Prethodne tri decenije nije bilo političke volje, ni spremnosti, da se ovaj zločin prihvati i nazove pravim imenom, te da se potpuno rasvijetli, kazao je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić na danas održanom memorijalnom okupljanju povodom obilježavanja 30 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.
Okupljanje su organizovale nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje.
Tom prilikom Adžić, kako se navodi, polažući cvijeće ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi, odao je počast nevinim žrtvama i iskazao duboko žaljenje zbog njihovog stradanja i saosjećanje sa bolom njihovih porodica i prijatelja.
Adžić na polaganju vijenaca u HN/ Foto: MUP
“Nažalost, prethodne tri decenije nije bilo političke volje, ni spremnosti, da se ovaj zločin prihvati i nazove pravim imenom, te da se potpuno rasvijetli. Bez obzira na tadašnje prilike niko od počinioca ne treba da bude aboliran od odgovornosti”, kazao je ministar.
Adžić je naglasio da podržava podizanje spomen obilježja nastrdalima.
“Kao prvi ministar unutrašnjih poslova koji se odazvao pozivu organizatora da prisustvuje memorijalnom okupljanju, želim sa ovog mjesta da poručim da podržavam podizanje spomen obilježja na ovom mjestu. Smatram to ne samo profesionalnom, već prije svega ljudskom i moralnom obavezom”, zaključio je Adžić.
Tradicionalna praksa izvođenja radova neposredno pred turističku sezonu u Herceg Novom, ponavlja se i ove godine. Očekivano, radnim danima grad je u kolapsu, jer se radovi izvode na najprometnijim saobraćajnicama uz potpuni izostanak adekvatne organizacije i regulacije u vanrednim okolnostima, saopšteno je danas iz Evropskog tima za Herceg Novi (DPS-SD).
Ukoliko prihvatimo ovaj uobičajeni nemar za lokalno stanovništvo, ostaje samo pitanje da li smatramo da je ovo dobar način za doček prvih predsezonskih turista. Osim što je prohodnost gradom vanredno loša, oni u kolonama imaju vremena da svim čulima konstatuju problem sa odvozom otpada i kolektorom.
Opravdanje ove haotične atmosfere u susret ljetu, lokalna vlast može tražiti u tome što Plan i program za turističku sezonu zapravo uopšte nijesu ni ponuđeni ni usvojeni u lokalnom Parlamentu. Čemu uopšte služi Skupština kao institucija u turističkom mjestu, ukoliko se sezona priprema i razvija spontano, po ličnoj procjeni. Ako odgovor na ovo bude usvajanje na sljedećoj sjednici, to je zaista poraz kompletnog grada. Ukoliko neko vjeruje da je moguće turističku sezonu planirati i pripremiti u junu, onda je zapravo zabrinjavajuće koliko malo od sezone zaista očekujemo. Poučeni radom lokalne samouprave, ne bi nas iznenadilo da isti bude kandidovan u desetom mjesecu.
Sama zasijedanja su odavno svedena na zakonski minimum, konkretnog učešća Skupštine u donošenju vitalnih odluka kroz diskusiju i argumente nema. Na odbornička pitanja i upite upućene Skupštinskoj službi često nema ni odgovora, tako da je i taj metod rada eliminisan. Zasijedanja su loše pripremljena, uz propuste, nepotpunu dokumentaciju, bez saglasnosti nadležnih organa, pa su brojne odluke donešene mimo Zakona i pravilnika.
Atmosfera nemoći institucije Skupštine opštine, najvidljivija je u pripremi sezone. Loše regulisan saobraćaj, beskrajne kolone, kolaps, nestanci struje, a o kolektoru što manje kažemo – bolje je.
Godinama unazad bilo je i većih problema koje takođe nijeste rješavali, saopšteno je iz
Evropskog tima za Herceg Novi (DPS-SD).
