Crnogorski reprezantativci u olimijskoj klasi ILCA7 ostvarili su napredak na najnovijoj Svjetskoj rang listi klase, Milivoj Dukić je sada na 15. mjestu, dok je Ilija Marković na 67. mestu u seniorskoj konkurenciji, a trenutno je deveti jedriličar planete u konkurenciji jedriličara do 21 godine.
Na nedavno završenom Svjetskog prvenstvu u Meksiku, na kome je Crna Gora, zahvaljujući sjajnim rezultatima u proteklom periodu imala dva učesnika, naši reprezentativci su ostvarili veliku uspjeh, jer su Milivoj Dukić i Ilija Marković stigli do finalne, odnosno zlatne grupe. Sjajnu godinu je otvorio Nikola Golubović osvajanjem bronzane medalje na Velikoj nagradi Mornara.
Ilija Marković – foto Duško Miljanić
Nastavio je Ilija Marković, koji je stigao do zlatne medalje na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u konkurenciji za jedriličare do 21 godine, zatim i do zlatne grupe na seniorskom Svjetskom prvenstvu.
U međuvremenu, Nikola Golubović je osvojio bronzanu medalju na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u klasi ILCA 6, dok su Nikola Golubović i Pavle Musić stigli do finalne, odnosno zlate grupe na Evrokupu, takmičenju koje je u rangu šampionata Evrope.
Nikola Golubovic Evropsko Portugal 2020.
Plan takmičenja u nastavku sezone izgleda ovako: Mediteranske igre (od 25. juna do 5. jula, Dukić, Marković), Evropsko prvenstvo ILCA 6 za mlade u Solunu (29. juna do 6. jula, Nikola Golubović), Svjetsko prvenstvo za mlade u Hagu (od 8. do 15. jula, Nikola Golubović), Svjetski kup u Marseju (Dukić, Marković), U21 Svjetsko prvenstvo u Vilamuri (od 15. do 28. avgusta, Marković), Evropakup (od 6. do 9. oktobra Tivat), Svjetsko prvenstvo ILCA 6 u Kini (od 10. do 17. oktobra, Golubović), Evropsko prvenstvo u Ieru (od 14. do 21. novembra, Dukić, Marković).
Ujedinjene nacije (UN) upozorile su da je, iako je broj izbjeglica i migranata koji su stigli u Evropu prelaskom Mediterana posljednjih godina smanjen u odnosu na 2015, ova ruta za njih postaje sve smrtonosnija, javlja Anadolu Agency (AA).
Glasnogovornica Visokog komesarijata za izbjeglice (UNHCR) Shabia Mantoo podsjetila je da je 2015. godine u Evropu ušao rekordan broj izbjeglica i migranata, oko milion.
Mantoo je navela da je u narednim godinama taj broj opadao. Tako je u 2018. godini u Evropu prešlo 141.500 ljudi, 123.700 ljudi u 2019, 95.800 u 2020. i 123.300 u prošloj godini.
“Dok je broj izbjeglica i migranata koji prelaze Mediteran na putu za Evropu manji nego 2015. godine, putovanja postaju sve smrtonosnija”, rekla je Mantoo.
Kako je kazala, iako je smanjen broj prelazaka, povećan je broj smrtnih slučajeva.
Mantoo je navela da je 2018. godine poginulo ili nestalo u vodama Mediterana 2.277 neregularnih migranata, 2019. 1.510, zatim 2020. 1.881 i 3.231 prošle godine.
Istakla je da je najviše smrtnih slučajeva zabilježeno na rutama Eritreje, Somalije, Džibutija, Etiopije, Sudana i Libije.
“Tokom svog putovanja, izbjeglice i migranti nemaju drugog izbora nego da se oslone na krijumčare da pređu pustinju Saharu. I to ih izlaže visokim rizicima od zlostavljanja. Iz Libije i Tunisa mnogi pokušavaju preći more kako bi stigli do Italije i Malte”, naglasila je Mantoo.
Pozvala je međunarodnu zajednicu na poduzimanje dodatnih mjera kako bi se spriječila pogibija neregularnih migranata u vodama Mediterana i kako bi zaštitili izbjeglice i tražioce azila koji putuju u Evropu.
Zemlje na sjeveru Afrike, poput Libije, Tunisa i Maroka, smatraju se izlaznim tačkama za neregularne migrante koji žele ilegalno doći u Evropu preko Mediterana.
