Slovenska turistička odredišta očekuju ove godine više hrvatskih turista nego u prethodne dvije pandemijske godine te priželjkuju povratak na brojke iz 2019., čemu su blizu, istaknuto je na okupljanju slovenskih i hrvatskih turističkih poslovnih subjekata u Zagrebu.
Riječ je o tradicionalnom (višegodišnjem) zagrebačkom poslovnom okupljanju slovenskih i hrvatskih turističkih partnera uoči sezone, na kojemu je u organizaciji tvrtke/portala Relaxino ovog tjedna svoje ponude predstavilo više od 30 slovenskih destinacija, hotela, skijališta i drugih, kao i Udruženje slovenskih termi.
– Nadamo se da će otvaranje granica potaknuti hrvatske turiste da se u velikom broju odluče posjetiti slovenske destinacije ove godine, poručila je na okupljanju zamjenica slovenskog veleposlanika u Hrvatskoj Jožica Bračun Bokor.
Livija Kovač Kostantinovič iz Slovenske turističke organizacije (STO) naglasila je, pak, da je već prošla, 2021. godina u odnosu na tešku pandemijsku 2020. slovenskom turizmu donijela bolje rezultate, ali uz još 30 posto manje dolazaka turista nego u 2019., te da je 2022. počela bolje.
– U 2022., od siječnja do kraja ožujka, zaostatak za 2019. već je smanjen na 20 posto, što je razlog za optimizam i nadu da će ova godina biti bolja te da će se brojke vratiti na one iz zadnje predpandemijske godine, a kada se to postigne, idući cilj je rast te novim ponudama s fokusom na aktivni turizam privući različite ciljane skupine turista, pa i iz Hrvatske, kazala je Kovač Konstatinovič.
Na okupljanju je istaknuto i da Slovenija, kao zelena i održiva destinacija, može puno ponuditi turistima, kao i da se hrvatski građani najčešće odlučuju za odmor u slovenskim planinskim destinacijama, dosta posjećuju i Ljubljanu, Bled te su već godinama u top pet tržišta s kojih najviše posjećuju slovenske terme i zimi i ljeti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je pretvorila istočnu regiju Donbas u “pakao” dok tamo bjesne intenzivne borbe, javlja BBC u petak.
“Regija Odese pod stalnim je udarima kao i gradovi središnje Ukrajine. Donbas je u potpunosti uništen”, rekao je Zelenski u svom obraćanju iz Kijeva u noći na petak.
“Za sve ovo Rusija nema i ne može imati vojnog objašnjenja. Ovo je namjeran i kriminalan pokušaj da se ubije što više Ukrajinaca. Da se uništi što više kuća, društvenih objekata i poduzeća”, rekao je ukrajinski predsjednik.
Ukrajinsko ministarstvo obrane je u četvrtak optužilo Rusiju jačanje svojih napada u Donbasu i sprečavanje civila da pobjegnu.
Pronađena su mrtva tri člana posade talijanskog tegljača “Franco P”, koji je prošle noći nestao u Jadranskome moru, a nastavlja se akcija traganja za još dvoje članova posade, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Ministarstvo je primilo izvještaj od Središnjice za traganje i spašavanje na moru – MRCC Rijeka, koja nastavlja koordiniranu akcija traganja u suradnji s MRCC Roma.
Na talijanskom tegljaču bilo je šest članova posade, a spašen je zapovjednik broda.
“‘Franco P’ u teglju je imao pomoćni objekt ‘AD3’, na kojem se nalazilo 12 osoba, koje nisu bile ugrožene, a akciju zbrinjavanja teglenice preuzeo je MRSC Bari i trenutno se nalazi u vodama pod jurisdikcijom MRCC Roma”, navodi se u priopćenju.
U akciju traganja i spašavanja bili su uključeni hrvatska i talijanska obalna straža, Lučka kapetanija Dubrovnik, brod Jadroplova „Split“ te pet brodova koji su bili u blizini – jahta „Anna“, teretni brod „Comanche“, tegljač „Paul“ te tankeri „Astrea“ i „Crown 2“.
Potraga se nastavlja zrakoplovom i brodom Obalne straže Talijanske Republike i brodom „Danče“ Lučke kapetanije Dubrovnik. Brod „Omiš“ Obalne straže Republike Hrvatske na putu je prema području na kojem traje potraga.
