Granatiranje otežava napore za evakuaciju građana iz Mariupolja, kazala je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.
“Izvinjavamo se građanima Mariupolja koji danas nijesu dočekali evakuaciju. Granatiranje je počelo u blizini sabirne tačke, zbog čega je koridor zatvoren”, navela je Vereščuk na Telegramu.
Ona je istakla da se sve odvija veoma sporo.
“S ruske strane je sve kompliovano, sporo, haotično i, naravno, nepošteno”, rekla je Vereščuk, prenosi Al Jazeera Balkans.
Vereščuk je dodala kako je u srijedu konvoju od četiri autobusa dopušteno da preveze 79 civila iz Mariupolja u regiju Zaporižje što joj, kako je istakla, “daje nadu”.
Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu donijela je odluku o dodjeli koncesije za kamenolom Platac društvu “Carinvest”, saopšteno je iz Službe za odnose Vlade Crne Gore.
– Vlada je prihvatila ugovor o koncesiji i ovlastila Ministra kapitalnih investicija da u ime vlade potpiše ugovor – navodi se u saopštenju.
Kompanija koja je u vlasništvu gradonačelnika Budve Marka Carevića ranije je dostavila najpovoljniju ponudu na javnom oglasu za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko – građevinskog kamena lokaliteta “ Platac” u grbaljskom selu Krimovica.
U saopštenju Vlade se dodaje da se informaciji konstatuje da je u postupku javnog nadmetanja dostavljena jedna ponuda, i to d.o.o. “Carinvest” iz Kotora, koja je nakon sprovedenog vrednovanja po osnovu utvrđenih kriterijuma od strane Tenderske komisije dobila status prvorangiranog ponuđača, sa dodijeljenih 100 bodova.
Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti.
Danas ne zvone zvona na hramovima. Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kavog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima. Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u crkvi znak radosti.
Pravoslavni hrišćani u nedjelju, 24.aprila, slave Uskrs. Danas se farbaju i uskršnja jaja, i to je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, istorijem bokeljologije, primorske arhitekture, knjiga za mlade i knjiga za djecu.
Semper idem Đorđa Lebovića roman je koji predstavlja hronku jednog djetinjstva u Kraljevini Jugoslaviji uoči Drugog svjetskog rata. Ispričan iz perspektiva dječaka koji posmatra približavanje nacizma u svojoj okolini roman je ovo kojim je pisac želio da napravi paralelu između ondašnjeg ludila i rata koji je u Jugoslaviji buknuo 90-ih godina prošlog vijeka. Ovo je ujedno i memoarski spis kojim se Đorđe Lebović, posthumno, predstavio kao veliki majstor moderne realističke proze. Što zbog teme, što zbog osobitog piščevog stila ovaj roman je prepoznat kao kanonsko djelo savremene srpske književnosti. Izdavač je Laguna
Radnja romana Omama Slobodana Vladušića odvija se u Berlinu, u jesen 1928. Bezimeni radnik dolazi u poslanstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca kako bi prijavio nestanak svog prijatelja. Miloš Crnjanski, ataše za kulturu, i Miloš Verulović, vojni savjetnik u poslanstvu i heroj sa Kajmakčalana, kreću u potragu za iščezlim čovjekom. Trag ih vodi do luksuznih restorana i bučnih džez kabarea do zapuštenih kvartova po kojima se vuku uživaoci opijata. Zahvaljujući ovom romanu upoznaćemo Miloša Crnjanskog kakvog dosad nismo znali, a koji je opet onaj isti genije i tumač ljudskih i civilizacijskih posrnuća. Izdavač je Laguna.
Istorija Vizantije čuvena je knjiga Georgija Ostrogorskog. Ovo djelo prevedeno je na sve svjetske jezike i danas se još uvijek smatra jednim od najsveobuhvatnijih jednotomnih pregleda vizantijske istorije. Ostorogorski je proučio gotovo sve vidove života Vizantije: političku istoriju, socijalno-ekonomsku istoriju, istoriju ideja i odnose sa slovenskim svijetom. Knjiga će nas povesti od samih početaka, od nastanka Vizantijskog carstva kao produžetka Rimske imperije i upoznati nas sa svim važnijim periodima, vladarima, crkvama, palatama, pa sve do njegovog opadanja i propasti. Izdavač je Miba books.
Knjiga Slavni kapetani Boke Kotorske upoznaje nas sa ljudima zaslužnim za veze Boke sa svijetom, za njen civilizacijski i kulturni napredak. Bokeljski kapetani afirmisali su se u čitavom svijetu kao ljudi izuzetne umne i fizičke snage, izvrsni navigatori, uspješni privrednici i slavni ratnici.
