Kao što je prvi Wind Fest „započeo s čudima“, kako govore stihovi Darka Rundeka iz pjesme Tigidigi rege, i drugo izdanje- Festival vjetra 2023. u Tivat dovodi ekskluzivu- prvi nastup splitskog benda Daleka obala u Crnoj Gori u njihovoj karijeri dužoj od tri decenije.
Otvaranje festivala označiće nastupi tivatskih umjetnika. Kulturno-umjetničko društvo Boka, koje je prošle godine obilježilo 45 godina rada, predstaviće se sa Igrama iz Boke, a uslijediće koncert Klape Jadran, kojoj će se na pridružiti i nacionalno popularni tivatski bend Toć. Nakon izvođenja zajedničkih numera, Toć će nas logično odvesti do „Daleke obale,“ čiji stihovi su obilježili decenije fešti za nama.
Wind fest Tivat
Klapa Jadran, nastala od članova hora Jadran, djeluje već 50 godina baštineći klapsku pjesmu kao dio identiteta bokeljskog čovjeka, dok je Toć bend koji svira već deset godina.
Svoje prve gaže zabilježili su u cafe baru Regata u JK Delfin, gdje su i dobili ime. Jer, svaka je naša fešta, kako bi rekao njihov kum, jedan od najvećih bokeljskih morskih vukova Peđa Pavićević, „toć!“
Festival vjetra Tivat – foto Marina Samardžić
Da li je baš 14 palmi za obnovu drvoreda na gradskoj rivi Pine stiglo zbog nastupa Daleke obale na Wind Festu, ili će Wind Fest započeti istoimenom popularnom pjesmom Daleke obale, odlučite sami.
Ono što znamo- koncert popularne Daleke će započeti stihovima:
„14 palmi na otoku sreće,
Žalom po kojem se valja val…“
Vidimo se na Pinama u petak, 28.aprila u 20.30 sati! „Od mora do mora“ zajedrimo skupa u još jedan Wind Fest, jer „noć je prekrasna, na nebu zvijezde sijaju, osmjesi tvoji prijaju svakom od nas“ – poručuju organizatori.
Drugo izdanje festivala održivog razvoja (WINDFEST) odvijaće se tokom pet vikenda, od 28. aprila do 28. maja i obuhvatiće 35 sportskih, zabavnih, edukativnih i kulturnih sadržaja u kojima će građani i gosti Tivta uživati na deset različitih lokacija.
Slikama iz opusa „Ladine priče“ izloženim u Gradskoj galeriji Kotora, akademska umjetnica Karolina Marušić iz Širokog brijega (BiH) se prvi put samostalno predstavlja likovnoj publici u Crnoj Gori, mada su njene pejzaže, ali u virtuelnom maniru, ljubitelji vizuelnih umjetnosti imali priliku da vide i pretprošle godine na kotorskom Festivalu svjetlosti. Prije toga je učestvovala i u kolektivnoj postavci na temu ekologije u Staklenoj galeriji KC „Nikola Đurković“, održanoj kroz saradnju likovnih akademija u Trebinju, na Širokom brijegu i na Cetinju.
U postavci su 26 radova nadahnutih staroslovenskim legendama, rađenih u „miks mediju“- tehnici kombinovanja akrila, ugljena, pastela, čak i hemijske olovke.
-Kao studentkinja sam počela istraživati slavensku mitologiju, prvo sam radila vile „rusaljke“, onda drugi ciklus „Svantedove kćeri“ (Bog sunca), pa sam od te tri kćeri izabrala božicu Ladu, koja mi je bila najdraža, kao božica ljubavi, zaštitnica braka i plodnosti i tako su nastale „Ladine priče“. Jako puno slika imam u tom ciklusu, te su onda nastale „Ladine priče br.2“ i onda „Ladini snovi“. U međuvremenu sam radila dva ciklusa pejzaža, pa ciklus o kovidu, kojim sam se predstavila na Festivalu svjetlosti u Kotoru, a onda sam uradila i „Posljedice kovida“. Trenutno radim opus „Hipokrizija“, objašnjava Marušić za Bokanews. Iako je mitologija „pomalo mračna“, Karolina je svoju junakinju prikazala ovjenčanu snopovima svjetlosti.