Inače, kako je prije izvijestio MORH, u potragu za nestalim članovima posade talijanskog tegljača “Franco P” uključio se, uz obalni ophodni brod OOB-31 “Omiš”, i avion Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva Pilatus PC-9M.
Gradska muzika Kotor povodom jubileja – 180 godina postojanja organizuje danas (petak, 20. maj) niz događaja.
Program proslave Dana Gradske muzike Kotor počinje u 19 sati promenadnim koncertom ulicama Starog grada.
U 20 sati u crkvi Svetog Duha planirana je svečana sjednica, a u 21 sat u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor biće otvorena izložba “180 godina Gradske muzike Kotor”.
“I dok bi Budva trebala da slavi i uđe sa bogatim kulturnoumjetničkim programom i punim ugostiteljskim lokalima u susret drzavnim praznicima, turiste i posjetioce ce dočekati haos, prouzrokovan zloupotrebama, nemarom i neradom čovjeka koji vodi Budvu a u njoj ne živi, jer se vjerovatno svojih postupaka i sam stidi. Nakon današnjeg odbijanja predloženih odluka predsjednika Opstine Budva Marka Carevica od strane povjerenika u SO Budva potpuno logican slijed događaja od strane povjerenika je da Carević bude smjenjen”, saopštio je predsjednik budvanske URE Blažo Rađenović.
Kako je kazao, pored neusvajanja Odluka predsjednika Opštine, uslijedila su neusvajanja programa rada i finansijskih planova u dva preduzeća a time i stekli uslovi za razriješenje UO i menadžmenta u tim preduzećima.
“Posebno imajući u vidu da smo u turističku sezonu ušli bez riješavanja gorućih problema kad je u pitanju kanalizaciona i vodovodna mreža, gubici na vodovodnoj mreži i izlivanje kanalizacije na petrovačkoj plaži. I kroz ovakav pristup od strane Carevića ali i preduzeća jasno se da zaključiti da smo u Budvi dobili zamjenu, a ne istinske promjene, jer je sve ostalo isto samo su drugi akteri. Očekujemo da Vladini povjerenici promtno reaguju i time opravdaju ulogu koju im je Vlada povjerila, kako šteta po građane ne bi bila višemilionska a poslijedice dalekosežnije”, zaključio je Rađenović.
Samohrana majka dvoje djece, Jelena Vasić iz Tivta, praktično je odbijena je na konkursu Aerodroma Crne Gore (ACG) za prijem sezonske radne snage na aerodromu Tivat iako se na oglas prijavilo više nego duplo manje kandidata od traženogh broja izvršilaca, te iako Vasić za sobom već ima višegodišnje iskustvo rada u toj vazdupnoj luci.
Ona naime, više od šest godina sezonski ili sa kraćim prekidima, radi kao spremačica na aerodromu Tiuvat gdje su inače, prethodno već radili njen pokojni otac i majka. Pri tome je Vasić svojevremeno akumulirala dvije godione idva mjesece neprekidnutog radnog angažovanja na određeno vrijeme, čime je ispunila i nadmašila tada važeći zakonski uslov čpo kome je poslodavac- ACG nejn radni angažman morao da pretvori u stalno zaposlenje, odnosno da sa Vasićevom potpiše ugovor o radu na nedodređeno vrijeme. To se međšutim, nije desilo pa je Vasić lani, smatrajući da su joj uskraćena prava iz radnih odnosa, tužila tu firmu.
U međuvremenu, ACG su 30.marta raspisali oglas za sezonsko angaživanje radne snage na aerodromu Tivat za ljeto 2022. a kojim je, između ostaloga, oglašeno i 25 slobodnih radnih mjesta za spremačice. Na oglas se prijavila i Vasić koja za sobom već ima višegodišnje radno iskustvo na upravo na tim pozicijama na tivatskom aerodromu, završila je sve neophodne obuke i posjeduje sve licence koje su joj potrebne za rad na području na kojem važe pojačane bezbjedonosne mjere kakvi su aerodromi i granilnmi prelazi. Iako se od traženih 25 na oglas prijavilo samo 12 kandidatkinja ukljulujući i Vasićevu, uptrava aerodroma Tivat je na razgovor za dobijanje posla pozvala njih 11, ali ne i svoju dosadašnju dugogodišnju sezonsku radnicu. Na Vasićkin rad i odnos prema poslu i obvavezama inače, nikada ranije nije bilo nikakvih promjedbi, već je naprotiv, ona pohvaljivana za svoje zalaganje i rezultate rada.
