Na 28. Hercegnovskim aprilskim pozorišnim svečanostima – HAPS, gostuje Slovensko kamerno muzičko pozorište, Ljubljana (SKGG) sa predstavom „Egzodus radosti“. Ova pozorišno muzička freskana temu problematike migranata, zapravo otvara pitanje ljudske slobode i kreativnog djelovanja koja se tiču i onih koji nikada nisu napustili svoju matičnu zemlju, bez obzira na pol, boju kože, nacionalnu pripadnost i porijeklo.
Ova zanimljiva tema predstavljena nam je kroz sudbinu žene, obrazovane, prefinjene umjetnice koja želi postići uspjeh u tuđinskoj zemlji. Ko bi nam ovu priču ispričao vjerodostojnije od četiri migrantkinje, Maje Gal Štromar, koja je za potrebe ove predstave dramatizovala „Dnevnik jedne migrantkinje“ autorke Jelene Sasnik inače dirigentkinje po profesiji koja je emigrirala i susrela se sa nevidljivim zidom birokratije, nerazumijevanja, tzv. demokratije i tolerancije koja ipak nije ista za one izvan granica Evrope bez granica. Druge dvije autorke imaju slična iskustva, a to su rediteljka Eva Hribernik i Nataša Bogojević kompozitorke čiji je ‘Emigrantski valcer’ dobio Gran pri na festivalu moderne muzike u Meksiku 2020.
Egzodus radosti oslikava tragikomiku naših sudbina i ženskih prava pitajući da li naša sloboda istinski postoji ili je samo privid.
Predstava je izvedena na brojnim manifestacijama, između ostalih na SOMUSu (Somborske muzičke svečanosti), Fakultetu dramskih umetnosti Beograd (scena ‘Mata Milošević’) i drugim.
U predstavi učestvuju Vanja Iva Kretič, glumica, Katja Konvalinka, sopran, a u ansamblu kojim diriguje Jelena Sasnik su Luka Železnik Mlejnik (flauta), Ana Julija Mlejnik Železnik (violina), Andrej Zupan (klarinet) i Neža Verstovšek (violončelo).
Predstava koja se izvodi na slovenačkom imaće prevod i titlove.
Karte po cijeni od 6 eura možete kupiti na blagajni Dvorana „Park“. Početak je u utorak 20:30.
Avio-kompanija Tailwind Airlines uspostaviće letove od Istanbula do Podgorice, najavljeno je iz Aerodroma Crne Gore.
Kako je objavljeno na sajtu kompanije, novi partner Aerodroma Podgorica je kompanija Tailwind Airlines koja od 23.aprila spaja Istanbul sa Glavnim gradom Crne Gore.
Kompanija je najavila da će letjeti na ovoj liniji dva puta nedjeljno – četvrtkom i nedjeljom do 1. oktobra.
Uz Tailwind Airlines, na liniji Istanbul – Podgorica saobraćaju još Air Montenegro i Turkish Airlines.
Evakuacija diplomatskog osoblja, Luftwaffe Foto: Moritz Frankenberg / DPA
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u nedjelju da je evakuaciju iz ratom zahvaćenog Sudana zatražio 21 hrvatski državljanin od njih ukupno stotinjak u toj afričkoj državi, a proces će se odvijati preko francuskog i hrvatskog veleposlanstva u Kairu.
Dvojno državljanstvo ima njih 19 od 21, a dvoje samo hrvatsko, rekao je Grlić Radman za Hrvatski radio o skupini koja je zatražila pomoć da napusti Sudan gdje je sukob između regularne vojske i paravojnih snaga blokirao tisuće stranaca.
Operacija izvlačenja koordinira se preko francuskog i hrvatskog veleposlanstva u Kairu, kazao je Grlić Radman.
Vlade brojnih zemalja ulažu napore kako bi evakuirale svoje državljane te građane drugih zemalja ako je to moguće.
Borbe su izbile u glavnom gradu Kartumu i drugim dijelovima zemlje 15. travnja, četiri godine nakon što je dugogodišnji autokrat Omar al-Bašir svrgnut u narodnoj pobuni.
Zapovjednici sudanske vojska i Snage za brzu podršku (RSF) isprva su bili saveznici koji su zajedno srušili al- Bašira 2021., ali su se posvađali tijekom pregovora o formiranju civilne vlade i integracije RSF-a u oružane snage.
U sukobu je do sad ubijeno više od 400 ljud, a gotovo 4000 je ranjenih.
