Berlin/Njujork (dpa) – Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) zatražila je da svet složno odgovori na krizu gladi koja preti zbog ruske blokade žitarica tokom rata u Ukrajini. Berbokova je optužila Rusiju da glad koristi kao oružje.
“Veoma je važno da sada djelujemo kao globalna zajednica, brzo, u dogovoru i konkretno,” rekla je u sredu pred put u Njujork gde će učestvovati na sastanku Ujedinjenih nacija o snadbevanju hranom.
Američki državni sekretar Antoni Blinken (Antony) pozvao je predstavnike oko 35 država, uključujući i one čije je stanovništvo najteže pogođeno.
Uništena polja, bombardovani putevi i blokirane luke razlog su što svetsko tržište ne može da se snabde hitno potrebnim žitaricama, rekla je Berbokova.
Cene pšenice, kukuruza i jestivog ulja su širom sveta eksplodirale zbog ruske agresije, a najviše ispaštaju najsiromašnije zemlje.
Pogođene su zemlje kojima je pomoć ionako preko potrebna zbog suša, klimatske krize i privrednih posledica pandemije.
“Rusija ne samo da cinično koristi krizu gladi na globalnom jugu. Moskva glad upotrebljava kao oružje kojim kupuje lojalnost,” rekla je Berbokova. U borbi za očuvanje međunarodnog poretka koji Rusija brutalno uništava, dodala je, naše oružje su solidarnost i pomoć.
“Tako štitimo živote ljudi koje Rusija svesno ugrožava,” rekla je.
Njemačka je članica radne grupe za rešavanje kriza koju predvodi generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Guterres). Sada su na dnevnom redu podrška Ukrajini i globalna humanitarna pomoć. Na duge staze, cilj je borba protiv klimatske krize, suša i pre svega rad na održivom razvoju najsiromašnijih delova sveta.
Prije dvije godine nije bilo kruzera, ali je bilo mnogo jahti koje su za svoje omiljene destinacije odabrale Hrvatsku i Dubrovnik.
Tamo su u samo tri tjedna potrošili i do pola milijuna eura. Gosti iz snova, posebno prošle godine, kada je postavljen rekord u broju dolazaka jahti, Dubrovnik su već nazvali “hrvatskim Monte Carlom”, piše Dubrovački vjesnik.
No, ove godine niti jedan vlasnik jahte nije se odlučio za Dubrovnik, osim one koja je bila na zimskom vezu u Gružu. Je li problem činjenica da su vlasnici luksuznih jahti često Rusi koji će, razumljivo, izbjegavati dijelove Europe u kojima im se može dogoditi zapljena imovine ili je u pitanju nešto drugo, Dubrovački vjesnik pokušao je doznati od menadžera jahti.
“Razlog izostanka nautičara je prije svega situacija zbog rata u Ukrajini, a veliki dio nautičara na Mediteranu oduvijek su bili Rusi. Ne očekujemo ih nigdje na Mediteranu, pa tako ni u Hrvatskoj. Turska će sigurno imati koristi iz ovoga jer mnoga plovila u ruskom vlasništvu su već u Turskoj i sigurno će imati bolju sezonu od nas. Na Mediteranu se očekuje određeni neuspjeh, a vidjet ćemo koliko ih je. Teško je predvidjeti. Radimo dobro booking do sada, ali očekujem da će ove sezone biti nešto manje nego prethodne dvije pandemije “Vidjet ćemo kakve će biti brojke na kraju sezone. Ove godine će biti manje Amerikanaca jer je rat u Europi, a u Europi su svi isti“, rekao je Dorijan Dujmić, direktor BWA Yachting Hrvatska.
U odnosu na 2021., u Zračnu luku Dubrovnik loše slijeću i privatni zrakoplovi, a razlog je zasigurno isti – zaobilaze ih bogati Rusi, a Amerikanci s pogledom na kartu Europe zatrpani su dolaskom iz Hrvatske, koji se čini samo nekoliko centimetara dalje do Ukrajine i ratnih sukoba, prenosi Poslovni dnevnik.
