Da je Herceg Novi jedan od najljepših gradova na Jadranu zna se vjekovima. Da je osim ljepote i grad slobode, uspravnih, mirnih, dostojanstvenih ljudi, zna se već dosta godina, jer je prvi okrenuo leđa bivšoj vlasti, nikada ne prihvativši da u Novom zažive antipolitičke, antigrađanske i antievropske vrijednosti i prakse, saopšteno je iz Demokratske stranke CG.
I večeras je Novi pokazao svoje slobodarsko lice, po ko zna koji put. U jednom od bisera novske rivijere, Bijeloj, sinoć je održanaž 23. protestna šetnja protiv izdaje izborne volje građana i formiranja pučističke, takozvane manjinske Vlade. Mnoštvo Novljana mirnom šetnjom posvjedočilo je nepokolebljivost da se na prevaru vijeka ne pristane, da su prošla vremena kada su slobodni građani ćutali i prepuštali se sili nasilnika, jer slobodni razumiju samo slobodu. Pokazali su Novljani večeras šta misle o pokušaju onih koji su spremni da zarad šačice kratkotrajne vlasti revitalizuju od građana odbačeni i poraženi DPS. Pokazali su šta misle o onima koji se lažno zaklinju u demokratiju, u evropske vrijednosti, u dobrobit građana, a od izbora i tih istih građana bježe glavom bez obzira jer znaju koliko im se vjeruje i kakvi su im rejtinzi.
Novljanima je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić poručio da će sva ova šarada brzo proći, da će izbora uskoro biti, i predsjedničkih, i vanrednih parlamentarnih, da će pobjede građana tek doći jer ko jednom osvoji slobodu više je se ne odriče.
“Časno je otići u opoziciju, ali je nečasno ispisati stranice političke izdaje, i zato tamo nećete vidjeti nijednog Demokratu jer je nama politički moral na prvom mjestu!”, poručio je Bečić.
“Sve ste prethodnih mjeseci vidjeli, a smo vam ovo unaprijed kazali. A evo šta se desilo: kada smo izabrali nezavisan i profesionalan Tužilački savjet, kada smo snagom države trebali da mu damo vjetar u leđa, da pravna država zaživi punim plućima i počne da rješava najteže probleme ovog društva što su kriminal i korupcija, oni su odlučili da sve sruše, i da sa poraženima koji su takav sistem u Crnoj Gori ustanovili naprave novu većinu!”, naglasio je lider Demokrata, i dodao da je kratak ali jasan put od čuvenih spiskova za hapšenje kojima se teatralno mahalo u Skupštini, do saradnje i služenja onima sa tog spiska.
“Izabrali su da u život vrate nokautirani i pobijeđeni DPS, uprkos svemu što su obećavali građanima i zbog čega su dobili glasove tih građana. Razmislite da li je makar jedan glasač SNP-a dao glas da se nakon izbora pravi saradnja sa DPS-om, ili da ministar u toj Vladi bude Ranko Krivokapić?! Naravno da takvog nema!”, istakao je Bečić, i naglasio da su zato tu Demokrate za koje glas niti jednog građanina neće biti izdat, jer je to partija kojoj su odnos prema državi, građanima, čast i dostojanstvo iznad svake vlasti, svake funkcije. Zato, objasnio je Bečić, Demokrate su pokazale, i na djelu dokazale da nije svaki političar isti, podsjetivši da su se svi funkcioneri Demokrata po stupanju na odgovone funkcije odrekli privilegija i radili isključivo za platu i javni interes.
Osvrnuo se Bečić i na tvrdnje novih DPS-ovih koalicionih partnera kako im je cilj pomirenje Crne Gore i odblokiranje evropskog puta.
