Međunarodna brdska auto trka “MBAT Podi – Herceg Novi 2022”, u organizaciji Auto-moto sportskog kluba Podi, održaće se 07. i 08. maja na Podima. Trkom na Podima se i zvanično otvara predstojeći Šampionat Crne Gore.
Međunarodna trka će okupiti najbolje vozače iz Crne Gore i regiona, a učešće je najavilo preko 50 takmičara. Takođe, ovogodišnjoj “MBAT Podi -Herceg Novi 2022” će prisustvovati i delagati FIA-e.
Takmičarska staza je duga 4200 m, a voziće se od naselja Podi do Kamenog.
Tehnički pregled i verifikacija vozila obaviće se u petak 06. maja od 16.00h – 19.00h, kao i vanredni tehnički pregled u subotu 07.maja od 8.00h -9.00h u zatvorenom box-u u Zelenici.
Podi – auto trka
Zbog treninga u subotu, 07.maja, od 10.00h – 16.00h i u nedjelju, 08.maja, na dan trke, od 9.00h -16.00h, biće zabranjeno saobraćanje na dionici od Meljina (Murišići) do Kamenog za sva vozila, osim za vozila učesnika trke.
Trka se boduje za: – Šampionat Crne Gore – KUP Herceg Novi .
Crnogorski parlament izabrao je večeras novu Vladu, čiji je predsjednik Dritan Abazović.
Izbor nove, 43. Vlade podržalo je 45 poslanika, dok su tri bila protiv.
Nova vlada imaće 18 ministarstava, od kojih će četiri ministra biti i potpredsjednici, i dva ministra bez portfelja.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković ocijenio je da je, po svim aspektima, Crna Gora u neuporedivom lošijoj situaciji nego prije zbora 30. avgusta 2020. godine.
„Mnogi to neće i ne žele da vide, ali to ne mijenja suštinu”, kazao je Eraković.
On je rekao da šteta koju je prošla vlada napravila vođena revanšizmom mora biti predmet ozbiljne pažnje nove vlade.
“Posebno potenciramo primjer događaja na Cetinju za koji očekujemo od potpredsjednika Raška Konjevića da nam da punu istinu”, naveo je Eraković.
On je rekao da manjinska vlada nije najbolje rješenje, nego politička, ali da DPS ne zatvara oči pred stvarnosti.
DPS će, kako je poručio Eraković, biti najjači vjetar u jedra promjeni koja je nužna.
“Ko god da drži kormilo, zavisiće od snage našeg vjetra”, kazao je Eraković.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović rekao je da nijesu srušili Vladu Zdravka Krivokapića da bi glasali za vladu Socijalističke narodne partije (SNP).
“SNP je uvijek birao pogrešna skretanja oko pitanja od najveće važnosti za državni put Crne Gore”, ocijenio je Šehović.
On je kazao da će odgovornost za moguće posljedice snositi svi koji će učestvovati u manjinskoj vladi.
“Što se nas tiče, možemo se miriti samo oko evropskih i građanskih vrijednosti. Oko onih vrijednosti koji mire Crnu Goru, a ne onih koji je dijele”, rekao je Šehović.
Poslanik SNP-a Dragan Ivanović kazao je da je pred Abazovićem veliki zadatak.
“Podržavam ova vaša dva stuba. Očito ste, boraveći u prethodnoj vladi, shvatili da sedam stubova i nije neka garancija stabilnosti, čvrstoće i kvaliteta”, naveo je on.
Ivanović je dodao da je drugi stub – ekonomija, mnogo važan za građane koji su, kako je kazao, umorni od čekanja da bolje žive.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović rekao je da se građanima mora pokazati da u Crnoj Gori može da se bolje živi.
“Moramo se jasno ograditi od tenzija svih vrsta da bi Crna Gora mogla krenuti naprijed”, kazao je Ibrahimović.
On je poručio da će se BS snažno zalagati za pokretanje procesa koje je, kako je ocijenio, 42. Vlada zaustavila.
“Agresija Rusije na Ukrajinu pokazala je da države Zapadnog Balkana moraju što prije ući u Evropsku uniju (EU). Tu vidim šansu 43. Vlade”, rekao je Ibrahimović.
Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković ocijenila je da je 42. Vlada u potpunosti razorila crnogorske institucije.
Vuksanović Stanković je navela da je od tri moguća rješanja izbor manjinske vlade najmanje loše rješenje.
Prema njenim riječima, za novu Vladu treba glasati kako bi se institucije odblokirale.