Ovi ljudi su najgori hrvatski kriminalci, osuđeni za najgora zlodjela, ubistva, silovanja, a rade jedno od najboljih vina na svijetu. Graševina, rajnski rizling i sivi pinot napravljeni u zatvoru na prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina u Londonu, osvojila su tri bronzane medalje.
I tako je Graševina iz zatvora dobila bolje ocjene nego neka francuska vina iz regije Champagne.
Zapeli u Lepoglavi, ali ne i iza zidina. Pod vedrim nebom, s pogledom na zatvor, njegovi dugogodišnji stanari rade u vinogradu. I stvaraju vina koja su svjetski stručnjaci u Londonu ocijenili najboljima.
U konkurenciji 18 hiljada vina, tri su dobila bronzu. Prave ih zatvorenici, no smiju ih kušati tek kada iziđu iz zatvora. Jer ovdje je strogo pravilo – nula promila.
Nagrađena su zatvorska graševina, rajnski rizling i sivi pinot. Radi ih 30-ak od ukupno 400-tinjak zatvorenika u Lepoglavi, a sve pod budnim okom mentora Stjepana i drugih vinskih stručnjaka.
„Mi ih u svakom tom radnom procesu edukujemo, nadgledamo i kontrolišemo. Oni nažalost ne znaju je li to vino stvarno vrhunsko ili ne jer ga nisu probali. Ali trude se, trude se svi i baš im je zadovoljstvo kad čuju da je vino dobilo nekakvo priznanje“, kazao je Stjepan Biškup, voditelj radionice poljoprivrede u Zatvora u Lepoglavi.
Čak 30 hiljada litara vina stane u vinski podrum u Zatvoru u Lepoglavi. Od 11 sorti grožđa radi se 13 vrsta vina. U vinski podrum ne može bilo koji zatvorenik. Tek ako je prošao dugotrajnu stručnu procjenu, većinom su to oni koji su već ‘odležali’ najveći dio kazne.
„Zatvorenik koji je izdržavao kaznu od 30 godina u zatvorenim uslovima, ovdje je zadnjih dvije godine jedan od najboljih radnika. Stiče radne navike, uskoro izlazi na slobodu, kroz dva, tri mjeseca i znamo da će naći posao. Već ima osiguran i nama je to znak da bolje da damo šansu takvim zatvorenicima, nego da izlaze s dodatnim otporom prema sistemu“, poručio je Dražen Posavec, upravnik Zatvora u Lepoglavi.
Jer u Lepoglavi je naglasak na resocijalizaciji i zapošljavanju zatvorenika. A kao i svaki drugi radnik i oni imaju pravo na bolovanje i godišnji, za svoj rad plaćeni su, a nedavno im je stigla i povišica.
„Tako je. Kako raste osnovica državnim službenicima, tako i raste njihova osnovica. I danas vam je to prosjek 900 pa i više kuna plate“, kaže Posavec.
Pa iako su nagrađena, vina im se prodaju za skromnih 30 do 40 kuna. A zainteresovnih za zatvorski rizling ima.
„To je za masu ljudi vrlo veliki motiv da kupe jer većina ljudi pita dali na etiketi piše da je to napravio Zatvor u Lepoglavi“, kazao je Biškup.
I nisu napravili samo vrhunska vina. Stanovnici najstrože čuvanog hrvatskog zatvora prave i vrhunski med. Na Međunarodnoj izložbi u Zagrebu skoro su postali šampioni – bagrem im je osvojio zlato, a cvjetni med – srebro. Ove godine proizvesće ga dvije tone, a potom baš kao i vino – prodavati.
Mogu postati pčelari
„Unazad 10 godina imamo jednu zaista pozitivnu stranu resocijalizacije, a to je da svake godine školujemo zatvorenike za pčelare, a uz to smo i odškolovali naše pravosudne policajce“, poručuje Posavec.
Pa je nakon 32 godine rada u zatvorskom sistemu, Ratko osim pravosudni policajac postao pčelar i edukator.
„Pomažemo zatvorenicima da i oni usvoje svoja znanja i mislim da to jako dobro utiče na njih. Uvijek ima zainteresovanih i teško je to odraditi, oni to prihvataju jer svako od njih bi htio da se nastavi vani baviti s takvim poslom“, rekao je Ratko Jakopović, pravosudni policajac u Zatvoru u Lepoglavi.
Vinogradari, pčelari, voćari, uzgajivači svinja. Sve se to na ovoj farmi u okolini Zatvora uče zatvorenici kako bi se jednog dana, kada i ako, izađu iz Lepoglave mogli što bolje uklopiti u novi život.
