove ,,Mladost” iz Bijele, ,,Maestral” iz Splita i ,,Malči Beličeve” iz Slovenije.

,,Sa nama je 100 luksuznih automobila, vozača i suvozača. Naš karavan broji preko 200 ljudi iz 30 različitih zemalja. Ovo ja naša šesta edicija. Krenuli smo iz Rige prema Varšavi, a zatim obišli Ljubljanu, Trst i Split. Zadnja tačka je Crna Gora,” navela je Blatnik.

Rukovoditeljka odjeljenja za marketing i komunikacije u ,,Portonovom” Adrijana Husić skrenula je pažnju na značaj organizacije ture i višestruke dobiti koja se ogleda u turističkoj prezentaciji najpopularnijeg crnogorskog naselja.

“Ono što je karakteristično za OneLife Rally jeste da oni svake godine upoznaju nove destinacije, a svakako je sjajna preporuka za Crnu Goru kao destinaciju za ovakve i slične događaje. Od kako smo najavili događaj, postojalo je veliko interesovanje kako mlađih tako i onih starijih. ,,Portonovi” je tokom cijelog dana bio ispunjen ljudima iz Herceg Novog i cijele Crne Gore. Obradovali su nas i pozivi stranaca koje je ovaj događaj privukao.”

Oduševljenje marinom nije krio ni direktor organizacije OneLife Rally, Nik Papić koji smatra da je ovo sjajna reklama za ovaj dio Balkana. Priznaje da osim strasti prema automobilima, iza svega stoji velika odgovornost.

Portonovi domaćin OneLife Rally-a
Foto RTHN

“Organizacija nije jednostavna. Radi se o ljudima koji ne posjećuju često Balkan. Drago nam je što možemo da im pokažemo ljepote koje nudi naša regija, takođe Crna Gora. Za vrijeme ljeta, za nas radi 50, a indirektno ni ne znamo brojku ljudi sa kojima sarađujemo, ” kazao je Papić.

Porše, Bentli i Maserati, samo su neki od četvorotočkaša čiji dizajn je uljepšao popularni Marina trg. Turisti nijesu bili lijeni, pa su svaki slobodni trenutak iskoristili da fotografišu, snime vozila, popričaju sa vlasnicima i saznaju sve detalje o najmodernijim ,,ljubimcima,”

Jedan od učesnika je i vozač iz Slovenije, Tomaš Pez koji od 2018. ne propušta nijedan reli.

,,Organizacija je odlična, prava ekskluziva,” zaključio je Pez.

Događaj su podržale strane kompanije, a partneri ovogodišnjeg izdanja su OmegaPro i Betwinner.

Zastava PVK Jadran podignuta na Toru – 100 godina kluba iz Herceg Novog

0
Foto PVK Jadran

Zastava Plivačkog i vaterpolo kluba Jadran podignuta je danas na Toru, čime su počeli programi u čast velikog jubileja, 100 godina kluba iz Herceg Novog.

Zastavu su na kulu koja je simbol grada podigle Jadranove legende – najbrža plivačica Jugoslavije iz 1959. godine Tia Čamdžić Dožić i član šampionske generacije iz 1958. godine, najstariji Jadranaš, vaterpolista Boris Čukvas.

“Vođen idejom da nositi zastavu predstavlja jedno od najvećih priznanja u sportu, Herceg Novi od danas sa simbola grada, tvrđave Tora, kao i sa zgrade Opštine, ponosno vije obilježje koje traje isto koliko i Jadran, od 1922. godine“, rekao je predsjednik Opštine Stevan Katić.

Foto PVK Jadran

On je istakao da je ovaj jubilej prilika za odavanje počasti bogatom nasljeđu Jadrana, svima onima koji su ga stvarali, kao i mladima koji će kovati budućnost šampiona sa Škvera.

“Isticanje zastave našeg najtrofejnijeg sportskog kolektiva u srcu grada, visoko nad novskim zidinama, tvrđavama i ulicama, simbolizuje da Jadran jeste nešto zajedničko za sve Novljanke i Novljane, neodvojivi dio ove zajednice, kolektiv u čijoj tradiciji su sadržane ideje i vrijednosti koje Herceg Novi zastupa – zajedništvo, dostojanstvo, podsticanje ličnog i društvenog razvoja, tolerancija i otvorenost”, kazao je Katić.