Sa otvaranja izložbe
-Istraživala sam knjige o slavenskoj mitologiju, jako puno sam pročitala i tema diplomskog rada mi je bila u duhu tog nadrealnog stvaralaštva- likovi uglavnom levitiraju, nemaju gravitaciju, oslobodila sam ih svih mogućih kanona i pravila, apsolutna sloboda u slikarstvu. Zalažem se za to da se slikari oslobode vezanosti za pravila i zakone, podržavam izražavanje emocija kroz likovni izraz na platnu, to je najbitnije. Meni to baš dobro ide- kad sam tužna, moje su slike crne, kad sam ljuta, onda su moji likovi „zubati“, ovdje ima par slika gdje su žene zubate – kad sam ljuta, to negdje mora izići, objašnjava pomalo u šali naša sagovornica.
Marušić – Vile, rusalke i Lada kao inspiracija
Inspiraciju, kaže, nalazi u svakodnevnom životu, svaki dan donosi joj novu priču, novu sliku, pitanje je vremena kad će što naslikati. Ima prostoriju koja joj služi kao atelje.
Majka je četvoro odrasle i samostalne djece, koja je sada podržavaju u realizaciji njenih ideja, izložbi.
-Nemam zvanje samostalnog umjetnika, jer to u Federaciji BiH još nije sprovedeno zakonski, u Kantonu Sarajevu jeste, tako je jer umjetniko niko ne cijeni. Hvala bogu radi moj suprug, rade dica, pa je dobro, što prodam, ja sebe pokrivam. Od umjetnosti se ne može živjeti, možeš „životariti“, da ne crkneš, rijetki su oni koji od umjetnosti žive. Moje slike se prodaju u jednoj savremenoj galeriji u centru Sarajeva i ovako- neko nešto naruči, javi se preko interneta…Najveća poteškoća mi je to što finansijski ne mogu podnijeti izlaganja koja su vani, državne ustanove kulture ne mare za moje troškove prevoza, propisnog prelaska granice, sve to treba platiti. Moji najbliži mi izlaze ususret i pomažu kad god treba, a Kotor mi je toliko drag da uopće nisam razmišljala o troškovima, kaže Marušić.
Ona je sa suprugom obišla zidine Staroga grada, bedeme tvrđave San Đovani, a zatim su prošetali i tivatskim Pinama. Ovoga avgusta vidjećemo ponovo njene pejzaže na Festivalu svjetlosti, već ih je poslala Gradskoj galeriji Kotora. Izložba „Ladine priče“ u Gradskoj galeriji će biti otvorena do 10.maja.
Porodica najveća podrška – Marušić sa suprugom
Hipokrizija
-Sada radim novi ciklus pod nazivom „Hipokrizija“, o dvoličnosti uopšte, od licemjerja žena, preko onoga u obitelji, u braku, do dvoličnosti političara koji „šišaju ovce“ sa ljudskim glavama, ima je u svim sferama. Na slikama dajem ljudima životinjske glave, a životinjama ljudske, sve se miješa. Imam već 20 radova, mogla bih napraviti izložbu, ali volim kad ih imam više, da mogu da proberem, kaže Karolina.
U susretu sa samom sobom
„Sublimirajući vlastiti doživljaj fantastičnih drevnih priča i lirsku, kolorističku narav svog likovnog izričaja Karolina varira plošne kompozicije s izduženim likovima i pripadajućim joj atributima. Likovi se očituju u dvije pojavnosti jednog „entiteta“, a i sam broj tih bića rijetko je samo jedan na slici jer se u svojim, uglavnom levitirajućim pohodima susreće sa samom sobom ili pak s drugim božicama i vilama… Zasnovano na figuraciji, literarnoj podlozi, metamorfozi viđene stvarnosti, ali i na unutrašnjem doživljaju, slikarstvo Karoline Marušić daje naslutiti težnju prema slobodnom apstraktnom izričaju“, zapisala je likovna kritičarka Mirela Duvnjak.