“Tvrdili su da se sve radi zbog većine od 49 poslanika. Dva mjeseca kasnije, ni od tropetinske većine nema ništa, ni od njihovog “pomirenja” nema ništa. Sve se ovo radilo zbog DPS-a i šake funkcija. Jer Crna Gora se miri samo poštenim odnosom, a ne prevarom, izdajom i borbom za funkcije”, naglasio je predsjednik Demokratske Crne Gore, pa zaključio da “Iz tog razloga Demokrate neće otići na sjednicu zavjereničkog skupa na kojem planiraju uspostaviti nelegalnu i nelegitimnu Vladu. Zato, opet ćemo ih pobijediti, jer mi smo sa građanima i za građane, a ova skalamerija će brzo otići tamo gdje joj je mjesto” – navodi se u saopštenju Demokrata.
Svetim misama u srijedu 27. aprila u u čast bl. Ozane Kotorke biće obilježen blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (Koleđate) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo. Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
Na sam blagdan biće služene tri sv. mise: u 8 sati – Don Ante Dragobratović, u 10 sati – don Krešo Puljić. Centralnu misu u 18 sati predvodiće kotorski biskup mons. Ivan Štironja.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Blažena Ozana
Plemenitosti i posvećenostiBlažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.
Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.
U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.
Kotor Ozana 1930. – foto Biskupija Kotor
Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“
U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
BLAŽENA OZANA KOTORSKA – dokumentarni film – autor Božo Vodopija
Istarskim maslinarima koji su u zadnje tri godine zaslužili uvrštenje u najpoznatiji svjetski vodič za ekstradjevičanska maslinova ulja “Flos Olei” u utorak su u porečkom hotelu Parentium svečano uručena ta tri izdanja publikacije, a prema tom vodiču za 2022. godinu Istra je sedmi put za redom proglašena najboljom svjetskom regijom za ekstradjevičanska maslinova ulja.
Naime, u društvu 500 najboljih iz čitavog svijeta našlo se 66 maslinara iz Istre, a u Flos Oleiju zastupljena su ulja iz čak 55 maslinarskih država s pet kontinenata.
Posebno je zanimljivo da najveći broj istarskih maslinara iz godine u godinu postiže sve bolje ocjene, pa je tako u ovogodišnjem izdanju vodiča ulje uljare Mate Aleksandre Vekić osvojilo 99 od maksimalnih 100 bodova, što je najbolji rezultat koje je neko istarsko ulje ostvarilo od početka uvrštenja u vodič.
Uz to, tu su i dva maslinara, Ipša i Olea BB, koja su treću godinu za redom dostigla ocjenu 98, a čak 17 istarskih maslinara uvršteno je u ekstra klasu iznad 94 boda.
“Poljoprivreda je grana koja zahtijeva jako puno mukotrpnog rada i ulaganja i zato moje iskrene čestitke i zahvale idu svim nagrađenim istarskim maslinarima”, kazao je u Poreču župan Boris Miletić dodavši kako će Istarska županija raznim mjerama i ubuduće nastaviti snažno poticati razvoj istarske poljoprivrede.
Dogodio se Festival vjetra! Devet dana smo jedrili na krilima dobre energije, hraneći se morskim zrakom, kvalitetnim kulturnim programom, druženjem sa eminentnim predavačima i veselim gostima, živeći u Morskom ritmu života. Plovili smo od lokacije do lokacije, zajednički Tivat predstavljajući kao vibrantnu pozornicu za svaki vid kreativnosti. Koje, pokazao je i Festival vjetra, našoj lokalnoj zajednici ne nedostaje, poručuju organizatori, JK Delfin.
Veseli mozaik naše proljetne fešte tematski je obuhvatio jedrenje kao sport od posebnog značaja za lokalnu zajednicu, kao i najbitnije segmente prirode i kulture i bavio se načinima kako da ih upregnemo u svrhu održivog razvoja Tivta i Boke. Kroz devet dana, od Pina do Delfina, družili smo se na tematskim predavanjima, uživali u koncertima popularne, klapske i klasične muzike, gledali vrhunska filmska ostvarenja, uživali u predstavama i tematskim izložbama, jedrili čak četiri regate. Slavili vjetar, lakmus zdravlja čitave planete.