Sve više građana Herceg Novog negduje zbog saobraćajnog kolapsa na Jadranskoj magistrali, poručuju iz DPS-a Herceg Novi.
Lokalna vlast u Herceg Novom, koju čini koalicija partija i stranaka koje više ne možemo da navedemo jer ni sami ne znaju ko kome pripada, dozvoljava da se u junu mjesecu, pred sam početak turističke sezone, izvode značajni radovi na glavnoj saobraćajnici u Herceg Novom, saopšteno je danas iz Opštinski odbor DPS Herceg Novi.
Rokovi za završetak radova su očigledno fleksibilno utvrđeni i neizvjesno je kada će se zaista završiti.
Ne sporimo važnost i potrebu radova koji se izvode, ali je prosto nevjerovatno da se za te poslove izabere baš ovaj period, predsezona.
Iznose se podaci o skoro osam hiljada gostiju, tranzit turističkih autobusa je pojačan, a građani imaju svakodnevnu potrebu korišćenja ove saobraćajnice.
Nadamo se da će lokalna vlast tokom silnih službenih putovanja i posjeta pobratimskim opštinama ponešto i naučiti, na primjer, da kada želi nekog dočekati, to nećete uraditi bagerom već na mnogo ljepši način.
Jedno je sigurno, svi koji tranzitiraju kroz Herceg Novi ili su gosti našeg grada, ponijeće utisak iz Herceg Novog sa raskopanom magistralom, čekanjem, prašinom i blatom. Sjajna reklama nema šta.
Odgovornih za ovakvo stanje nema. Niko neće snositi posljedice a u konačnom građani će platiti ceh. Na kraju ostaje nam da se pitamo da li su i ovi poslovi predviđeni programom pripreme turističke sezone, saopštili su iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
Ekipa Kluba sportskih ribolovaca „Igalo“ osvojila je 4. mjesto na nedavno održanom 14. Svjetskom klupskom prvenstvu u ribolovu iz broda, čime je nastavljen kontinuitet vrhunskih rezultata koje ovaj klub postiže posljednju deceniju. Tim povodom, predstavnici kluba i Saveza sportskih ribolovaca na moru su danas bili na prijemu kod potpredsjednika Opštine Herceg Novi, Mirka Mustura i sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Vasilija Ćukovića.
Veliki uspjeh postigla je ekipa KSR „Igalo“ za koju su nastupali: Marko Radosavljević, Aleksandar Milosavljević, Goran Boričić, Miloš Dašić i Slobodan Vučurović, osvojivši 4. mjesto sa 18 plasmanskih bodova.
Kako je istakao potpredsjednik Mustur, iza osvojenog 4. mjesta na Svjetskom prvenstvu stoje dobra organizacija i veliki trud takmičara, ali i odgovorna Uprava i Savez sportskih ribolovaca na moru, koji su omogućili da ekipa KSR „Igalo“ ostvari ovaj uspjeh.
Sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković izrazio je zadovoljstvo zbog dobre energije i sloge koja postoji u kolektivu kluba, kao i zbog očiglednog poštovanja između mlađih i starijih kategorija, te istakao da ostvareni rezultati najbolje govore o aktivnostima i ambicijama KSR „Igalo“.
Predsjednik kluba, Željko Kosić, naglasio je da vrhunskih rezultata ne bi bilo bez odlične saradnje kluba i Opštine Herceg Novi.
-Da lokalna uprava ne podržava naš klub, mi ne bismo učestvovali ni na državnim, a ne svjetskim prvenstvima. Mi jesmo prvaci Crne Gore u svim kategorijama poslednjih desetak godina, a to se stiče velikim i predanim radom. Imamo bronzu sa Svjetskog prvenstva 2017. godine, tako da smo na ovaj način potvrdili kontinuitet, kazao je Kosić.
O organizaciji nedavnog Svjetskog prvenstva u Herceg Novom, ali i o uspjesima takmičara KSR „Igalo“ govorio je i predsjednik Saveza sportskih ribolovaca na moru Crne Gore, Mladen Rostović. On je istakao da „nije mala stvar kada mali klub iz Igala uzme 4. mjesto među 21. ekipom (84 takmičara), na takmičenju koje je u sportskom ribolovu ekvivalent Ligi šampiona u fudbalu”.