“Od početka godine do danas u Zračnoj luci Dubrovnik bilo je oko 247 letova poslovnog i općeg zrakoplovstva (privatnih letova). U odnosu na prošlu godinu u istom razdoblju broj letova povećan je za oko 13,83 posto”, rekao je Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik.
Prošle godine značajan dio prometa općeg i poslovnog zrakoplovstva činili su veći zrakoplovi u privatnom vlasništvu (Bombardier Global Express, Gulfstream V i dr.), a Zračna luka Dubrovnik očekuje da će veliki dio prometa općeg i poslovnog zrakoplovstva biti ove godine Naravno, zbog sankcija koje su Rusiji uvedene zbog rata u Ukrajini, očekujemo manji broj ruskih putnika – gostiju”, zaključio je.
Međunarodna konferencija „Jačanje regionalnih turističkih proizvoda“ održana je ove sedmice u Trebinju, a sa nje su učesnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije poslali jedinstvenu poruku da su regionalna saradnja i zajednički turistički proizvod ključ uspjeha.
Opštinu Herceg Novi predstavljao je sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije, Nenad Vitomirović, koji je istakao da je tokom konferencije potvrđen prethodni stav hercegnovske lokalne samouprave da ne možemo imati razvijenu turističku destinaciju bez većeg učešća privatnog sektora u planiranju i upravljanju destinacijom.
-Za osmišljavanje regionalnog turističkog proizvoda najbitnija karika je upravo privatna inicijativa. Za sve zemlje Zapadnog Balkana od ključnog je značaja da nakon pandemije snažno izađu na globalno tržište, što je najlakše uraditi sa zajedničkim regionalnim turističkim proizvodom. Naša opština će zauzeti značajno mjesto u tom turističkom proizvodu. Zajednički nastup Crne Gore i susjednih država sa regionalnim proizvodom naročito je bitan kada su u pitanju daleka tržišta kao što su Kina, SAD, Australija. Da bi se to postiglo moramo ukloniti mnogo nacionalnih birokratskih i biznis barijera, kao i potpisati regionalni ugovor o prekograničnom kretanju turista i izletnika. Dalji razvoj turizma mora biti održiv, što je jedan od zaključaka ove konferencije, istakao je Vitomirović.
U okviru konferencije 16. i 17. maja realizovana su dva panela: „Regionalna saradnja u turizmu – uloga privatnog sektora u promociji regiona kao jedinstvene turističke destinacije“ i „Razvoj održivog turizma – najbolje svjetske prakse“.
Panelisti su imali priliku da podijele svoje viđenje aktuelne situacije u oblasti turizma, probleme sa kojima su svakodnevno suočeni, kao i da predlože određena rješenja. Ponovljen je značaj turizma kao privredne grane koja direktno ili indirektno podstiče razvoj mnogih drugih grana, te na taj način doprinosi unaprijeđenju ekonomije uopšte. Kako je istaknuto, problemi su u svim ekonomijama zapadnog Balkana manje-više isti, zbog čega je za njihovo rješavanje potrebno zajedničko djelovanje svih turističkih radnika, kao i predstavnika relevantnih institucija vlasti.
Panelisti su istakli i da je naš region po mnogo čemu jedinstven i kao takav ne treba da kopira druge destinacije, već da zadrži svoju posebnost, na pravi način je brendira i promoviše na tržištu. Da bi se navedeno postiglo potrebna je snažnija podrška svih uključenih aktera, posebno vlada regiona, zaključeno je tokom konferencije.
U nedelju 22. maja će u Hotelu Iberostar Park Bijela biti svečano otvoreno 14. Svjetsko klupsko prvenstvo u ribolovu iz broda na kojem će učestvovati čak 21 ekipa sa preko 90 sportskih ribolovaca.