“Dvojno iskazivanje cijena omogućit će potrošačima da lakše uoče trgovce i ostala poduzeća koja neopravdano povećaju cijene pri konverziji u novu valutu. Taj se mehanizam pokazao vrlo učinkovitim u državama članicama koje su već uvele euro”, kažu u HNB-u.
“Programsko rješenje za dvojno iskazivanje cijena uveli smo još u februaru, kad se još nije znalo koji će biti fiksirani tečaj. Na početku smo uzimali srednji tečaj, a sad koristimo fiksirani, koji se navodi u prijedlogu zakona koji će ići na glasanje u Hrvatski sabor. Taj fiksirani tečaj iznosi 7,53450 kuna za jedan euro”, objašnjava za Večernji list Dejan Vibović, čija je tvrtka Code-iT klijentima među prvima omogućila da na računima imaju cijene izražene i u kunama i u eurima.
Ideju su odmah prihvatili brojni kafići, pekarnice i trgovine pa ih danas ima već oko 400 diljem Hrvatske s takvim računima. No, gostima se još ne naplaćuje u eurima.
“Zašto smo s time išli prije roka? Htjeli smo im pomoći da počnu polako razmišljati o zaokruživanjima. To je prvenstveni cilj. Neće netko, na primjer, prodavati kavu za 2,62 ili 1,82 eura, nego će zaokruživati. Ako je kava 10 kuna, to bi bilo 1,32 eura, no vjerujem da nitko neće kavu prodavati po toj cijeni, već je pitanje hoće li je zaokružiti na 1,40 ili 1,30. Išli smo korak naprijed i omogućili klijentima da se polako pripremaju i da ne moraju to raditi zadnjih nekoliko dana prije nego što to postane obvezno”, ističe Vibović.
A obveza dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima počinje 5. rujna. Rok je, naime, najkasnije prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana objave odluke Vijeća EU-a kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura pa, ako Vijeće EU-a donese odluku o usvajanju eura za Hrvatsku u srpnju, 30 dana od objave proteći će u kolovozu, a prvi ponedjeljak u mjesecu koji slijedi pada 5. septembra.
Dvojno iskazivanje je, tumače u HNB-u, ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.
Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca za april 2022. i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dejan Klimenko sa ulovljenom tunom od 83.4 kg.
Ulov je ostvaren sa ponte Bigovica na dubini od 49m, a borba je trajala oko 50 minuta. Dejan tvrdi kako je kao mamac koristio širun, dok su od opreme korišteni štap i mašinica Penn International.
Ulov mjeseca april 2022. drugo mjesto
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Božidar Grivić sa tunom od 52kg.
Tuna je ulovljena tehnikom podvodnog ribolova u blizini lokacije Platamuni.
Ulov mjeseca april 2022. treće mjesto
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Predrag Pavićević sa kernjom od 16kg.
Ulov je ostvaren na potezu iznad ponte Voluice – Barski akvatorijum. Riba je “udarila” na dubini oko pedeset metara, a borba je trajala petnaestak minuta.
Od pribora je korišten štap Rapture Ocean Vibe 150gr, mašinica Penn Spinfisher V 5500, konac Sakura 0,25mm, fluorocarbon Varivas 0,52mm i mamac Live Cab.
Predstavljena knjiga Muljanski kantual - foto Boka News
1 od 10
Don Robert Tonsati
Muo - Zbor dirigent Homen
Marija Mihaliček
Muo - Muljanski kantual
Robert Homen
Muo - Muljanski kantual
Don Robert Tonsati
Muo - Muljanski kantual
Muo - mons Ivan Štironja
Knjiga “Muljanski kantual“ urednika don Roberta Tonsatija, predstavljena je u utorak u crkvi BDM Pomoćnice kršćana – Svetište bl. Gracije iz Mula, u kojoj su objavljene sakupljene kompozicije franjevca o. Konrada Eberta, napisane u Boki Kotorskoj za župu Muo prije više od 130 godina.
