Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva u saradnji sa Turističkom organizacijom Budve, započeo je radove na rekonstrukciji arheološkog lokaliteta Antičke nekropole. Predmetni lokalitet predstavlja prezentaciju monumentalnih rimskih grobnih konstrukcija, odnosno njihovu rekonstrukciju na zelenoj površini koja se nalazi južno od stepeništa koje vodi od trga ispred Starog grada ka ulazu u hotel Avala.
Na osnovu prikupljene dokumentacije izrađena je stručna analiza kulturnog dobra. Predviđena je izrada informativne table sa crtežima i podacima zasnovanim na rezultatima istraživanja. Takođe, predviđeno je postavljanje fizičke barijere između hodne površine i predmetnog prostora.
Projekat prezentacije, zaštite i konzervacije ovog arheološkog lokaliteta izradilo je preduzeće za konzervaciju, projektovanje i konsating, Projektor Tivat, u skladu sa konzervatorskim uslovima.Na predmetni projekat dobijena je saglasnost od Uprave za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor.
Prva dionica auto-puta Bar-Boljare koja povezuje Smokovac i Mateševo biće otvorena tokom ove ljetnje sezone, najavio je Andrej Mihailović iz kompanije Monteput, dodajući da je u ovom trenutku u završnoj fazi testiranje opreme i svih elektromašinskih instalacija.
On je naveo da su postavljeni sistemi urađeni u skladu sa evropskim direktivama i svjetskim normama.
– Vrlo važne instalacije se rade na kraju. Svi smo vrlo nestrpljivi da se autoput otvori, ali ga mi ne smijemo otvoriti dok se svi sistemi ne testiraju i dok ne daju rezultate koji su su zadovoljavajući, a tiču se bezbjednosti – naveo je Mihailović.
Govoreći o autoputu i opremi kojom raspolažu, naveo je da su za potrebe održavanja sklopili ugovor o nabavci 10 snjegočistača, kao i da imaju dva specijalizovana vozila koja će se koristiti za zimsko i ljetnje održavanje. Raspolažu i sa dva vatrogasna vozila koja su specijalizovana za rad u tunelima, kao i sa dva manja vozila koja će se koristiti za potrebe vatrogasne službe.
Navedeno će služiti za obezbjeđivanje funkcionisanja saobraćaja na prioritetnoj dionici koja je izgrađena na zahjtevnom terenu.
– Na 42 km, imamo 16 tunela sa dvije tunelske cijevi, dakle praktično imamo 32 tunela. Najduži od njih ima gotovo tri kilometra – Vjeternik, koji je veoma zahtjevan. Mnogo je zahtjevnih tunela dužine kilometar ili dva, kao i preko 20 mostova na ovom autoputu – istakao je Mihailović.
Sve ovo pokriveno je sa više od 560 kamera koje će pratiti operateri u Komandnom centru.
– Sve kamere koje su u tunelima imaju mogućnost automatske detekcije incidenata. Čim se detektuje neki od incidenata, bilo da je to pogrešan smjer, zaustavljeno vozilo u tunelu, pojava dima ili vatre, ili pojava nekog objekta za koji je neprirodno da se nalazi u tunelu, automatski se to evidentira na kamerama u komandnom centru uz zvučni alarm koji će registrovati dežurni operater u centru. Dakle, ugrađeni su najsavremeniji sistemi – poručuje Mihailović.
On je naveo da su izuzetno zadovoljni svim dosadašnjim radovima i saradnjom sa izvođačima, a u posjete su im dolazile i brojne delegacije, kao i ambasador Kine, budući da je glavni izvođač radova kineska kompanija CRBC. Radove su obilazili i predstavnici Vlade Crne Gore, druge delegacije i zvaničnici, kao i dobavljači.
– Svi oni su stekli generalni utisak da je ovakav objekat jedinstven u regionu, ako ne i šire – zaključio je Mihailović.
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Filipinske vlasti podignule su optužnicu protiv hrvatskog kapetana i trojice časnika bulk carriera koji se prije četiri dana sudario s tamošnjim ribarskim brodom. Nakon sudara pokrenuta je potraga za sedmero nestalih članova posade ribarskog broda, od kojeg su nakon havarije ostale tek krhotine, piše Pomorac.hr.
Bulk carrier imena Happy Hiro sudario se s ribarskim brodom. Sudar nažalost nije mogao biti izbjegnut, a ribarski brod je pri sudaru potonuo. Od 20 ribara, 13 je spašeno nakon što im je u pomoć pristigao drugi obližnji ribarski brod. Preživjeli su zadobili posjekotine i modrice, a jedna osoba je zadobila i ozljedu glave. Za preostalih sedmero ribara pokrenuta je potraga, piše Fleetmon.
