Crna Gora danas obilježava Dan nezavisnosti i 16 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Dan državnosti
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je u u povodu 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore, da ta zemlja nepokolebljivo stoji na evropskom putu i danas je uvažena članica NATO-a.
Crna Gora u subotu obilježava Dan nezavisnosti 16 godina od kada je na nakon referenduma napustila državnu zajednicu sa Srbijom i obnovila samostalnost.
Đukanović je u čestitki rekao da u Crnoj Gori sve više građana uviđa važnost pobjede na referendumu 2006. godine.
“Razvoj situacije u Crnoj Gori, kao i regionalni i međunarodni kontekst potvrđuju koliko je bila vizionarska odluka o obnovi države. I koliko je važno, posebno u ovako turbulentnim vremenima, što kormilo upravljanja državom imamo u svojim rukama”, istaknuo je Đukanović.
Foto Vlada CG
Crna Gora, već uvažena članica NATO, nepokolebljivo stoji na evropskom putu, rekao je.
Premijer Dritan Abazović poručio je s prijema koji je organizovao u povodu Dana nezavisnosti da se nakon 16 godina treba zapitati je li učinjeno dovoljno da se Crna Gora osnaži i učini prihvatljivom za sve.
“Naša intencija je da ovaj dan slave svi građani i građanke naše države, bez obzira kako su glasali prije šesnaest godina, kako se izjašnjavaju i kom se Bogu mole…. Tvrdim da bez svih vas nema ni pomirene i razvijene Crne Gore”, istaknuo je Abazović.
Zato, poručio je crnogorski premijer, ne smijemo dozvoliti da nepoštovanje drugačijeg mišljenja proizvodi polarizaciju unutar društva, odbojnost prema državi i njezinim simbolima.
Foto Vlada CG
“Tome moramo stati na kraj jer nema većeg protivnika prosperitetnu i bogatstvu Crne Gore od umjetnih podjela u društva”, rekao je Abazović.
Na referendumu održanom 2006. godine je, prema službenim rezultatima, glasalo 419.240 stanovnika Crne Gore, ili 86,5 posto od ukupnog broja birača.
Neovisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 posto građana Crne Gore koji su izašli na referendum, a za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo je 185.002 ili 44,5 posto.
Gradska muzika Kotor 1842. obilježila je u petak 180 godina postojanja, promenadnim koncertom ulicama Starog grada, svečanom Skupštinom u crkvi Svetog Duha i izložbom “180 godina Gradske muzike Kotor” u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.
Brojni turisti i Kotorani dugotrajnim aplauzom pozdravili su Gradsku muziku Kotor koju je u promenadnom koncertu ulicama grada predvodio kapelnik Dario Krivokapić.
„Na današnji dan prije 180 godina Gradska muzika Kotor podnjela je zahtjev Austrougarskim vlastima da dozvoli registraciju ovog orkestra. Dakle, Gradska muzika Kotor osnovana je samo dva mjeseca nakon Bečke filharmonije“ – kazao je predsjednik Upravnog odbora orkestra, Vladimir Begović u uvodnoj riječi na svečanoj skupštini.
On je podsjetio na brojne generacije muzičara koje su prošle kroz ovaj orkestar, kojima je odata počast minutom ćutanja.
„Izgradnja dobrih međuljudskih odnosa, ljubav, jedna pozitivna energija, poštovanje, temelj su ove Gradaske muzike i mislim da smo to u potpunosti do sada gradili, izgradili i postigli. Zadatak svih nas je bio i ostao da održimo orkestar, jer on zavisi od svih vas, Kotora, Crne Gore i svih ljudi koji mogu da na bilo koji način da pomognu Gradskoj muzici Kotor“ – poručio je Begović.