“Moramo izabrati nosioce pravosudnih funkcija i izglasati reformu izbornog zakonodavstva. To moramo da uradimo. Očekujemo da se procesiuraju svi koji treba da odgovaraju za veleizdaju države, počev od odlazećeg premijera”, kazala je ona.
Poslanik koalicije Crno na bijelo Miloš Kontar rekao je da danas biraju 43. vladu kako bi Crna Gora bila naredna članica EU.
“To je naredni veliki cilj koji je pred nama, cilj oko kojeg se svi možemo okupiti”, istakao je Konatar.
Prema njegovim riječima, nova vlada će biti plod kompromisa, jer će u njoj biti nekadašnji politički protivnici.
“Da bude nedvosmisleno jasno – svako ko je prekršio zakon, pronevjerio novac građana, treba da odgovara. To što postoje takvi pojedinici u nekim partijama nam ne daje za pravo da Crnu Goru držimo u rovovima, da živimo na podjelama. Zajedno možemo sve, jer Crna Gora mora da ide naprijed”, kazao je Konatar.
Poslanik Force Genci Nimanbegu ocijenio je da je prethodna vlada od prvog dana radila parcijalno, u partijskom interesu.
Prema njegovim riječima, šteta koja je napravljena je velika i teško se može nadoknaditi.
“Pitanje je i da li se može nadoknaditi novom vladom”, naveo je Nimanbegu.
Glasanjem za ovu vladu, kako je rekao, žele da glasaju za mir i bezbjednost u Crnoj Gori.
“Nikada se ranije nije dešavalo da dobijam poruke mržnje i prijetnji kao u posljednjih godinau. Izložen sam neprijatnim situacijama, esktremizam se pojačao”, kazao je Nimanbegu.
Poslanik DPS Andrija Nikolić smatra da je 42. Vlada pričinila veliku štetu i da je ekonomija “na aparatima”.
On je poručio da je Crnoj Gori potrebna nova vlada.
„Ovo rješenje je ono koje je moguće u ovom trenutku“, naveo je Nikolić.
On je kazao „da neće dozvoliti da 43. vlada bude gora od Vlade Zdravka Krivokapića“.
Poslanik SD-a Boris Mugoša rekao je da je ovo naglomaznija vlada od obnove nezavisnosti i vlada sa potencijalno najkraćim mandatom.
On je kazao da su do sada ministarstva imala dva državna sekretara, a sada su predložena tri, i da je realno ministru potreban samo jedan, da ga mijenja u slučaju odsustva.
“Što će tri državna sekretara? Gdje to ima? O čemu se tu radi?”, upitao je Mugoša.
On je rekao da je ovo nije vlada pomirenja, „nego podmirenja, jer su se podmirili svi konstituentni”.
Mugoša je kazao da nikad više dvoličnosti, licemjerstva i površnosti nije doživio nego tokom i nakon pregovora o formiranju manjinske vlade.
SD će, kako je rekao Mugoša, istinski kontrolisati rad Vlade.
On je rekao da SD ne interesuju fotelje jer, kako je naveo, oko nekih principa se ne mogu praviti kompromisi.
Abazović je, u završnom obraćanju, naveo da je izuzetno ponosan na sve što je radio u prethodnih godinu i po.
„I da sam opet u situaciji, vjerovatno bih većinu svojih političkih poteza ponovio“, kazao je Abazović.
On je naveo da je u tih godinu i po tri puta
donosio teške, ali ispravne odluke.
„Hoće li vlada da traje jedan dan, mjesec, ili godnu, nije nikakakv problem. Samo se nadam da će, koliko god bude trajala, davati dobre rezultate za crnogorsko društvo. Danas smo deblokirali parlament, ako izaberemo vladu, deblokiraćemo i izvršnu vlast“, kazao je Abazović.
On je rekao da ostaje da deblokiraju sudsku vlast, „svi zajedno, ako za to ima svijesti“.
„Kada je riječ o bezbjednosnom sektoru, nemojte da upirete prste ni u kog drugog, ni na Krivokapića ili bilo koga drugog, ja sam čovjek koji je odgovoran za sve dobro ili loše što se desilo u tome“, naveo je Abazović.
On je kazao da je 4. i 5. septembra na Cetinju sačuvan mir.
„I nije pala krv, a nijesam siguran da su svi u Crnoj Gori baš željeli da se taj mir sačuva. To je najvažnija stvar. Suzavca ne bi bilo da bivši direktor policije nije udario službeno lice i da neki građani Crne Gore nijesu odlučili da na neki način stopiraju ukupan život u ovom gradu“, rekao je Abazović.