Borba za titulu svjetkog klupskog prvaka biće neizvjesnija nego ikad do sada jer se, pored ostalih, među učesnicima nalaze ekipe Lenza emiliana tubertini višestruki i aktuelni klupski prvak svjeta sa više reprezentativaca Italije, te Zubatac iz Zadra i Meduza iz Rovinja za koje nastupa kompletna reprezentacija Hrvatske, koja je prije godinu dana baš u Bijeloj osvojila titulu svjetskog prvaka.
Od naših tu su ekipa Igalo, osvajač bronzane medaljena na svjetskom prvenstvu 2017. godine, te Ribar iz Baošića, Delfin iz Budve, Ama iz Kostanjice i Sipa iz Tivat.
Zvanični trening zakazan je za ponedeljak 23.05., a takmičarski dani su utorak, srijeda i četvrtak u dijelu obalnog mora od rta Arza do Ponte veslo.
Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore uradio je sve da i ovaj šampionat, kao i 15 predhodno održanih u Crnoj Gori bude organizovan na najvećem nivou.
Povodom Međunarodnog dana muzeja i Noći muzeja, Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, priredila je u srijedu promociju monografije “Galerija solidarnosti”.
Autorka monografije je mr Marija Mihaliček, istoričarka umjetnosti i muzejska kustoskinja, koja je dugi niz godina rukovodila Galerijom solidarnosti, dok dizajn monografije potpisuju Dimitrije Pajtić i Katarina Jezdović.
Monografija predstavlja dugo očekivani i planirani projekat sa ciljem da se na pravi način i u pravom svjetlu predstavi bogatstvo i raznolikost fonda Galerije solidarnosti, kazala je dr um. Dušica Ivetić, v.d. direktorke OJU “Muzeji” Kotor.
“Kada analiziramo povod nastanka galerije, vjerujem da je ona raritet na svjetskom nivou. Ono što najviše plijeni je koncept nastanka Galerije solidarnosti koji za mene lično predstavlja paradigmu umjetnosti, njenu moć koja je u ovom slučaju nedvosmislena. Smatram da upravo fond galerije, koji je godinama bio zanemaren, treba da krasi zidove ove galerije”, kazala je Ivetić.
Promovisana monografija “Galerija solidarnosti”
Galeriju solidarnosti čini vrijedna zbirka od 375 likovnih djela koja su gradu Kotoru i Crnoj Gori, u znak solidarnosti nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, slali umjetnici i umjetnice Jugoslavije i nekoliko stranih zemalja. Predstavnici opštinskih vlasti prije četiri decenije zalagali su se da Kotor bude dom ovoj likovnoj zbirci. Među najznačajnijim podzbirkama nalaze se Slovenačka grafika, Naiva i Crnogorski ciklus Cate Dujšin-Ribar.
Kotor je s razlogom, istakla je autorka monografije, dobio ovaj vrijedni fundus, jer je, naglašava, grad najveće kulturne baštine.
Promovisana monografija “Galerija solidarnosti”
“Moje emocije su podijeljene. Ja sam ovdje od formiranja ustanove 1992. godine. Moje prvo zanimanje i status bio je kustos istorijsko-umjetničke zbirke u Muzeju grada Perasta. Od 2011. godine, kada smo dobili ovaj prostor, u potpunosti sam se bavila Galerijom solidarnosti. Povod nastanka Galerije solidarnosti poslije zemljotresa je najinteresantniji, kada je čitava Jugoslavija bila u Crnoj Gori i na razne načine pomagala. Umjetnici tadašnjih udruženja i društava jugoslovenskih republika donirali su svoje radove”, kazala je Mihaliček.
Dizajneri monografije zahvalni su na ukazanoj prilici, posebno što je riječ o projektu kulturnog značaja gdje je jugoslovenska solidarnost, objašnjava Pajtić, dokazala koliko umjetnost može da obnovi i tragične događaje.