Proglašenjem najboljih učesnika, završen je konkurs ”Mladi ekoreporteri” koji je, po šesnaesti put, organizovala NVO „EKOM” u sklopu programa Fondacije za ekološku edukaciju (FEE).
Svečana dodjela diploma najboljim ekoreporterima, povodom Dana planete Zemlje, održana je u ponedjeljak 24. aprila u Zavodu za školstvo Crne Gore.
Učenike i njihove mentore su pozdravili Saša Karajović, izvršni direktor EKOM-a i Irena Pavlović, direktorica Zavoda, koji je nacionalni operater programa Eko škole. Prisutnima se obratila Diandra Kočan maturantkinja iu Ulcinja, koja je nedavno dobila prvu nagradu za aktivizam i uticaj u lokalnoj zajednici koju dodjeljuje Fondacija za ekološku edukaciju. U ime žirija govorio je Vuk Vujisić, novinar portala “Zumiraj me” i ekološki aktivista, pokretač kampanje “Ozelenimo Crnu Goru”.
Na konkurs je stiglo preko 270 radova iz 12 srednjih i 18 osnovnih škola. U pripremi je učestvovalo oko 290 učenika i 36 profesora mentora.
Nakon selekcije, u konkurenciji za nagrade bilo je ukupno: 26 tekstova, 22 foto priče, 42 fotografije i 7 video klipova. Odabranih 97 radova je početkom aprila 2023. vrednovao trinaestotočlani nacionalni žiri i odabrao najbolje u 12 tematskih kategorija.
Mladi ekoreporteri
PRVORANGIRANI RADOVI PO KATEGORIJAMA
VIDEO RADOVI
„Orjen“, Marija Raičević (Osnovna škola „Milan Vuković“, Herceg Novi)
EKOLOŠKI ČLANCI
„Strah me je!“, Berna Sutović (Gimnazija,,30.septembar“, Rožaje)
“I ove zime dišemo na škrge”, Nikolina Popara i Aleksa Papić (Osnovna škola „Janko Mićunović“, Vitalac)
EKOLOŠKE FOTO PRIČE
“Reciklaža nije blamaža”, Nikola Kovač (Gimnazija Kotor)
FOTO PRIČE O ZAGAĐENJU
“Ne budimo nemarni, čuvajmo rijeke!”, Marija Đurović (Osnovna škola „Mustafa Pećanin“, Rožaje)
FOTO PRIČE BIODIVERZITETA I PREDJELA
„Za dušu i tijelo ovo je lijek“, Milica Đerković (Osnovna škola „Radojica Perović “ Podgorica)
FOTOGRAFIJE BIODIVERZITETA I PREDJELA
„Na Krnovu“, Jovana Banićević (Osnovna škola „Pavle Kovačević“, Grahovo)
“Susret”, Teodora Vukosavljević (Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“, Podgorica)
EKOLOŠKE FOTOGRAFIJE
„Novi početak“ Milica Drobnjak (Srednja stručna škola, Bijelo Polje)
„Vještački snijeg“, Andrej Milašinović (Osnovna škola „Maksim Gorki“, Podgorica)
Na webstranici mladih ekoreportera može se pogledati kompletna lista i katalog najbolje plasiranih radova i učenika.
Rusija je tokom noći izvela niz zračnih udara na ukrajinske gradove od Harkiva do Odese. Ukrajinci su jutros dronovima napali rusku flotu kod Sevastopolja na Krimu, ali Kremlj tvrdi da je napad odbijen. Najžešće borbe i dalje se vode u Bahmutu i Marinki.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ne mogu odustati od Bahmuta jer bi to proširilo bojište, a ruskim snagama omogućilo napredovanje prema Kramatorsku i Slovjansku. Ponovio je da pripremaju protuofenzivu.