Muljanski kantual je predstavljen nakon mise koju je predvodio kotorski biskup, mons. Ivan Štironja, povodom blagdana BDM Pomoćnice kršćana, a pjevački ansambl iz Zagreba pod vođstvom maestra Roberta Homena, dirigenta i profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, uz pratnju Nevena Kraljića, orguljaša Zagrebačke Prvostolnice izveo je dio skladbi objavljenih u Kantualu.
Vrijedne kompozicije posjetioci su čuli po prvi put na mjestu za koje su izvorno nastale u crkvi Pomoćnice Kršćana, u kontekstu liturgije. Izvedena je i Missa Auxilium Christianorum (Misa Pomoćnice kršćana), komponirana za muljansku župnu crkvu i njezin tadašnji Hrvatski zbor „Zvonimir“.
Kantual (lat. cantuale) označava zbornik ili zbirku crkvenih pjesama ili skladbi kojom se služe crkveni glazbenici i orguljaši. Franjevac O. Ebert, gvardijan samostana na Prčanju, glazbena je djela napisao za potrebe same župe Muo u kojoj je na poziv tadašnjeg župnika don Antona Kosovića uspio osnovati muški zbor, te mješoviti orkestar i organizirati temeljitu glazbenu naobrazbu, a sve povodom službene beatifikacije bl. Gracije, bokeljskog blaženika rođenog na Mulu.
„Moja ideja vodilja cijelo vrijeme je bila, da note uobličimo i objavimo kao knjigu, ali ako samo to učinimo, neće doprijeti do svakoga. Zato je trebalo imati ovakav ansambl, orguljaša, dirigenta, koji će nam uprizoriti ono što je Muo bio prije toliko godina, i omogućiti da zajedno sa vama kao sudionicima ovog događaja, sve zajedno doživimo. Imali smo jedan presedan, kontekst liturgije, ove crkve, ovog mjesta…“ – kazao je Tonsati.
Ono što smo naslijedili treba braniti ne od zuba vremena već od zuba primitivizma. Smatram vrlo problematičnim da se olako shvaća naša kultura i baština, kultura Boke, bokeljskih Hrvata, bokeljskih Srba, bokeljskih Crnogoraca i naroda koji su se našli na ovom posebnom kutku zemlje.
Marija Mihaliček
Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, Marija Mihaliček, kazala je da je „Muljanski kantual“ je nositelj autentičnih vrijednosti glazbene baštine u riznici duhovne kulture prvaka Boke.
“Dok je knjiga o. Konrada Eberta o Blaženom Graciji i danas živa, ostale skladbe su ostale nepoznate do dana kada je knjižicu sa prepisima skladbi otkrio don Robert Tonsati. Tačnije do dana kada je njegovim velikim naporom i trudom uvaženih muzikologa iz Zagreba pretočena u ovu knjigu i večerašnju izvedbu“ – kazala je Mihaliček.
Muljanski kantual donosi transkribirane notne zapise, koji, će sada čitljivi, potaknuti muzikologe na daljnja tumačenja, a skladbe biti izvođene na Mulu i drugdje, dodala je.
Muo – Muljanski kantual
Dirigent Robert Homen, izrazio je zadovoljstvo što mu je povjereno proučavanje partitura koje je sakupio don Robert Tonsati.
“Siguran sam da postoje skladbe koje treba otkrivati, za mene je ovo povjesni momenat, i nadam se da će ove skladbe i dalje živjeti i izvoditi se“, kazao je.
Muljanski kantual je objavljen financijskom potporom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske iz Zagreba, Kotorske biskupije, Opštine Kotor i Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj.
/M.M/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Potpisana Povelja o bratimljenju Rotary klubova Kotor i Logatec
Svečano potpisivanje Povelje o bratimljenju Rotary klubova Kotor i Logatec iz Slovenije upriličeno je u okviru tradicionalnog humanitarnog dogadjaja u ‘Aerodiumu’ Logatec, održanom 21. maja.