Promovisana monografija “Galerija solidarnosti”
“Mi dizajneri rijetko volimo da previše pričamo o dizajnu, mi volimo da mislimo da on za sebe nešto govori. Kratko objašnjenje koncepta je da smo popisali sve umjetnike koji su dali svoje radove za fond Galerije solidarnosti na naslovnu stranu i oni predstavljaju zid galerije koji sada čine. A crvena traka jeste ljubav, solidarnost, pomoć.”
Uređivački tim monografije “Galerija solidarnosti”, koja je dvojezična i dolazi na 300 strana, čine mr Mirjana Vukasović, Aleksandra Simeunović, Jelena Vukasović i Irena Mustur. Prevod je uradila Ranka Vilić, lekturu i korekturu Jasmina Bajo, a fotografije Nenad Mandić.
Hotel The Chedi Luštica Bay biće predstavljen tržištu Velike Britanije zahvaljujući posjeti novinarke popularnog britanskog lifestyle magazina The Fabulous Magazine.
Proteklih dana posjeta je organizovana u saradnji hotela The Chedi Luštica Bay, kompanije Orascom Development Holding i Turističke organizacije (TO) Tivat, u sklopu promocije turističke ponude Tivatske rivijere.
Zamjenica direktora prodaje Hotela The Chedi Luštica Bay, Leonarda Dedić, kazala je da su protekli vikend proveli u izuzetnom raspoloženju, zajedno sa gošćom, novinarkom Tarom Ledden, iz jednog od najpopularnijih britanskih lifestyle magazina, The Fabulous Magazine, koji izlazi kao dodatak dnevnog lista The Sun.
„Pokazali smo se kao dobri domaćini, predstavljaljući naš hotel sa pet zvijezdica, The Chedi Luštica Bay, u zaista fabuloznom izdanju, a priznaćete da nije lako impresionirati predstavnike „sedme sile“ sa jednog od najzahtjevnijih tržišta kada govorimo o lifestyle i turističkim sadržajima. Sa nestrpljenjem očekujemo objave o posjeti i Tarine postove na društvenim mrežama koje broje milione pratilaca”, rekla je Dedić.
Hotel The Chedi Luštica Bay je gošći iz Velike Britanije priredio vikend za opuštanje i uživanje, uz najfinije lokalne i internacionalne specijalitete i delicije, kao i probranu vinsku kartu čuvenog restorana The Spot. Predstavljen je i koncept zdravog načina života kojim se hotel i cijela destinacija mogu pohvaliti.
Luštica Bay – The Chedi
Vrijeme odvojeno za rekreaciju, britanska novinarka je provela obilazeći poluostrvo Lušticu električnim biciklom uz posjetu porodičnom imanju poznatom po tradicionalnoj gozbi.
Gošća je uživala u sunčanju na plaži hotela The Chedi, isprobala i sve pogodnosti bazena i spa sadržaja, među kojima i masažu tradicionalnim tretmanima sa Balija. Hotel The Chedi smješten je u srcu integrisanog naselja Luštica Bay koje svoje gostoprimstvo pruža gostima i posjetiocima tokom cijele godine te su u planu dodatne aktivnosti ovog tipa na tržištu Velike Britanije.
TO Tivat je upriličila obilazak lokaliteta Bjelila i zanimljivosti Tivta, zajedno sa šetnjom pored morske promenade. Gošći je priređen i topao doček u autentičnom lokalnom ambijentu naselja Gornja Lastva, nadomak Tivta.
Bjelila Tivat – foto TO Tivat
Direktorka TO Tivat, Danica Banjević, kazala je da milioni britanskih turista svake godine posjećuju destinacije širom svijeta i da se nadaju da će Crna Gora ove sezone biti jedno od njihovih najomiljenijih odredišta.