Rusija: Pad ukrajinskog drona nedaleko od Moskve, osujećen napad raketom kod Krima
Rusija je u ponedjeljak saoptila da se “ukrajinski” dron srušio na oko 50-ak kilometara od Moskve, pri čemu nije došlo do ljudskih žrtava niti materijalne štete i da je u ranim jutarnjim satima osujetila napad dronom na svoju Crnomorsku flotu u Sevastopolju, na Krimu.
– Dron ukrajinske proizvodnje srušio se na području Bogorodska, 50-ak kilometara istočno od Moskve, a pronađen je u jednoj rječici u šumi, napisao je na Telegramu dužnosnik Igor Suhin.
Ovo je drugi takav incident u blizini Moskve od početka ruske invazije u februaru 2022.
Prema anonimnom izvoru koji prenosi Ria Novosti, dron nije imao “nikakvo streljivo”, dok drugi izvor tvrdi da je moguće da je moguće da je nosio 18 kilograma eksploziva.
Zbog incidenta je Suhin otkazao proslavu zakazanu za 9. svibnja u povodu pobjede protiv nacističke Njemačke 1945.
Zbog sigurnosne situacije proslave su otkazane u više ruskih oblasti, od Kurska do Belgoroda te na Krimu, no vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi će se, kako sada stvari stoje, održati.
U ranim jutarnjim satima Rusija je osujetila napad dronom na svoju Crnomorsku flotu u Sevastopolju, na Krimu, priopćilo je ministarstvo obrane.
– Oko pola četiri ujutro, režim u Kijevu je pokušao napasti bazu Crnomorske flote u Sevastopolju s tri brza plovila bez posade, priopćilo je ministarstvo.
Rusija je uništila sva tri pomorska drona, nema žrtava niti gubitaka, dodaje se u priopćenju.
Trenutno je u Sevastopolju na snazi prekid trajektnog prijevoza, javio je Interfax. Vlasti nisu objavile razlog, no agencija podsjeća da se to u više navrata dogodilo, ili zbog napada dronovima ili zbog oluje.
Kijev nikada nije javno preuzeo odgovornost za napade u Rusiji i ukrajinskom teritoriju pod kontrolom Rusije.
Nakon završetka tenderske procedure, danas je u Opštini Tivat potpisan ugovor o završetku preostalih radova na izgradnji saobraćajnice MR2 u Radovićima. Radove će izvoditi novoizabrani izvođač “Bemax” d.o.o. iz Podgorice, a vrijednost ugovora iznosi 1.662.049,11€ sa uračunatim PDV-om. Rok za završetak ugovorenih radova je 48 dana od uvođenja izvođača u posao, a početak radova očekuje se već naredne sedmice.
Nakon potpisivanja ugovora, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, potpredsjednik Jovan Brinić i direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan zajedno sa novim izvođačem obišli su lokaciju budućeg kružnog toka u Radovićima, odakle će početi radovi i koji će buduću MR2 saobraćajnicu spojiti sa prethodno završenom dionicom MR1.
Do sada je u izgradnju MR2 Opština investirala oko 600.000 eura i na tom je projektu završeno oko 50 odsto radova. Zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza, Opština Tivat prošle godine je jednostrano raskinula ugovor sa prvobitnim izvođačem, kompanijom „Civil engineer“.
Saobraćajnica MR2 dužine 605 metara, predstavlja nastavak već izgrađene saobraćajnice MR1 i njen produžetak ka kompleksu projekta Luštica Bay u Radovićima. Planirano je da saobraćajnica prođe jednim dijelom kroz prostor u kojem se razvija pomenuti kompleks i poveže Tivat sa administrativnom granicom prema opštini Herceg Novi. Izgradnjom MR1 i MR2 rasterećuje se regionalni put Tivat – Radovići (obala Đuraševića i Bogišića) i omogućava brz i lak pristup Plavim horizontima, odnosno naselju Luštica Bay.