Filipinska obalna straža uz pomoć mornarice pretražila je područje koje se prostire na otprilike 600 četvornih milja, no potragu su ometali nepovoljni vremenski uvjeti. Pronađene su tek krhotine za koje se vjeruje da su s potonulog ribarskog broda. Nažalost, nestalim ribarima nije bilo traga.
Zapovjednik filipinske obalne straže Artemio Abu, izvijestio je kako je optužnica podnesena četiri člana posade. Optužnica je podignuta protiv zapovjednika (A.M.), hrvatskog državljanina, drugog časnika (B.A.), inače rumunjskog državljanina te još dvojice filipinskih časnika. Svi oni optuženi su za “bezobzirnu nepromišljenost koja je rezultirala višestrukim ubojstvima iz nehaja, ozljedama i materijalnom štetom”, piše Safety4Sea.
Obalna straža od suda je zatražila nalog za zadržavanje bulk carriera na neodređeno vrijeme dok je istraga u toku.
Mimov Brass Festival će se održati od 3. do 5. juna 2022. u budvanskom Starom gradu u organozaciji NVO Feral u okviru projekta Budvanske hronike. U okviru festivala biće održana radionica (masteclass) za trube i trombone, takmičenje truba i trombona i Jazz koncert Tribute to Mimo. Projekat posvećen crnogorskom džez trubaču Nikoli Mimu Mitrovići NVO Feral organizuje od 2016. godine.
Radionica (masteclass) za trube i trombone će se održati 3. i 4. juna 2022. u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, i na njoj će učestvovati učenici trube i trombona osnovnih i srednjih muzičkih škola iz cijele Crne Gore. Radionicu će voditi profesori Fakulteta muzičke umetnosti Univerziteta u Beogradu Ivan Ilić (trombon) i Novak Mijović (truba), koordinator masteclass-a je profesor trube Stefan Stešević, a učešće na radionici će uzeti i prof. Davor Novak (korepetitor) i prof. Sara Piletić koja će učesnicima predstaviti svoju knjigu „Truba, moj instrument“.
U nedelju, 5. juna u 18 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biće upriličeno takmičenje za trube i trombone u više kategorija, i dodjeljene nagrade za najbolje. Članovi žirija biće prof. Ivan Ilić, prof. Novak Mijović i prof. Sara Piletić. Nakon takmičenja, festival se nastavlja u Casper Baru u budvanskom Starom gradu, gdje će u 21 čas početi Jazz koncert Tribute to Mimo, benda u sastavu Sanja Raičković (vokal), Novak Mijović (truba), Ivan Ilić (trombon), Šule Jovović (bass), Enes Tahirović (klavir), Martin Đorđević (bubanj).
Cilj ovog projekta je promocija džez muzike i kulture, i iz NVO Feral se nadaju da će on prerasti u platformu za predstavljanje mladih džez umjetnika iz svijeta i internacionalni festival džeza. Podršku za realizaciju projekta su pružili Opština Budva, Turistička organizacija Budve, kompanije Rokler i Sanraf, Akademija znanja, Komunalno Budva, Vodovod Budva, Škola za osnovno muzičko obrazovanje Budva, JU Muzeji i galerije Budve, Terae Taxi, Talas M, Casper Bar i agencija Unibrand.
Cijeli projekat je inspirisan velikim budvanskim i svijetskim džez trubačem, Nikolom Mimom Mitrovićem, koji je posebno bio posvećen radu sa mladim muzičarima. Po ugledu na Mima, od samog početka projekta, NVO Feral je posvećena djeci i mladima koji se bave muzikom.