Slavili smo proljeće, koje je, kao u pjesmi Darka Rundeka, u Tivtu ove godine „otpočelo s čudima.“ Zajednički s nove pozornice na Ponti Seljanova, u društvu TBF-a, poručili ono što je Festival vjetra dokazao- da može „uvik kontra.“
Ponudili smo potentnu platformu za saradnju lokalne zajednice, oslonjenu na tradiciju i kulturu života našeg grada. Tivat i Tivćane kroz vjekove su kulturološki definisale moba i fešta. Napravili smo veliku mobu, a njen je rezultat velika fešta na koju svi koji smo doprinijeli imamo razloga biti ponosni.
Priča jeste krenula iz Društva, kako Tivćani oduvijek zovu JK Delfin. Ali ne bi bila moguća, ne bi bila sjajna i obećavajuća, da nije već u povojima dobila najširu podršku lokalne zajednice i brojnih sponzora, poručuju organizatori.
Ramštajn/Moskva/Kijev/Berlin (dpa) – Rat je doveo do preokreta – Njemačka će Ukrajini prvi put da isporuči teško naoružanje i to tenkove, kako je u utorak najavila ministarka odbrane Kristine Lambreht (Christine Lambrecht).
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je u isto vreme rekao da je zapadno oružje za njegovu zemlju meta i upozorio da će možda da izbije treći svjetski rat.
Tenkovi “Gepard” su upravo ono što Ukrajini sada treba da sa kopna zaštiti vazdušni prostor, rekla je Lambrehtova u američkoj vazduhoplovnoj bazi u Ramštajnu.
Na konferenciju u najvećoj američkoj vazdušnoj bazi van SAD američki ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin) pozvao je predstavnike oko 40 zemalja na razgovore o pomoći Ukrajini.
Agencija dpa je prethodno javila da je nemačka vlada načelno odobrila isporuku tenkova “Gepard” iz zaliha kompanije Kraus-Mafaj Vegman (Krauss-Maffei Wegmann). Reč je o tehnički obnovljenim protivavionskim tenkovima koje je ranije koristila njemačka vojska.
Kraus-Mafaj Vegman ima “dvocifren broj” ovih tenkova. “Gepard” može da gađa i ciljeve na kopnu.
Lambrehtova je najavila i da će ukrajinski vojnici na teritoriji Nemačke imati obuku za rukovanje artiljerijskim sistemima.
“Zajedno sa našim američkim partnerima radimo na obuci ukrajinskih trupa za artiljerijske sisteme na nemačkom tlu.”
Lavrov je rekao da zapadno oružje smatra legitimnom metom i da je opasnost od svetskog rata “ozbiljna, stvarna i ne treba je potceniti.”
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš (António Guterres), koji se u Moskvi sastao sa Lavrovom, predložio je formiranje kontakt grupe za rešavanje humanitarnih problema u Ukrajini koju bi činili predstavnici UN, Rusije i Ukrajine.
Kontakt grupa treba da garantuje bezbednost koridora za izbeglice, rekao je Gutereš na zajedničkoj konferenciji za medije sa Lavrovom. Generalni sekretar UN treba da razgovara i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Visoki komesarijat UN za izbeglice očekuje da će ove godine biti 8,3 miliona izbeglica iz Ukrajine, a sada ih je skoro 5,3 miliona. U samoj Ukrajini je iz svojih gradova i sela raseljeno 7,7 miliona ljudi. Pre ruske agresije, Ukrajina je imala oko 44 miliona stanovnika.
U Njemačkoj je, prema podacima ministarstva unutrašnjih poslova, više od 380.000 izbeglica.
U njemačkom parlamentu, poslaničke grupe stranaka vladajuće koalicije vladi predlažu da ubrza i proširi isporuke oružja Ukrajini tamo gde je to moguće. U zajedničkom nacrtu predloga, socijaldemokrate, Zeleni i liberali se zalažu za “proširenje isporuka teškog naoružanja i složenih sistema,” na primer kao deo multilateralne razmene.