-Radi se o najboljim ekipama i klubovima koji predstavljaju elitu u sportskom ribolovu, iz Italije, Hrvatske, Francuske, Belgije, Španije, Slovenije… to je konkurencija kakva se ne može zamisliti, naglasio je Rostović, ističući da je tim prije uspjeh takmičara KSR „Igalo“ još veći.
Podsjećamo, u Herceg Novom je održano 14. Klupsko svjetsko prvenstvo u ribolovu na moru, koje je na visokom nivou organizovao Savez za sportski ribolov na moru.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba. Registrovano je 56 novih slučajeva, saopšteno je danas iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 65 pacijenata, a trenutno je 452 oboljelih.
Opština Tivat danas je u velikoj dvorani Centra za kulturu pripredila svečanost za najbolje đake iz tog grada kojj su školsku 2021-22. godinu okončali sa diplomama „Luča“, odnosno koji su osvajali nagrade na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima.
Djecu, roditelje, profesore i rukovodioce tivatskih obrazovnih ustanova tom prilikom pozdravili su gradonačelnik Željko Komneniović, potpredsjendik Opštine Goran Božović i sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja koji su im čestitali na postignutim rezultatima i poželjeli supjeh u daljem školovanju i na studijama.
Predsjednik Opštine je kazao da mu je izuzetna čast što može stati ispred jedne od možda i najtalentovanijih generacija učenika u Tiuvtu posljednjih godina. Naglasio je da je Tivat doživio drastične promjene i napredak u posljednjih par decenija, ali da grad „ne čine zgrade, ulice i infrastruktura, već ljudi, a budućnost grada čine najtalentovaniji među njima, koji su danas ovdje sa nama.“
Dodjela nagrada – foto CG News
„Uspjesi naših đaka su zaista značajni i veliki i za znatno veći grad nego što je to Tivat. Naši đaci uvujek su bili među najboljima u Boki Kotorskoj i slavu našeg grada ponijeli su daleko odavde: do kompanija poput Google, raznih ministarstava, kliničkih i univerziotetskih centara u zemlji i inostranstvu. Nesumnjivo je da će tim putem nastaviti i ova generacija. Bitno je da mi stvorimo ovoj djeci što boloje uslove da sevećina od njih u budučlnosti vrati ovdje, te doprinese razvoju svog grada i da svoju životrnu srećču i profesionalne karijere oni grade u svom zavičaju, na dobro lokalnje zajednice i napredak naše opštine.“- kazao je Komnenović podsjećajući na brojna ulaganja Opštine u pomoć za unapređenje uslova u ovdašnjim školama u kojima su ipak, kako je kazao, uslovi za boravak i rad djece prilično loši.
Stoga naglasio je on, raduje činjenica da će od jeseni poslije pauze od deceniju ipo, u Tivtu početi gradnja jednog novog prosvjetnog objekta- nove osnovne škole u Krtolima koja će sadržati i prostor za odjeljenje vrtića i muzičke škole, a za što će država izdvojiti 4,1 milion eura.
Dodjela nagrada – foto CG News
Potpredsjednik Opštine Goran Božović je istakao da je lokalna uprava ove godine uspjela da za 100 do 200 posto uveća novčani iznos nagrade koju će dobiti najbolji učenici, a maturante je pozvao da konkurišu i za opštinksu stipendiju koja će od septembra iznositi 100 eura mjesečno po studentu.
Svih nekoliko desetina učenika osnovnih, srednje i muzičke škole koji su osvajali specijalne, odnosno nagrade na takmičenjima znanja na nacionalnom i međunarodnom nivou, odnosno nosioce „Zlatnih lira“, Opština Tivat je nagradila sa novčanim iznosima koji se kreću od 50 do 150 eura, dok su nosioci diplome „Luča“ za odlične oscjene iz svih nastavnih predmeta tokom osnovnogodipnjeg, odnosno srednješkolskog obrazovanja, kao i đaci generacije, nagrađeni sa po 200 eura.