On je naveo da se ne plaše izbora, koji su, kako je kazao, najveća demokratska tekovina i najpoštenije rješenje bilo koje političke krize.
“Crna Gora nije spremna za izbore, ova zemlja nema institucije koje mogu da sprovedu izbore i ona bi novim izbornim ciklusom samo potrošila značajna materijalna sredstva građana i ušla u dublju političku krizu”, rekao je Abazović.
On je kazao da je ponosan što je SNP odlučio da bude dio priče i ocijenio da bez te partije 43. vlada ne bi imala veliki smisao.
“Moramo da prevazilazimo barijere koje imamo u svojim glavama”, poručio je Abazović.
On je istakao da je najvažnije da se država ne drži zarobljenom.
“Nije najveći bezbjednosni izazov to što se šalju na svu sreću lažni mejlovi, nego je zemljotres to da je dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda optužena za organizovani kriminal”, kazao je Abazović.
Crnogorska nacionalna aviokompanija Air Montenegro predstojeću glavnu ljetnju turističku sezonu odradiće sa flotom od tri, umjestio sa samo dva aviona koliko ih trenutno ima u svom vlasništvu.
Naime, od 1.maja Air Montenegro će početi da koristi jedan avion tipa „airbus A320“ koji je uzet u tzv. wet lease, odnosno kratkoročni zakup sa posadom, od hrvatske kompanije Trade Air iz Zagreba. Riječ je o osjetno većem avionu od postojeća dva „embraera E195“ koji su u vlansnštvu Air Montenegra i koji imaju po 116 sjedišta. Trade Airov „airbus A320“ naime, ima 180 putničkih sjedišta, a za crnogorsku aviokompaniju letjeće po tzv. ACMI aranžmanu (aircraft, crew, maintenance, insurance) po kojem vlasnik aviona – Trade Air obezbjeđuje avion, letačko i kabinsko osoblje koje će ga opsluživati, servis i održavanje, kao i osiguranje aviona dok on leti za unajmitelja – Air Montenegro. Hrvatska kompanija trenutno u svojoj floti ima tri aviona tipa „airbus A320“ a koji su stari od 18 do 24 godine.
Iz menadžmenta Air Montenebgra potvrdili su da su sklopili aranžman o wet lease zakupu „airbusa A320“ od hrvatske kompanmjije, ali nisu konkretno odgovorili na pitanje pod kakvim je finansijskim uslovima sklopljen ovaj posao i koliko će on koštati Air Montenegro.
„U skladu sa planom za 2022. godinu i nakon sprovedenog postupka nabavke, Air Montenegro je potpisao ugovor o wet lease aranžmanu za avion tipa airbus A320 sa kompanijom Trade Air iz Hrvatske na period od 1.maja, do kraja ljetnje sezone. Crnogorska nacionalna avio-kompanija će tokom narednih mjeseci pored dva aviona u svom vlasništvu, tipa Embraer E195, saobraćati i sa trećim avionom većeg kapaciteta, kako bi predstojeći period povećanog intenziteta saobraćaja i ljetnjih mjeseci iskoristila na najefikasniji način i omogućila dolazak velikog broja inostranih turista sa glavnih emitivnih tržišta.“- rečeno je u menadžmentu nacionalnog avioprevoznika.
Kako je objašnjeno, Air Montenegro će iznajmljeni avion većinom angažovati na letovima do Pariza, Liona, Nanta, Ciriha, Frankfurta, Tel Aviva i Jerevana, dok će dva njihova aviona tipa E195, aviona saobraćati ka Beogradu, Banjoj Luci, Istanbulu, Pragu, Ljubljani, Kopenhagenu…
„U odnosu na prošlu godinu, kada je kompanija Air Montenegro počela sa letovima, ove godine Crnu Goru spaja ka duplo većem broju različitih destinacija, otvorene su neke nove direktne avio-linije, što će doprinijeti ukupnom razvoju crnogorskog turizma i boljem pozicioniranju Crne Gore na turističkoj mapi“- poručili su iz Air Montenegra.
Ova kompanija je i proteklih mjeseci već sarađivala sa Trade Airom na kraće vrijeme iznajmljujući avion tipa „fokker F100“ te hrvatske kompanije u periodima kad bi jedan od dva Air Montenegrova E195 „ispadao“ iz redovnog saobraćaja zbog servisa i radova redovnog održavanja. Ovo će inače, biti prvi slučaj da aktuelni ili bivši crnogorski nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines, koriste jedan avion iz porodice čuveniog evropkskg proizvođača „Airbus“ jer su do sada na kraće vrijeme u wet lease aranžmanima, iznajmljivali samo „Fokkerove“ ili avione američkog proizvođača „Boeing“ tipa B737 od kompanija iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i sa Malte.