„Tivatska rivijera je dio obale koji raste i razvija se iz dana u dan, otkrivajući široku lepezu turističke ponude i prirodne ljepote koje privlače sve veći broj turista i posjetilaca svake godine. Ovdje se mogu vidjeti krajolici netaknute prirode, ušuškane skrivene uvale gdje se može prepustiti miru i plavetnilu čistog mora, a podjednako su atraktivni hoteli de lux kategorije, sa pet zvijezdica, koji pružaju vrhunski komfor u prelijepom mediteranskom ambijentu“, navela je Banjević.
Bogatstvo istorijskog nasljeđa i kulturno-umjetničke baštine neizostavan je dio sadržaja u posjeti Tivtu, Kotoru i manjim mjestima u Bokokotorskom zalivu, pravom dragulju Crne Gore.
„Široko otvorenih ruku očekujemo turiste i posjetioce iz Velike Britanije i svih drugih krajeva svijeta kojima ćemo prikazati savremenu i raznovrsnu turističku ponudu, zajedno sa našim tradicionalnim gostoprimstvom“, rekla je Banjević.
Luštica Bay – The Chedi
The Fabulous Magazine izlazi u sklopu dnevnog lista The Sun, jednog od najtiražnijih dnevnih listova u Velikoj Britaniji koji je popularan među čitaocima svih uzrasta. Izlazi kao lifestyle dodatak The Sun on Sunday, druge najčitanije nedjeljne novine u Velikoj Britaniji.
Svojim čitaocima nudi priče o modi i ljepoti, intervjue sa slavnim osobama i priče iz stvarnog života. Štampa se u tiražu od preko milion primjeraka i ima preko 98 miliona posjeta na svojoj veb-stranici, na mjesečnom nivou, što ovu medijsku platformu čini jednom od najpopularnijih u Velikoj Britaniji.
Značajno kulturno-povijesno nasljeđe čini bogatom turističku ponudu grada Trebinja. Izdvaja se vjerski turizam s drevnim sakralnim objektima koji spadaju među najposjećenije destinacije u Hercegovini, prenosi Radio Padrino.
– Mi imamo mnogo manastira, kao što su manastir Gačanica, manastir Tvrdoš, Petro-Pavlov manastir, manastir Duži i Zavala. Kulturno-povijesni spomenik je i Arslanagića most. Za turizam u Trebinju je značajan Grad sunca, kroz koji prolazi preko sto hiljada turista, objašnjava Mirjana Putica iz Turističke organizacije Trebinje.
– Trebinje ima šta da ponudi kao samostalna turistička destinacija. Na ruti je kružnih tura koje se odnose na Balkan. Ture koje se spuštaju iz Sarajeva, preko Mostara do Herceg Novog i Kotora, do Dubrovnika. Imamo značajan promet. Cilj je da imamo goste koji dolaze isključivo zbog Trebinja i boravka ovdje, objašnjava Bojan Vučurević, načelnica odjela za turizam Grada Trebinja.
Dominiraju gosti iz Srbije, Crne Gore i drugih bosanskohercegovačkih gradova. Susretljivi domaćini i ovog svibnja dočekali su učenike osnovnih škola iz gradova na sjeveru zemlje.
Sve zastupljeniji u Trebinju je vinski turizam, s obzirom da ovaj grad danas ima oko 20 vinarija, od kojih njih osam primaju turiste i rade degustacije. Raste i popularnost sportsko-adrenalinskog turizama, odnosno planinarenja i paraglajdinga, pa turistički radnici ovdje ističu da Trebinje danas nudi sve što je potrebno modernom turisti.
Trebinje – foto Boka News
– Za sve ljubitelje prirode pruža se niz mogućnosti kroz paraglajding, fotosafari… Imamo Park prirode Orijen, avanturistički park… Trebišnjica nudi niz mogućnosti. Imamo i dva bazena. Prirodni i olimpijski, kao i bazene Grada sunca… Imamo okolna kupališta koja su jako zanimljiva sa izvorskom vodom i kaskadama, objašnjava Putica.
