Kali – Defile ribarskih brodova

0
Kaljska-tuna
Kaljska-tuna

Svake godine, baš negdje u ovo vrijeme početkom kolovoza, iznova zaživi tradicija koja se njeguje još od davne 1968. godine.

Najveća flota s ove strane Jadrana iz najribarskijeg mista u Hrvatskoj, kako sebe s ponosom nazivaju ribari iz mjesta Kali na otoku Ugljanu, toga dana u velikom defileu brodova Zadarskim kanalom pokaže svu svoju raskoš, koja i simbolički sugerira gospodarsku i tradicijsku važnost ribarstva za to dalmatinsko mjesto.

Tako je bilo i u subotu ujutro na trosatnom defilu brodova, gdje se Kaljanima i njihovim gostima, koji su dupkom napunili svih dvanaest velikih ribarica, pridružio i premijer Zoran Milanović.

Na svakom brodu ribari su bili izvrsni domaćini, jela i pića nije falilo, a bogme ni žive glazbe. S ministrima Arsenom Baukom i Tihomirom Jakovinom Milanović je plovio na brodu “Neptun”. Dva tjedna prije njega, na brodu “Sin Kali” u noćni je ribolov s kaljskim ribarima išla i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

– Pa što je tu loše – nasmijao se Milanović na pitanje novinara zašto su kaljski ribari državnom vrhu toliko zanimljivi zadnjih dana.

– Ovo je za nas važna gospodarska grana, ovo su brodovi građeni u Hrvatskoj, kamo sreće da ih je više. I ovo je, na kraju krajeva, naša tradicija. Lijepo je ovako uživo biti dio najveće flote s ove strane Jadrana – kazao je premijer.

Nadaleko poznati kao vrsni ribolovci, Kaljani su uvijek imali vizionarskog duha, pa se u teškim trenucima propasti riboprerađivačkih divova nisu bojali uložiti zadnju lipu te na kredit staviti svu svoju imovinu kako bi otkupili brodove na kojima su donedavno bili samo radnici.

I tako su postali vlasnici i dio najveće ribolovne flote koju je Jadran ikad vidio, kaljske flote, a sami ulove 30 posto ukupnog godišnjeg ulova ribe u Hrvatskoj, pa zaista zaslužuju epitet najribarskijeg mista u zemlji.

Upravo su zato Kaljani s nevjericom dočekali vijest Europske komisije koja želi smanjiti ulovnu kvotu male plave ribe na Jadranu za najmanje 50 posto. Baš plava riba najčešća je u mrežama naših ribara i čini više od 80 posto ukupnog ulova.

Kaljske ribarske noći traju tri dana i tri noći, a osim defilea ribarskih brodova tu je još niz manifestacija i degustacija koji “Tunuaru” čine jedinstvenom feštom od ribe, mora i zdravlja. Uvijek se odvija tijekom punog mjeseca, jer inače u mjestu nećete naći nikoga.

Naime, Kaljani love na škur koji počinje tri dana nakon punog mjeseca, pa je “Tunuara” jedinstvena prilika da svih četrdesetak ribara, koliko ih je u Kalima, okupite na jednom mjestu.

Uz defile, posebno su ponosni na svoj kualjski brudet, specifičan po tome što se radi s krumpirom. A baš tim specijalitetom sladilo se nakon povratka s plovidbe Zadarskim kanalom.

Foto: Jure Mišković

www.slobodnadalmacija.hr

Spasiće magarce …

1
Darko Saveljić
Darko Saveljić

Na to sam se odlučio u aprilu, a prethodno sam dao oglas da otkupljujem magarad. To je našim ljudima bilo jako smiješno i niko se nije javio. Oni koji su se javljali, zvali su šale radi i uglavnom su to bile pošalice tipa: ‘Imam jednog magarca u kući, dajem ga džabe, samo da izađe’ i slično”

Ornitolog Darko Saveljić osnovao je prvu farmu magaraca u državi. Simbol rada i istrajnosti – balkanski magarac pred izumiranjem je u Crnoj Gori, pa je Saveljić, kako tvrdi, odlučio da spoji lijepo i korisno.

Farmom u Martinićima kraj Podgorice, pokušaće da zaradi, ali i spasi tu vrstu od izumiranja.