Članovi Rotari kluba Kotor danas su realizovali ekološku akciju povodom Dana planete Zemlje koja je ove godine posvećena ozelenjavanju dvorišta O.Š “Ivo Vizin” Prčanj.
Ovom prilikom, članovi kotorskog Rotari kluba donirali su 10 sadnica fotinije, 3 sadnice maslina, 6 sadnica ruža, 4 sadnice ukrasnog cvijeća, 2 saksije sobnih biljki za unutrašnji hol i 6 vreća humusa. Na današnjoj akciji, kotorski rotarijanci su zajedno sa učenicima OŠ “Ivo Vizin” posadili biljke sa ciljem da se ozelenjavanjem i uređenjem školskog dvorišta stvori ljepši i prijatniji ambijent i ujedno podigne ekološka svijest učenika o važnosti očuvanja prirode.
Akciji kotorskih rotarijanaca se pridružilo preduzeće Mondo Verde i ovom prilikom doniralo 2 sadnice voćki (kruška i jabuka). Takođe, u organizaciji OŠ “Ivo Vizin” u ovu ekološku akciju su se uključili Komunalno preduzeće Kotor i Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, pripremivši teren za sadnju.
Ovo je još jedna u nizu akcija Rotari kluba Kotor posvećenih osnovnim školama na teritoriji opštine Kotor i susjednih opština. Podržavanje očuvanja životne sredine postalo je sedmo područje fokusa Rotarija, medju primarnim ciljevima djelovanja podržanim globalnim grantovima. Pridružuje se očuvanju mira i sprečavanju sukoba, prevenciji i liječenju bolesti, vodi, sanitarijama i higijeni, zdravlju majki i djece, osnovnom obrazovanju i pismenosti kao i ekonomskom razvoju zajednice.
Poslanica Socijalističke narodne partije Danijela Đurović izabrana je za predsjednicu Skupštine Crne Gore.
Za izbor Đurović glasalo je 45 poslanika, dok su protiv bila tri.
Đurović je rođena 27. marta 1973. godine u Kotoru.
Osnovnu i dio srednje škole završila je u Herceg Novom, a maturirala je u gradu Peoria, država llinoj, SAD. Zvanje diplomirane inžinjerke menadžmenta stekla je na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu, a magistrirala na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, odsjek biologija i stekla zvanje magistra ekologije i zaštite životne sredine.
Radno iskustvo počela je u firmi “Generalmarket” u Beogradu na mjestu rukovodioca komercijalne službe u periodu od 1996. do 2000. godine.
Od 2000. do 2008. godine radi u preduzeću “Čistoća” u Herceg Novom na poslovima strateškog razvoja i unapređenja sistema kvaliteta menadžmenta, rukovodioca komercijalnog sektora i kao pomoćnica direktora. Nosilac je svih bitnih projekata i studija iz oblasti zaštite životne sredine kako u preduzeću, tako i na nivou opštine Herceg Novi.
U mandatu od 2008. do 2012. obavlja poslove menadžerke Opštine Herceg Novi.
Bila je predsjednica Skupštine opštine Herceg Novi. Za potpredsjednicu Opštine Herceg Novi izabrana je 2017. godine i na tom mjestu ostaje sve do 23. septembra 2020. godine kada postaje poslanica.
Autorka je više naučnih radova iz oblasti zaštite životne sredine i stručna saradnica i konsultantkinja iz oblasti upravljanja otpadom u zemlji i inostranstvu.
Tokom jučerašnjeg dana dijagnostikovano je 105 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2. Nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa koronavirusom.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1.207 uzorak na novi koronavirus.
Iako bi se prema stanju bukinga Hrvatska ove sezone mogla vratiti na pretpandemijsku razinu, ponovo smo u situaciji da se neki od hotela moguće neće otvarati jer u njima neće imati tko raditi.
Naime, i ove godine u turističkom sektoru moraju nadomjestiti manjak od oko 30.000 radnika, a s obzirom na to da ih turističke firme na domaćem tržištu ne mogu naći, okreću se stranim radnicima, iako je već i bazen susjednih zemalja također poprilično ispražnjen.