Najljepše dalmatinske kamene kuće je još jedna knjiga u kojoj nam je prikazano mnoštvo prelijepih kuća prilikom čije su se izgradnje prošlost i sadašnjost pomiješale u jedinstveno iskustvo. Ko god živi uz more i ima zidove od kamena nije pretjerano reći da posjeduje komadić raja. Mnogi od nas zamišljaju da imaju malu kamenu kuću okruženu borovima negdje na obali, arhitekstonski obnovljenu i uređenu u skladu s tradicijom i životnim standardima današnjeg vremena. Upravo takve male, lijepe kamene kuće su zadnjih godina pravi hit na tržištu nekretnina. Neke od najljepših prikazane su u ovoj knjizi. Izdavač je Slobodna Dalmacija.
Samo mladić i samo devojka u malom kanuu roman je za tinejdžere Sare Milinovski. Ljeto za Sem nije počelo sjajno. Njen dečko Ilaj je otišao na putovanje po Evropi, a ona je sad savjetnica u ljetnjem kampu. Jednog dana susreće Gevina, instruktora jedrenja u kampu. Sem je očarana, kako njegovim stomačnim mišićima i osmijehom, tako i vremenom provedenim s njim dok plivaju pod slapovima zvijezda ili se voze kanuom. Počinje da razmišlja da li bi upravo ovo i ovakvo ljeto trebalo da joj posluži da shvati šta zapravo želi. Sara Malinovski nas vodi na komično, zabavno i nezaboravno putovanje. Izdavač je Laguna.
Mali umetnici nova je zabavna edicija za učenje i bojenja na kreativniji način, koja će nam istovremeno pomoći da se upoznamo sa najznačajnim slikarima. Kroz igre i zanimljivosti u njoj nas očekuju ni manje ni više nego Vinsent Van Gog, Pablo Pikaso, Leobardo da Vinči, Klod Mone, Renoar, Anri Matis, Pol Gogen i Pol Kle. Ova knjiga-slikovnica nam omogućava da završimo i obojimo ponuđeni model, da posmatrajući pažljivo sliku pogodimo koji dio platna nedostaje, da preslikamo sliku pomoću ponuđenog modela, i uz sve to, da saznamo mnoge zanimljivosti o slikaru iz određene sveske. Izdavač je Miba books.
“Školjke Boke” kao i proteklih 19 godina obilježile su Dan planete Zemlje (22.april). U četvrtak na uzgajalištu školjki u naselju Ljuta organizovana je akcija pod nazivom Domaćinski i ekološki na našoj plavoj njivi. Akcija je relizovana u saradnji sa Gimnazijom Kotor, Osnovnom školom “Narodni heroj Savo Ilić” u Dobroti, kotorskim Institutom za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Turističkom organizacijom Kotor.
Učenici Gimnazije i OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” čistili su smeće od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, a zatim su prikupljeni otpad selektovali. Imali su priliku i da vide kako se čiste solarni paneli sistema za snadbijevanje električnom energijom i filter za vodosnadbijevanje, a postavljali su i hranilice za šumske ptice.
Nakon toga je održan ekološki čas i prisutne je pozdravio ekolog Nevres Đerić, koji je podsjetio “da smo mi sastavni dio ove planete i da treba svakodnevno na bilo koji način da dajemo svoj doprinos”.
“Moramo se svi zajedno angažovati da spasimo našu planetu, zbog naše budućnosti, jer priroda nas konstantno upozorava da se na bolji način moramo odnositi prema njoj” – poručio je Đerić.
Vlasta Mandić, podsjetila je na Gretu Tumberg i Noama Čomskog, kao najveće aktiviste za očuvanje naše planete.
“Greta Tumberg je kao djevojčica sa svojih 12 godina iznijela sazanja o razvoju naše planete i života koji se kreće u negativnom smislu i izašla hrabro da štrajkuje protiv toga. Zatim su krenuli protesti na globalnom nivou. Ona je toliko isticala probleme sa kojima se susreće naša planeta da je dobila poziv od Ujedinjenih nacija. Ona je dala primjer svim mladim ljudima kako treba skrenuti pažnju na očuvanje naše planete.
Noam Čomski koji danas ima 94 godine je prije par godina bio proglašen za planetarnog intelektualca. Bavi se svim životnim temama. On je u posljednjem intervjuu rekao da je “održivi život na planeti došao pred kraj”- podsjetila je Mandić.