Prema njegovim riječima, sa više hiljada broj magaraca u zemlji pao je na svega stotinjak.

“Svjedoci smo da je u Crnoj Gori prije 20 do 30 godina skoro svaka kuća na selu imala magare za transport vode, naročito u primorskom, krševitom dijelu. Ta životinja sada nestaje, postala je balast i ono što ih je ostalo, viđa se pored puta. Prava je rijetkost da neko drži magare u selu”, kazao je Saveljić.

Na ideju da osnuje farmu, Saveljić tvrdi da je došao boraveći na Pelješcu, gdje porodica Antunović drži 48 magarica.

“On je otkupio sve ‘dostupne’ magarice iz cijele Dalmacije i muze magarice. Litar mlijeka košta sto, a kilogram sira hiljadu eura. Medicinski je dokazano da je to mlijeko jako dobro za astmu, bronhitis ili veliki kašalj koga mi ovdje zovemo magareći kašalj, za razne vrste alergija… To je toliko traženo, da su prinuđeni da prave listu čekanja”, kazao je Saveljić.

On trenutno ima dvije, a za mjesec dana farmu će uvećati sa još osam magarica.

“Na to sam se odlučio u aprilu, a prethodno sam dao oglas da otkupljujem magarad. To je našim ljudima bilo jako smiješno i niko se nije javio. Oni koji su se javljali, zvali su šale radi i uglavnom su to bile pošalice tipa: ‘Imam jednog magarca u kući, dajem ga džabe, samo da izađe’ i slično”, kaže Saveljić.

Ornitolog sada sa Antunovićima pregovara da uveze italijanskog magarca.

“Za razliku od naših magarica koje daju po 250 mililitara po muži, italijanski magarac daje litar, pa sam planirao da ga ukrstim sa našom vrstom”, kaže Saveljić.

On tvrdi da planiranje proizvoda ne može biti problem, jer je potražnja ogromna, a farmi ima malo.

“U Hrvatskoj postoje dvije ili tri farme, u Srbiji jedna, a mlijeko je jako traženo. To mlijeko se ne prokuvava, a može se pakovati u flašice od 200 mililitara i zamrznuto slati DHL-om na razne destinacije. Smrzavanje mlijeka ne utiče na gubitak ljekovitih supstanci”, kazao je Saveljić.

Mlijeko se, kako je pojasnio Saveljić, muze ujutru i pije svježe, odnosno neprokuvano.

“Terapija traje tri do pet dana, a cilj je da se popije litar mlijeka, odnosno po čašica dnevno. Ono što sam do sada izmuzao bila su humanitarna davanja i već dvadesetak ljudi je to probalo. Bio je jedan slučaj da je majka dovodila dijete koje svira flautu, jer mu je kapacitet pluća veoma mali”, kazao je Saveljić.

Grci, Rimljani i  magareće mlijeko…

Kako piše portal magare.hr, još u 5. vijeku prije nove ere, Hipokrat, otac medicine, propisivao je  magareće mlijeko za mnoga oboljenja.

Grci su naveliko davali magareće mlijeko svojoj djeci, a u Rimskom carstvu žene su ga  koristile za njegu kože. I sama Kleopatra navodno se kupala u magarećem mlijeku kako bi održala mladost i ljepotu.

Sve do sredine 19. vijeka magareće mlijeko prodavalo se kao zamjena za majčino mlijeko, a onda je primat lagano počela preuzimati industrija kravljeg mlijeka, jer su i potrebe za mlijekom postale sve veće.

Liječi plućne bolesti i jača imunitet…

Magareće mlijeko posljednjih  godina u svijetu je u središtu pažnje mnogih roditelja čija djeca imaju problema sa alergijama i upalama disajnog sistema. Otkriveno je da je magareće mlijeko po sastavu najsličnije majčinskom. Pokazalo se da djeca koja su alergična na proteine iz kravljeg, jako dobro prihvataju magareće mlijeko, koje ne izaziva nikakve alergijske reakcije.

Prema istraživanjima, magareće mlijeko sadrži i 60 puta više C vitamina nego kravlje mlijeko, vitamine A, D, E i F, visoke količine magnezija, kalcijuma, fosfora, kalijuma i cinka. Ono liječi ili smanjuje simptome astme, i kašalj kod plućnih bolesti kao što je bronhitis.