“Tužno je i žalosno da se uprava firme na ovaj način odnosi prema ženi koja je samohrana majka i kojoj je taj manje-više neprekinuti višegodišnji radni angažman na aerodormu Tivat bio odnova egzistencije njene porodice. Nekorektno je da se preko 45 dana od raspisivanja oglasa ona ne poziva na razgovor za posao koji je do sada uvijek odgovorno i savjenso radila, samo zbog toga što je u međuvremenu podnijela tužbu protiv poslodavca za koga smatra da ju je uskratio u njenim već stečenim pravima. Posebno je ovakav postupak ACG neshvatljiv u siutuaciji kada je i sam menadžment firme svjestan da imamo velikih problema sa obezbjeđivanjem nedostajuće sezonske radne snage na pojednim pozicijama kao što su to pozicije spremalica i gdje ćemo mi ovog ljeta na aerodromu Tivat, imati pravi haos ako ne nađemo 25 sezonskih spremačica jer nam se na oglas za njihovo zapošljavabnje javilo manje od pola traženog broja.“- ističe sagoornik sa Aerodroma Tivat koji je želio da ostane anoniman i koji je upoznat sa višegodišnjom praksom angažovanja sezonske radne snage od strane ACG.
Iz te državne kompanije nisu odgovorili na pitanja da objasne razloge zbog čega Vasićeva koja se prijavila na oglas na kome je stiglo duplo manje prijava kandidata od traženog broja izvršilaca, nije ove godine pozvana na razgovor za sezonski posao na aerodromu Tivat, te da li to ima veze sa činjenicom da je ona prethodno tužila ACG jer joj ta firma nije ponudila posao na nedređeno vrijeme u momentu kada je Vasić stekla zakosnke uslove za to.
„Ukoliko je sudski spor iz radno-pravnih odnodsa koji je protiv ACG pokrenula gđa Vasić razlog zašto ista nije pozvana na razgovor za dobijanje posla iako je bilo manje kandidata od broja traženih na posljednjem oglasu ACG za prijem sezonske radne snage, da li je menadžment ACG svjestan da na taj način ugrožava osnovna ljudska prava gđe Vasić i svjesno je diskriminiše.“- takođe je pitanje na koje od menadžmenta ACG nema odgovor.
U međuvremenu, o slučaju Jelene Vasić je zvanično upoznata i Inspekcija rada od koje je traženo da se angažuje i ispita postupanje ACG.
Inače, ACG je i sa aktuelnim svojim DF-Demokrate –URA menadžmentom u Bordu direktora tog državnog preduzeća, u proteklih godinu dana nastavio sa ranijom DPS-SDP-SD-BS višegodišnjom negativnom praksom nepotizma i zapošljavanja po partijskoj osnovi u toj firmi. Kao jedna od eklatantnijih takvih primjera istakao se onaj Saše Jovovića iz Herceg Novog – sina nedavno na žalost, preminulog člana Odbora direktora ACG i bivšeg v.d. izvršnog direktora te firme, Ognjena Jovovića. On je kao prvi posao u životu, prvo u ljeto prošle godine, dobio kao sezonac na aerodromu Tivat na mjestu zemaljskog stjuarda kojeg je jedno vrijeme obavljao čak i bez položenog obaveznog kursa „Safaty awareness in air side zone“ , da bi početkom ove godine Saša Jovović bio zaposlen na nedređeno i to na mjestu dispečera u Operativnom centru Aerodroma Tivat.
Opština Herceg Novi će podržati organizaciju međunarodnog šahovskog turnira koji bi u našem gradu okupio više stotina učesnika, potvrđeno je na današnjem sastanku predsjednika Opštine, Stevana Katića i predsjednika Šahovskog saveza Crne Gore, Jovana Milovića.
Sastanku u Kabinetu predsjednika Opštine prisustvovali su i potpredsjednik Mirko Mustur, portparol Šahovskog saveza Crne Gore, Mitar Đukanović i sekretar Šahovskog kluba Herceg Novi 1949, Miloš Bubanja.
Povod za organizaciju današnjeg sastanka bio je Ekipni kup Crne Gore koji počinje sjutra u Igalu i trajaće do 23. maja, ali i mogućnosti organizacije „jačeg“ turnira koji će biti evropskog ili svjetskog karaktera i kojem bi Herceg Novi bio domaćin u kontinuitetu.