Prisutne Novljane, goste, predstavnike uprave grada i kluba, mlade sportiste pozdravio je i predsjednik PVK Jadran, Đuro Marić.

Foto PVK Jadran

Ističući da Jadran jeste „više od sporta“, Marić je podsjetio na istoriju kluba koji je „proplivao kroz sedam država“.

„Jadran je konstanta, sve ostalo nije. Konstanta je plivalište na Škveru i stotine i hiljade najmlađih Novljana koji su kroz vaterpolo i plivanje učili ne samo kako da se takmiče, nego kako se dostojanstveno i plemenito živi. Jadran je pravi sinonim Herceg Novog, civilizacijski argument čije trajanje, cijelu stotinu godina, potvrđuje njegovu vrijednost“, rekao je Marić.

Na trgu koji nosi ime narodnog heroja Nikole Đurkovića, Marić se prisjetio članova kluba koji su živote položili kao pripadnici Narodnooslobodilačkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, navodeći njihov primjer kao dokaz „da je Jadran bio, a i ostao, ne samo sportski klub, nego i progresivno i zdravo jezgro ovog grada“.

Saopšteno je da je u centru grada upriličena izložba fotografija „Jadranovih prvih stotinu“.

Foto PVK Jadran

Birajući između 3,2 hiljade fotografija koje svjedoče o bogatoj tradiciji, izložbu su osmislili Boro Mračević i Miodrag Golubin koji brinu o arhivi kluba.

Fotografije je selektovao magistar likovne umjetnosti Vojislav Kilibarda, a riječju ih je dopunila novinarka i publicistkinja Vitka Vujnović.

„Odabranim fotografijama dodali smo tek nekoliko rečenica – poput one da je početak plivačkog i vaterpolo kluba 1922. godine bio poput skoka u nepoznato, ali snažno željeno. Sve ostalo što se ne da iskazati riječima kazuju fotografije na kojima nisu samo najuspješniji Jadranovi pojedinci već uvijek Jadranaši i publika – jedan klub i jedan grad, zajedno“, kazala je Vujnović.

Zastava PVK Jadran podignuta na Toru – 100 godina kluba iz Herceg NovogU čast jubileja, narednih sedam dana zastave Jadrana će, osim sa Tore, vijoriti i na zgradi Opštine Herceg Novi, Institutu Igalo i na Gradskoj kafani, u kojoj je održana osnivačka skupština kluba.

Program obilježavanja 100 godina PVK Jadran biće nastavljen 8. jula utakmicom „Jadranove legende“ na Škveru.

Brojni bivši igrači, oni koji sada nastupaju za Jadran, mnogi koji su ponikli u klubu i karijeru nastavili širom svijeta, kao i najmlađi polaznici Jadranove vaterpolo škole zajedno će nastupiti u revijalnom meču, koji će na simboličan način povezati slavnu istoriju i svijetlu budućnost ovog kluba.

Značajan rast novoinficiranih: 271 novi slučaj korone, Kotor 16, H.Novi 14, Tivat 4

0
Značajan rast novoinficiranih: 271 novi slučaj korone, Kotor 16, H.Novi 14, Tivat 4
kovid – korona virus

U prethodna 24 sata u Crnoj Gori registrovan je 271 novi slučaj koronavirusa. Preminulih od posljedica korone u tom periodu nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavila su se još 182 pacijenta, a trenutno oboljelih je 1526.

Wild Beauty Art festival počinje 10. jula

0
Wild Beauty Art festival počinje 10. jula

Wild Beauty Art festival održaće se ove godine četvrti put na različitim lokacijama Žabljaka, Durmitora i Crnog jezera, od 10. jula do 15. avgusta.

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma je glavni pokrovitelj manifestacije, za koju je izdvojeno 80 hiljada EUR.

Iz Ministarstva je saopšteno da je cilj festivala brendiranje Crne Gore, posebno sjevera, kao destinacije koja nudi mnogo više od neosporne divlje ljepote prirode, kao i da promoviše crnogorske umjetnike, koji su i ove godine najbrojniji učesnici programa.

Menadžerka komunikacija festivala, Milena Đergović, rekla je da će festival 10. jula otvoriti Crnogorski orkestar mladih, pod vođstvom violiniste Igora Pejovića i sa gošćom solistkinjom, sopranistkinjom Emilijom Minić.