Možda najvažnija blagodat je da jača imunitet kod djece i odraslih.

Dejan Peruničić

Vijesti

Kupači prijavite ugroženost i brzinu na moru

0
Boka Verige
Boka Verige

Inspektori sigurnosti pomorske plovidbe svakodnevno sprovode akcije u priobalnom dijelu Boke Kotorske kako bi obezbijedili nesmetano kupanje građanima i turistima i spriječili plovila da nepropisnom brzinom ugrožavaju kupače – saopšteno je iz Lučke kapetanije Kotor, nadležne za akvatorijum zaliva.

Građanima je na raspolaganju dežurni broj telefona 069 633 136, kao i e-meil adresa inspekcijaplovidbe@gmail.com

Juče u tjesnacu Verige
Juče u tjesnacu Verige

Odlična atmosfera na Danu Brancina

0

Cjelodnevni hip-hop događaj Dan Brancina, pod pokroviteljsvom Turističke Organizacije Herceg Novi, drugu godinu za redom održan je u nedjelju 2. avgusta u Parku Boka i noćnom klubu Central park – ex Tondo.

Festival je koncipiran tako da pokriva sva četiri elementa hip-hop kulture – brejkdens, grafiti, MC i DJ, kaže jedan od organizatora Novljanin Marko Mitrović.

,,Prvi dio događaja je dnevni, u parku Boka, gdje je održano takmičenje u brejkensu i u crtanju grafita. Program je nastavljen koncertima MC-jeva i DJ-eva u Central parku, gdje su nastupili THC LA Familia, jedan od najpopularnijih hip-hop bendova u regionu”, objašnjava Mitrović. On je kazao da ove godine na Dana Brancina učestvuje 25 umjetnika iz Srbije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Kosova i Crne Gore.

,,Uspjeli smo da ove godine povećamo broj uečsnika zahvaljujući gradskoj Turističkoj Organizaciji koja nas je jedina podržala, a nadam se da ćemo taj trend povećanja broja učesnika nastaviti i sljedeće godine”, poručuje Mitrović. Odličnu atmosferu na Danu Brancina istakli su članovi THC LA Familije koji su prije večernjeg koncerta preuzeli ulogu – meštara od kužine.

,,Prije koncerta, a u skladu sa kul imenom cijele ove manifestacije Dan Brancina, odlučili smo i da se oprobamo u kulinarskim vodama, pa pomažemo našem drugu Čorbi koji je šef kuhinje u hotelu Rivijera u Njivicama, da napravi mušlje na buzaru za sve učesnike ovoga događaja, koji je zaista odličan i stvarno uživamo ovih dana u Herceg Novom. Super je atmosfera, super su ljudi koji ovo organizuju i sve u svemu jedan događaj koji treba podržati”, kaže Bore iz THC LA Familija. Pored njih nastupili su Katedra Za Beton, MC Čorba, Dobbla i Strašilo, Nikad u Životu, MC EDGE, a Dj-evi za noćni bil su LUKE i ZGOOBI DAN.

Lazar Ristovski sa publikom otvorio 29. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival

0

Na Kanli kuli u subotu je počeo 29. Filmski festival Herceg Novi Montenegro film festival koji je zajedno sa publikom ( na njegov predlog) otvorio poznati filmski i pozorišni glumac Lazar Ristovski.

 -Treblo bi da otvorim festival, a ja bih da to uradim sa vama – ja ću da kažem festival je, a vi recite otvoren, rekao je Ristovski. Publika je predlog rado, uz veliki aplauz,  prihvatila.

-Ja i sve moje kolege, filmski stvaraoci koji imaju na ovom festivalu svoje filmove, duboko smo zahvalni na tome što ste večeras došli u bioskop, rekao je Ristovski u svom kratkom obraćanju. -Živimo u jednom obezduhovljenom vremenu u kome vladaju,  na žalost, kojekakvi rijaliti programi, na televizijama se vrte,  besomučno, neke  bedne belosvetske  serije, i zadatak nas, ljudi koji se bavimo filmom,  filmskih stvaralaca,  umetnika,  intelektualca,  naročito pobunjenih  intelektualca jeste da se borimo protiv tog šunda, protiv tog velikog kiča koji nam gadi naše živote- poručio je  Ristovski  .