Brojke od januara do danas kažu da bi predstojeća turistička sezona mogla biti uspješnija od svih dosadašnjih. Sve više je gostiju koji odsjedaju u Trebinju, a značajno vrijeme tijekom odmora provode u gradovima na Jadranu.
Za Trebinje je važna i blizina mora. Zahvaljujući blizini Dubrovnika i Herceg Novog, veliki broj turista boravi ovdje, te za manje novca uživa u kvalitetnoj gastronomskoj ponudi Trebinja, putujući kratkim rutama do mora gotovo svakog dana.
U susret proslavi Dana nezavisnosti, pored već najavljenog koncertnog dijela proslave u okviru kojeg će na Trgu od Oružja nastupiti grupa Van Gogh, i bend Nitro iz Kotora, najavljujemo i radne akcije na nekoliko lokacija na području opštine Kotor, i to:
-20.05. u 8:00h kod Bogorodičnog hrama u saradnji sa župnim uredom Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju: akcija sađenja sa ciljem ozelenjavanja površine koja se nalazi na desnoj strani balaustre. Sadnice je obezbjedilo Komunalno preduzeće Kotor, a pozivamo sve zainteresovane građane da pored učešća u akciji, ukoliko žele, donesu neke sadnice mediteranskog bilja.
-21.05. od 09:00h u Gradskom parku, u saradnji sa Opštinom Kotor, Komunalnim preduzećem Kotor, NVO Naša Akcija i kompanijom KotorNest: akcija farbanja klupa i uređenja parka.
-25.05. od 09:00h u Dobroti, kod prostorija Mjesne zajednice Dobrota I, u saradnji sa Opštinom Kotor, Komunalnim preduzećem Kotor i Mjesnom zajednicom Dobrota : akcija uređenja prostora i sađenja.
Pozivamo sve građane i građanke da Dan nezavisnosti proslave i učestvovanjem u nekoj od navedenih akcija uređenja grada.
Jer, kao što u svojoj knjizi „100 Kotorskih dragulja“ u dijelu „Umjesto predgovora“ mr Jovan Martinović kaže:
„..Jer zaista-Kotor daje svakom mnogo, ali istovremeno i zahtijeva mnogo. Kotor se ne smije i ne može voljeti napola, (…) Naprotiv, svako mu mora dati srazmjeran dio sebe, svako mu mora uzvratiti primjereno svojim mogućnostima, jer ovaj grad zaslužuje sve najbolje.“
Uzvratimo ljubav Kotoru, za sve što nesebično daje. U nadi da će ove akcije biti samo početak i pokretač u podizanju svijesti ljudi o važnosti očuvanja životne sredine i našeg grada, još jednom pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže.
JU Muzej i galerija Tivat će u četvrtak, 19. maja 2022. godine u 20 sati obilježiti Međunarodni dan muzeja – Evropska noć muzeja.
Međunarodni dan muzeja 18. maj obilježava se od 1977. godine pod pokroviteljstvom Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM), a sa ciljem afirmacije muzeja i isticanja njihove uloge u promovisanju kulturne različitosti i interkulturalnog dijaloga. Ovogodišnja tema manifestacije nosi naziv “Moć muzeja”.
JU Muzej i galerija Tivat po peti put organizuje manifestciju povodom Međunarodnog dana muzeja i tom prilikom biće otvorene sljedeće izložbe: „Tivatski likovni umjetnici“ na kojoj će se predstaviti 20 umjetnika na tri galerijska nivoa; „Odjek prošlog i sadašnjeg“ izložba skulptura autora Vladimira Kneževića postavljenih u prostoru atrijuma i „Izložba iluminacija najstarijih liturgijskih knjiga katoličke crkve u Crnoj Gori; Misala Sv.Jakova / Kotorskoga Misala/, Lekcionara i Pontifikla sa početka i kraja XII vijeka i Barskog Officia Varia iz sredine XIV vijeka“ koja će biti postavljena u crkvici Sv. Mihovila, rađena u saradnji sa Hrvatskim nacionalnim vijećem.