U nastavku festivala tokom glavnog programa publika će pratiti operu za djecu, uživati u pravom pikniku uz koncert multimedijalnog orkestra Muzikon iz Beograda, kao i u defileu Gradske muzike Kotor, koja proslavlja 180 godina postojanja.

„Emotivni pijanistički koncert Matija svira Arsena, uz specijalnu gošću Marijanu Zlopašu, podsjetiće nas na vanvremenske hitove jugoslovenskog kantautora Arsena Dedića, dok će nas prestižni ženski hor Collegium Musicum podsjetiti da je glas najljepši instrument“, rekla je Đergović.

Wild Beauty Art festival počinje 10. jula
NP Durmitor – Crno jezero – foto Boka News

Pretposljednji u glavnom programu je Brodvej na Durmitoru, senzacija sama po sebi, nesvakidašnji prizor za sjever države, predstava Balkan bordello, koja će biti izvođena na engleskom jeziku, a prisutnima će biti obezbijeđen prevod na led ekranima.

„Svečano zatvaranje biće u znaku proslavljenog crnogorskog gitariste, Miloša Karadaglića, koji je za publiku festivala pripremio kompozicije sa kojima je nastupao na najprestižnijim svjetskim scenama“, kazala je Đergović.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, je na predstavljanju festivala naveo da očekuju da će ova manifestacija, u prelijepom ambijentu Nacionalnog parka Durmitor, privući veliki broj turista, donijeti finansijske benefite i dodatno promovisati Žabljak kao turističku destinaciju.

„To je ujedno dio napora ove Vlade da bogatijom ponudom i razvojem kulturnog turizma stavi akcenat na sveukupan razvoj sjevera države“, dodao je Đurović.

Izvršni direktor kompanije One Crna Gora, koja je generalni sponzor manifestacije, Branko Mitrović, saopštio je da kao društveno odgovorna firma podržavaju projekte koji doprinose afirmaciji kulturnog imidža zemlje.

„Organizacijom ovakvih manifestacija na najljepši način se promovišu izuzetna prirodna i kulturna bogatstva Crne Gore”, kazao je Mitrović.

Direktorica Turističke organizacije (TO) Žabljak, Vanja Krgović Šarović, navela je da festival WBA ima veliki uticaj na kreiranje imidža Žabljaka kao turističke destinacije.

„Od prvog organizovanja Wild Beauty Art festivala prošlo je četiri godine i sada možemo reći da imamo umjetnički događaj po kome je Žabljak prepoznat, ne samo na lokalnom i nacionalnom nivou, već kod turista i učesnika van granica Crne Gore. Ove godine turistička ponuda Žabljaka biće značajno obogaćena novim kvalitetnijim kulturnim sadržajem“, zaključila je Krgović Šarović.

Partneri na projektu WBA festivala su i Opština Žabljak, TO Žabljak, Kulturni centar Žabljak i Nacionalni Parkovi Crne Gore.

Sindik (Bokeški Forum): Selektivna pravda je najteža nepravda

0
Sindik (Bokeški Forum): Selektivna pravda je najteža nepravda
Bokeški Forum

Jučerašnja centralna javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Programa privremenih objekata koju je organizovala Opština Tivat i Sekretarijat za uređenje prostora nam je samo pokazala da  „džaba smo krečili“ od 30. avgusta 2020. Jedini, mali napredak, primijećen je u međusobnoj podršci ugostitelja; ostalo je i dalje isto selektivno nerazumijevanje između javnog i privatnog sektora, odnosno da je na jednoj strani Uprava, a na drugoj preduzetnici, kaže se u saopštenju Sandre Sindik, članice GO Bokeški Forum.

I dok Uprava standardno govori da brine o opštem dobru, nikako da shvati da im mogućnost te opšte brige pruža baš ta privreda, koju percipiraju kao strogo zaštitnike svog interesa. Preduzetništvo je kruh sa šest kora, no to ljudi koji su oduvijek na budžetu ne razumiju. Osim što nas vode ljudi koji o realnom sektoru i muci stvaranja novca na terenu ne znaju baš mnogo, daju sebi za pravo da nam dijele packe. Ostala je i dalje praksa da se u kancelarijama crta po zakonima koji se selektivno sprovode. I onda se dođe do kafkijanskog momenta da u istom gradu, u dijelu kojim upravlja Opština važe jedna pravila, dok u drugom dijelu grada, kojim upravlja Morsko dobro, takva se pravila niti sprovode niti poštuju. Zakon se, dakle, sprovodi selektivno. Opšte dobro (na koje se Uprava poziva) bi podrazumijevalo usaglašavanje, pa ili budite hrabri i istrajte da Morsko dobro sprovodi isti taj zakon; ili prihvatite njihovu (za preduzetnike povoljniju) praksu na terenu kojim vi gazdujete. To je jedino ispravno i pravično, sve ostalo stvara frustraciju i nezadovoljstvo.