180 godina Gradske muzike Kotor
Begović je posebno pozdravio i zahvalio se jedinom počasnom članu Gradske muzike Kotor, Nikoli Konjeviću koji je 2000. godine kao predsjednik Opštine Kotor imao razumijevanja i napravio fantastičan napor te pomogao da se nabave nove uniforme i stvore elementarni uslovi za rad, što je bila prekretnica u očuvanju ove institucije.
Opštini Kotor dodijeljena je zlatna plaketa u ime dugogodišnje podrške.
„Nadam se da će u budućnosti naša država i grad pronaći način da Gradsku muziku Kotor, kao i Bokeljsku Mornaricu i SPD „Jedinstvo“, pravno i formalno prepozna kao instituciju dugog trajanja i velike tradicije i da ne budu NVU već institucije koje je država prepoznala“ – kazao je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
180 godina Gradske muzike Kotor
Plakete za dugogodišnju uspješnu saradnju i podršku u radu dodijeljene su Turističkoj organizaciji Kotor, Rotari klubu Kotor, Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, Muzičkoj školi “Vida Matjan” Kotor, NVO Karampana, i muzičaru Slobodanu Čelanoviću iz Tivta.
Zahvalnice su dodijeljene Ministarstvu kulture, klapama Bisernice Boke i Inkanto, Srpskom pjevačkom društvu “Jedinstvo”, Gradskom horu Nikola Đurković, Biskupskom ordinarijatu Kotor, KotorArt-u, preduzeću “Luka Kotor”, kustos Pomorskog muzeja i autor izložbe o Gradskoj muzici Iliji Mlinareviću, Kotoraninu Zvijezdanu Šantiću, Krstu Vuloviću, Glazbeno prosvjetnom društvu Tivat, Gradskoj muzici Budva, Gradskoj muzici i mažoretkama Herceg Novi, Mjesnoj muzici Đenovići, Radio “Kotoru”, portalu “Boka News” i drugima.
Gradska muzika je na Skupštini odsvirala “Marš Dobrota” Antona Kopitovića.
Izložbu “180 godina Gradske muzike Kotor” u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore otvorio je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
180 godina Gradske muzike Kotor
„Orkestar je kroz ova skoro dva vijeka mijenjao imena, način organizovanja, ali svo vrijeme bio ono što je i danas Gradska muzika ovoga grada i građana koji ovdje žive. Večerašnja izložba nije samo hronika jednog orkestra, izložba Gradske muzike je hronika našeg grada.“ – kazao je Vladimir Jokić.
Fešta se nastavila na trgu ispred prostorija Gradske muzike u Starom gradu
/M.M/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija .
Na samo šezdesetak kilometara od gradova u Boki Kotorskoj i pet kilometara od Cetinja, prvo speleološko nalazište u Crnoj Gori namijenjeno za turističke posjete, Lipska pećina, otvorena je za posjetioce.
Nikada se nije ni krila, vjekovima je bila na istom mjestu. Za Lipsku pećinu se znalo od davnina, a posebno su na nju bili ponosni mještani sela Lipa Dobrska. Za vrijeme austrijske okupacije, početkom XX vijeka, austrijski vojnici su proširili ulaz dižući u vazduh kamenje koje ga je zaklanjalo. Ciljevi su bili strateški, a razlog je bila potreba za pitkom vodom. Pećina je plijenila ljepotom i bogatstvom ukrasa, a posebnu pažnju su joj poklanjali Petar II Petrović Njegoš i kralj Nikola I.
Lipska pećina – foto Boka News
Na putu od Prijestonice prema Podgorici, skreće se desno, starim putem, pored poznatog restorana “Belvedre” i stiže na novouređeni plato- parking sa objektima, restoranom, suvenirnicom, uredom za prodaju karata. Mali voz polazi tačno na vrijeme u određenim terminima i vozi vas nekih osamsto metra do ulaza u Lipsku pećinu. Tura traje oko četrdeset minuta. Prolazite kroz ledene dvorane, od kojih je najljepša Njegoševa, susrećući se usput, sa neobičnim ledenim ukrasima. Možete vidjeti: totem, ledeni slap, orgulje, malu kapelicu… i to sve, vajano sigurnom rukom prirode, koja dugi niz godina oblikuje stalaktite i stalagmite.