Pritom ne treba da bude smanjena sposobnost Njemačke da se brani u okviru NATO. Razmena podrazumeva da partneri iz NATO-a Ukrajini predaju oružje sovjetske proizvodnje, pošto je ono poznato ukrajinskoj vojsci, a da zamenu dobijaju od Nemačke.
Predlog pozdravljaju i opozicioni demohrišćani.
Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) prošle nedelje se izjasnio da Ukrajina treba da dobije teško naoružanje koje već dugo traži, ali ne direktno iz Njemačke, već iz drugih zemalja NATO.
U međuvremenu, njemački proizvođači oružja Ukrajini nude borbene tenkove i oklopne transportere, kao i tešku artiljeriju.
Kompanija Rajnmetal (Rheinmetall) iz Diseldorfa Ukrajini nudi 88 tenkova “Leopard,” prema dokumentima dostupnim dpa.
Rajnmetal od vlade traži i dozvolu za isporuku 100 pešadijskih borbenih vozila “Marder.” Kako prenosi Velt, Kraus-Mafaj Vegman takođe želi da isporuči 100 samohodnih haubica 2000.
Pozorišna predstava za djecu „Niko se nije naučen rodio“ u produkciji umjetničkog ateljea „Arlekin” iz Podgorice biće izvedena u amfiteatru Luštice Bay u nedjelju, 1. maja, sa početkom u 12 časova. Kako i sam naziv ukazuje, predstava je edukativno-zabavnog karaktera i pripada tzv. primijenjenom pozorištu, a prožeta je humoristickim momentima. Teme koje ansambl „ Arlekina” prikazuje kroz scenski jezik čine dio opšte kulture, ili dio nastavnog plana i programa u školama, sa namjerom da djeci na kreativan i zabavan način približe neka važna pitanja od suštinskog značaja za njihovo odrastanje. Roditelji takođe u ovoj vrsti teatra mogu prepoznati dobre savjete kao podršku u vaspitanju djece.
U scenskoj formi prilagođenoj najmlađim gledaocima, u predstavi „Niko se nije naučen rodio“ glumci se bave pitanjem o tome kakvo mjesto zauzimaju mobilni telefoni i neprestana zavisnost od društvenih mreža u našim životima. Ova tema se ozbiljno postavlja i u svijetu odraslih, a posebno je važno na koji način djeca odrastaju uz prekomjerno i potencijalno opasno korišćenje telefona i društvenih mreža, te agresiju koju mogu da proizvedu video igrice. Na umjetnički način, govori se o jednom bitnom pitanju koje se postavlja u ovom kontekstu, a to je želja djeteta da kroz pripadnost grupi i zajednici bude prihvaćeno u društvu.
Pored ovih sadržaja, u predstavi je slikovito prikazana i važnost njegovanja kulture ophođenja i očuvanja maternjeg jezika, prikazivanjem primjera korišćenja tuđica u svakodnevnom govoru, a podsjeća se i na bonton koji se pomalo zaboravlja u današnjem svijetu. Istaknuta je i važnost lične higijene, kao i higijene prostora u kome djeca borave. Nije zaboravljena ni bitna tema odnosa prema životnoj sredini, uz isticanje kreativnosti u očuvanju životne sredine kroz kreativno korišćenje ambalaže tzv. apciklaže, o čemu se i dalje nedovoljno govori.
Tekst i režiju potpisuje Žana Gardašević Bulatović, a u predstavi igraju Una Lučić i Vukan Pejović. Scenografiju su osmislile mr Nela Darmanović Mahmutović i Dragana Koprivica, a koreografiju Marija Boljević. Muziku i stihove su nadahnuto stvarali Frenki Bogićević i Dejan Đonović.