Nekoliko pokušaja evakuacije provodi se preko Port Sudana na Crvenom moru, koji se nalazi oko 650 kilometara sjeveroistočno od Kartuma, odnosno oko 800 kilometara cestovnim pravcem.
Osim u Kartumu, izvještaji o najgorem nasilju dolaze iz Darfura, zapadne regije na granici s Čadom u kojoj je izbio sukob 2003. godine i ostavio za sobom 300.000 mrtvih i 2,7 milijuna raseljenih.
Kako je objavio Muzej Grada Umaga, na radionici je bila izvrsna atmosfera, a sudionicima nije apsolutno ništa smetalo – ni smrad, ni sol – a posebno su bila vrijedna djeca!
– Koja ekipa se skupila u petak na radionici, od voditelja do sudionika! Ništa im nije smetalo, ni smrad, ni sol, radilo se sve u šesnaest, a kako su tek djeca bila vrijedna.
Cilj svih aktivnosti unutar projekta ‘S okusom mora – Sapore di mare’ povećanje je konzumacije ribe na našem području, a s obzirom na vaše dojmove s radionica, mislimo da u tome uspijevamo. Vidimo se 27. svibnja na posljednjoj radionici, radionici branja morskih puževa i priljepaka – objavio je Muzej Grada Umaga na svojim stranicama.
Foto: Muzej Grada Umaga / Facebook
Radionica soljenja ribe održana je u petak 21. aprila.
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore, u hotelu Cattaro u Kotoru, dana 27. aprila organizuje radionicu pod nazivom: “Razvoj pametnih i zelenih luka”, u sklopu projekta “PrOmoting Resilient, Sustainable, and Smart Transport and logistic activities in the South Adriatic Area (PORTS PLUS)” odobrenog kroz poziv kapitalizacije za Interreg IPA CBC Italija – Albanija – Crna Gora 2014-2020 program, na kojem je Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore partnerska institucija.
Cilj ovog događaja je da se kroz prezentacije i diskusiju uključe relevantne interesne grupe iz Crne Gore, Italije i Albanije koje će predstaviti aktivnosti u domenu pomorskog transporta i logistike, rad javnih i privatnih operatora prevoza, a takođe će se elaborirati izazovi koji su uticali na pomorsku privredu tokom i nakon pojave COVID-19 pandemije i nedavni EU i međunarodni propisi koji pozivaju na novi plan rasta čiji je cilj transformacija EU u carbon-free ekonomiju do 2050. godine.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu medija iz Belgije, koji u periodu od četvrtka do sjutra imaju priliku da se bliže upoznaju sa turističkim atrakcijama Crne Gore.
Riječ je o šest medija, među kojima su sljedeći magazini, portali, dnevne novine i televizije Deuzio, Cine Tele Revue, Het Nieuwsblad, Fifty & Me, Chapeu Magazine & Daymaker i Metro.
Novinarka časopisa Deuzio, Caroline Beauvois, iskazala je zadovoljstvo što je dio te studijske posjete, nakon koje će njihovoj publici predstaviti Crnu Goru.
“Planiram da napišem četiri stranice o ovoj divnoj zemlji. Na ovim stranicama ću pokazati našim čitaocima zašto bi trebalo da posjete ovu destinaciju. Određeni dio publike ne zna mnogo o Crnoj Gori i radujem se što ću im člankom otkriti dio ovih prirodnih ljepota i zaintrigirati ih“, poručila je Beauvois.
Novinar jednog od najčitanijih magazina u Belgiji Het Nieuwsblad, Jan Bex, kazao je da Crna Gora ima predivnu prirodu koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.
„Srećan sam što sam u ovoj grupi jer do sada nijesam znao ništa o Crnoj Gori i pozitivno sam iznenađen svim onim što sam vidio. Program je bio odličan i tokom par dana smo uspjeli da vidimo toliko različitih stvari. Siguran sam da ću u narednom periodu planirati i porodični odmor ovdje“, kazao je Bex.
Novinari su do sada obišli Kolašin, Bar, Herceg Novi i Kotor, a u narednim danima će posjetiti Tivat i Budvu. Tokom četvorodnevne posjete novinari imaju priliku da se upoznaju sa velikim dijelom ponude luksuznog turizma, te su posjetili luksuzna naselja, Portonovi, Lušticu i Porto Montenegro.