Samo 21. maja popust na Pećinsku turu
Vodiči na nekoliko jezika daju objašnjenja. Prvo ulazite u tunel koji vodi u podzemni svijet. Već na vratima vas dočekuje prilično jak vjetar i znatna razlika u temperaturi. Temperatura u pećini je između 10-12 stepeni. Prekrasne bravure netaknute prirode u dužini od 2,5 km, nude jedinstven i neponovljiv doživljaj.
Posjetioci osnovnog paketa obilaze nekih četiristo metara pećine, sedamdeset metara ispod zemlje, prolazeći osvijetljenim, besprekorno uređenim stazama, uz dobru ventilaciju. Kada završite ovo putovanje i ponovo se vratite na svjetlo dana, sve što ste vidjeli čini vam se nestvarnim i čudesnim.
Turistički poslenici su zadovoljni posjetom turista, ali nijesu ponudom radne snage. I pored povećanja sezonskih plata, koje se kreću od 50 eura na dan za pica majstora do 800 eura mjesečno za konobare sa plaćenim stanom i hranom, vlasnici turističkih objekata teško da mogu naći radnike. Sagovornici kažu da sezonci iz drugih gradova još nijesu počeli da dolaze, a da ih naši ucjenjuju, piše Pobjeda.
Plate
U oglasima kuvarima nude plate od 1.200 eura nagore, barmenima sada od 800 do 900 eura, konobarima 700 eura, koliko su poslodavci spremni da plate i pomoćnog kuvara. Uz to idu plaćen smještaj i hrana. U luksuznijim odmaralištima cijene rada su osjetno veće, ali i pored toga domaće radne snage nema, pa se poslodavci sve više interesuju za radnike iz Kine, Filipina, Meksika…
– Naši traže plate kao u Hrvatskoj, a mi im to ne možemo dati. Turisti koji imaju para idu u rizorte i hotele, kod nas popiju kafu, limunadu i to je to. Nemamo toliku zaradu da bi dali veće plate – kaže jedan od vlasnika plažnih barova i dodaje da u Hrvatskoj već ima radnika iz Nigerije, Afrike do Filipina Meksika, Tajlanda…
– Čuo sam da će i kod nas početi dolaziti čak i iz Nepala, Šri Lanke… – kazao je Pobjedi jedan od vlasnika hotela u Budvi. Petar Golubović, direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, kaže da su plate sezoncima, zahvaljujući povećanju minimalca, znatno više nego prethodnih godina.
– U određenim ugostiteljskim objektima značajno su uvećane zarade za pozicije koje ne traže visok nivo kvalifikacije. Plate za pozicije koje traže određene vještine, npr. pica majstor, barmen i sl, su veće, ali opet zavise od poslodavca do poslodavca – tvrdi Golubović i ističe da se kvalitetni i kvalifikovani radnici iz naše zemlje često odlučuju za sezonske poslove u Hrvatskoj zbog značajno viših plata, ali i uslova rada.
– Imati slobodan dan kao sezonski radnik u nekom plažnom baru ili restoranu je kod nas rijetka pojava, a u Hrvatskoj se podrazumijeva – poručuje Golubović.
Milica Kraljević iz digitalne platforma zaposli.me kazala je Pobjedi da je interesovanje za sezonsku radnu snagu očekivano veliko i da je ove godine krenulo još u februaru i martu.
– U skladu sa povećanim minimalcem povećane su i plate u ugostiteljstvu, a poslodavci nude i druge benefite koji čine značajne faktore kada je u pitanju odabir sezonskog posla – kaže Kljajević i ističe da plate zavise od spremnosti poslodavaca da ulože u radnu snagu.