Izložba slika “Autoportret sagledan kroz prizmu simbola”, umjetnice Rosadne Jušković, biće otvorena u utorak, 25. aprila u 19 časova u Galeriji “Marko K. Gregović”, u Spomen domu “Crvena komuna” u Petrovcu, saopšteno je iz JU Muzeji i galerije Budve.
…”Autoportret sagledan kroz prizmu simbola naziv je triptiha koji predstavlja hronološki praćen tok ciklusa života, preispitujući ljudsko biće i okolinu u kojoj se nalazi kroz različite nivoe postojanja. Riječ je o dvadeset i jednom radu, podijeljenih u tri dijela, koji zajedno čine cjelinu.U idejnom aspketu, triptih je prvenstveno zasnovan na filozofiji, pa nazivi dvadeset i jednog rada potiču iz filozofskog rječnika (latinskog, grčkog i njemačkog porijekla), dok su u praktičnom domenu pojmovi predstavljeni kroz fotografiju i simbole iz različitih oblasti, ali je veoma važna i uloga simbola iz različitih naučnih oblasti, koji upotpunjuju svaki od radova.
Proces stvaranja rada trajao je dvadset i jedan dan, koliko triptih broji radova, pa se isti može smatrati i nekom vrstom vizuelnog dnevnika, zasnovanom na konceptu eksperimentalne prirode”…, dio teksta iz kataloga koji prati izlozbu, autor Rosanda Jušković.
Rosanda Jušković rođena 1985.godine na Cetinju gdje je i završila Srednju Likovnu školu Petar Lubarda, osnovne akademske studije je završila na Fakultetu vizuelnih umjetnosti, Univerzitet Mediteran 2016. godine u Podgorici – studijski program: Dizajn vizuelnih komunikacija. Specijalističke (2019) i magistarske studije (2020) je završila na Fakultetu vizuelnih umjetnosti, Univerzitet Mediteran, Podgorica.
Izložbe:
• Godišnja izložba SLŠ Petar Lubarda, Univerzitet Donja Gorica, 2014.
• Grupna izložba maturskih radova, Nacionalna biblioteka Crne Gore Đurđe Crnojević,
Cetinje 2016.
• Grupna izložba Svjetski dan grafičkog dizajna, Matica crnogorska, ogranak Cetinje 2016 .
• Grupna izložba, Fakulteta vizuelnih umjetnosti, Podgorica 2019.
Hercegnovska kompanija Sea Pioneer Montenegro je, kako su saopštili njeni predstavnici, podnijela Agenciji za zaštitu konkurencije (AZK) inicijativu za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga pomorske pilotaže u Bokokotorskom zalivu.
Iz te kompanije ranije su saopštili da je odluka Vlade da se Sea Pioneeru Montenegro onemogući obavljanje lučke pilotaže na području luke Kotor suprotna Zakonu o zaštiti konkurencije.
Oni su najavili i da će podnijeti krivične prijave protiv direktnih učesnika u rušenju koncesije.
“Naglašavamo da se po Zakonu o zaštiti konkurencije u ovoj situaciji nikome ne može dati ekskluzivitet. To dokazujemo i rješenjem Agencije za zaštitu konkurencije br. 02-UPI-81/67-15, gdje je isključivo utvrđeno da luka Kotor ne može imati ekskluzivitet i na bilo koji način ograničiti ili narušiti konkurenciju”, rekli su tada iz Sea Pioneer Montenegra.
Vlada je na sjednici 13. aprila donijela zadužila Luku Kotor da obavlja usluge pilotaže u Bokokotorskom zalivu, sve do okončanja procedure za dobijanje koncesije.
U Tivtu je sinoć otvoren festival književnosti mladih i za mlade “Razlistavanje” koji se realizuje u okviru obilježavanja Svjetskog dana knjige u organizaciji JU Gradska biblioteka.
Otvarajući festival, direktorica Gradske Biblioteke Vesna Barbić kazala je da je naziv “Razlistavanje” dat u skladu sa godišnjim dobom u kojem se održava ali i sa ambicijom ustanove da ovu manifestaciju dalje razvija.