Povelju je u ime RC Kotor potpisala Predsjednica kluba Aleksandra Vučković Otašević a u ime RC Logatec Predsjednica kluba Sonja Peklenik. Svečanom potpisivanju prisustvovao je Guverner Distrikta 1912 za Sloveniju i Sjevernu Makedoniju Dušan Peterković.
Formalizovanje bratimljenja RC Kotor i RC Logatec uslijedilo je nakon potpisivanja namjere o bratimljenju elektronskim putem u aprilu ove godine. Članovi Rotary kluba Logatec organizovali su niz aktivnosti za pobratimski klub iz Kotora kako bi ovaj boravak protekao u što prijatnijoj atmosferi. Prihod prikupljen na ovogodišnjem humanitarnom dogadjaju namijenjen je djeci iz socijalno ugroženih i izbjegličkih porodica iz Logateca kojoj je na ovaj način omogućen odmor u kampu Soča.
Saradnja dva kluba razvijaće se unutar oblasti djelovanja Rotary klubova širom svijeta, voditi jačanju profesionalnih i društvenih odnosa i razvijanju prijateljstava medju članovima Rotary klubova Kotor i Logatec.
„Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“
Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje predstavljanje knjige Bartolomea Bjazoleta „Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“, u petak 27.maja u 19 sati u Galeriji Pomorskog muzeja.
O knjizi će govoriti Mileva Pejaković-Vujošević, Vesna Kilibarda i Olivera Popović. Moderatorka programa će biti Jasna Jeknić Stijović.
Izložba “Priče plavog horizonta – Jugolinija 75 godina” foto Hina
Izložba “Priče plavog horizonta – Jugolinija 75 godina” o nekadašnjoj riječkoj brodarskoj kompaniji otvorena je u utorak u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci.
Izložba autora Nikše Mendeša prikazuje povijest tog brodara od osnutka 1947. godine do preimenovanja u Croatia Line 1992. godine.
Izložene su makete brodova, izvorni brodski dokumenti, pomorske karte, fotografije i druga dokumentacija koja opisuje povijest kompanije.
Predstavljena je vrijednost nekadašnje Jugolinije za pomorski prijevoz, ali i za domaću brodogradnju, s obzirom na to da su brojni njeni brodovi sagrađeni u riječkom “3. maju”, rečeno je na otvorenju.
Dio izložbe je posvećen pomorcima i životu na brodovima te havarijama brodova. Predstavljena je flota kompanije od najstarijih parobroda do zadnjeg broda “Croatia Express”, te muzejska zbirka Croatia Line, koja se prvi put predstavila javnosti.
Kako je tijekom otvorenja naveo Nikša Mendeš, ta zbirka je vrijedan dio muzeja jer na jednom mjestu predstavlja povijest jedne kompanije i svjedoči o napretku ovog kraja i ljudi.
Kompanija Croatia Line završila je u stečaju 2000. godine.
Naoružani napadač ubio je četrnaestero djece i nastavnika u utorak u osnovnoj školi u Uvaldeu, u Južnom Teksasu, objavio je guverner Gregg Abbott, prenose agencije AFP i Reuters.
Napadač je “ubio, na okrutan i sumanut način, 14 učenika i nastavnika”, rekao je Greg Abbott.
Osumnjičenik, 18-godišnji Salvador Ramos, također je poginuo, vjerojatno u vatri kojom su odgovorili policajci u tragediji u osnovnoj školi u Robbu, 130 kilometara od grada San Antonija.
Pucnjave na javnim mjestima gotovo su svakodnevne u Sjedinjenim Državama i oružano nasilje je u porastu u velikim gradovima poput New Yorka, Chicaga, Miamija i San Francisca, napose nakon pandemije 2020.
Sredinom svibnja Ameriku je potresao rasistički napad vatrenim oružjem u kojemu je ubijeno 10 crnaca u trgovini u Buffalu, u saveznoj državi New Yorku.