Na gorući problem nedostatka kadrova iz turističkog su sektora ukazivali već lani u rujnu, kada je špica sezone završila. U sektoru su izračunali kako su izgubili oko 750 milijuna kuna prihoda, koliko bi ostvarili u hotelima koji su ostali zatvoreni jer za njih nisu našli radnike. Stoga su već tada u četiri ministarstva poslali prijedlog mjera kako se za ovu sezonu na vrijeme pripremiti, piše Novi list.
Podaci HZZ-a pokazuju kako je u mjeru Stalni sezonac lani od siječnja do kraja ožujka uključeno 1.450 radnika, dok je ove godine na mjeri 2.011 stalnih sezonaca, što također ukazuje na povećanu potražnju za kadrovima koja je ove godine eskalirala pa su se praktički sve turističke kompanije gotovo počele natjecati koja će zaposlenicima ponuditi bolje uvjete, a u privlačenju kadrova angažiraju se čak i influenceri.
Lani u siječnju je na snagu stupio novi Zakon o strancima kojim su ukinute kvote i zamijenjene testom tržišta rada, dok je za deficitarna zanimanja zapošljavanje stranaca liberalizirano. Ipak, već lani se pokazalo kako se na radne dozvole za strane radnike čekalo i po nekoliko tjedana. Ove godine zahtjevi za zapošljavanjem stranaca se predaju online, međutim policijski djelatnici u policijskim postajama i dalje te zahtjeve obrađuju ručno. Uz to, ove godine odrađuju i prijave izbjeglica iz Ukrajine kojih je do sada u našu zemlju stiglo preko 12.000, a očekuje se da će ih stići sveukupno oko 50.000, što je još dodatnog posla za djelatnike u policijskim postajama. Online se zahtjev za zapošljavanje stranaca može dati samo za zapošljavanje sezonaca do 90 dana, iako svi k’o ozebli sunce čekaju produženje sezone.
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), pojašnjavajući kakva je trenutačno situacija s kadrovima i zapošljavanjem stranaca, kazao je kako su napravljeni određeni pomaci.
– To je sigurno za pozdraviti, ali još uvijek daleko od dinamike rješavanja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola koja treba privatnom sektoru. Jasno, postoji razlika između pojedinih destinacija, odnosno policijskih uprava, koja je povezana s brojem zaprimljenih predmeta. Dakle, gdje je više zahtjeva, to ide sporije i obrnuto. Ali tu se definitivno treba napraviti hrabriji iskorak jer se nemamo od čega braniti, pogotovo imajući u vidu da u Hrvatskoj svatko tko hoće, taj može raditi. Nismo u situaciji kao prije desetak godina, da imamo 350.000 ljudi na Zavodu, danas jednostavno nema ljudi. I ako ljudi nema, imamo dvije opcije, ili nećemo otvoriti sve objekte te ćemo ostvariti puno manje prihode, poreze, doprinose i ostala davanja, ili ćemo omogućiti uvoz i odraditi sezonu, kazao je Ostojić. Na pitanje znači li to da postoji mogućnost da neki hoteli i ove sezone ostanu zatvoreni jer u njima neće imati tko raditi, kazao je da postoji.
Inače, HUT je predlagao niz mjera kao što su porezne olakšice za roditelje studenata koji rade, olakšavanje dodatnog rada, rada umirovljenika, no za sada se tu ništa nije promijenilo.
– Sadašnja tržišna potražnja ukazuje da bismo trebali otvoriti sve svoje objekte, ako, dakle, budemo imali zaposlenike, zaključio je Ostojić.
I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) također su ukazali kako postojeći model uređen Zakonom o strancima, zbog brojnih prepreka koje sadrži, ne prati aktualne potrebe gospodarstva za radnom snagom, što je osobito izraženo u građevinskom i turističkom sektoru, a sve više i u ostalim djelatnostima.
– Digitalizacija je trebala biti ranije pripremljena jer priprema sezone, barem u turizmu, počinje već krajem godine, a sada je već velik dio zahtjeva zapravo podnesen i u proceduri, istakli su u HUP-u dodajući da turizam i građevina imaju značajan utjecaj na državni proračun te je nužno da, nakon niza godina obilježenih trendom kontinuiranog izrazitog rasta broja angažiranih stranih radnika, što je trend koji i dalje jača, zakonodavac promptno reagira značajnom izmjenom Zakona o strancima, a državna administracija hitno ekipira potkapacitirane odjele koji provode postupak izdavanja dozvola za strance. Sve što je moguće treba obavljati elektroničkim putem, a velikim poslodavcima trebaju biti dodijeljeni referenti MUP-a i HZZ-a kako bi se komunikacija ubrzala. Realnost hrvatskog gospodarstva je, ističu u Udruzi poslodavaca, rastuća ovisnost o stranoj radnoj snazi te je nužno zakonodavni okvir definirati na način da se postupak ishođenja dozvola za boravak i rad stranih radnika drastično pojednostavi i ubrza, da se ukinu brojni nepotrebni kriteriji i prepreke koje su postojećim Zakonom o strancima nametnute gospodarstvu.