„Luštica Bay je mjesto druženja i okupljanja, a u svakoj sezoni imamo pregršt sadržaja za cijelu porodicu i za svakoga se nađe ponešto. Edukativne i zabavne aktivnosti za najmlađe uvijek privlače posebnu pažnju posjetilaca. Predstavu „Niko se nije naučen rodio“ prikazujemo u saradnji sa umjetničkim ateljeom „Arlekin” koji će na inovativan način djeci i njihovim roditeljima pružiti nadahnuće i podršku u srećnijem odrastanju. Ovom prilikom pozivamo naše goste i posjetioce da prvomajske praznike provedu u šetnji, zabavi i opuštanju sa porodicom i prijateljima”, izjavila je Maša Radulović, marketing menadžerka u Luštici Bay.
Drugo izdanje trke Boka Bay Trail koje će ove godine okupiti 150 planinskih trkača iz 10 država, startuje u nedjelju 1. maja sa početkom u osam sati.
Trail trčanje je sportska aktivnost koja kombinuje trčanje i hodanje u prirodi po neasfaltiranim stazama, ali propisno obilježenim i uređenim, saopšteno je iz Multisport Akademija Mayer.
Ova trka je jedinstvena prilika da se takmičari kroz dvije staze (Green 17km i Blue 34km) upoznaju sa ljepotama Bokokotorskog zaliva i njegove zaleđine.
Jedan od dugoročnih ciljeva ovog događaja je spajanje tri bokokotorske opštine: Kotor, Tivat i Herceg Novi sa uvođenjem i tri staze 2023. godine koja će startovati iz Herceg-Novog i u svojoj dužini od 85km biti pravi izazov i za najiskusnije trail trkače. Sve staze imaju zajednički cilj u Starom gradu Kotoru ispred katedrale Sv. Tripuna.
Tokom prvomajskog vikenda u Herceg Novom će biti organizovan veliki koncert Dejana Petrović Big Benda u rizortu Portonovi.
„Dragi prijatelji, najbolja prvomajska žurka vas očekuje u Herceg Novom“, kaže Dejan Petrović i poziva da im se pridružite 30. aprila na Portonovi marina trgu.
„Dođite da zajedno napravimo najluđu žurku uz more, muziku i vino. Put pod noge, pravac Herceg Novi“, poručuje Petrović.
Ovim koncertom biće simbolično označen početak turističke sezone i najavljeno ljeto za pamćenje u Herceg Novom, i to upravo uoči Prvog maja, koji za mnoge u ovom gradu znači i početak kupališne sezone.
Dejan Petrović Big Band
Publiku će za nastup Dejan Petrović Big Benda zagrijati novski bend Low Voltage, a početak programa zakazan je za 20.30 časova.
Koncert Dejan Petrović Big Benda bio je planiran na zatvaranju ovogodišnjeg Praznika mimoze, ali je zbog nepovoljnih vremenskih uslova odgođen i zakazan za 30. april. Organizatori su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg fest“, Turistička organizacija Herceg Novi i rizort Portonovi.
Od posljedica koronavirusa u posljednja 24 sata preminula je jedna osoba, a registrovano je 116 novooboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavila su se još 83 osobe. Trenutno aktivnih slučajeva je 608.
Najnovije otkriće potencijalno vrlo značajnog hidroarheološkog lokaliteta u uvalo Pržna u Krtolima kod Tivta gdje su ronioci naklon što je bager jedne građevinske kompanije iz Budve bespravno iz plićaka vadio pijesak, našli ostake većeg drvenog plovila, te brojne druge sitnije artefakte koji datiraju od antike do srednjeg vijeka, pokazao je svu ograničenost administrativnih kapaciteta, kao i “pšumove” u komunikaciji između nadležnih ustanova koje se trebaju baviti zaštitom i istraživanjem kzultune baštine.