Ceremonija otvaranja festivala započeta je intoniranjem  himne Crne Gore i nastupom Mjesne muzike Đenovići koja je potom izvela i numeru iz kultnog filma „Petrijin venac“ za koji je muziku napisao  Zoran Cvijanović. Voditelj  programa na Kanli kuli, mladi glumac, Novljanin Miloš Pejović  predstavio je  sve četiri selekcije u čijim će filmovima publika imati prilike da uživa do 7. avgusta.

Preko 100 filmova u tri takmičarske i jednoj revijalnoj kategoriji, stiglo je na ovogodišnji  Festival. Na Kanli kuli biće prikazano 14 filmova u selekciji reditelja Srdana Golubovića. Riječ je o takmičarskoj selekciji u kojoj se 13 filmova nadmeće za festiovalske mimoze. Jednom od filmova pripašće i nagrada iz fondacije  velikog reditelja Živka Nikolića.

Na  donjem starogradskom Trgu od muzike biće prikazano 43 dokumentarna filma u selekciji reditelja Vladimira Perovića. Sinoće je prikazan film „Visoki hrastovi“, reditelja Radoslava Stanišića koji je posvećen rodonačelniku crnogorske kinematografije Ratku Đuroviću i Velju Stojanoviću.

Ove godine je izuzetno jaka i selekcija studentskih filmova koju je predložio reditelj Srđan Koljević. Na programu je 22 filma najprestižnijih filmskih škola iz regiona koji će se nadmetati u bašti Kuće Ive Andrića. U ljetnjem bioskopu Forte mare publika će imati prilike da pogleda festivalske pobjednike . U ambiciji da cijeli grad, pa i cijela Boka bude veliko filmsko gledalište, ove godine zasvjetliće projektori i na Luštici u Klincima. Na „Luštica festu“ prikazuje se izbor iz takmičarskog i revijalnog festivalskog programa.
Otvaranje Filmskog festivala i ovaj put je propraćen vatrometom. Publika je potom imala prilike da vidi kanskog pobjednika, francuski film „Dipan“ u režiju Žak Odriara koji je prikazan van konkurencije.

Konjima preko Vrmca

0
Ždrebe koje je došlo na svijet na Vrmcu
Ždrebe koje je došlo na svijet na Vrmcu

Na brdu Vrmac iznad Tivta budvanska firma „Galloper“ otvorila je školu jahanja za djecu i odrasle. U predivnom ambijentu netaknute prirode brda koje će uskoro biti proglašeno za zaštićeni park prirode, posjetiocima je na raspolaganju šest grla koje je „Galloper“ doveo iz Kolašina. Njima se prije sedam dana pridružila i prinova – mali ždrebac kojeg je majka-kobila donijela na svijet upravo na Vrmcu, u štalama koje su improvizovovane u nekadašnjim napuštenim vojnim i objektima kotorske „Jugooceanije“, u blizini stare austro-garske tvrđave For Vrmac.

Početna obuka u jahanju za djecu u trajanju od 11 časova košta 60 eura, a gostima su na raspolaganju i ture jahanja po dvadesetak kilometara uređenih pješačkih staza po Vrmcu, sa većine kojih se pruža predivan pogled na Tivatski i Kotorski zaliv.

Vrmac je poznat i kao vazdušna banja, pa je dovođenjem na ovo brdo male ergele firme „Galloper“, turistička ponuda zaleđa Tivta postala još atraktivnija i zanimljivija, prvenstveno za strane turiste koji vole jahanje i takvu vrstu aktivnog odmora u netaknutoj prirodi.

Sa Vrmca
Sa Vrmca

Porodica s Floride pronašla blago vrijedno milion dolara

0
novčići pronađeni
novčići pronađeni

 

Jedna porodica s Floride pronašla je milion dolara vrijedne zlatne predmete, uključujući i zlatnike španjolskog kralja u olupini broda koji je potonuo nedaleko od obale prije oko 300 godina.