Prema riječima novinarke najčitanijih dnevnih novina u Briselu Metro, glavni adut Crne Gore su njeni pejzaži koji ostavljaju bez daha.
“Prvi put sam u Crnoj Gori i toliko sam oduševljena nevjerovatnom prirodom i jedinstvenom kombinacijom mora i planina. Možete kombinovati aktivnosti na otvorenom i odmor na plaži u jednom danu, što je odlično. Posebno su me oduševila autentična mjesta, poput starih gradova na primorju. Našim čitaocima ću sve ovo predstaviti kao razloge zašto moraju posjetiti Crnu Goru“, poručila je novinarka dnevnih novina Metro, Oriane Renette.
Još prije mjesec NTO je započela promotivne aktivnosti na tržištu Belgije prisustvovavši događaju Glenaki Media Workshop u Briselu, koji okuplja novinare, blogere i influensere iz zemalja Beneluksa. Ova studijska posjeta, koja će rezultirati afirmativnim člancima i TV prilogom, doprinijeće boljoj vidljivosti Crne Gore na tržištu Belgije.
Pored NTO, tu studijsku posjetu podržali su i lokalne turističke organizacije Bara, Kolašina, Kotora i Tivta, strateški partner NTO turistička agencija Gold Travel, hotel Bianca Spa& Resort, hotel Montenegro Stars, rizort One&Only Portonovi, Porto Montenegro, Luštica Bay, Plantaže i Nacionalni parkovi Crne Gore.
Izletom po Mulu u nedjelju je završena trodnevna manifestacija ”Dani Mula” u organizaciji Mjesne zajednice Muo, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.
Tom prilikom su gosti manifestacije, istaknuti regionalni i domaći kulturni djelatnici, kao i svi zainteresovani imali priliku da se upoznaju sa bogatom kulturnom baštinom ovog malog bokeljskog ribarskog mjesta i da potvrde ono što su naučni skupovi koji su bili upriličeni tokom manifestacije i pokazali, a to je da se radi o izuzetno značajnom i jedinstvenom duhovnom, sakralnom, istorijskom, kulturnom i umjetničkom nasljeđu.
Program manifestacije je bio koncipiran na način da se u fokus stručne i šire javnosti stavi Muo, mjesto koje je zaisgurno zapostavljeno na kulturnoj mapi Boke kotorske u odnosu na druga mjesta. Takođe, programom se i obilježilo 120 godina od rođenja i 40 godina od smrti istaknutog jugoslovenskog crtača stripa, slikara i ilustratora Andrije Maurovića rođenog na Mulu.
Prvi dan manifestacije protekao je u znaku Andrije Maurovića, pa je tom prilikom održan načni skup na kom su vrsni poznavaoci njegovog života i stvaralaštva iz Slovenije, Holandije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore govorili o ovom istaknutom jugoslovenskom umjetniku koji se proslavio crtanjem stripova. Potom, otvorena je i izložba ”Maurović se vraća doma!” autora Stanke Janković Pivljanin i Veljka Krulčića, a predstavljena je i knjiga ”Maurović: od Mula do Mula” autora Veljka Krulčića. Zainteresovani su imali priliku da pogledaju i dva filma i to: “Andrija Maurović: mag stripa” produkcije RTCG–CEKUM iz 2017. godine, po scenariju Bogića Rakočevića i Derviša Selhanovića i u režiji Saše Terzića, kao i film “Zvonimir Šepat o Andriji Mauroviću”, Frana Šepata i Ivana Kovača čije je ovo bilo prvo javno prikazivanje.
Dani Mula
Drugog dana, na programu pod nazivom “Muo: (ne)zaboravljena kulturna baština Boke kotroske” bio je naučni skup na kom su ugledni arheolozi, istoričari, istoričari umjetnosti, konzervatori, pravnici, muzikolozi, filolozi, arhivisti, bibliotekari i kulturolozi govoriti o značaju Mula koji je često skrajnut na kulturnoj mapi Boke kotorske. Upriličen je i koncert: „Sitno cmilje pokraj mora raste“ – oživljeni notni zapisi Ludvika Kube s Mula iz 1907. godine, a učestvovali su „Đude“ – KUD „Mijat Mašković“ iz Kolašina, FA „Nikola Đurković“ iz Kotora i tivatska klapa „Belezza“.
Podsjećamo, izložba ”Maurović se vraća doma!” u Staklenoj galeriji Kulturnog centra ”Nikola Đurković” Kotor biće otvorena do 7. maja.