Sandra Sindik

Jučerašnja javna rasprava nas je vratila u vrijeme iz kojeg smo mislili da smo izašli, jer se dešava slična situacija koja se dešavala 2016. Naime, tada su određenim ugostiteljima pravljene tipske terase iz opštinskog budžeta, dok se drugim ugostiteljima ukidala, bez obrazloženja, uopšte mogućnost nastavljanja zakupa terase. Ko golgotu prošao nije, teško može razumjeti. Ko imalo ljudskog u sebi ima, pređenu golgotu nikome poželjeti neće. Jedno smiješno objašnjenje da samo jedna terasa u gradu ometa saobraćaj i da je potrebno rušenje jednog njenog dijela, a zanemarivanje drugih terasa veoma slično pozicioniranih na frekventnoj i užoj saobraćajnici, govori nam da lične netrpeljivosti ipak mogu biti jače od standardne priče o opštem dobru.

Djela, a ne priča, govore o nama. Pustite ljude da rade! Tržište svakako samo reguliše obim posla. Ne možemo se oteti utisku da ste i sami određenim ugostiteljima dizali posjećenost i obim posla, a oni vam uzvratili tako što su ostali predužni Opštini i otišli u stečaj. Prije njihovog samog stečaja opšte dobro je drijemalo. Ne radi se tako, gospodo! Selektivna pravda je najteža nepravda. Sretna nam 2016.” – kaže se u saopštenju Sandre Sindik, članice GO Bokeški Forum.

Ulaz u Veneciju koštaće 10 eur-a od 2023. godine

0
Ulaz u Veneciju koštaće 10 eur-a od 2023. godine
Venecija

Venecija će postati prvi grad na svijetu koji će posjetiocima naplaćivati ulaz.

Kako bi pomogli u rješavanju prenatrpanosti i obeshrabrili jednodnevne izletnike, gradske vlasti su najavile da će naplaćivati turistima 10 eur-a, počevši od januara 2023.

Grad je godinama bio “pretrpan” turistima koji stvaraju “planine” otpada i dovode do zastoja u uskim gradskim ulicama.

Posjetioci će morati unaprijed da rezervišu dolazak i da plate između tri i 10 eur-a, u zavisnosti od doba godine. Inspektori će patrolirati gradom i moći da zaustavljaju turiste i zahtevaju dokaz o uplati. Kazna za one koji ne plate ulaz iznosiće do 300 eura.

Prikupljeni novac biće utrošen na smanjenje računa za odvoz smeća koje plaćaju stanovnici Venecije, koji su veći od onih u susjednim gradovima.

Stanovnici, ljudi koji im dolaze u posjetu i turisti koji rezervišu noćenje u hotelu biće izuzeti i mogu preuzeti sertifikat da dokaže da ne moraju da plate.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara SO

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, popularne istorije i knjiga za mlade.

Sakupljač svetova knjiga je autora Ilije Trojanova koji je sredinom 19. vijeka krenuo stazama kojim se kretao ser Ričard Frensis Barton, britanski oficir, pustolov i špijun. Iz te avanture nastao je ovaj roman koji je dobio nagradu Lajpciškog sajma knjiga. Da bi ga napisao Trojanov je krenuo u Indiju,  Tanzaniju, Arabiju. Proučavaj je islam prije nego što će, baš kao i Barton krenuti na hadžiluk. Kao i on živio je u Bombaju i Barodi. Ginter Gras je ovaj roman nazvao velikim evropskim romanom. Priča je ovo o Britancu koji se svrstava među najneobičnije ljude XIX vijeka, inače bogatog ekscentricima. Izdavač je Zlatni zmaj.