Porodica Schmitt – Eric, Lisa i njihovo dvoje djece, godinama su tražili izgubljeno blago. Eric Schmitt, Lisin 27-godišnji sin, uspio je locirati ostatke broda na dubini od 4,5 metara u blizini grada Fort Pierce na Floridi.

Među pronađenim blagom je 51 novčić, 12 metara dug ukrasni zlatni lanac i vjerojatno najvrjedniji predmet – “kraljevski” novčić iz 1715. napravljen za kralja Filipa V.

“Ova otkrića su važna ne samo zbog novčane vrijednosti, nego i povijesnog značaja”, kaže Brent Brisben iz udruge 1715 Fleet koja se bavi potragom za izgubljenim potonulim brodovima.

Španjolska flota s blagom vraćala se s Kube u Španjolsku 1715. kada je naišla na uragan. Izgubljeno je 11 od 12 brodova u velikom nevremenu. Poginulo je oko 1.000 ljudi, dok je 1.500 uspjelo otplivati do obale. Neki novčići koje su donijeli valovi i dalje se mogu pronaći na obalama Floride.

Brisben dodaje da je flota nosila blago u vrijednosti današnjih 400 milijuna dolara, a do sad je pronađeno oko 175 milijuna.

Država Florida uzet će oko 20 posto blaga i izložiti ga u lokalnim muzejima, dok će 175 Fleet i obitelj Schmitt koja radi za udrugu, podijeliti ostatak.

Nostalgija na mediteranskim platnima

0

Jedan od najočekivanijih likovnih događaja sezone – nova samostalna izložba poznatog tivatskog akademskog slikara Ljubomira Popadića, otvorena je sinoć u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković, u sklopu festivala kulture „Purgatorije“.

Jedan od najcjenjenijih savremenih crnogorskih slikara domaćoj publici predstavio je 15 svojih najnovijih djela, rađenih u tehnici ulje na platnu, sa prepoznatljivim motivima mora, starih primorskih kuća, barki, ali i starih ribara, sveštenika, mladih ljepotica čija se izazovnost ogleda u morskoj površini… Publika u kojoj je bio veliki broj poklonika Popadićevog stvaralaštva iz Crne Gore i zemalja regiona, ali i njegove kolege-slikari Ivica Aranđus i Momčilo Macanović, pohrlila je u galeriju tivatskog Centra za kulturu da ponovno otkrije specifičan kolorit, osvjetljenje i valer na platnima ovog umjetnika koji strastveno slika motive Boke i primorja.

“Boka za ovog umjetnika nije tek neko pusto mjesto na geografskoj karti, već nešto živo, živa suština, prostor za samospoznaju koji ovom umjetniku omogućava da ispolji svoj mistični temperament. Popadić je i slikar-nekrologist jednog iščezlog vremena, umjetnik koji razotkriva istinu o davno iščezlim ljudima i predmetima koji su na njegovim slikama prikazani u stanju neke čudne bezglasnoti, ukočenosti i zaboravljenosti… Popadić se prepušta mediteranskom prizoru, ali ga nikada ne tretira direktno i skrupulozno, već traži i po pravilu nalazi, najizrazitije momente atmosfere.“- zapisao je u katalogu izložbe likovni kritičar Dragan Jovanović Danilov.

Stihovima posebne pjesme koju je napisao Popadiću u čast, izložbu je otvorio beogradski pisac i književni kritičar Vuk Krnjević.

Pripala mi je zadaća da otvorim ovu izložbu mog prijatelja, što je manje važno. Važno je da je izložba slikara koji se ne ponavlja nego se obnavlja. U osnovi ona predstavlja nostalgiju našega prijatelja slikara, da se ono što je prošlo vrati u sadašnjost i ta nostalgija je ono što je bitno u njegovom slikarstvu. Slikarstva koje je precizno u crtežu, a rafinovano u koloru, tako da se te dvije osnovne ćelije slikarstva spajaju u jedno jedinstveno.”- kazao je, pored ostaloga Krnjević.

Lastovska fešta – više od tradicije

0

Tradicionalana četrdestprva “Lastovska fešta” održana je u subotu u Gornjoj Lastvi, u organizaciji Kulturno zavičajnog udruženja “Napredak”.

U kulturnom programu nastupili su Bokeljska mornarica, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, i muzički sastav “Kompas” iz Ploča.