Nikola Mimo Mitrović (20. maj 1941. – 25. januar 2010.) bio je crnogorski džez trubač, flautista i trombonista. Rođen je u Budvi, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio na Cetinju, a zvanje hemijskog inženjera stekao na Tehnološkom fakultetu u Beogradu. Trubu je prosvirao još kao dječak, u budvanskoj Gradskoj muzici da bi kasnije nastavio da muzicira i tokom studija u Beogradu. Svirao je trubu, flighornu, flugabon, trombon i flautu, a povremeno je i pjevao. Bio je samouk, a muzičko obrazovanje je sticao upornim radom uz savjete iskusnijih kolega u orkestrima i sastavima s kojima je svirao širom Evrope. Na čuvenom North Sea Jazz Festivalu u Hagu, kao član seksteta ili big benda nastupao je sa legendama džeza, među kojima su Klark Teri, Erni Vilkins, Keni Dru, Toni Skot, Aladar Pege, Alvin Kvin, Sal Nistiko. Godine 1983. predstavljao je Jugoslaviju u All-Stars Big Bandu, orkestru Evropske muzičke unije za tu godinu, na džez koncertu u Stokholmu, o čemu sa izuzetnim poštovanjem pišu tamošnji mediji. Od 1978. do 1988. godine bio je stalni član Džez orkestra RTV Beograd, legendarnog Marković-Gut Sexteta, uz Mišu Krstića, Vojina Draškocija, odnosno Mišu Blama, i Lazara Tošića. U Švedsku se seli 1988. godine, uspješno nastavljajući karijeru u novoj sredini sa različitim velikim orkestrima (orkestar Lansmusiken i Jamtlands Lan, Big Band High Coast) i kombo sastavima. Godine 2004. konačno je objavio (jedini) album pod svojim imenom (u kvintetu sa bubnjarom Ufeom Flinkom), „This Is The Life“ (Liphone Records). Usput, ostvario je još jedan san: osmislio je posvetu Četu Bejkeru (kolaž priče i muzike), predstavljajući ovaj program po Skandinaviji i kod nas. Kasnije je sa sastavom 3 Tool tu ideju raširio uz koncept „Tribute To Trumpet Kings“. Od prve godine osnivanja festivala Grad teatar u Budvi zalagao se da džez dobije tretman kao i ostale grane kulturnog stvaralaštva, sa vizijom organizovanja Međunarodnog džez festivala i Internacionalne ljetnje škole. Bavio se pedagoškim radom kod nas i Švedskoj. Kao predavač, dao je doprinos u prvoj godini sprovođenja nastave džeza kao izbornog predmeta u Srednjoj muzičkoj školi „Vasa Pavić” u Podgorici, u okviru novog reformisanog programa. Poznati crnogorski džez bend „Piva Jazz“ u sastavu Šule Jovović (gitara) i Milivoje Pićurić (kontrabas) su sarađivali i svirali sa Mimom i djelili njegovu ljubav prema džezu. Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić” u Podgorici 2015. godine je dobila vrijedan poklon – Legat Nikole Mima Mitrovića, na čuvanje i korišćenje. Legat je uručio Mimov brat arhitekta Slobodan Mitrović. Legat se sastoji iz sedam cjelina: Stručna literatura, Transkripcije sola, Trubačke škole i etide, Real &Fake Books, Aranžmani, Jamey Aebersold Play-Along, Knjige o džezu, koje zajedno broje preko 300 bibliotečkih jedinica.
U organizaciji Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” u Crkvi Svetog Duha u petak 3. juna od 20 sati biće održan koncert maturantkinja Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić“ iz Podgorice.
Nastupiti će Sofija Marković – violina (klasa prof.Marko Simović) i Dušanka Jaramaz – klavir (klasa prof.Jelena Krivokapić).
Na programu su kompozicije: Beethovena, Bacha,Chopina i Paganinia, saopšteno je iz ŠOSMO “Vida Matjan”.
Dok se približava 100. dan rata kojeg ne želi zvati pravim imenom već ga naziva specijalnom operacijom, ruski predsjednik Vladimir Putin trudi se održati privid normalnosti, piše Reuters.
Dok se njegova vojska ovaj tjedan probijala do ukrajinskoga grada Sjeverodonjecka, Putin je na svečanosti u čast jako velikih obitelji, koju je prenosila televizija, opušteno razgovarao.
Od početka rata sastao se, uglavnom putem interneta, s učiteljima, šefovima naftnih i transportnih kompanija, dužnosnicima odgovornima za borbu protiv šumskih požara, i čelnicima najmanje 12 ruskih regija, od kojih se mnoge nalaze tisuće kilometara daleko od Ukrajine.
Uz nekoliko sjednica njegova Vijeća sigurnosti i niza razgovora s čelnicima drugih zemalja, našao je vremena za video-obraćanje igračima, trenerima i gledateljima sveruske noćne hokejske lige.
Ovakva ustaljena, gotovo dosadna rutina, u skladu je s narativom Kremlja da ne vodi rat, već samo specijalnu vojnu operaciju za obuzdavanje problematičnog susjeda.
Čovjek, čija je vojska debelo podbacila u Ukrajini te je izgubila bitke za dva najveća grada i stvorila nebrojene žrtve, ne pokazuje znakove uznemirenosti, piše Reuters.
Premda priznaje utjecaj zapadnih snakcija, tvrdi da će ruska ekonomija ojačati i postati samodostatnijom, a da će se zapadu sankcije obiti o glavu jer će cijene goriva i hrane vrtoglavo porasti.