Voli me više od svega na svijetu Mire Furlan emotivna je, moćna proza u kojoj pratimo sazrijevanje mlade intelektualke i život glumice koja upoznaje lice i naličje slave. Duboko potresna knjiga koje ne dopušta ravnodušnost. Uz visprene, duhovite i katkad cinične uvide, ova ispovijest je više od puke autobiografije. Ona je svjedočanstvo o osjećanju nepripadanja, o sunovratu ideala, o tome šta znači biti žena u ovom svijetu i o snazi koju bezuslovna ljubav pruža. Ova knjiga sa puno sentimenta, suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan, već i cio jedan svijet, izgubljen ali ne i zaboravljen. Izdavač je Booka.

Priručnik za solidan život roman je Olivere Zulović. Priča je ovo o Ljubici i Ljubi, njihovom  nježnom prijateljstvu. Njih dvoje hrabro kreću u nezaboravnu avanturu kako bi pokušali ispraviti loše stvari u životu. Kroz roman se isprepliću i njihovi odnosi sa roditeljima koji na život gledaju iz sasvim drugog ugla, ali i u neprestanom preispitivanju da li je ono što čine ispravno ili ne. Priručnik za solidan život knjiga je pisaana kroz prizmu djeteta, a u suštini, namijenjena je odraslima. Izdavač je Lom.

Điro d’Italija knjiga je Dina Bukatija. Osamnaestog maja 1949. iz broda Saturnija iskrcala su se u Palermu 102 biciklista, uključujući i gigante italijanskog biciklizma Fausta Kopija i Đina Bartalija. Ovo trideset drugo izdanje Điro d’Italije bilo je nezaboravno i zato što je imalo za izuzetnog hroničara upravo Bukatija. Pisac i novinar gradi portret euforične i nemirne Italije i sportista spremnih da vrate nešto sreće narodu koji se  oporavljao od siromaštva i ratnih razočaranja. U ovom modernom epu biciklisti su heroji suočeni sa lošim vremenom, umorom, ali i obožavanjem naroda. Izdavač je Laguna. 

Plakali smo bez suza knjiga je u kojoj nam autor Gideon Grejf prenosi svjedočenja Jevreja iz Aušvica, pripadnika Radnih odreda. Oni koji su preživjeli pakao zvani Aušvic tvrde da niko ne može istinski razumjeti ono što se dešavalo u logoru osim onih koji su to iskusili. Ko god bude čitao odgovore na pronicljiva i značajna pitanja koja je dr Grejf uputio šestorici pripadnika Radnih odreda, neće moći a da ne uzme k srcu njihova svakodnevna iskustva u krematorijumu Aušvic-Birkenaua, svakodnevne živote izložene poput rane zasječene preciznim hirurškim skalpelom. Izdavač je Knjiga komerc.

Godinu dana u životu stare Grčke knjiga je Filipa Metizaka. Godina je 248. prije naše ere. U čitavoj staroj Grčkoj vlada napetost. Bliže se, naime, 133. Olimpijske igre. Održavane u čast vrhovnog boga Zevsa, one su bile mnogo više od sportskog nadmetanja. To je bila dobra prilika da trgovci, muzičari i ugostitelji dodatno zarade, da sponzori pokažu svoje bogatstvo, a vladari uspijeh svojih sportista. Provešćemo godinu dana u raznolikom društvu starih Grka, od odbjeglog roba, diplomate, atletičara pa do buduće nevjeste i osjetiti kako kulminira raspoloženje uoči samog takmičenja. Izdavač je Laguna.

Ostrvo s blagom roman je Roberta Luisa Stivensona. Inspirisan slikama i pričama iz svog djetinjstva Stivenson ga je napisao za svog sina, a sve je počelo mapom koju je nacrtao, da bi njom prekratili kišno popodne. Ovo je jedna od najčitanijih priča o karipskim piratima i zakopanom blagu. Džim Hokins, sin vlasnika krčme, sticajem okolnosti uzima mapu zakopanog blaga iz kovčega mrtvog piratskog kapetana. Odlučuje da se povjeri lokalnom vlastelinu i doktoru, i u njihovom društvu kreće na put ka ostrvu. Međutim, na brod se ukrcala i grupa prikrivenih pirata, koji su spremni na sve da bi se dokopali blaga. Izdavač je Otvorena knjiga.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Akcija Unije pomoraca iz Kotora – prikupljaju novac za pomoć porodicama povrijeđenih pomoraca sa “MSC Rachele”

Akcija Unije pomoraca iz Kotora – prikupljaju novac za pomoć porodicama povrijeđenih pomoraca sa “MSC Rachele”
Foto www.fleetmon.com

Unija pomoraca iz Kotora pokrenula je humanitarnu akciju namijenjenu trojici naših pomoraca koji su prije nekoliko dana povrijeđeni prilikom eksploziuje i požara na kontejnerskom brodu “MSC Rachele” na kojem su bili članovi posade.