10.aprila objevili smo da je ronilac iz Hrvatske koji je ronio u Pržnoj na mjestu gdje je nekoliko dana ranije vršena nelegalna eksploatacija pijeska koju je u međuvremenu obustavila nadležna inspekcija, pronašao ostatke većeg drvenog plovila, antički novac, djelove hladnog i vatrenog oružja, te da je riječ o vrlo vrijendom lokaiutetu ali koji je i veoma ugrožen zbog male dubine mora u kojoj se nalazi u uvali koja je jedno od najpoularnijih kupališta na Crnogorskom primorju.
Iz JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore (CZKA) sa Cetinja “Vijestima” je rečeno da su “putem medija a nakon toga i zavanično obaviješteni dana 11.aprila od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD-prim.aut.) o otkriću drvenog plovila i pokretnih nalaza u uvali Pržno, Opština Tivat, tokom eksploatacije pijeska iz mora na plažu Plavi horizonti.”
“Imajući u vidu njegovu ugroženost i okolnosti početka turističke sezone, arheolozi ronioci Centra su reagovali urgentno, iako dopis Uprave nije imao notu hitno. Razlog za ovakvo postupanje je što je ovaj lokalitet zbog izuzetnog geomaritimnog položaja uvale u zalivu Trašte, kao i evidentiranih rasutih i poluukopanih fragmenata keramičnog materijala – posljedica sidrenja od antike do srednjevjekovnog perioda, bio predmetom podnijetih Inicijativa za uspostavljanje zaštite više lokaliteta u zalivu kod organa Uprave još 2020. god. nakon podvodnih rekognosciranja crnogorskog priobalja koje je Centar sprovodio tokom 2017 – 2019. godine“- rečeno nam je iz institucije na čijem je čelu direktorica Biljana Brajović.
U tom je periodu CZKA naime, vršila “prospekcije i procjene trenutnog stanja ranije poznatih nalazišta, tipološki i hronološki determinisani novootkriveni lokaliteti i njihove prostorne granice, sa ciljem potvrđivanja režima zaštite ili utvrđivanja statusa dobro ili kulturno dobro.” Napominju da je međutim, od ukupno 42 podnesene Inicijative, samo je 16 prihvaćeno, “dok su ostale, među kojima je i inicijativa za predmetni lokalitet, odbijene.”
“Vijesti” posjeduju dokumnet – “Inicijativu za uspostavljanje zaštite dobra” koju je 17.marta 2020. uprava CZKA sa Cetinja poslala UZKD-u , a u kojoj neme bukvalno ničega što bi ukazivalo da su na ovoj lokaciji obavljena detaljnija istrađivanja, niti je ona uopšte precizno pozicionirana, niti datirana.
CZKA je uvalu Pržno u rubrici naziv lokacije, imenovala kao “Trašte” što je čitav jedan mnogo veći zaliv na ovom dijelu primorja opština Tivat i Kotor, dok je sama lokacija definisana kao “uvala sa juga u najužem dijelu poslustvra Luštica” iako se zna da se ovo mjesto zove Pržna.
“U centralnom dijelu zaliva na relativno malim dubinama 5-10m, konstatovano je nalazište sa keramičnim fragmentima šireg vremenskog raposna 3.vijek prije nove ere – 4 vijek nove ere.”- stoji u Inicijativi CZKA bez detaljnijeg grafičkog opisa ove lokacije. Inicijativ8u je potpisala direktorica Brajović. U dokumenu sa ne pominju nikakvi ostaci potonulog drvenog broda, rimski novac, ostavi srednjevjekovnog hladnog orušja, čak i mali srednjevjekovni brodski signalni top koji su nedavno, sasvim slučajno otkriveni u podmorju Pržne, na nepunih dva metra dubine mora. Iz UZKD na čijem je čelu arheolog Mladen Zagarčanin rekli su nam da da je ta Uprava dobara dan nakon objave teksta u “Vijestima” uputila dopis JU CZKA na Cetinju kao i Područnoj jedinici te ustanove u Kotoru, u cilju izvršenja uvida u stanje lokaliteta kao i nalaza sa istog koji su predati JU Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru.