No dok rat i dalje bjesni te mu se ne nazire kraja, Putin se suočava sa sve većim izazovom da održi privid normalnosti.
Što se vojske tiče, Putinova postupno napreduje u istočnoj Ukrajini, no SAD i njegovi saveznici povećavaju opskrbu Kijeva oružjem, što uključuje i ovotjedno obećanje SAD-a o naprednim raketnim sustavima.
Ako ruska ofenziva posustane, Putin će možda biti prisiljen objaviti potpunu mobilizaciju rezervista kako bi pomogli njegovoj istrošenoj vojsci, smatraju zapadni stručnjaci za obranu.
Hrvatska ima veliki potencijal za korištenje energije vjetra, ali ga ne koristi dovoljno zbog trome birokracije, rekao je u četvrtak u Dubrovniku Giles Dickson, izvršni direktor udruženja WindEurope.
Dickson je jedan od panelista na dvodnevnoj konferenciji Dani dobroga vjetra koja je započela u četvrtak u Dubrovniku u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Ustvrdio je da je Hrvatska pri dnu ljestvice među zemljama Europske unije po učinkovitosti birokracije u izdavanju dozvola za vjetroelektrane.
“Prema hrvatskim zakonima, morate koristiti tehnologiju koja je bila u originalnoj prijavi za dozvolu, a većina europskih država dopušta fleksibilnost pa možete modernizirati tehnologiju, umjesto da zaglavite s onom koja je možda bila najbolja prije pet godina”, naglasio je Dickson u razgovoru za Hinu.
Udruženje WindEurope koje predstavlja Dickson okuplja 400 tvrtki iz 38 zemalja i partner je Europske komisije.
On smatra da je problem i to što svaka jedinica lokalne samouprave ima svoj vlastiti, posebni prostorni plan, što stvara dodatne poteškoće.
Naveo je da vjetroelektrane danas u Hrvatskoj proizvode 1000 megavata električne energije, što čini oko 11 posto ukupne potrošnje električne energije.
Procjenjuje se, kaže Dickson, da će Hrvatska u sljedećih pet godina izgraditi dodatnih 1400 megavata vjetroelektrana.
“Kada imate 2,4 umjesto jednog gigavata, to bi onda bila četvrtina vaše energije. To je veliko povećanje i ilustrira potencijal koji vjetar ovdje ima”, rekao je Dickson.
I Grzegorz Zielinski iz Europske banke za obnovu i razvoj smatra da bi se hrvatska država trebala više fokusirati na ubrzanje procesa razvoja projekata vjetroelektrana.
“A što se tiče privatnog sektora, on bi se morao koncentrirati na ono što dobro radi: identifikaciju dobrih lokacija, razvoj projekata, ishođenje dozvola i osiguravanje financiranja kako bi se moglo početi s izgradnjom”, rekao je Zielinski.
Državni tajnik za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić rekao je, pak, da je Hrvatska odlučila uvesti „sistematično pristupanje razvoju obnovljivih izvora energije”.
Direktorica OIEH-a Maja Pokrovac poručila je na otvaranju konferencija da “ono što želi Europa želimo i mi – što više obnovljive energije”.
“Ali, istovremeno je jasno da bez suradnje ne možemo ostvariti tu zelenu tranziciju do željenih megavata instalirane snage koji će do 2030., nadam se, biti 5000 megavata”, istaknula je Pokrovac.
Regionalna konferencija Dani dobroga vjetra okuplja je predstavnike europskih institucija i vlada, akademske zajednice, privatnog sektora iz zemlje i regije, investitore i stručnjake za zaštitu okoliša s ciljem da raspravljaju o mogućnostima učinkovitijeg razvoja projekata vjetroenergije.
Jedna od najpopularnijih crnogorskih destinacija za odmor i ugođaj, Luštica Bay, tokom juna posebno će privući sportiste na kopnu i vodi, kao i publiku svih uzrasta raspoloženu za navijanje i praćenje izuzetno atraktivnih sportskih nadmetanja u jedrenju i akvatlonu. Istovremeno, već krajem juna, otvoriće se spektakularna sezona festivala u Luštici Bay, događajem Color Bay Festival koji slavi kalendarski početak najljepšeg godišnjeg doba i sve boje ljeta predstavlja u punom sjaju.