Dan planete Zemlje
Učenicima se zatim obratio direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović.
“Poruke za očuvanje planete koje šaljemo svake godine kao da iščezavaju, a jedina planeta na kojoj je moguć život je naša planeta Zemlja. Još 1997. godine Nevres Đerić i ja smo pokrenuli akciju koja ukazuje da treba da se prekine sa korišćenjem dinamita, krivolova i svega onoga negativnog po planetu Zemlju. Mi smo jedina vrsta na Zemlji koja uništava sve pa i sopstvenu vrstu, tako da ne zaslužujemo naziv Homo sapijens – svjesno biće. Ozbiljnost situacije ne shvatamo, a klimatske promjene su sve više uočljive – nemamo više jeseni i proljeća već žarka ljeta i hladne zime. Ne vodimo računa i zagađujemo i kopno i more, a plastika je veliki problem koji prijeti morskom ekosistemu. Naš loš odnos prema prirodi se kroz lance ishrane ponovo vraća nama. Zato mladi moraju biti odgovorni jer “na njima svijet ostaje”- poručio je Joksimović.
Podsjetimo, cilj obilježavanja i sprovođenja ovakvih aktivnosti, prema riječima organizatora, je da se ukaže na neophodnost zajedničkog doprinosa očuvanju planete Zemlje – kod sebe, u svom dvorištu, u svom gradu, u svojoj državi, a da to bude domaćinski, ekološki, održivo. Moramo znati, kako poručuju ekolozi, da nama ne pripada planeta Zemlja nego da svi mi pripadamo njoj i da “samo u skladu sa prirodom i životinjama možemo da opstanemo i spasimo sadašnjost radi naše budućnosti”.
Reprezentativac Crne Gore i jedriličar Delfin iz Tivta Ilija Marković, pod komandom selektora Ilka Klakora, ostvario je veliki uspjeh na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine, u klasi ILCA 7 olimpijske.
Mladi Tivćanin je u konkurenciji 110 najboljih jedriličara Starog kontinenta, u konkurenciji evropskih velesila, uspio da osvoji 10. mjesto, a na kraju mu je bilo žao, jer je Ilija ostao bez medalje zbog mnogo penala tokom prve i poslednje regate. Mogao je i zaslužio da je stigne.
Uoči posljednjeg finalnog dana, uoči posljednje dvije regate, Ilija je bio na šestom mjestu u ukupnom poretku i bio je odlučan da uloži i zadnji atom snage da dođe do postolja, iako je već ispisao nove stranice istorije kada je u pitanju crnogorsko jedrenje, jer je tokom prva dva posljednja dana dva puta stigao do prvog mjesta.
Ilija bi gotovo sigurno završio Evropsko prvenstvo sa medaljom u rukama, da nije izborio dva penala tokom prvog dana i na prvoj regati. On je isključen sa regatnog terena u trenutku kada je bio na drugom mjestu, vrlo blizu cilja, a prema objektivnim izvještajima Francuske, gdje se održava Evropsko prvenstvo, Ilija nije zaslužio kaznu koju je dobio.
Ali nije odustajao. Borio se. Na svaku regatu je ulazio kao da će biti ili ne biti. Tako je bilo i posljednjeg dana, tokom kojeg je odjedrena samo jedna regata zbog slabog vjetra. Ilija je bio na koti šest, ali je opet isključen sa regatnog polja !!! Uprkos navedenom, Ilija Marković je osvojio deseto mjesto, ušao u TOP 10, što je više nego odličan rezultat.
Podsjetimo, Ilija je prošle godine bio deveti na Svjetskom prvenstvu do 21 godine, bio je u TOP 20 na Evropskom prvenstvu koje je sjajno organizovano u Tivtu, a stigao je i do zlatne grupe na Evropskom prvenstvu za seniore.
Zlatnu medalju osvojio je Holanđanin Paul Hameteman, srebro Cesare Barabino iz Italije, a bronzanu medalju domaći jedriličar Theo Pieri, kome je Elijah bio najveća prijetnja kada je u pitanju postolje.
Od ostalih jedriličara iz regije Antun Tomašević iz Hrvatske zauzeo je 44. mjesto u generalnom plasmanu, dok je Slovenac Benjamin Aganović zauzeo 53. mjesto.