Organizatori se zahvaljuju Opštini Kotor, kao i prijateljima manifestacije: Turističkoj organizaciji Kotor, RTCG, Taraca resto bar-u, JU ŠOSMO “Vida Matjan”, Štampariji Golbi Print iz Podgorice i Društvu za kulturni razvoj BAUO, na saradnji i podršci.
Petnestominutnom bolokadom Jadranske magistrale u Radanovićima danas su brojni građani izrazili nezadovoljstvo zbog najavljene izgradnje bulevara Jaz-Tivat, prolaska trase gasovoda, te višegodišnjeg problema sa knjiženjem privatne svojine u Mrčevom Polju.
Protest su organizovale Nevladine organizacije „Bulevar Grbalj“, „Jaz-Mrčevo polje“ i „Plaža Jaz“.
“Povodom eksproprijacije zemlje i potpisivanja ugovora za izgradnju bulevara Tivat – Jaz, želimo da iskažemo naše apsolutno neslaganje sa tim projektom. Sve što je planirano i izgrađeno u Grblju je tranzitnog karaktera, struja, voda, gas, put, i sve treba da služi drugim, a ne Grbljanima. Postavlja se pitanje gdje smo mi Grbljani, da li neko razmišlja o pravima i potrebama lokalne zajednice, ili nas i dalje tretiraju kao neko zalutalo pleme, koje pokriva izuzetno atraktivno područje. Smatramo da predloženi bulevar neće dovesti do smanjenja saobraćajnih gužvi, jer kao što svi znamo, gužve se stvaraju na prilazima Kotoru, Tivtu i Budvi i nama tog bulevara kroz Grbalj, koji može da riješi taj problem. Umjesto da se napori ulože u izgradnju Jadransko-jonske magistrale i izmještanja tranzitnog saobraćaja iz Boke i primorja, istrajava se rekonstrukciji dijela Jadranske magistrale, koja neće riješiti problem saobraćajnih gužvi” – kazao je Milan Đurić ispred NVO„Bulevar Grbalj”.
U ime Krtoljana i Matice Boke okupljenima se obratio Ivan Starčević, prilikom je poručio, da građani neće dozvoliti prolazak trase gasovoda.
“Gasovod neće proći kopnom od Jaza do Rosa, nego kada već morem treba da dođe od Bara, neka morem i nastavi do Hrvatske. Zaobilazeći kopneni dio najljepše i najkvalitetnije obale crnogorskog primorja i Boke. Planirana trasa sa osnovnim zaštićenim područjem od 200 m lijevo i desno, znači ukupno 400 metara horizontalno, i zaštićenom zonom od 60 m, u kojoj je strogo zabranjena gradnja stambenih objekata u budućnosti”- kaže Starčević.
On je istakao da nisu protiv gasovoda i benefita čiste i jeftine energije.
“Ali zbog činjenice da predložena trasa može da dovede do raseljavanja stanovništva, obezvrijeđivanja privatne svojine, biznis barijera za dalji razvoj najljepšeg dijela crnogorskog primorja i Boke, poručujemo sadašnjoj Vladi i Skupštini Crne Gore, koja će usvajati prostorni plan, da se naša odluka od 02. marta. 2017., nije promjenila ni za zarez, a kamo li za slovo. Jednostavno, moraćete početi da slušate i čujete bokeljski glas i u crnogorskoj Skupštini i svuda”- poručio je Starčević.
Radanovići – protest – foto Radio Kotor
Predsjednik NVO Jaz „Mrčevo polje“, Ilija Bućin, podsjetio je na dugogodišnji problem upisa vlasnika zemlje u kompleksu Mrčevo polje.
“Apelujemo na Katastra Crne Gore da pod hitno ubrzaju procedure uknjižbe vlasnika.
Ono što bi htjeli da kažemo vezano za planove države da dio trase gasovoda iz mora preusmjeri kopnom kroz Mrčevo polje, Kovačko polje i dalje prema Krtolima, pored naseljenih mjesta, je da su stanovnici Grblja i Krtola apsolutno protiv te ideje.
U namjeri da spasimo našu imovinu, naš kraj i našu regiju, životnu sredinu i budućnost svih nas, poručujemo sadašnjim i budućim vlastima, da ćemo se beskompromisno boriti sa našom braćom Krtoljanima da ne dozvolimo prolazak trase gasovoda dijelom kopna i gradnji bulevara kroz Grbalj. Jer ako dozvolimo da sve planirano prođe onda generacijama koje dolaze posle nas, ostavljamo devastiranu zemlju i uništenu perspektivu za normalan život i rad na ovim prostorima”- istakao je Bućin.