“Prikupljanje ovih podataka neophodno je ne bi li se stvorili uslovi za dalje postupanje ove Uprave, odnosno definisanje vrste postupanja u odnosu na kontekst i stanje nalaza. Imajući u vidu potencijlno izuzetan značaj nalaza, ali i njegovu ugroženost obzirom na poziciju (lokalitet se nalazi na izuzetno maloj dubini u veoma posjećenoj uvali tokom turističke sezone), stav Uprave je da je nad istim potrebno uspostaviti prethodnu zaštitu. Prethodna zaštita uspostavlja se na osnovu predloga stručnih lica, koji je zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloživoj dokumentaciji ili drugim relevantnim činjenicama. Rješenje o prethodnoj zaštiti mora da sadži radnje i aktivnosti koje će se sprovesti u toku trajanja prethodne zaštite, radi utvrđivanja kulturne vrijednosti dobra, a istim se određuje način čuvanja, održavanja i korišćenja dobra za vrijeme trajanja prethodne zaštite.”- objasnili su iz UZKD napominjući međutim da će pristup istraživanju i zaštiti lokaliteta biti izuzetno kompleksni, “naročito imajući u vidu da formalna zaštita neće biti dovoljna da bi se lokalitet ovog tipa na ovakvoj poziciji fizički sačuvao.”
Iz CZKA su potvrdili da su postupajućii po dopisu UZKD, od 13. do 15.aprila preduzeli “ronilačke prospekcije na mjestima u uvali Pržno koje je proteklih mjeseci ronilac iz Hrvatske redovno obilazio i na kojima je ronio izvlačeći nalaze, o čemu su i podaci u vidu zapisnika kod Pomorskog muzeja u Kotoru, o njihovoj predaji sa ciljem daljeg zbrinjavanja.”
“Budući da je informacija o obustavi radova građevinskoj firmi “Gugi Commerce” nakon postupanja Uprave za inspekcijske poslove objavljena 23.marta na portalu „Vijesti“ a vijest o „epohalnom otkriću drvenog plovila“ tek 10.aprila, to navodi na razloge zbog čega u uvali nijesu konstatovani ostaci drvenog plovila. Naime, kako je dno uvale prekriveno debelim slojem pijeska sitne granulacije, ispod kojeg je šljunkasti sloj koji se vidi na snimku sa ostacima drvenih rebara i kobilice, prirodni procesi djelovanja talasa i struja su uticali da za kratko vrijeme svi iskopi u moru, pa i oni dublji načinjeni bagerom i damperom – ispunjeni, a dno iznivelisano.”- poručili su iz CZKA. Njihovi ronioci dakle, nisu mogli naći ono što je prethodno nakon djelovanja bagera, našao i snimio ronilac iz Hrvatske koji je osim same kobilice, rebara i ostataka pramčane ili krmene statve većeg drvenog plovila, ovdje našao i sakupio dosta rimskog novca, djelove srednjevjekovnog mača i manji srednjevjekovni brodski signalni top. Ostatke broda je po nalazu CZKA, u međuvremenu več ponovno prekrio pijesak, ali su predstavnici te JU kako kažu, “detaljnim pregledom plaže, pronašli odvojen dio kobilice koji se vidi na snimku”.
Ovaj komad brodske konstrukcije je upućen na konzervaciju i uzorkovanje za potrebe različitih analiza, a kako tvrde iz CZKA, “stanje isušenosti u trenutku pronalaska ukazuje da je vrijeme njenog boravka na suvom bilo duže od datuma kad je snimak prezentovan, a struka i javnost alarmirani.” Kažu da su i materijal kojin je ronilac iz Hrvatske ovdje našao i odmah predao Pomorskom muzejun u Kotoru, oni dobili na uvid i da će on će nakon stručne obrade i konzervatorskog tretmana, materijal biti uvršten u pomorsku zbirku kotorskog muzeja.