U konkurenciji jedriličara, u olimpijskoj klasi ILCA 6, Ursula Balas iz Hrvatske osvojila je 10. mjesto u generalnom plasmanu, njena sunarodnica Petra Mastelić zauzela je 21. mjesto, dok je Karla De Carina, takođe iz Hrvatske, na 39. mjestu. Kristina Boja je na 36., a Ana Jovanović na 61. obje iz Srbije. Slovenka Alenka Valenčić zauzela je 28. mjesto u generalnom plasmanu.
Ilija Marković 2022 EURILCA U 21
Zlatnu medalju osvojila je Shai Kakon iz Izraela, srebrnu Marilena Macri sa Kipra, koja je osvojila zlato na Evropskom prvenstvu u Tivtu, dok je bronzu osvojila Isabela Hernandez iz Španije.
Podsećanja radi, Nikola Golubović je do sada ove sezone osvojio bronzanu medalju u klasi ILCA 6, na Velikoj nagradi jedriličara. Milivoj Dukić osvojio je bronzanu medalju na Otvorenom prvenstvu Hrvatske, a Ilija zlatnu medalju u jedriličarskoj konkurenciji do 21 godine. Dukić je stigao do zlatne grupe na Mundijalu – “Princeza Sofija” na Majorci, a Ilija u TOP 10 na Evropskom prvenstvu.
Vremena za odmor nema, jer nautičari iz Crne Gore nastavljaju sa realizacijom zahtjevnog i izazovnog plana za 2022. godinu.
Plan priprema i takmičenja izgleda ovako: Svetsko prvenstvo u Hijeri (od 23. do 30. aprila, Dukić, Marković), Evropsko prvenstvo u Tivtu (od 5. do 8. maja), Svetsko prvenstvo u Meksiku (od 21. do 28. maja), Dukić, Marković), Mediteranske igre (25. jun – 5. jul Dukić, Marković), ILCA Evropsko prvenstvo za mlade 6 u Solunu (29. jun – 6. jul Nikola Golubović), Svjetsko prvenstvo za mlade u Hagu (8-15. jul, Nikola Golubović), Svjetsko prvenstvo u Marseilleu (Dukić, Marković), U21 Svjetsko prvenstvo u Vilamouri (15-28. avgust Marković), ILCA 6 Svjetsko prvenstvo u Kini (od 10. do 17. oktobra, Golubović), Evropsko prvenstvo u Ieru (od 14. do 21. novembra Dukić, Marković).
Ukrajina je Rusiji predložila da održe poseban krug pregovora u Mariupolju kako bi spasili opkoljene civile i vojnike. Dok se čega odgovor, Rusija je najavila da mijenja taktiku i umjesto napada na čeličanu Azovstalj, oko nje se stvara nepropusna blokada. Objavili su i da su zauzeli taj opkoljeni lučki grad. Pod ruskom kontrolom nije samo čeličana u kojoj je oko dvije tisuće branitelja koji se odbijaju predati.
Posljednja utvrda ukrajinske vojske u Mariupolju, ona oko čeličane Azovstalj, još je u njihovim rukama. Oni i dalje s braniteljima grada i pripadnicima skupine Azov, njih oko dvije tisuće, pružaju žestok otpor nakon što su odbili ruski ultimatum da se predaju i polože oružje.
– Ruske snage pod opsadom drže oko 120 tisuća ljudi samo u Mariupolju. Ratni zločini koji se ondje događaju mnogo su gori i veći od onih u Borodjanki, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Rusi tvrde da je strateški važan lučki grad Mariupolj potpuno u rukama ruske vojske, osim čeličane Azovstalj.
Čečenski borci pripremaju se za napad na taj industrijski kompleks. Njihov čelnik Ramzan Kadirov poručio je da će i čeličana danas biti pod ruskom kontrolom.
– Ići ćemo od zgrade do zgrade i sve očistiti. Azovstalj će, kako kaže naš vođa, postati ukrajinska masovna grobnica, poručio je jedan od čečenskih boraca.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se otkaže napad na čeličanu.
– Smatram predloženi napad na industrijsku zonu nepotrebnim. Naređujem vam da ga otkažete. Blokirajte Azovstalj kako ne bi mogla proći ni muha. Ruska strana jamči ukrajinskim braniteljima život i dostojanstveno postupanje prema međunarodnom pravu. Svim ranjenicima bit će pružena medicinska pomoć, izjavio je Putin.
U podzemnim etažama Azovstalja skrivaju se i civili, kao i u obližnjim ruševinama zgrada.
– Velik je to strah, naravno da se bojimo. Samo se idioti ne boje!, rekao je stanovnik Mariupolja.