“Želimo da festival zaživi, bude masovniji i da odnjeguje onakav mladalački duh u Tivtu kakav svi priželjkujemo. Festival je namijenjen prvenstveno mladima sa željom da upotpuni i učini sadržajnijom, ponudu koja se kreira za mlade”, istakla je Barbić.
Na otvaranju festivala održano je književno veče pjesnika Vida Bešlića a sa njim je razgovarala novinarka i kroatistica Valentina Sertić.
Petrinjac Vid Bešlić ovogodišnji je dobitnik nagrade “Goran za mlade pjesnike” koja se od 1977 godine dodjeljuje u sklopu Goranovog proljeća, najvažnije hrvatske pjesničke manifestacije.
Festival Razlistavanje
Mladi pjesnik muzičar i student druge godine glume na razlistavanju se predstavio pjesmama iz nagrađenog rukopisa “Ektoplazma”.
Objašnjavajući zašto je baš ovo naziv koje je odabrao za svoje djelo, Bešlić podsjeća da je ektoplazma po definiciji nevidljiva pojava koja može postati vidljiva i oslobađa se prilikom spiritualnih seansi ali da u njegovom slučaju ima nešto drugačije značenje.
„Ektoplazma u mom kontekstu je pojava koja povezuje prostor, nevidljiva membrana kroz koju prolazim i preobraženje mene kroz kada odlazim iz rodnog mjesta u glavni grad Hrvatske. Ektoplazma je i kontakt sa onostranim budući da je rukopis u jednu ruku gubitak i vrlo je ličan. Stvarajući sami rukopis shvatio sam da je ustvari poezija ektoplazma, ta nevidljiva pojava, ti trenuci koji su savremenom čovjeku nevidljivi a pomoću umjetnosti uspijevamo pronaći te trenutke“.
Festival Razlistavanje
Bešlić kaže da njegovu knjiga možemo posmatrati kao neku vrstu polufikcije ali da je riječ i o svojevrsnom dnevniku odnosno autobiografskom zapisu. Naročito su interesantni bibliski motivi koji se prožimaju kroz autorovo djelo.
„Moj susret sa religijom u zbirci je slojevit. Čini ga sukob sa religijom, odrastanje u religiji i kontakt sa religijom preko pop kulture. Veliki uticaj na moje stvaralaštvo ima američka pop muzika uz koju sam odrastao i koja crpi inspiraciju iz bibliskih priča. Religija je ustvari drugi način za nešto izreći i poslati poruku“ kaže Bešlić.
U okviru programa otvaranja festivala, koji traje do 26. Aprila, na Bistro pjaci na Trgu Magnolija upriličen je koncert grupa „Milky Wave“ iz Tivt i „Čuvarkuća“ iz Osijeka.
U znak sjećanja na nedavno preminulog budvanskog oriđinala Nikolu Vukčevića Krpu, u Budvi je 22. aprila, na Dan planete Zemlje održana prva po redu regata u klasi ILCA i Opštimist, a u organizaciji NVO Feral i novoosnovanog Jedriličarskog sportskog kluba „Galiola“.
Regata je upravo održana pod nazivom „Nikola Vukčević Krpa“ koji je donio prvu jedriličarsku dasku u Budvu i bio začetnik Windsurfing sporta u našoj sredini.
Ovaj sportski događaj poslužio je i kao promocija JK Galiola čiji će osnivači nastojati da jedrenje približe budvanskoj djeci i omladini, budući da Budva, za razliku od većine primorskih gradova, do sada nije imala klub.
Nakon prve regate organizatori očekuju ozbiljnija takmičenja u našem gradu, te se nadaju velikom interesovanju. Naredni koraci biće upotpunjavanje stručnog štaba, nabavka opreme, kao i odabir lokacije za treninge i klupske prostorije.
Podršku NVO Feralu i JK Galiola u organizovanju regate iskazali su JK Delfin, JK Lahor Kotor, JK Jugole Grakalić Herceg Novi i Crnogorski jedriličarski savez, kao i Turistička organizacija Budva i D.O.O. Komunalno Budva, te mnogi privrednici grada.