Dok je brod italijansko-.švajcarske kompanije “Mediterranean Shipping Company” bio u plovibni od italijanske luke Napoli prema francuskoj luci Fos Sur Mer, u strojarnici “MSC Rachele” je 21.juna došlo do eksplozije i požara u kojem su povrijeđena tri crnogorska pomorca: Kotorani V.V. (36) i V.K. (31) teško su povrijeđeni, a Baranin N.N. (24) lakše. Brodu koji se u tada nalazio na oko 20 milja udaljenosti od francuske obale u blizini Tulona, odmah je u pomoć priskočila francuska Ratna mornarica čiji su helikopteri evakuisali povrijeđene sa “MSC Rachele”.

Najteže povrijeđeni zbrinuti su u vojnoj bolnici “Sainte-Anne” u Tulonu, dok je lakše povrijeđeni mornar prebačen u međukomunalni bolnički centar. Pomorac iz Bara je, kako je tada rečeno, nije životno ugrožen i on bi nakon najmanje jednomjesečnog liječenja, mogao iz Francuske da bžude prebačen u Crnu Goru. Stanje dvojice Kotorana mnogo je ozbiljnije jer su oni zadobili teške opekotione od vrelog motornog ulja koje ih je zalilo prilikom havarije i eksplozije na glavnom brodskom stroju. Njih dvojica životno su ugroženi pa je u međuvremenu jedan prebačen u Lion, na specijalizovanu kliniku za opekotine, jednu od najboljih i najvećih u Evropi. Tamo se, kako saznajemo, radi specijalizovani tretman za regeneraciju kože u saradnji sa američkim stručnjacima. Drugi Kotoranin do daljnjeg ostaje u Tulonu, u vojnoj bolnici “Sveta Ana”.

Foto Twitter – Préfecture maritime de la Méditerranée – sa uviđaja

“Kolege, naši pomorci, koji su na liječenju u Francuskoj su još pod budnim nadzorom doktora, a stanje je veoma ozbiljno. Pomorcima je obezbjeđeno liječenje i potrebni uslovi shodno trenutnim potrebama”- saopšteno je juče iz Unije pomoraca iz Kotora, uz napomenu da se porodice povrijeđenih “osim zabrinutosti i neizvjesnosti za njihovo zdravlje, moraju se nositi i sa nekim neplaniranim troškovima koji su možda van njihove mogućnosti na duge staze.”

“Putovanja zarad podrške svojim sinovima, supružnicima i roditeljima, smještaj u Francuskoj, boravak kao i drugi troškovi koji se pojavljuju nisu baš ni prijatni niti mali, te vas ovim putem molimo da se aktivno pridružite akciji prikupljanja novčanih sredstava koji će biti proslijeđeni porodicama povrijeđenih kolega. Bar na taj način da pomognemo nekome koji dijeli naš hleb, naš način života i rada. Uz ružan podsjetnik da se to može desiti svakome od nas, apelujemo da iskažete solidarnost kako ste i do sada radili u akcijama koje smo pokretali.

Dobro se dobrim vraća!”-objavljeno je juče na sajtu Unije pomoraca sa pozivom svima koji mogu, da sredstva uplaćuju na žiro račun tog udruženja u NLB banci.

Sve uplate sa svrhom „Donacija“ možete uplatiti na račun Unije pomoraca.

NLB Banka ž.r. 530-24798-18

Kontejnerski brod “MSC Rachele”, koji plovi pod panamskom zastavom, je 334 metra dugačak brod velikog kapaciteta i nosivosti oko 100.000 tona. Na njemu je u momentu havarije, bilo 20 članova posade, ali su povrijeđena samo trojica strojara iz Crne Gore.