– Država i njena administracija moraju razumjeti da turističke sezone, kao ni povlačenja EU sredstava za brojne projekte za koje je Vlada osigurala programe financiranja, neće biti u očekivanim i željenim gabaritima dok god nedostaje radne snage. Pouka se trebala izvući još iz prošle sezone koju je obilježio manjak radnika u turističkom i ugostiteljskom sektoru, kao i u trgovini, pa smo svjedočili skraćenom radnom vremenu brojnih objekata, poručili su iz HUP-a.
Sve u svemu, dok je lani kaos oko manjka kadrova bio uvjetovan pandemijom i doista neizvjesnim i kasnim vraćanjem gostiju, u situaciji kada se čitav Mediteran vraća, kada su najave bukinga i uz rat u Ukrajini i dalje iznimno dobre i gosti žele doći, te nakon što se imalo godinu dana za pripremu, dozvoliti da se ponovi isti scenarij kao i lani, u zemlji kojoj 20 posto BDP-a ovisi o turizmu je, malo je reći neozbiljno. A možda je, kako bi rekli zlobnici, to jedan od načina da postignemo održivost u destinaciji. Manje otvorenih hotela je jednako manje gostiju na plažama i gužvi s parkingom. Pa će gosti koji su došli biti zadovoljniji.
Ministarstvo zdravlja (MZD) saopštilo je da su se, u saradnji sa čelnicima zdravstvenih ustanova i opština Budva, Kotor i Tivat, usaglasili da se u Prostorni plan Crne Gore za period od 2020. do 2040. godine uvrsti izgradnja bolnice na primorju, u Radanovićima.
“S obzirom na to da je u toku izrada Nacrta ovog plana koji treba da uključi sve strateške smjernice i prioritete razvoja na nivou države, regiona i opština, zdravstveni sistem nije imao dilemu u vezi sa ključnom potrebom”, saopštila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, na sastanku u Ministarstvu sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem, direktorom Doma zdravlja Kotor Igorom Kumburovićem, direktorom Opšte bolnice Kotor Davorom Kubmurovićem, direktorom Doma zdravlja Budva Nikolom Božovićem i zamjenicom direktorice Doma zdravlja Tivat Jovankom Vučetić.
Sastanku je prisustvovao i generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja Luka Đukanović.
“Ovo je preliminarni dogovor, koji je, međutim rezultirao konkretnim zaključcima. Uvažene kolege su me informisale i da je za ovu bolnicu predviđena i parcela u Radanovićima za koju postoje urbanističko-tehnički uslovi. Ne možemo razmišljati samo od danas do sjutra. Zato je ovaj naš dogovor strateški i dugoročno važan”, napomenula je ministarka, kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu.
Izuzetno je važno, kako je dodala, da su MZD i lokalne uprave dogovor postigli jednoglasno i uz puno razumijevanje potreba svih uključenih strana.
Prvenstveni cilj izgradnje bolnice, kako navode iz MZD, biće efikasnija zdravstvena zaštita stanovnika juga Crne Gore i decentralizacija sistema. “Ali, kako očekuju čelnici gradova na jugu, ovaj projekat biće dodatni podsticaj za konačno unapređenje saobraćajne infrastrukture na primorju.”
“Prostorni plan Crne Gore je u sistemu prostorno-planske dokumentacije po hijerarhiji najviši planski dokument, sa kojim mora biti usklađena sva detaljnija planska dokumentacija”, pojasnili su iz ministarstva.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS) odbacilo je odgovornost za drastično kašnjenje procedure raspisivanja tendera za dodjelu koncesije za obavljenje brodskog linijskog prevoza vozila i putnika na jedinoj trajektnoj liniji u državi, Kamenari-Lepetane u Boki Kotorskoj.
Iz resora koji vodi ministar Milojko Spajić nisu željeli da precizno odgobvore na pitanje „Vijesti“ ko je imenom i prezimenom, od službenika MFSS-a dao mišljenje da pitanje statusa trajektne linije u Boki koju več decenijama održava kompanija Pomorksi saobraćaj iz Herceg Novog, treba riješiti preko Zakona o javno-privatnom partnesrtvu (ZJPP) umjesto preko Zakona o koncesijama.