Ponuda
– U svakom slučaju, ponuda na našem tržištu postoji. Zavisno od ličnih preferencija i zahtjeva, kandidatati odlučuju hoće li raditi u Crnoj Gori, Hrvatskoj, ići u studentske razmjene u Americi ili otići u neku sasvim drugi zemlju… – navodi Kraljević.
Aleksandra Milićević sa digitalne platforme prekoveze.me kaže da je obradovalo saznanje da se poslodavci uglavnom pridržavaju povećanja minimalca, tako da su i plate dosta konkurentne u odnosu na regionalna tržišta.
– Konobari i kuvari su najtraženiji, a plate su u skladu s tim – kazala je Milićević i naglasila da ponuda na našem tržištu i te kako postoji, s tim što je pitanje koliko su kandidati kvalifikovani za pojedine pozicije.
– Treba dodatno raditi na usavršavanju radne snage iz oblasti ugostiteljstva npr. angažovati mentore, sprovoditi prakse i sl – naglašava Milićević dodajući da ima i kandidata koji odlaze u Hrvatsku i druge zemlje.
– Saznali smo da nije uvijek presudna plata, već da motiv nalaze i u drugim benefitima – tvrdi Milićević i objašnjava da su, na primjer, radnici sa bogatim radnim iskustvom u poziciji da ispregovaraju i bolje uslove, što se tiče plate i drugih benefita (obezbijeđeni hrana i smještaj, dodatne obuke, prakse itd)
Golubović: Poslodavci koji nijesu korektni prema radnicima štete sebi
Petar Golubović ističe da je korektnost poslodavca od slučaja do slučaja.
– Generalno, poslodavci koji nijesu korektni prema zaposlenima direktno štete svom biznisu, jer je onda nekorektnost radnika uzročno posljedična stvar – kazao je Golubović.
Kuvari
Hrvatskoj nedostaje 35.000 sezonaca
Od 150.000 radnika koji su potrebni Hrvatskoj za predstojeću ljetnju sezonu, trenutno ih, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, fali između 30.000 i 35.000.
Iako je Hrvatska zakonski regulisala angažman sezonskih radnika, mnogi sezonci sa tržišta radne snage se odlučuju da odu u inostranstvo, iako ni plate nijesu male.
Primjera radi, plata kuvara kreće od 2.000 do 2.500 eura, konobara oko 1.000 eura plus bakšiš, a ostali pomoćni radnici mogu da očekuju plate do 1.000 eura. Uz to gotovo svi poslodavci nude smještaj, a veliki broj i hranu za sezonce.
Italiji fali 250 hiljada radnika
Italija se suočava sa sličnim problemom kao i zemlje regiona. Italijani su sve manje zainteresovani za bilo kakav rad, pa čak i sezonski jer kako kažu mnogi poslovi su previše naporni i malo plaćeni. Samo u turizmu, prema riječima resornog ministra Masima Garavalje, ove godine fali 250.000 radnika i sve je teže pronaći konobare, kuvare, recepcionere i ostalo osoblje. Italijanima fali ove godine i berača voća, fizikalaca, portira, stolara, čistačica i čistača, građevinskih radnika, majstora itd.
Maturanti srednje škole „Ivan Goran Kovačić“, njih 180, danas su u centru Herceg Novog plesali kvadril. Tačno u podne, uz zvuke Štrausove opere „Slijepi miš“, oni su sa vršnjacima iz drugih evropskih zemalja pokušali da obore Ginisov rekord u najmasovnijem sinhronizovanom plesu.
„Ples novskih maturanata predstavlja pravu manifestaciju ljepote i snage sa kojom Herceg Novi korača ka budućnosti“, poručio je sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Vasilije Ćuković, pozdravljajući maturante, profesore, roditelje i druge brojne građane okupljene na Trgu Nikole Đurkovića. On je iskazao radost što se, nakon pauze izazvane pandemijom, nastavlja tradicija organizacije plesa koji pod Torom okuplja novsku mladost.