Centar nautičara i ove godine nalazi se u Luštici Bay koja je već prepoznatljivo stjecište jedriličara i zaljubljenika u regate. Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju, u klasi ILCA održava se od 3. do 5. juna, u saradnji sa Jedriličarskim klubom Delfin iz Tivta i Crnogorskim jedriličarskim savezom, a uz podršku Opštine Tivat i Luštice Bay. Najavljeno je učešće šezdesetak mladih jedriličara u klasama Laser – ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4. Istovremeno se održava i Optimist Kup Luštica Bay.
Nadmetanje se održava u izuzetno atraktivnom jadranskom akvatorijumu zaliva Trašte koji nudi sjajne uslove za jedrenje. Na prošlogodišnjem Otvorenom prvenstvu Crne Gore u jedrenju, koje je tada drugi put održano u Luštici Bay, mladi jedriličari i jedriličarke iz regiona su osvojili sve medalje i time najavili blistavu perspektivu ovog nautičkog sporta u kome nastavljaju staru tradiciju bokeških moreplovaca.
Zabava za cijelu porodicu je zagarantovana u nedjelju 19. juna, kada se održava četvrti po redu Luštica Bay Aquathlon. Uz učešće dvije stotine takmičara svih uzrasta, odvijaće se dvije uzbudljive trke za djecu i odrasle. Prijave su još uvijek otvorene i interesovanje je veliko, a ograničen je broj na 200 učesnika. U startnom paketu za sprint i supersprint je i ekskluzivan dres za trčanje. Organizatori su Multisport akademija Mayer i Hotel The Chedi Luštica Bay.
Pred kraj mjeseca, 25. juna, počinje vesela i šarolika sezona festivala, koju otvara Color Bay Festival Luštica Bay. Festival boja se održava na otvorenom, kao pravi vatromet veselja koji slavi sve što predstavlja ljeto i raznobojne ljepote ovog godišnjeg doba koje donosi radost življenja u svom najsjajnijem izdanju. Na festivalu će brojni izlagači dočekivati posjetioce neodoljivom ponudom zdrave hrane i pića, rukotvorina i umjetničkih predmeta, uz cjelodnevnu zabavu i uživanje u prirodi.
Luštica bay
„Luštica Bay nastavlja da stvara i donosi nove ugođaje za svakog posjetioca našeg naselja koje diše i živi svakog dana u godini, ali upravo ljeti blista punim sjajem. Marina naselje, plaže i uvale nude i skroviti kutak za odmor ali i sjajnu zabavu i sportska uzbuđenja tokom čitavog dana, te će svako pronaći kutak po svojoj mjeri. Širom raširenih ruku dočekujemo sve koji žele da osjete kosmopolitsku atmosferu, lokalno gostomprimstvo i duh tradicije koji njegujemo, stvarajući zajednicu kojoj želimo da pripadamo i da je zajedno razvijamo“, saopštila je Maša Radulović, marketing menadžerka u Luštici Bay.
Čitav niz raznovrsnih događaja koji je ubilježen u raspored tokom ovog ljeta čini Lušticu Bay centrom dešavanja na crnogorskoj rivijeri, te će posjetiocima i turistima iz regiona, Evrope i svijeta svakodnevno biti u ponudi sportska nadmetanja i rekreativne aktivnosti, kulturne i zabavne manifestacije, bogata gastronomska trpeza, uživanje u prekrasnoj prirodi, kao i izleti i obilasci poznatih lokaliteta po kojima je Crna Gora nadaleko čuvena. Kalendar događaja se može pratiti na profilima Luštice Bay na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i na veb sajtu www.lusticabay.com.
Zbog činjenice da je na teritoriji Kotora sve više korisnika električnih trotineta, Opština Kotor se potrudila da građane rastereti brige o parkiranju i punjenju svojih vozila „na struju“, pa je Kotor dobio svoje prvo parking mjesto za čuvanje i punjenje ovih električnih prevoznih sredstava.
Ovaj parking će biti besplatan za sve građane i posjetioce Kotora.
– Kotor je sada među svjetskim gradovima koji su omogućili građanima pogodnosti parkiranja ove vrste ekoloških vozila.
Ova ideja realizovana je na inicijativu Sekretarijata za urbanizam, građevinu i prostorno planiranje, u okviru projekta “Točkologija” gdje je prepoznato da sve više građana prihvata alternativne načine transporta, ali i da je u porastu broj predloga za smanjenje emisije štetnih gasova vozila u saobraćaju –saopštili su iz Opštine Kotor.
Mjesto na stanici se otključava preko Bikeep aplikacije na mobilnom telefonu ili preko beskontaktne kartice i ima četiri nivoa bezbjednosti -čeličnu konstrukciju, video nadzor, sirenu i prosleđivanje signala u slučaju pokušaja krađe.