U Kotoru otvoren Digitalni inovacioni hub

0
U Kotoru otvoren Digitalni inovacioni hub
U Kotoru otvoren Digitalni inovacioni hub

Digitalni inovacioni hub (DIH), zamišljen kao zajednički radni prostor za digitalne nomade, lokalne preduzetnike i predstavnike nevladinih organizacija, otvoren je u Kotoru.

Prostor je opremljen savremenom IT tehnikom i kancelarijskim namještajem i potpuno je besplatan za korišćenje naredne dvije godine.

Digitalni inovacioni hub nastao je u okviru EU projekta pod nazivom Razvoj digitalnih inovacijskih centara, koji Opština Kotor implementira sa partnerima iz Gradiške, Daruvara i Lipika kroz program prekogranične saradnje Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Kompletan projekat vrijedan je 1,5 miliona EUR. Opštini Kotor pripalo je 164 hiljada EUR, od čega su 82 hiljade uložene u DIH.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, kazala je da otvaranje DIH-a predstavlja odličan primjer konkretnog pozitivnog uticaja koji evropske integracije i EU fondovi imaju u Crnoj Gori i regionu.

„Projekat je dio šire strategije EU za stvaranje dobro međusobno povezanog sistema inovacija, ulaganjem u ljude, njihove vještine i znanja, kao i pomaganjem u izgradnji nove infrastrukture za inovacije. Digitalna transformacija takođe je ključni prioritet Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan“, navela je Popa.

Ona je dodala da će EU nastaviti da podržava slične aktivnosti u narednom periodu i najavila da će u okviru INTERREG i programa prekogranične saradnje, ove i sljedeće godine biti dostupne nove grant šeme.

„Novi fondovi EU biće dostupni i inovativnim preduzetnicima u drugoj polovini ove godine. Pokrenućemo dvije grant šeme za podršku malim i srednjim preduzećima, jednu za sprovođenje Strategije pametne specijalizacije, dok će druga obezbijediti sredstva za žene i mlade preduzetnike“, poručila je Popa i pozvala privrednike da se prijave.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je da je DIH primjer na koji način lokalna zajednica može da privuče sredstva, omogući sebi benefite i unaprijedi poslovnu atmosferu.

„Kotor danas ima tačku gdje će se skupljati i odakle će, nadam se, poticati nove ideje. Ovaj prostor treba da služi za razmjenu ideja i pronalaženje inovativnih rješenja za start up zajednicu i lokalni biznis. Nadam se da je ovo jedan od koraka da postanemo najprivlačnije mjesto za digitalne nomade“, saopštio je Jokić.

Koordinatorka Kancelarije za Međunarodne projekte u Opštini Kotor, Nađa Miranović, kazala je da će u narednom periodu u DIH-u organizovati različite besplatne obuke iz oblasti preduzetništva i inovacija.

„DIH u potpunosti otvara vrata za dinamičan, kreativan i moderan rad, prije svega mlađih generacija i pruža sjajne mogućnosti, ali ovaj prostor može u potpunosti da oživi samo ukoliko svi mi budemo aktivni djelovali u tom pravcu“, rekla je Miranović.

Počeli 21. KotorArt Don Brankovi dani muzike

0
Počeli 21. KotorArt Don Brankovi dani muzike
KotoArt 2022. Photo credit: D.Miljanic

Svečanim koncertom Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, pod upravom maestra Mladena Tarbuka, u petak je otpočelo dvadeset prvo izdanje KotorArt Don Brankovih dana muzike. Nakon dva prethodna izdanja u specifičnim okolnostima, kada je uprkos ograničavajućim tehničkim uslovima uslijed pandemije bio jedna od rijetkih oaza umjetnosti i izvođaštva u državi ali i izvan nje – Festival ove godine, u punom sjaju, prikazuje programsku koncepciju sa brižljivo odabranim vrhunskim interpretatorima u Kotoru i drugim drevnim bokeljskim prostorima.

Na Pjaci ispred Katedrale Sv. Tripuna, u protokolarnom dijelu su se prvo čule himne Crne Gore i Evropske unije u izvođenju Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, pod upravom dirigenta Mladena Tarbuka.