„Drage Novljanke i Novljani, naša je želja da vas uvijek prate radost i osmjesi kojima ste danas osvojili srce svoga grada. Neka ritam vašeg života bude energičan i optimističan kao današnji kvadril“, poručio je Ćuković.
Čestitajući maturantima, poželio im je uspjeh uz poruku: „Ako odlučite da ostanete u Herceg Novom, vjerujemo da ćete nam pomoći da ovaj grad učinimo još ljepšim mjestom za život i odrastanje. Ako izaberete da školovanje nastavite negdje drugo, nadamo se da ćete uvijek sa ponosom isticati da dolazite iz Herceg Novog“.
Novski maturanti plesali kvadril
Mlade Novljanke i Novljani su plesom označili kraj srednje škole, ali i pokazali, „kakva je generacija stasala i na koga će sjutra Herceg Novi biti ponosan“, kazale su voditeljke programa, maturantkinje Mia Mrkaić i Vanja Vlahović.
Novski maturanti kvadril plešu od 2008. godine, kada su sa maturantima iz brojnih zemalja i zvanično oborili Ginisov rekord u najmasovnijem sinhronizovanom plesu na svijetu. Ples maturanata organizovala je Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ uz podršku Opštine Herceg Novi.
U posljednja 24 sata registrovan je 61 novi slučaj koronavirusa. Od jučerašnjeg presjeka nije bilo preminulih od posljedica virusa korona, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se 78 pacijenata, a trenutno oboljelih u Crnoj Gori je 540.
Kajaci koji su nabavljeni u okviru Nautica CBC projekta, sufinansiranog sredstvima ERDF i IPA II fondova Evropske unije, prvenstveno će ovog ljeta biti dostupni nautičkim turistima sa svrhom unaprijeđenja nautičke ponude Kotora, ali i studentima Pomorskog fakulteta Kotor u okviru praktičnog dijela nastave.
Profesori Pomorskog fakulteta iz Kotora su sa studentima sva tri studijska programa, Nautika i pomorski saobraćaj, Pomorska elektrotehnika i Brodomašinstvo realizovali su u srijedu 18. maja praktičnu nastavu u vidu vožnje kajaka zalivom, nakon čega studenti nijesu krili zadovoljstvo.
Osnovni cilj projekta Nautica CBC je ojačati, diverzifikovati i integrisati prekograničnu turističku ponudu unutar Programa kroz razvoj novog turističkog proizvoda i usvajanje novih znanja i sektorskih vještina.
U sklopu projekta razvija se inovativna mobilna aplikacija za nautičare i turiste bez automobila.
Foto Pomorski fakultet Kotor
Jedna od najvažnijih aktivnosti je poboljšanje turističke infrastrukture za nautički turizam i turizam bez automobila u Kotoru (CG) i Starom Gradu (HR), kupovinom opreme, kao i razvoj i promocija tradicionalne gastronomije na prekograničnom području putem digitalne interaktivne kuharice „Okus tradicije“, koja će biti dio zajedničke mobilne aplikacije za nautičke turiste „NAUTICA CBC“.
Herceg Novi će biti domaćin za šest dječjih horova iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine u okviru novog festivala “Pored mora, pjevati se mora”, koji će okupiti više od 200 mališana uzrasta od 6 do 12 godina. Prvi festivalski susret dječjih amaterskih horova biće održan 29. maja u Dvorani Park, sa početkom u 19 časova, a ulaz će biti slobodan, saopštili su organizatori Sekretarijat za kulturu i obrazovanje i Turistička organizacija Herceg Novi na današnjoj konferenciji za novinare.
Kako je istakla sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Ana Zambelić Pištalo, radi se o organizaciji manifestacije na osnovu istraživanja kulturnih praksi i potreba stanovnika Herceg Novog, koje je realizovano tokom prethodne godine.