Dodjela nagrada – foto CG News
Ovogodišnji tivatski lučevci su iz OŠ „Drago Milović: Filip Pajović, Ognjen Kovačević, Milana Bukarica, Milica Jevrić, Mirko Milinović, Jelena Krivokapić, Petar Gajić, Teodora Stojković, Petra Kovačević, Matija Eraković, Marko Telesmanić, Uroš Vuksanović, Đorđe Gilić, Teodora Komnenović, Milica Stanković, Ramona Vrcan, Valentina Vrcan, Ivana Živić, Lazar Aleksić i Nikola Korsić koji je ujedno i đak generacije. Iz OŠ “Branko Brinić” nosioci “Luće” su Teodora Barbić (đak generacije), Sofija Peričić i Nikola Đurišić, dok su se tom diplomom u Mješovitoj srednjoj škjol “Mladost” okitili Ljiljana Grivić, Tijana Hercegovac, Stefan Jašović (đak generacije), Anabela Telsmanić, Nemanja Bošković, Marko Radovanović, Nemanja Radević, Rajko Đilović, Luka Božinović, Marija Drakulović, Klara Milošević, Emilija Samardžić, Tanja Stanišić, Sara Šćepanović, Anđela Živković, Antonela Garbin i Milena Kuburović. U Muzičkoj školi Tivat lučevac je Martina Kovačević dok su to isto u Školu za osnovno i srednje muzilko obrazovanje “Vida Matjan” u Kotoru postigle Ozana Knezović i Anastasia Mršulja. Lučevci iz Tivta u ovogodišnjoj generaciji maturanata Srednje pomorske škole u Kotoru su Jovan Čelanović, Tomislav Perčin, Đorđe Roganović, Tripo Matijević, Marko Terić i Vlado Terić.
U ime nagrađenih, zahvalili su se Nikola Korsić i Stefan Jašović.
Službu zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi jutros su u Vatrogasnom domu u Meljinama posjetila djeca iz JPU „Naša radost“ Herceg Novi, vaspitna jedinica vrtića „Savina“ – srednja grupa.
Tom prilikom djeca su obišla prostorije Vatrogasnog doma, izvršena je prezentacija vatrogasnih vozila, upotreba zvučne i svjetlosne signalizacije, vatrogasne opreme prilikom akcija gašenja požara. Takođe im je objašnjen način funkcionisanja Službe zaštite i spašavanja i broja 123 za dojavu eventualnih požara.
Foto Opština HN
-Može se zaključiti da je ova posjeta pružila djeci predškolskog vaspitanja mogućnost za aktivnu, kvalitetniju i bolju edukaciju o opasnostima koje ih mogu eventualno ugroziti prilikom požara i postupcima koje trebaju preduzeti u takvim situacijama. Uz dječije osmijehe i veliko oduševljenje, ova posjeta se može ocijeniti kao veoma uspješna i edukativna za učenike u smislu razvijanja svijesti o opasnostima, kao i povećanju ličnih interesovanja, saopštavaju iz hercegnovske Službe zaštite i spašavanja.
Od početka godine do juna u kotorsku luku uplovilo je 110 kruzera, saopštio je predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.
“Očekujemo da taj broj do kraja kruzing sezone bude i iznad 300”, kazao je Jokić u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG.
Poređenja radi, tokom cijele prošle godine je, zbog restrikcija usljed pandemije, u Kotor uplovilo 60 do 70 brodova, prenosi portal RTCG.
“Optimisti smo, očekujemo dobru sezonu. Predsezona je bila zadovoljavajuća, sad se bližimo onome što je špic”, naveo je Jokić.
Kruzer u Boki – foto Boka News
Jokić je najavio da će kamen temeljac za žičaru Kotor – Lovćen biti položen na Dan državnosti, 13. jula.
“Zavisi od tendera, ali očekujem tu vrstu početka radova. Ono što su uvjeravanja investitora je da će ih, od momenta kada počnu sa radovima, završiti u roku od godinu”, kazao je Jokić.
Žičaru će graditi konzorcijum Leitner – žičara Kotor 1350, koji čine kompanije Novi Volvox iz Podgorice i Leitner, a kraj radova očekuje se u proljeće 2023. godine
“Moram da izrazim zadovoljstvo da ćemo konačno imati realizovan projekat žičare, koja će predstavljati, ne samo aktrakciju Kotora, nego i cijele Crne Gore”, rekao je Jokić.
Ako ste mislili da samo ima divljanja po asfaltu moćnim motociklima, automobilima jurilicama, prekoračenjima brzine i nepoštivanja prometnih pravila, varate se jer na moru se situacija ista, ako ne i gora. Samo se o tome ne čuje dovoljno.
Zahvaljujući videozapisima snimljenim proteklog vikenda na startu čuvene regate Sušac 100×2, uvjerili smo se kako bahatosti i samovolje na moru ima napretek. Znate kako to ide kad su regate u pitanju: publika sa Sustipana, te s muleta ‘kraj galebova’ kod ACI-ja prati pogledima i kamerama posade, ovaj put dvočlane koje su se uputile prema otoku Sušcu i natrag na regati dugoj 100 nautičkih milja. Videa i fotografija tako je bilo koliko hoćete. Sve dokumentirano.