Evakuacija civila iz opkoljenog Mariupolja, dogovorena s ruskom stranom, nije protekla kako je planirano, grad je napustio samo manji broj ljudi.
– Potreban nam je odmor od granatiranja nakon ove noćne more. Skrivali smo se u podrumu 30 dana, rekla je Tamara, stanovnica Mariupolja.
Ruska vojska nastavlja sa zacrtanim vojnim planovima, intenziviraju se napadi u Donbasu. Ruske su snage u ukrajinskoj regiji Luhansk zauzele Rubižne i obližnju Kreminu.
– Sve je spaljeno, uništeno i u ruševinama. Jučer je izgorjela stambena zgrada, a novi krater nastao je nedaleko od naše kuće, kaže stanovnica, stanovnica Vuhledara.
I Harkiv je pod udarom ruskih snaga. No ukrajinska vojska pruža snažan otpor.
– U Doneckoj i Luhanskoj oblasti u posljednja 24 sata odbijeno je devet neprijateljskih napada. Jedan tenk, deset oklopnih jedinica i dva vozila, jedan topnički sustav, dvije specijalne inženjerijske jedinice, protuzračni raketni sustav i neprijateljsko skladište streljiva također su uništeni, rekao je Oleksandr Šputin, glasnogovornik glavnog stožera ukrajinske vojske.
Ratna razaranja na svakom koraku u drugom po veličini ukrajinskom gradu Harkivu.
– Nemamo struje, vode, nikakve komunikacijske veze kao ni plin. U mojoj je kući dovod plina oštećen tijekom granatiranja, rekla je Oksana Marčenko, stanovnica Harkiva.
Čvrsta obrana onemogućuje Rusima da brže napreduju prema Harkivu.
– Znao sam da su ukrajinski vojnici snažni i ponosni, ali snažniji su i ponosniji nego što sam mislio. Zadivljen sam time što rade uz našu pomoć, savjetovanje i oružje koje im dostavljamo, zajedno s ostatkom NATO-a, rekao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.
U međuvremenu, zbog ruskih ratnih zločina mirovni pregovori dviju zaraćenih strana u zastoju su. Prvi čovjek britanske vlade Boris Johnson, koji je u posjetu Indiji, poručio je, pak, da su ukrajinski mirovni pregovori osuđeni na propast zbog, kako je naglasio krokodila Putina. Imati posla s Putinom, to je kao da vam krokodil drži nogu u čeljusti. Johnson je dodao kako je ključno da Zapad nastavi naoružavati Ukrajinu.
Autobuski prevoz iz Tivta ka Luštiva Bay i obratno saobraćaće tokom Vaskrsa od 9 sati do ponoći
Lustica Bay Hello Spring
Luštica Bay tokom vaskršnjeg praznika, u nedjelju 24. aprila organizuje besplatan prevoz iz Tivta do Marina naselja i obratno. Zainteresovani posjetioci imaće priliku da iskoriste prevoz autobusima koji sa glavne gradske stanice Tivta polaze na svakih sat, od 9:00 časova do 23:00, i od Luštice Bay od 10:00h do ponoći.
Praznik je svakako dobar povod za obilazak Luštice Bay, te je dnevni program aktivnosti u Marina naselju i fokusiran na tematiku Vaskrsa – zainteresovani za usavršavanje u kulinarskom umijeću, od 11:00h mogu pohađati Eeaster Cookie Class, gastro radionicu za izradu kolača, na otvorenom ispred The Chedi hotela. Poseban Vaskršnji meni, uz muzički ugođaj, u restoranu The Spot biće dostupan u vrijeme ručka, od 13:00h do 16:00h.
„Luštica Bay je mjesto druženja i okupljanja, gdje se uspomene kreiraju i dijele tokom svake sezone, kroz sadržaje za cijelu porodicu a praznici su posebna prilika za to. Naši gosti i posjetioci praznike kod nas mogu da provedu u šetnji, zabavi i opuštanju tokom tog dana, ili zanimljivog vaskršnjeg vikend programa ukoliko se odluče da budu sa nama i duže, izjavila je Maša Radulović, marketing menadžerka u Luštici Bay.
U nagradnoj igri “Ulov mjeseca” Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Đorđe Radonjić sa ulovljenom tunom od 59 kg.
Kako ističe, ulov je ostvaren sa obale spinning tehnikom na površinsku varalicu poper. Borba je trajala oko jedan sat, a riba je ulovljena na lokaciji Luštica.