-Dobili smo povratnu informaciju u kojim segmentima Novljani prepoznaju da bi određene programe trebalo unaprijediti i koje programe organizovati. U tom kontekstu, odlučili smo da krajem maja organizujemo manifestaciju u čijem će fokusu biti djeca i mladi. S obzirom da je 2022. godina posvećena mladima, mi ćemo i u avgustu organizovati određena dešavanja koja su posvećena upravo toj starosnoj grupi, istakla je Zambelić Pištalo i dodala da će za novu manifestaciju “Pored mora, pjevati se mora” u naš grad, uz domaće “Cvrkutiće”, doći dječji horovi Beograda (“Dečji kulturni centar Beograd), Podgorice (“Zvjezdice”), Sombora (“Šareni vokali”), Trebinja (“Bubamarac”), Sremske Mitrovice (“Vivak”) i Nikšića (OŠ “Milija Nikčević”).
Zambelić Pištalo je posebnu zahvalnost istakla Turističkoj organizaciji Herceg Novog i koordinatorkama manifestacije Lidiji Ivanović i Jeleni Jakšić, koji su svesrdno radili i dali podršku da koncept manifestacije bude osmišljen na ovaj način.
Organizatori se nadaju da će ovaj festival postati još jedna tradicija Herceg Novog, a kako je istakao direktor TOHN, Đorđe Stanojlović, upravo ovakve manifestacije predstavljaju nešto čemu treba težiti i u narednom periodu, kako bi se Herceg Novi dodatno promovisao kao „child friendly“ i „family friendly“ destinacija za sve potencijalne goste.
-Šta je ljepše i svrsishodnije od jednog ovakog festivala i manifestacije koja širi radost pjesmom i okupljanjem ovolikog broja djece i njihovih mentora sa svih destinacija širom našeg regiona? To je i gradu i nama kao organizatorima na ponos i nadamo se da će ovaj susret dječjih horova postati tradicija i neizostavna stvar kada se turisti opredijeljuju za Herceg Novi kao destinaciju za odmor, poručio je Stanojlović.
„Pored mora, pjevati se mora“ će voditi hercegnovski glumac Danilo Babović, a festival ima i svoju himnu, inspirisanu pjesmom „Himna primorska“, koju je napisao Novljanin Petar Peco Kraljević. Iako nas je Petar napustio prošle godine u 52. godini, Herceg Novi će pamtiti i njegovati sjećanje na ovog muzičkog virtuoza na možda i najljepši mogući način.
Pored mora, pjevati se mora
-Ova pjesma je dokaz da ćemo se Petra svi uvijek sjećati onakvog kakav je bio i samim tim zadržati njegov karakter među nama. Taj multiinstrumentalac raskošnog talenta, razbarušenog karaktera, šarma i kreativnog nemira, pun duhovitsti i orginalnosti, najviše podsjeća na opis djeteta koje voli da pjeva, koje voli muziku i svoj grad. Takav je upravo bio naš Petar Kraljević, istakla je koordinatorka festivala i dirigentica dječjeg hora „Cvrkutići“, Lidija Ivanović.
Muzika i tekst himne prolagođeni su djeci, profesor Đuro Poznanović potpisuje muzički aranžman, profesor Stevan Tomašević snimanje i produkciju, a vokale upravo mališani iz „Cvrkutića“.
Aerodromi Crne Gore će 2022. godinu, kako se nadamo, završiti boljim poslovnim rezultatom u odnosu na prošlu, očekuje zamjenik izvršnog direktora kompanije, Petar Radulović. Kako je najavio, na aerodromima u Tivtu i Podgorici ovog ljeta će biti 25 novih rotacija.
Radulović je podsjetio na prva četiri mjeseca koja su ohrabrujuća, s obzirom na to da je zabilježen rast u broju putnika u odnosu na 2021. godinu za 200%, a da je broj opsluženih vazuhoplova veći za 100%.