„MFSS je na predlog tadašnjeg Direktorata za politiku javnih nabavki, dalo 26. aprila 2021, po osnovu zahjeva resornog ministarstva, tumačenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu, kao propisa iz nadležnosti MFSS-a. Prema tome, MFSS nije određivalo modalitet ovog pravnog posla, niti ima nadležnost u dijelu prema kojem će se riješiti pitanje trajektnih linija na ovoj relaciji već to, na predlog resornog ministarstva, nužno čini Vlada Crne Gore”- rekli su iz MFSS, izvjegavši da konkretno odgobvore na pitanje kako je moguće da su dali ovakivu preporuku kada važeći Zakon o sigurnosti pomorske plovodbe izričito propisuje da se se trajektna linija dodjeluje koncesijom.
Iz MFSS tvrde da ono, kao i njegov Direktorat za pololitiku javnih nabavki, “nije bliže upoznato sa pojedinostima ovog pravnog posla.”
“Međutim, u tumačenju Zakona o JPP mišljenje MFSS-a odnosi se na primjenu propisa za sprovođenje procedure zaključivanja eventualno novog ugovora, koji za predmet ima ovu javnu uslugu. Dakle, radi se o mišljenju MFSS-a u vezi sa primjenom propisa iz svoje nadležnosti, dok je resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) sa mandatom da odredi i predloži Vladi CG koncept najboljeg i za državu i građane najisplativijeg rješenja u vezi sa trajektnim prevozom na relaciji Kamenari – Lepetane”- poručili su is resora ministra Spajića dodajući da “mišljenje MFSS-a, dato prije skoro godinu, ne prolongira proceduru za novi ugovor, jer za koju god proceduru se budu opredijeli mora se sprovoditi postupak izbora pružioca te usluge.”
Ipak, zbog ovakvog mišljenja MFSS-a, MKI na čijem je čelu ministar Mladen Bojanić još uvijek nije riješilo pravni statsus jedine trajektne linije u državi, iako je ranije sam Bojanić u više navrata javno obećavao da će tender za dodjelu koncesije za obavljanje te djelatnosti biti raspisan i završen najkasnije do kraja prošle godine. Stvari su se zakomplikovale kada je MKI iznenada odlučilo da primijeni strategiju pa umjesto na osnovu konceije, planira da trajektnu liniju u Boki dodijeli nekom operateru po modelu privatno-javog partnerstva. Takva praksa vrlo se rijetko primjenjuje bilo gdje u inostranstvu, a gotovo nikad kada su u pitanju komercijalno vrlo profitabilne trajekne linije kakva je Lepetane-Kamenari gdje godišnje trajekti prevezu preko milion vozila svih kategorija, a njen aktuelni operater, kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, godišnje ostvaruje milionske profite. Po modelu JPP-a u svijetu se po pravilu, operaterima dodjeluju neprofitabilne linije koje država subvencioniše da bi se uopšte odvijale, jer je njihovo održavanje u javnom interesu.
Namjeru države da umjesto koncesije, trajektnu liniju u Boki ubuduće dodjeljuje po modelu JPP, kritikovali su i izdsame kompanije Pomorski saobraćaj navodeći da je postupak shodno Zakonu o JPP daleko složeniji i zahtjevniji od koncesionog postupka, te da u međuvremenu zbog neriješenog statusa te linije i neizvjensosti hoće li je oni i dalje održavati, ta kompanija zamrznuti sve investicije, a što se nužno negativno odražava i na kvalitet usluga koje pruža građanima.
Promjena strategije MKI koje se zbog toga opravdava mišljenjem MFSS-a iako Zakon o sisgurnosti pomorke ploviodbe koji je resorni za ministarstvo Mladena Bojanića jasno zahtijeva koncesiju a ne javnmo-privatno partnestvo za trajektnu djelatnmost, izazavao je zastoj i kod potencijalnih drugih interesenata koji su namjeravali da se takmiče za eventualno preuzimanje ovog vrlo unosnig posla od Pomorskog saobraćaja. Neki od njih su već bili preduzeli i konkretne korake u smislu pregleda i preliminarnih pregovora za kupovinu novijih polovnih trajekata u Norveškoj i Grčkoj sa kojima bi konkurisali za dodjelu koncesije za koju MKI međutim, nije (još) raspisao tender.
Iz resora ministra Bojanića inače, u februaru su saopštili da je, “nakon preporuke MFSS-a da se, obzirom na predmet postupka uređenja prevoza trajektom između pristaništa, primjenjuje Zakon o JPP“, kod Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama pokrenuto formiranje Komisije za otvoreni postupak javne nabavke – Izrada Analize opravdanosti za prevoz trajektom Kamenari-Lepetani.