Iz CZKA poručuju da će sve preduzete radnje i aktivnostu te JU biti u skladu su sa izdatim preporukama UZKD, “sa ciljem uspostavljanja prethodne zaštite i utvrđivanja kulturne vrijednosti dobra, koje donose organi UZKD.”
“Oni određuju način čuvanja, održavanja i korišćenja za vrijeme njenog trajanja. Takođe, svi eventualni planovi istraživanja, konzervacije i prezentacije zavisiće od izdatog mišljenja Uprave.”- naglašavaju iz CZKD apostrofirajući činjenicu da Crna Gora, iako država potpisnica Konvencije UNESCO-a, još uvijek nema Pravilnik o ronjenju na podvodnim lokalitetima i Zakon o ronjenju, kao ni “nadležnu instituciju koja bi ostvarivala djelatnost samo u oblasti podvodnih istraživanja, uključivanjem različitih sturka specijalnosti u postupak očuvanja baštine, iako postoji dovoljan broj ronilački osposobljenih arheologa kao i konzervatora da sprovode mjere zaštite nad izronjenim predmetima.”
“Trenutno se istraživanjem podvodne baštine u Crnoj Gori, bavi u okviru svojih nadležnosti jedino JU Centar za konzervaciju i arheologiju, kroz sveobuhvatna arheološka istraživanja i na kopnu i pod vodom, primjenjujući Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Zahvaljujući dosadašnjim upornim zalaganjima, razmjenama iskustava i dobre prakse sa ostalim zemaljama koje baštine podmorsku tradiciju, ovaj Centar je uspio ostvariti značajne rezultate u oblasti podvodnih istraživanja uz vrlo skromnu tehničku opremljenost i postao priznat kod svih nacionalnih tijela i regionalnih institucija koje adekvatno doprinose podvodnim aktivnostima.”- tvrde iz JU na čijem je čelu direktorica Biljana Brajović.
Iz UZKD međutim, ne dijele (samo)uvjerenost Brajovićeve o sposobnostima CZKA u podmorskoj arheologiji, ocjenjujući kapacitete ove JU u tom domenu ograničenim, te preporučuju saradnju sa drugim doaćim I stranim ekspertima na planu istraživanja i zaštite novog hidroarheološkog lokaliteta u uvali Pržna.
“Imajući u vidu ograničene kapacitete kojima raspolaže JU CZKA Uprava je u dopisu upućenom ovoj ustanovi, te informaciji upućenoj Direktoratu za kulturnu baštinu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, insistirala na preporuci da se u eventualni plan istraživanja, konzervacije i prezentacije uključe sve relevantne nacionalne i lokalne institucije i tijela koja bi kadrovskim i logističkim kapacitetima mogla doprinijeti adekvatnom pristupu ovim aktivnostima, a takođe u konačnom, ukoliko se uvidi potreba, preporučena je i komunikaciju sa Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru.”- rečeno nam je u UZKD.
Na pitanje smtaraju li da je eventualno vađenje ostataka drvenog broda otkrivenog u podmorju uvale Pržna, njihova konzervacija i adekvatna prezentacija u nekoj od muzeoloških institucija u Crnoj Gori najbolji put za zaštitu ovog potencijalnog novog zaštićenog kulturnog dobra, iz UZKD su saopštoli da se “o metodološkom pristupu konzervaciji lokaliteta može se govoriti nakon sprovođenja arheoloških istraživanja.”
“Dakle, tek nakon utvrđivanja stanja potencijalnih ostataka brodske konstrukcije i brodskog tereta, boljeg razumijevanja okruženja i konteksta nalaza, utvrdiće se da li će se pristupiti eventualnom vađenju nalaza i njegovoj konzervaciji na kopnu, a potom i prezentaciji, ili će se pak dati prioritet in situ konzervaciji, svakako preporučenoj UNESCO-voj Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine.”- zaključili su iz UZKD.