Sa današnjeg skupa je poručeno, da će ukoliko nadležni ne pristupe riješavanju njihovih zahtjeva, ponovo organizovati protest.
Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore – foto M.D.Popović
Naučni ram za slike iz podmorja
Brodovi suštinski liče na ljude- i jedni i drugi imaju svoju ličnu kartu, datum i mjesto rođenja, životni put i mjesto i datum “odlaska”, samo što je čovjek taj koji brodu daje smisao, namjenu i na kraju, odgovoran je za njegovu sudbinu. Olupine i ostaci potopljenog brodovlja na dnu mora pričaju svoju priču, kako o sebi, tako i o ljudima koji su bili na njemu. Te fantastične priče nam otkrivaju istraživači, ronioci, naučnici, koji su prvenstveno vođeni ljubavlju, znatiželjom, strašću i željom da svoja otkrića podijele sa ljudima sličnih interesovanja, ali i sa namjerom da mjesta na kojima se ti svjedoci istorije pod morem nalaze, postanu zakonom zaštićena kulturna dobra Crne Gore.
Svoja bogata iskustva u naučno-istraživačkom radu kroz ronilački sport, sa ljubiteljima “priča iz plavih dubina” u palati Grgurina (Pomorskom muzeju Crne Gore) podijelili su arheološkinja Gordana Karović, koja je dugi niz godina istraživala antičke podmorske lokalitete, profesionalni ronilac i pisac Dragan Gačević, autor knjige „Podmorje Crne Gore“ i serije dokumentarnih filmova o podvodnoj kulturnoj baštini, te Siniša Luković, inžinjer brodomašinstva i nautike, koji je, srećom, „zalutao u novinarstvo“, autor dragocjenih reportaža o brodovima i mornarima i „ronilac u moru arhivske pomorske građe“. I sam potomak pomorca stradalog u brodolomu, Luković je istakao značaj ljudskih priča koje oplemeljuju brod kao puku tvorevinu gvožđa i aluminijuma, a posebno važnim smatra istraživanje arhiva i knjiga koje osvjetljavaju istorijski, sociološki i antropološki kontekst u kome su olupine nastale.
-Da nije bilo njihovog rada, studija i tekstova, ovo podvodno kulturno naslijeđe ne bi moglo da se stavi u institucionalni okvir, njihov doprinos je bio temelj onoga što smo u Laboratoriji za podvodnu arheologiju Univerziteta Crne Gore uradili. Njihova istraživanja su nam pomogla da dođemo do novih rješenja sa novom tehnologijom i da na osnovu tog iskoraka ubijedimo donosioce odluka da omoguće da ova država konačno dobije institucionalni okvir za podvodnu arheologiju, kazao je dr Darko Kovačević, podvodni arheolog, nosilac projekta „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, osnivač prve Laboratorije za arheologiju pomorstva na Pomorskom fakultetu u Kotoru pri Univerzitetu Crne Gore.
Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore
Gordana Karović je 2008. godine u Zborniku Pomorskog muzeja Crne Gore objavila kratki tekst o podvodnim arheološkim nalazištima u Crnoj Gori, uz sažete informacije o svakome od njih. Podatke je prikupljala radeći nacrt Prostornog plana posebne namjene u zoni Morskog dobra, kao i za potrebe svog magistarskog rada, a tekst je napisala na zahtjev menadžmenta Pomorskog muzeja.
-Napisala sam podatke o lokalitetima u kratkim crtama, ono što sam tada pomoću „štapa i kanapa“ uspjela da saznam. Išla sam geografski, od Herceg Novog do Ulcinja, bilo je tu oko 30 antičkih podvodnih nalazišta. Raduje me što će Laboratorija sve to nadograditi, oni to već i rade, a svako novo istraživanje će možda pokazati da nisam bila u pravu, ali to je regularna i normalna stvar. Baratala sam informacijama samo na jednom nivou znanja i podataka, nije ni bilo neke tehnologije- malo se ronilo, malo se pitalo, nije bilo nekih pravih istraživanja, i onda će se tek sada pokazati šta je. Ali jako je važno – krenulo se od nečega, uvijek je tako, svaka generacija je karika u lancu i daje neku novu informaciju i onda se od toga kreće ili opovrgava, vrlo često, kaže za Bokanews Karović, koja je o podmorskoj baštini budvanskog akvatorija pisala 2021. godine u Zborniku sa naučnog skupa „Antička Budva“. Bazirala se na svoja stara istraživanja, ali i na nove podatke koje su Amerikanci prikupili na istraživačkom brodu „Herkules“ i objavili na sajtovima.