Takođe, jedna od ključnih tačaka razgovora bio je razvoj šaha kod najmlađe populacije, odnosno dodatna podrška projektu „Šah u škole“ u kojem učestvuju učenici osnovnih škola. U Herceg Novom je prošle godine održan u OŠ „Ilija Kišić“, a takmičilo se 26 učenika.
Predsjednik Katić podsjetio je na dugu tradiciju šaha u našem gradu, ali i na činjenicu da se održavaju dva memorijalna turnira, kao i da ŠK Herceg Novi 1949 uspješno realizuje projekat škole šaha „Obrad Manojlović“. On je istakao čvrstu podršku nastojanjima državnog šahovskog saveza i lokalnog kluba u promociji i populariziciji ovog sporta.
Prema riječima predsjednika Šahovskog saveza Crne Gore, Jovana Milovića, Herceg Novi je grad koji je nekada bio izuzetno prepoznat na šahovskoj mapi i da zajedničkim snagama može opet dostići nivo na kojem je prethodno bio.
-Imajući u vidu da sjutra počinje Ekipni kup Crne Gore, kao i vrhunsku saradnju sa ŠK Herceg Novi 1949, uputili smo ovu inicijativu kako bi zajedno radili i doprinijeli na daljoj promociji šaha. Razgovarali smo u pravcu strateškog opredjeljenja Šahovskog saveza Crne Gore, a to je razvoj šaha kod mladih, te smo u tom smislu razmotrili načine saradnje u djelu pomoći klubu kroz angažovanje instruktora za najmlađe uzraste u osnovnim školama, zaključio je Milović.
Poslednja šansa za nastavak regionalnog festivala “Smijehom u srijedu” je izgubljena na našu žalost, zbog nerazumijevanja i neblagovremene saradnje sa Sekretarijatom za kulturu Opštine Kotor, saopšteno je danas iz Tatra 303.
Naime, Teatar 303 je od svih svojih projekata za 2022. na zahtjev Sekretarijata za kulturu predložio u pisanoj formi, dana 03.12.2021. da se uvrsti u program rada 5-ta po redu manifestacija “Smijehom u srijedu”, koja je bila u sklopu Festivalskog dijela ljetnih manifestacija uz Kotor Art, Festival pozorišta za djecu i drugih.
Takođe je tada predat i kompletan projekat zamišljenog programa sa svim predloženim izvođačima, terminima, kao i sa pojedinačnim troškovima manifestacije. Učesnici su trebali da budu: Branko Đurić Đura, Suzana Petričević, Srđan Dinčić, Peđa Bajović, Dragan Sklender Pele i Teatar 303 (5 večeri sa cijenom od 10.400 €.
Istovremeno smo zahtjevali od Sekretarijate za kulturu Opštine Kotor da nam se do kraja decembra dostavi pisani odgovor da li se projekat prihvata, kako bi se na vrijeme krenulo u realizaciju istog, ili korigovalo u nekom drugom traženom pravcu, kazali su iz Teatra 303.
Dobili smo pisani odgovor 04.01.2022g. da se Skupština Opštine nije održala, ali ne i da li naš projekat ima smisla i koliko je para predviđeno za isti kroz Predlog budžeta (prvi korak saradnje), misleći da je uvršten u predlog budžeta, onako kako smo i predložili.
Tek 12.05.2022. smo dobili pisano obavještenje da je na Skupštini Opštine održanoj 11.05.2022. prihvaćen naš projekat, ali bez obaviještenja u kojem obimu. Nezvanično smo čuli da je finansijski prepolovljen, (djelimično finansijski usvojen, bez napomene što je suvišno predviđeno projektom i zašto)
Sekretarka Teatra 303 je u pisanoj formi tražila hitan sastanak sa Sekretarijatom za kulturu, tako da su predstavnici Upravnog Odbora i Skupštine Teatra 303 dana 18.05.2022. otišli na sastanak sa čelnicima Sekretarijata.
Dobili smo obavještenje da je to maksimum koji se moža dobiti, ali bez valjanog objašnjenja smanjivanja sredstava (pogotovo što u budžetu za kulturu je ostala stavka 80.000 za nepoznate manifestacije, a svi korisnici tog budžeta su imali obavezu da daju planove). Prihvatiti kompletan projekat programski, a finansijski dio prepoloviti je potpuno neobajašnjivo i nesprovodivo zbog buduće evaluacije projektnih zadataka.