Da će dinamika vazdušnog saobraćaja biti intenzivnija ukazuju i najave letova za IATA ljetnu sezonu 2022. godine. Prema riječima Radulovića, u narednih mjesec i po Crna Gora će preko aerodorma biti povezana sa 25 svjetskih destinacija.
– Shodno činjenici da se približava sezona, na piste Aerodroma Crne Gore slijetaće turisti sa svih krajeva svijeta. Destinacije sa kojih ćemo dočekivati putnike u Podgorici su Almati, Katovice, Milano, Luksemburg, Poznanj, Jerevan, Paradubice i Tel Aviv, a u Tivtu su to Štutgart, Kopenhagen, Stokholm, Rijad, Oslo, Helsinki, Ženeva, Ljubljana, Prag, Banjaluka, Bratislava, Minhen, Frankfurt, Kraljevo, Niš i Viljnus – rekao je Radulović.
Precizirao je da su od toga nove destinacije Tel Aviv, Paradubice, Jerevan, Poznanj na aerodromu Podgorica i Rijad, Kraljevo, Prag na aerodromu Tivat. Radulović je napomenuo da je Crna Gora trenutno, preko aerodroma u Podgorici, povezana sa 33 destinacije, a preko Tivta sa čak 35.
– Ostajemo ključna karika razvoja crnogorskog turizma i privrede – kazao je Radulović.
Iz Aerodroma su saopštili, da će od 1. juna, Air Astana letjeti na relaciji Almati-Podgorica od dva do tri puta nedjeljno, a već od 4. juna, ova kompanija realizovaće i četiri leta sedmično.
Od 2. juna Lot Polish Airlines, koji od ranije saobraća od Varšave do Podgorice i to pet puta nedjeljno, uvodi još jedan let iz glavnog grada Poljske. Osim Lot Polish Airlines-a, već od 16. juna, iz Varšave i Katovica ka Podgorici, letjeće i Wizz Air.
Upravo će Wizz Air od 2. juna otvoriti i liniju iz Milana ka Podgorici, a mjesec kasnije, dakle od 2. jula, kompanija Luxair saobraćaće iz Luksemburga ka Podgorici.
Takođe, u toku je usaglašavanje u vezi sa letovima kompanije Enter Air koja bi od 2. juna trebalo da leti na liniji Poznanj-Podgorica.
– Prema najavama, crnogorski nacionalni avio prevoznik, ToMontenegro će od 3. juna letjeti iz Jerevana, od 4. jula iz češkog grada Pardubice a od maja i iz Tel Aviva ka Podgorici – navodi se u saopštenju Aerodroma.
Prema najavama za Tivat, od 1. juna se očekuju letovi kompanije Flynas iz Rijada i Norwegian international iz Helsinkija. Već od 4. juna uslijediće letovi Lufthanse iz Minhena, a od 15. maja i iz Frankfurta.
– Od 5. juna je najavljeno da će Eurowings letjeti iz Štutgarta, SAS od 25. juna iz Kopenhagena, a od 28. juna i iz Stokholma – naveli su.
Kompanija Norwegian shuttle najavila je letove iz Osla od 17. juna, a EasyJet od 29. juna planira letove iz Ženeve.
– Letove iz Ljubljane ka Tivtu od 13. juna najavio je ToMontenegro, dok od 18. juna otvaraju liniju iz Praga, a od 15. juna i iz Banjaluke. Air Montenegro će, takođe, od 30. juna letjeti i iz Bratislave za Tivat – dodalo su.
Od 15. juna na aerodrom u Tivtu slijetaće i avioni kompanije Air Serbia iz Kraljeva i Niša.
– Očekuje se da UAB AVION EXPRESS od 9. juna saobraća iz Viljnusa, dok je Turkish Airlines najavio da će od 11. juna uvesti liniju iz Istanbula za Tivat – zaključuju iz Aerodroma.