“Dolazeći ovamo, na ovaj događaj, pored vas su se nizale palate, Buća, Drago, Beskuća, Vrakjen. Opasani smo i čuvani bedemima od kojih su duži samo oni na Rodosu, koji su čuvali i koje je čuvao Kolos. Mora biti da su i naši bedemi čuvali nešto kolosalno, nešto što večeras slutimo. Zato noćas, kada se Evropa ponovo vratila nama, iskoristimo priliku da se svi mi zajedno vratimo u prošlost, ali ne da bi u njoj ostali, već da bi je razumijeli sadašnjojst i uradili sve da se budućnost ne dogodi mimo nas, već da budemo sudionici i gospodari naše zajedničke  budućnosti”, kazao je gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić.

KotoArt 2022. Photo credit: D.Miljanic

Ministrica kulture i medija u Vladi Crne Gore, Maša Vlaović, je kazala da “Koncept ovogodišnjeg programa ‘Crna Gora i Evropa: muzika zajedništva’ nije samo u funkciji podsjećanja na kulturne veze naših prostora sa Evropom, već pokazuje i kulturološku orijentaciju savremene Crne Gore.

“Posebno nas raduje što ćemo u okviru ovog programa moći da čujemo gotovo nepoznata muzička djela koja su pisali strani kompozitori nadahnuti Crnom Gorom, pogotovo što će, nakon više od jednog vijeka, ona biti premijerno izvedena u Kotoru” – kazala je Vlaović.

Festival je tradicionalno otvoren zvonima Katedrale Sv. Tripuna, nakon čega je uslijedila premijera dokumentarnog filma u produkciji Radio-televizije Crne Gore, urednice Branke Banovića i reditelja Senada Šahmanovića.

KotoArt 2022. Photo credit: D.Miljanic

Nakon toga, Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, pod upravom dirigenta Mladena Tarbuka izveo je djela evropskih kompozitora, koji su ostavili značajan trag u istoriji muzike. Neki od njih, svoju umjetničku ispiraciju potražili su i u južnijim krajevima, odnosno u mediteranskom, bokotorskom, crnogorskom prostoru.

S tim u vezi, KotorArt je upoznao publiku sa davno napisanim operama, francusko-belgijskog kompozitora Armana Limnandera de Nivengovea i češkog kompozitora Karela Bendla. Obojica autora su u slično vrijeme stvarali, a u razmaku od tri decenije napisali operu sa istim nazivom – Crnogorci, promišljajući na umjetnički i poetični način, u duhu romantizma, događaje i ličnosti iz crnogorske istorije.

Limnander de Nivengove je operu Crnogorci zasnovao na libretu koji je priredio d’ Nerval, inspirisan pričama o crnogorskom junaštvu i scenama iz svakodnevnog života. Opera je premijerno izvedena 1849. godine u Parizu. Trideset godina potom, u Pragu je izvedena istoimena opera Karela Bendla koji je bio inspirisan libretom Jozefa Veselija, za koga se vjeruje da je rođen u Herceg Novom. Kotorska publika je imala priliku da se premijerno upozna sa muzikom ovih autora, slušajući uvertiru, ariju Ređine i duet Beatrise i Seržisa iz opere Crnogorci Armana Limnandera de Nivengovea, kao i uvertiru, ariju Zajme i deut Zajme i Miloša iz opere Crnogorci Karela Brendla. Solističke uloge su tumačili crnogorska umjetnica, sopran Olivera Tičević i tenor Ermin Ašćerić iz Bosne i Hercegovine. Pored numera iz ovih opera, muzički program svečanog otvaranja KotorArt Don Brankovih dana muzike upotpunile su i numere iz opere Karmen Žorža Bizea i opere Rusalka Antonjina Dvoržaka, kao i simonijska poema Vltava Bedžiha Smetane.

KotoArt 2022. Photo credit: D.Miljanic

Izvođenjem dijelova iz opera Limnandera de Nivengovea i Bendla, na KotorArtu je osvijetljen još jedan detalj o bogatstvu crnogorske kulturne baštine i Crnoj Gori kao inspiraciji utkanoj u onim dobrima – umjetničkim djelima – čija vrijednost nadilazi efemernost i ostavlja vječni trag u istoriji civilizacije.

Svečano otvaranje KotorArta, uz pokrovitelje festivala Ministarstvo kulture i medija i Opštinu Kotor, podržali su i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ambasade Francuske, Ambasada Republike Češke, Ministarstvo kulture, Francuski institut u Crnoj Gori, Albanije i kompanija Valgo, dok cijeli festival podržava preko stotinu domaćih i međunarodnih prijatelja, partnera i sponzora.