Upravni odbor Teatra 303 je iz tog razloga odlučio da otkaže organizaciju festivala smijeha i da se opredjeljena sredstva ne prihvate.
Teško je shvatiti da nema razumijevanja za ovakve večeri zabave sa puno smijeha koji nam je svima u ovim vremenima sve više potreban.
Naše mišljenje je da ovaj festival “Smijehom u srijedu” je bio pravi projekat, koji je Teatar 303 uz pomoć Opštine Kotor 2017. prepoznao i koji je našao mjesto u pozorišnoj ponudi grada Kotora.
Smijehom u srijedu – Pjaca Sv Tripuna – foto arhiv
Uz Kotor Art i Dječiji festival pozorišta, ovaj projekat je prepoznat i kao turistička i kulturna ponuda tokom ljetnih mjeseci i kao takav je postao regionalno poznat još od 2017. kada su gostovali: Neša Bridges, Dragan Marinković-Maca, Studio Smijeha sa izvođačima: Marina Orsag, Tomislav Primorac, Tihomir Paravina i Tim Sedlar, The Books of knjige kao i Dragan Sklender Pele i Teatar 303 (5 večeri sa cijenom od 7.980 €.)
Kotor se već te prve godine regionalno pozicionirao kao pravo mjesto za ovakvu vrstu programa i svojim duhom i svojim prirodnim ljetnim pozornicama po starom gradu, a to je potvrđeno i 2018. kada su gostovali: Arijana Čuluna, Zoran Kesić, Nikola Đuričko, Studio Smijeha iz Zagreba sa svojim regionalnim komičarima: Marina Orsag, Miranda Lončar, Vlatka Mifka i Martina Ipša. (4 večeri sa cijenom od 9000 €)
Svi ovi izvođači su preko svojih društvenih mreža pomogli da se Teatar 303 i Grad Kotor visoko pozicioniraju kao pravi organizatori ovakve već regionalno poznate manifestacije.
Ovaj festival 2019. zbog iznenadne promjene kotorske vlasti usred sezone, se nije ni održao, a 2020. i 2021. zbog pandemije Covid 19, kao i zdrastvenih mjera je održan sa lokalnim i Crnogorskim izvođačima (2020. tri večeri sa cijenom od 1500 € i 2021. 3 večeri sa cijenom od 3.150 € uz napomenu da je umjesto opravdane spriječenosti crnogorskog glumca Dragiše Simovića, nastupio bosanski stand up komičar Igor Drljo.
Takođe kroz ovaj projekat kotorskoj publici su se predstavili i domaći izvođači: Velizar Kasalica Vejo, Dragan Sklender Pele, Nikola Malović, Andrija Dabanović, Đuro Franeta i normalno kao domaćin Dragan Buzdovan ispred Teatra 303.
Velika je šteta da se ova već četiri godine održavna manifestacija prekinula i da u narednom periodu bude preuzeta od strane drugih, možda sposobnijih opština, kao što se desilo i sa mnogim drugim manifestacijama koje je Kotor prvi osmislio, a kasnije izgubio.
Mi znamo da ovakav festival košta, ali to su skromne pare u odnosu na benefite koje on pruža našem gradu u propagiranju njegovih ljepota i posebnosti naročito u ljetnom periodu.
Crnogorac u tranziciji- Teatar 303
Teško nam pada da iz Sekretarijata za kulturu nas ne gledaju kao saradnike i da smo u raskoraku, jer na vrijeme ne dogovoramo budžet i izvođače, nego ovakvim zakašnjelim postupcima se ubija entuzijazam, urušava ugled i ozbiljnost Teatra 303 kao organizatora , a i grada kao pokrovitelja, jer su već vođeni razgovori sa svim predloženim izvođačima, oko termina i uslova.
Ukoliko su predstavnici Sekretarijataa za kulturu Opštine Kotor iskreno smatrali da treba ova manifestacija našem gradu, trebali su nas sa svojim predlogom i primjedbama obavijestiti na vrijeme, kako se ne bi ovaj veliki projekat svodio na puke improvizacije.(Skupština Opštine je samo prihvatila predlog Sekretarijata, o čemu mi nismo bili informisani do polovine maja 2022.)