U sklopu manifestacije otvorena je izložba umjetničkih fotografija “Tragovi” autora Roka Stjepčevića. U ime domaćina goste je pozdravio Zoran Nikolić predsjednik Kulturno zavičajnog udruženja “Napredak”. Izložbu je otvorio Anton Gula Marković predsjednik Foto kino i video kluba “Mladost” iz Donje Lastve.

Ni dvosatni nestanak struje nije pokvario ukupni ugođaj u ambijentu koji pruža Gornja Lastva, feštovalo se do zore uz mediteranske zvuke sastava „Kompas“ iz Ploča.

A kako je bilo na našim fotografijama….

Matica Boke – pobjeda prava na privatnu svojinu

0
Photo: Boka News - Luštica
Photo: Boka News – Luštica

NVO “Matica Boke” koja je bila jedan od predvodnika otporu usvajanju novog Zakona o morskom dobru, čestitala je juče “svim građanima Boke i Primorja čestitala pobjedu demokratije i osnovnog demokratskog načela i ustavne kategorije – prava na privatnu svojinu”. Vlada je taj kontroverzni predlog zakona na koji je podnešeno više amandmana nego što osnovni propis ima članova, preksinoć povukla iz procedure u Skupštini, kada je postalo jasno da Zakon koji je gurao ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović (DPS), nema prođu kod većine poslanika.

“To je epilog istrajne i duge borbe Matice Boke, grupe građana „Naše ognjište”, NVO „Jaz Mrčevo polje”, „Mogula” iz Ulcinja, Tivatske akcije, naših prijatelja i saboraca od Sutorine do ušća Bojane. Poslanici Skupštine Crne Gore su prepoznali opasnu sistemsku grešku koju je predlog Zakona o morskom dobru imao, a koja bi po našem najiskrenijem uvjerenju, imala nesagledive posljedice po stanje ljudskih prava i sloboda. Znali smo da Zakon sa takvom manom nije moguće amandmanski popraviti, pa smo zbog toga i tražili njegovo povlačenje iz procedure, što se pokazalo opravdanim i naišlo na političku podršku bez koje ne bi uspjeli u ovoj borbi.” saopštila je juče “Matica Boke”.

Ta NVO izrazila je zahvalnost “svim poslanicima koji su spriječili grubo zadiranje države u prava privatne svojine ovim zakonskim predlogom, a posebno klubu nezavisnih poslanika na čelu sa Obradom Gojkovićem koji je podržao naše amandmane i doprinio da se čuje glas građana u Skupštini Crne Gore.”

Predsjednik UO Matice Boke Željko Komnenović podsjetio je juče da je njihova borba za prava građana i pravičan Zakon o morskom dobru, počela je 2013. godine javnim skupom u Radovićima, a intenzivirana okruglim stolom o Morskom dobru u martu ove godine Tivtu, proglašenjem Deklaracije o zaštiti privatne svojine, stečenih prava, slobodnog tržišta i otpora pravnom nasilju tokom maja Baru, skupom posvećenom nacrt Zakona o eksproprijaciji koji je ljetos održan u Petrovcu.

“Opravdani zahtjevi građana sa Primorja naišli su na podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i Mitje Drobniča koji je primio delegaciju naših NVO, što je uradio i predsjednik Skupštine Crne Gore, g. Ranko Krivokapić. Naš predstavnik je učestvovao u radu skupštinskog odbora predstavljajući poslaničkim klubovima naše amandmane, a uoči rasprave o Predlogu Zakona o morskom dobru održali smo i konferenciju za novinare u Skupštini Crne Gore.Nadamo se da će iskustva sa javnih skupova, okruglih stolova i brojnih amandmana zaživjeti u novom predlogu Zakona o morskom dobru koji će biti funkcionalan i usklađen sa evropskom praksom.”- kazao je Komenović, dodajući da “Matica Boke” i njeni partneri nastavljaju sa organizovanim potpisivanjem Deklaracije o zaštiti privatne svojine, stečenih prava, slobodnog tržišta i otpora pravnom nasilju “kako bi se izborili za pravičnija zakonska rješenja Zakona o eksproprijaciji, prostornom planiranju i drugih zakona”.