Od opreme je koristio štap Zenaq Muthos Accura 100 h, mašinicu Shimano Stella 8000, struna Daiwa pe 4 ( 0.30mm) i Fc Seaguar FXR 062mm.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dejan Klimenko sa tunom od 43 kg.
Dejan je ulovio tunu u mjestu Veliki pijesak, na dubini od 50 metara. Borba je trajala oko 35 minuta, a kao mamac za ovaj ulov korištena je skuša.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Dalibor Božinović sa zubaticom od 4.9kg.
UlovMjesecaMartTreceMjesto2022
Zubatica (ili kako je pojedini zovu ‘hama’) je uhvaćena u jutarnjim časovima u mjestu Verige sa obale na štapu, a Dalibor je pri ovom ulovu koristio varalicu gavuna sedmicu i tvrdi da je sa ovakvim primjerkom izvlačenje bilo veoma uzbudljivo, te da je borba trajala 5-6 minuta.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević kazao je da na lokalnim izborima, koji će biti održani 5. juna, neće biti nosilac liste Demokratskog fronta (DF), niti bilo koje funkcije u vlasti.
Carević je, na konferenciji za novinare, rekao da će listu DF-a u Budvi predvoditi poslanik i raniji menadžer Opštine, Milo Božović.
“Lista koju će on predvoditi ima moju apsolutnu podršku. Zato pozivam sve sugrađane da podrže listu koju će predvoditi Božović, jer je ona jedini garant da će Budva nastaviti da ide naprijed i da se razvija u pravom smjeru”, poručio je Carević.
On je kazao da se, od prvog dana kad se uključio u politiku, zalagao za princip smjenjivosti vlasti, koji, kako je naveo, podrazumijeva i personalnu promjenu onih koji obavljaju javne funkcije.
Carević je rekao da smatra kako su dva mandata na poziciji predsjednika opštine dovoljna za svakog pojedinca.
“U Crnoj Gori ne treba više nijedna vlast da traje 30 godina, a posebno ne da isti pojedinci vrše funkcije 30 godina. U tom smislu, na izborima koji su raspisani 5.juna u Budvi, neću biti nosilac liste DF-a, niti bilo koje funkcije u vlasti”, kazao je Carević.
On je naveo da, iako je za ta dva izborna ciklusa ukupno tri i po godine bio predsjednik Opštine, smatra da je to bilo dovoljno i da treba šansu ukazati drugima.
Prema riječima Carevića, u savremenom svijetu postoji demokratski standard da se najviše dva puta uzastupno može biti predsjednik.
Kako je kazao, ne vidi razlog da se u Crnoj Gori ne uvede takva praksa.
“Znam da je neubičajeno da se neko povlači u trenutku kada je najjači, kao što to radim upravo ja, znajući da u ovom trenutku lista koju sam predvodio na prethodnim izborima ima podršku 51,40 odsto građana Budve i da bi vjerovatno osvojila apsolutnu vlast”, kazao je Carević.
On je kazao da je povjerenje građana da vodi grad dobio na izborima 30. avgusta 2020. godine.
“Ultimatumi koji su dolazili da podnesem ostavku značili su promjenu izborne volje, i iz tog razloga nijesam pristao na ucjene niti sam na to imao pravo”, ocijenio je Carević.
On je kazao da odluka da se povuče sa funkcije predsjednika opštine ne datira od juče, niti je donijeta iz razloga što je to neko tražio, a pogotovo ne što je to neko očekivao.
“Lično, nemam namjeru da više obavljam funkciju predsjednika Opštine i zato nijesam ni nosilac liste DF-a na predstojećim izborima, jer ne bi bilo pošteno prema građanima da tražim njihovu podršku a da kasnije prepustim funkciju predsjednika nekome drugome”, smatra Carević.
On je kazao da je budvanska Opština uspjela da konsoliduje svoje javne finansije jer su, kako je rekao, zaustavili organizovani kriminal i korupciju i, u tom postupku, krenuli od funkcije prvog čovjeka grada.
“Zbog toga smo uspjeli da vratimo preko 53 miliona EUR naslijeđenog duga, isplatimo sva kreditna zaduženja i reprogram poreskog duga za doprinose iz ranijeg perioda, redovno isplaćujemo plate i zarade svim zaposlenima i da finansiramo sve tekuće rashode”, rekao je Carević.
On je kazao da, na današnji dan, Opština Budva ima preko 5,1 milion EUR na svom računu i da se “nije zadužila dodatno niti jedan jedini cent”.