Kulturni centar Kotor tražio od Teatru 303 da plati korištenje prostorija, u Opštini nije bilo razumijevanja za monogrfiju povodom 40 godina postojanja Teatra 303
“Kad se ovome još doda da je Centar za kulturu Opštine Kotor tražio od Teatru 303 da im plaća vrijeme za koje koriste njihove prostorije za probe, kao i da tokom jubilarne 2021. (40 godina postojanja Teatra 303) niko iz Opštine Kotor i predstavnika kulturnih djelatnosti grada nije ni pozvao Teatar 303 makar na razgovor i eventualno samo čestitao tako veliki jubilej, , onda se da primjetiti da Teatar 303 nema svoje mjesto pod suncem kulturnog neba Kotora.(možemo i shvatit da nema sredstava za našu monografiju, ali ne i da nema razgovora i dogovora)
Za utjehu nam ostaje kao i uvijek do sada vjerna publika Kotora i Crne Gore, kao i regiona, koja zna da cijeni rad Teatra 303″, kaže se u saopštenju koje potpisuje Dragan Buki Buzdovan.
Luštica Bay, najveća strana greenfield investicija u Crnoj Gori, postaje pravi živeći grad i zajednica koja sve više privlači domaće ljude kreirajući jaku zajednicu lokalnih privrednika, smatra donedavni predsjednik i glavni izvršni direktor Orascom Development Holdinga (ODH), Samih Saviris.
On je za Press službu Luštice Bay kazao da ga, kao vizionara čija se ideja razvoja novih gradova sada primjenjuje u više projekata u sedam zemalja, raduje dinamičan razvoj Luštice Bay, gdje Orascom primjenjuje sličan koncept izgradnje čitavog novog grada na do sada netaknutoj lokaciji, kao što je to već ranije uradio u slučaju sada već čuvenog egipatskog rizorta El Gouna.
„Poluostrvo Lušticu sam prvi put vidio iz aviona. Stoga je bilo prilično zanimljivo vidjeti ovo područje koje je tako puno prirode, netaknuto i koje kao da vrišti da bude uključeno u naš svakodnevni život. Znate, ovaj netaknuti dio na otvorenom moru je doslovno prvo područje koje je ikad razvijeno u blizini Tivta, veoma je povezano sa Tivtom i čini ga zapravo vrlo dobrim dodatkom samom gradu Tivtu“, ocijenio je Saviris.
ODH realizuje najveću stranu greenfield investiciju u Crnoj Gori i jedan od najvećih projekata u turizmu u Jugoistočnoj Evropi – više od 1,1 milijardu EUR vrijedan projekat izgradnje turističkog grada Luštica Bay na oko sedam miliona metara kvadratnih na obali zaliva Trašte, na tivatskom dijelu poluostrva Luštica.
Orascom realizuje i više od 20 miliona EUR vrijedan projekat rekonstrukcije i pretvaranja tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica, na ulazu u Boku kotorsku, u boutique hotel sa memorijalnom galerijom.
Projektom Luštica Bay je predviđena izgradnja sedam hotela, više od 1,5 hiljada rezidencijalnih jedinica uključujući vile i apartmane, dvije marine sa pratećim sadržajima, veliko golf igralište sa 18 rupa, konferencijski centar, niz pratećih ugostiteljskih, uslužnih i drugih sadržaja. Do kraja prošle godine u projekat Luštica Bay uloženo je ukupno 306,55 miliona EUR, od čega je tokom prošle godine investirano 27,2 miliona EUR.
Saviris je kazao da će, i nakon predaje rukovođenja kompanijom sinu Naguibu, ostati posvećen realizaciji nekih projekata, poput projekta Mamula.
Samih Sawiris
On je, odgovarajući na pitanje da li stvaranje novih gradova zahtijeva hrabrost da se u suštini, poslovno ode tamo gdje vrlo malo ljudi ide, odgovorio da je tu više riječ o svojevrsnom strpljenju.
„Imam strpljenja i upornosti da nešto započnem i da odvojim puno vremena dok to stvarno ne postane ono o čemu sam sanjao, kad sam ga prvi put vidio. Navikneš se na to, a sa vremenom postaneš i svjestan da čak i prepreke na putu su samo privremene i tako to uvijek funkcioniše. Stoga, zašto da ne pokušam taj pristup i ovdje na Luštici“, rekao je Saviris.
ODH je u proteklih nekoliko godina kao kupce nekretnina u Luštici Bay uspješno privukla ljude čak 46 različitih nacionalnosti, iz gotovo svih djelova svijeta.