Posjetioci će moći da pogledaju i aktuelnu izložbu „Ljetnjikovci na području opštine Tivat – Tragovi vremena“ u sklopu izložbenog prostora etnografske zbirke.
CZK Tivat – foto Boka News
U atrijumu ljetnjikovca Buća biće upriličen prigodan program. U revijalnom djelu će nastupiti klapa Bellezza, dok će tokom večeri gosti uživati u muzici za koju će biti zadužen muzički sastav Unique (violine i violončelo). Moderatorka večeri će biti glumica Ivana Mrvaljević.
Delegacije Opštinskog odbora SUBNOR-a 1941-1945 Herceg Novi i SUBNOR-a Trebinja položile su zajedno sa predstavnicima Opštine Herceg Novi vijence na spomen-kosturnicu na Kamenom, u čast 180 umrlih i strijeljanih rodoljuba i pripadnika Narodnooslobodilačke borbe čiji su posmrtni ostaci pohranjeni na tom mjestu.
U ime lokalne samouprave vijenac na spomen-kosturnicu postavio je sekretar za lokalnu samoupravu Željko Bajčeta, a kako je istakao predsjednik Opštinskog odbora SUBNOR-a Herceg Novi, Đoko Zloković, ovaj spomenik nije zaboravljen i u budućnosti će ga zajedno sa trebinjskim boračkim organizacijama redovno obilaziti kako bi odali poštu i evocirali sjećanje na strijeljane borce NOB-a koji su bili zatočeni u logorima Prevlaka i Mamula.
Prema riječima predsjednika SUBNOR-a Trebinja, Rajka Ćapina, svi vrlo dobro znamo šta je vihor rata nosio i šta je iza sebe ostavljao. Ono što naši ljudi ovdje sigurno imaju i niko im ne može oduzeti su slobodarski duh, pravdoljublje i nešto što nas čini upravo iznad onih koji su imali namjeru da nas satru i unište, naglasio je Ćapin.
-Oni mnogobrojniji, naoružaniji, logistički opremljeniji, mislili su da imaju sve. Ipak, samo su mislili. Ono što mi imamo i nosimo u svojim genima i što smo naslijedili od predaka koji su vodili viševjekovne borbe – to je da slobodu ljubimo iznad svega. To je bio naš podstrek i zvijezda vodilja, što je na kraju rezultiralo našom pobjedom nad okupatorom. Pokazali smo svijetu da „mali narod“ može da uradi sve kada je naoružan svetim idejama i glavnim postulatima antifašizma, a to su mir i sloboda, istakao je Ćapin.
Kameno – foto Opština HN
Govoreći o značaju antifašističke borbe, predsjednik MZ Kameno, Goran Stanovčić, naglasio je da “nema uzvišenije stvari nego kad čovjek da svoj život u borbi protiv fašizma, za slobodu svoje otadžbine, za napredak svoje djece, da žive u miru i slobodi”.
Obilježavanju sjećanja na pale borce prisustvovali su i načelnik Odjeljenja za boračko-invalidska pitanja grada Trebinja, Miodrag Novokmet, potpredsjednik SUBNOR-a Trebinja Miro Morić, potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Ljubenko Borović, član UO SOBNOR-a Crne Gore Milan Vajagić, Slobo Novaković iz SUBNOR-a Herceg Novi 1941-1945 i predsjednik mjesnog odbora OBNOR-a Zelenika, Ranko Kišić.
Od marta 1942. do oktobra 1943. godine na području Herceg Novog italijanska vojska je organizovala koncentracione logore Prevlaka i Mamula u kojima su bili zatvoreni zatočenici bokeških, hercegovačkih i južno-dalmatinskih opština. Strijeljanja su izvršena u selu Kameno, na tvrđavi Španjola i u krugu logora Prevlaka.