„Nakon izrade ove analize, i u zavisnosti od rezultata koji bude proizašao iz iste, preduzimaće se i dalji koraci u odnosu na rješavanje ovog pitanja.“- kazali su tada iz MKI.
Iz resora ministra Spajića sada, tri mjeseca nakon što je MKI ovako reagovalo na njihovu preporuku, tvrde da “određivanje modela shodno kojem će se riješiti pitanje trajektne linije u vezi je sa analizom opravdanosti koja mora uvažiti sve modalitete koji državi stoje na raspolaganju, a imajući u vidu relavantno iskustvo drugih zemalja uporedne prakse”.
“U tom smislu, potrebno je razraditi sve opcije kao što je klasični modeli nabavke predmetne usluge, infrastrukturna povezanost – izgradnja mosta ili druge saobraćajne veze ili osnovanje državnog subjekta koji bi realizovao ovaj posao u smislu javnog interesa. Prema navedenom, resorno ministarstvo (MKI – prim.aut.) predlaže Vladi optimalan i u skladu sa javnim interesima zadovoljavajući model, koji će u konačnom biti odluka Vlade za određenje dalje procedure”- kazali su iz MFSS-a.
U međuvremenu, dok ministarstva Spajića i Bojanića međusobno “prebacuju lopticu” i igraju se analizama, pitanje pravnog osnova na kojem se obavlja djelatnost na jedinoj trajeknoj liniji u državi “visi u vazduhu”. Naime, Upravni odbor JP Morsko dobro sredinom februara je donio odluku da pokrene postupak raskida ugovora sa kompanijom Pomorski saobraćaj Herceg Novi koja upravlja trajektnom linijom Lepetane-Kamenari, a povod za takvu odluku je navodno nepoštovanje ugovorom predviđenih obaveza od strane ove kompanije. To su iz menadžmenta Pomorskog saobraćaja odlulčno demantovali, ali je Morsko Dobro od Vlade tražilo da ova da saglasnost na odluku njjihovog UO o raskidu ugovora dsa Pomorsklim soabraćajem, što se međutiom, do danas nije desilo. Iz Morskog Dobra tvrde da su spremni i sposobni da, ukoliko Vlada da zeleno svjetlo na raskid ugovora sa Pomorksim saobraćajem, Morsko Dobro samo ili u saradnji sa drugim firmama, relativno brzo preuzme održavanje trajektne linije u Boki iznajmljenim brodovima.
U Herceg Novom je danas održana službena prezentacija projekta „Povećanje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica“, koji finansira Evropska unija u okviru prekograničnog programa Bosna i Hercegovina – Crna Gora (IPA II).
Opšti cilj ovog projekta biće unaprijeđenje sistema prevencije i upravljanja rizicima od katastrofa, kako bi se povećala otpornost na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim faktorom, kako u Zapadnohercegovačkoj županiji (BiH), tako i na području opštine Herceg Novi u Crnoj Gori. Povezivanjem individualnih i institucionalnih kapaciteta, te razmjenom iskustava, informacija i resursa značajno će se unaprijediti sistem upravljanja rizicima od katastrofa (prevencija, pripravnost i odgovor) na tom području.
Projekt će se sprovoditi kroz niz aktivnosti: formiranje radne grupe za sprovođenje procjene rizika od katastrofa i akcionog plana, organizacija radionica za zajedničke mjere upravljanja rizicima, organizacija treninga za jačanje kapaciteta hitnih službi, izgradnja poligona za obuku u Grudama (BiH), organizacija promotivne kampanje i akcije vidljivosti, nabava opreme i dr.
Planirane zajedničke aktivnosti rezultiraće donošenjem zajedničkog akcionog plana, potpisivanjem memoranduma o saradnji 5 lokalnih zajednica na projektnom području, obukama i opremanjem ukupno 5 timova za krizne situacije koji će biti opremljeni sa najmanje 94 seta opreme i alata, i sa dva vozila. Takođe, biće poboljšana dva protivpožarna sistema, izgrađen i opremljen trening centar. Opsežnom promotivno/informativnom kampanjom biće obuhvaćeno najmanje 10% lokalne populacije.
Projekat Otporna granica
Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 EUR, od čega je Evropska unija osigurala preko 84% bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinansiraju projektni partneri, Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Opština Herceg Novi (Crna Gora). Sprovođenje projekta je započelo u martu i trajaće 24 mjeseca.