Iz NVO “Ugostitelji Crne Gore” pozivaju sve zainteresovane državljane Crne Gore da se prijave za sezonske poslove na crnogorkskom primorju.
Turizam je, kako navode iz te nvo, glavna privredna grana naše zemlje, a obzirom na to da se ove godine očekuje dobra sezona već sada je izvjesno da će nam faliti radne snage.
Stoga, “Ugostitelji Crne Gore” oformili su viber grupu koja broji više od 6.000 hiljada članova, a u kojoj se objavljuju slobodna radna mjesta. Oni pozivaju sve zainteresovane da se priključe viber grupi kako bi bili u toku sa oglasima za posao na crnogorkom primorju.
“Treba naglasiti da smo preko naše viber grupe zaposlili više od 2.000 ljudi, takodje pozivamo sve studente i srednjoskolce koji žele da zarade, da se prijave i tako riješe školarinu za narednu godinu. Ne oklijevaj, prijavi se”, poručuju iz ove nvo.
Apeluju na Vladu da, kako navode, na vrijeme riješi probleme sa kojima se na pragu ljetnje sezone suočavaju turistički poslenici.
“Svaki dan je bitan ukoliko želimo dobru sezonu, bolju posjetu i dobru zaradu, jer samo tako možemo računati na nove rekorde kada su u pitanju prihodi od turizma. Pozdravljamo namjeru Vlade da nabavi nove trajekte, jer shvatamo da su i donosioci odluka svjesni da u sezonu ne možemo ući sa trenutnim brojem plovila. Trajekti koji trenutno operišu ne mogu odgovoriti zadatatku, kamoli tokom ljetnjih mjeseci, kada se očekuje veliki priliv gostuju i posjetilaca. Gužve, redovi i čekanja na trejekt je slika koja ne smije više da se ponovi, posebno ne u špicu sezone. Ne zanima nas politika, već nam je glavni cilj da ovu sezonu dočekamo što spreminije, jer svi smo svjesni koliko dobra posjeta i dobra sezona znače za ekonomiju i finansije Crne Gore”, navode u saopštenju.
Prema njihovim riječima, s obzirom da još nemamo povezanost auto-putem, na dobru posjetu najviše utiče i avio-konekcije, posebno iz država čiji građani kao destinaciju za ljetnji odmor biraju upravno Crnu Goriu.
“Apelujemo na Vladu da uzme u razmatranje modele u cilju obezbjedjivanja povoljnijih karata preko državne avio kompanije posebno prema zemljama regiona, iz kojih nam dolazi najveći broj gostiju. Cijena avio karata je jako važan faktor prilikom odabira destinacije za ljetovanja i vjerujemo da bi niže cijene doprinijele još većoj posjeti, čime bi Crna Gora postala konkurentija turistička destinacija.
Sigurni smo da niko u Crnoj Gori, kako Vlada, tako i turistički poslenici ne bi volio da izgubi ona tradicionalna tržišta, kao što je tržište Regiona. Zbog toga bi trebalo razmisliti o ponudi koja bi podrazumijevala cijenu povratne karte od pedestak eura za tržište Srbije odakle godinama unazad imamo najviše gostijiju. Takođe, nužno je povećati broj letova na relaciji Beograd-Podgorica kao i Beograd-Tivat. Treba naglasiti da je ova destinacija najskuplja u Evropi, npr. do Zagreba, Budimpešte, Milana povratne karte su 30-50 eura. Tražimo ukidanje monopola na ovoj destinaciji jer sa ovakvom poslovnom politikom najviše štete trpe gradjani Srbije i Crne Gore”, zaključuju “Ugostitelji Crne Gore”.
Kako navode, vjeruju da su puni avioni u interesu kako naciolane avio-kompanije, tako i Vlade, te da bi uvođenje sezonskih linija i prmotivnih cijane karata svima išlo u korist.
Time bi, zaključuju, multiplikator bio mnogo veći za punjenje budzeta a naša destinacija mnogo pristupačnija.