-Oko Budve ima izuzetnih nalazišta, zato su važni ti rezultati koje je „Herkules“ dao, samo crnogorski arheolozi treba da počnu da koriste te zanimljive rezultate. Nalazišta su locirana dosta daleko od obale, a u ovom Zborniku sam opisala šta i kako i koji lokalitet može da se zaštiti, poručuje Karović.
Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore
Autor knjige “Podmorje Crne Gore” Dragan Gačević ističe za Boka News da su sva ova dosadašnja istraživanja bila individualna, a aktivnosti koje se sprovode u sklopu Laboratorije Darka Kovačevića su “prava stvar” u cilju očuvanja podmorske baštine dobije institucionalni okvir – da se uradi pravna regulativa, i obave zvanična istraživanja.
U njegovoj knjizi ima 30 brodova koji su istraženi i opisani, ima ih, kaže, još i jako je bitno da se timski radi, zatim, da se uključuju i mlađe generacije, da polako i one preuzimaju taj teret od starijih.
-Treba kod ljudi probuditi svijest da se ta baština sačuva, kao što je naprimjer brod „Baron Gaučo“ koji je krenuo odavde, iz Kotorskog zaliva, a potopljen je kod Rovinja u Istri. Puno je drugih brodova koji su dio naše istorije i treba ih staviti u pravni okvir, zaključuje Gačević.
Dragan Gačević
U nastavku programa „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, u ponedjeljak, 24. aprila u 16h u Pomorskom muzeju u Kotoru će biti otvorena izložba maketa potonulih brodova Brindisi, Tihany i Zenta, a premijerna projekcija filma “Parobrod Tihany” najavljena je od 18 sati.
Multimedijalna manifestacija Podvodni kulturni predjeli Crne Gore održava se od 21. aprila do 3. maja kao dio projekta Laboratorije za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, u partnerstvu sa Pomorskim muzejem Crne Gore u Kotoru, uz podršku Opštine i Turističke organizacije Kotor.
Bez nadri-istraživača, molim
-Bitno je da se tu uključilo Ministarstvo prosvjete kroz Pomorski fakultet i Ministarstvo kulture kroz Pomorski muzej, da ne budu istraživanja nekih „nadri-istraživača“, koji će zamajavati javnost svojim lažima i glupostima, nedajbože da se tako nastavi. Dobro je da su se stručni ljudi uhvatili toga posla. Volio bih da se oformi jedna ekipa koja će zvanično na naučnim temeljima početi da istražuje podmorje Crne Gore, da se određene olupine, ostaci brodovlja nađu u zakonskoj regulativi kao zaštićeni podvodni predjeli. Među njima ističem brod „Zenta“, prvi brod potopljen u prvom okršaju u Prvom svjetskom ratu, to ima svoju istorijsku priču i on bi trebao biti zaštićen. Znam kako se devastiraju brodovi, gledao sam kako ta kulturna baština godinama nestaje na najprimitivniji način (bacanjem dinamita) i kroz zakonski okvir bi trebalo da se institucije države pobrinu o tome, po uzoru na dobre prakse u drugim državama, poručuje Gačević.
Prvi festival književnosti mladih i za mlade “Razlistavanje”, koji priređuje tivatska Gradska biblioteka povodom proslave Svjetskog dana knjige, 23. aprila, počinje večeras, nedjelja 23. april.
Književno veče pjesnika Vida Bešlića iz Petrinje, ovogodišnjeg dobitnika Goranove nagrade, počeće u 19 sati u bistrou “Pjaca” na Trgu magnolija.
Razlistavanje – program
Razgovor sa gostom, koji će predstaviti svoj nagrađeni rukopis “Ektoplazma”, vodiće novinarka i kroatistica Valentina Sertić. Bistro Pjaca biće dva sata kasnije i pozornica za koncert grupa „Milky Wave“- Tivat i „Čuvarkuća“- Osijek, indie rock projekat Hrvoja Dešića, koji se po prvi put pojavljuje pred tivatskom publikom.
Razlistavanje
Prvi festival književnosti mladih i za mlade “Razlistavanje”, traje do 26. aprila.