Odmah na startu dogodilo se neugodno iznenađenje koje nam je ispričao sam oštećenik, sudionik regate, koji će za ovu priču ostati anoniman. Uostalom, ime nije ni važno jer je oko regate bilo toliko svjedoka da bi mogli čitavu zgradu suda napuniti da do toga dođe.
– Kao sudionici regate bili smo svjedoci jednog ružnog događaja koji se dogodio na samom startu. Među jedrilice je uletio kruzer i napravio veliki nered, te pritom udario jedrilicu koja je sudjelovala na regati. Kapetan tog broda na Kapetaniji je sve negirao, dok mu nije predočena video snimka. Na koncu je priznao krivnju i platio prekršaj, mislim od nekih 5 tisuća kuna – u dahu nam je kazao jedriličar, inače čovjek s dugogodišnjim iskustvom na moru, s regatama, s pomorskim pravilima. Baš zato nam se i javio ogočen ponašanjem na koje je naišao na moru.
No, krenimo redom. Regata je startala ujutro i trebalo je okrenuti prvu bovu kod Čiova i vratiti se natrag podno Sustipana oko druge bove i potom nastaviti jedriti za Sušac. Gotovo 50 jedrilica je razvilo svoja jedra, no vjetar je tog jutra bio slab. Jedva jedan čvor. Nije se moglo puno manevrirati po takvoj bonaci.
U jednom trenutku prema regatnom polju u kojem su se ‘okupile’ jedrilice vozio je turistički kruzer dug 53 metra. Umjesto da zaobiđe regataše, on je samo uletio među njih i nastavio svojom zacrtanom rutom. Na koncu je zakačio bočno jednu jedrilicu, udario je i u punom gasu odjurio put Gradske luke. Sve to može se vidjeti na videozapisima koje je snimila zaprepaštena publika s kopna.
– Još sam pod dojmom svega. Da na mom brodu nije bio baštun koji je ublažio efekt udarca, vjerovatno bi došlo do rušenja jarbola, a tada je to velika pogibelj. Mislim da je velika sreća da nije bilo veće štete i ozlijeđenih. Zaista sam mislio da će nas taj kruzer zaobići, ali on je samo jurio među jedrilicama i nas zakačio. Znate, na moru su pravila jasna: brod na jedra uvijek ima prednost, a ovdje je riječ i o regatnom polju kojeg drugi brodovi trebaju izbjeći. Mi se nismo imali gdje maknuti jer smo bili na regati gdje se ne pale motori, a vjetra nije ni bilo da uzmaknemo.
Dovoljno je usporediti: mala jedrilica od 9 i po metara od stakloplastike i čelični brod od 53 metra i 20, 30 tona. Mi koji se jedva krećemo zbog vjetra jačine jednog čvora i taj veliki motorni brod koji ulijeće velikom brzinon među svih nas i nakon udarca daje pun gas i pravi iza sebe veliki nered svojim motorima.
Mislim da nikada neću zaboraviti udarac i nastali prasak nakon što je udario u jedrilicu. Šok i nevjerica. Zar netko može biti toliko bezobziran!? – još uvijek potresen priča nam naš sugovornik koji srećom, nije stradao u ovom pomorskom incidentu, a materijalna šteta svakako je napravljena.
Uostalom, tražit će nadoknadu štete preko osiguravajućeg društva, no ostaje porazna činjenica da se na moru događaju ovako ružne stvari koje su eto, pukim slučajem završile bez posljedica za ljudski život.
Kada dobijemo očitovanje Lučke kapetanije Split, objavit ćemo njihov odgovor o ovom slučaju.
Kako neslužbeno doznajemo, regatni odbor je na vrijeme upozorio kapetana kruzera da ne ulazi u regatno polje, no ovaj je to ignorirao. Jedriličar se pak, nakon što se sabrao, odlučio dovršiti regatu jer mu oštećeni baštun nije bio prepreka za nastavak jedrenja. Kada je završio regatu, sve je prijavio Kapetaniji.
– Zaključili smo da nam plovnost broda nije ugrožena, nije bilo prodora mora, te da možemo nastaviti dalje. Meni je ovo 15-ti Sušac i ne predajem se lako. U meni je javio inat i zato smo nastavili do kraja.