„To je zaista jako važno. Sve je u stvaranju zajednica, sve što radimo ovdje. Glavni cilj je privući ljude da dođu ovdje da žive, da se povežu sa ovim mjestom i nakon nekog vremena, da ga čak i nazovu domom. Znate, takvo nešto se postiže kada imate kontinuitet. Takođe, ovo su vrlo dugoročni projekti. Ovakve projekte treba da „osiguraju“ ljudi, a ne samo brojevi. To je najveći, najvažniji aspekt ove priče“, smatra Saviris.
On je kazao da im je na prvom mjestu integracija sa lokalnom zajednicom.
„Nije mi važno koliko ljudi kupuje kuće i drži ih zatvorene tri četvrtine godine, koliko mi je važno kada imam lokalnog čovjeka koji voli neki od kafića u Luštici Bay i dolazi svake sedmice na kafu ili čak iznajmljuje neki stančić. To je vrijednije za izgradnju zajednice nego prodati vilu za nekoliko miliona nekome ko ovdje dolazi samo povremeno“, naveo je Saviris.
On je kazao da u blizini Luštice Bay živi puno ljudi, kao i da želi da ti ljudi osjete da je to njihov grad, a ne samo mjesto za druge ljude koji kupuju kuće i ponekad ovdje dođu.
Luštica Bay, pored toga što je prvenstveno rezidencijalni i turistički kompleks, ona sadrži i veoma bitni segment poslovne zajednice – potencijalnih manjih ili većih investitora koji ovdje otvaraju svoje biznise.
Luštica Bay – TO Tivat – foto Ranko Maraš
„Vidite sve te trgovine, sve te restorane u Luštici Bay. Te objekte otvorili su privrednici iz Crne Gore. To znači da sve više i više izgrađujemo zajednicu lokalnih privrednika u našem gradu, a oni u naš grad dovode sve više građana koji ovdje žive. Dakle, ovo je početak uspjeha ovog procesa izgradnje grada. Vrlo je bitan momenat kada ste uspjeli privući domaće ljude da posluju sa vama“, rekao je Saviris.
Na pitanje da li crnogorski preduzetnici i kompanije na neki način prepoznaju značaj i korist od sopstvenog angažmana u ovom projektu, Saviris je odgovorio da se ne može očekivati od njih da stvarno razmišljaju tako široko i tako daleko, kao i da to nije pošteno.
„Ja mogu, jer je to moj posao i to radim toliko godina, ali meni je njihovo učestvovanje i angažman ono do čega mi je stalo, a oni pomažu u kreiranju osjećaja da je baš lokalna zajednica ta koja stvarno upravlja onim što događa ovdje. Oni koji su u tom smislu ovdje već angažovani, imaju želju da se i dalje šire, integrišu, donose život u ovaj kompleks. I njihovi prijatelji i susjedi, naravno. Ovo je mnogo više od pukog poslovanja sa nekretninama“, naveo je Saviris.
On je rekao da je Crna Gora, začudo, bila jedino mjesto gdje nije osjetio da ljudi ne vjeruju da Luštica Bay može postati integrisana zajednica.
U toku je koordinirana akcija traganja i spašavanja za pet članova posade tegljača “Franco P”, nestalih uslijed havarije koja se u noćnim satima, u srijedu, dogodila na crti razgraničenja područja nadležnosti traganja i spašavanja Hrvatske i Italije, izvijestilo je jutros MMPI.
U akciji traganja i spašavanja, koju predvode Središnjica za traganje i spašavanje na moru – MRCC Rijeka i MRCC Roma, jedna je osoba spašena, a za preostalih pet članova posade tegljača, koji plovi pod talijanskom zastavom, još se traga.
MRCC Rijeka informaciju o potonuću tegljača zaprimio je u srijedu oko 21.00 sati, od kad traje zajednička akcija traganja i spašavanja u koju je uključena talijanska obalna straža (helikopterom i gliserom), Lučka kapetanija Dubrovnik s brodom “Danče”, Jadroplov s brodom “Split” te pet brodova koji su se nalazili u blizini – jahta “Anna”, teretni brod “Comanche”, tegljač “Paul” te tankeri “Astrea” i “Crown 2”.
S obzirom da je akcija traganja još u tijeku, obavijestit ćemo vas o daljnjim aktivnostima i rezultatima spasilačko-potražne akcije.
