Nakon potonuća četiri čamca sa 120 migranata kod obale Tunisa poginulo je 17 osoba, saopštile su državne vlasti.
Tuniska obalska straža u subotu je saopštila da su četiri čamca sa 120 afričkih migranata koji su se uputili ka Italiji potonula kod obale u blizini grada Sfaksa, prenosi Rojters.
Portparol suda grada Sfaksa, Mourad Turki, kazao je da je pet tijela pronađeno danas, uz 12 koje je obalska straža pronašla tokom noći.
Obalska straža je saopštila da je spaseno 98 ljudi.
Obala Sfaksa postala je glavna polazna tačka za ljude koji bježe od sukoba i siromaštva u Africi i na Bliskom istoku i traže bolji život u Evropi.
Nakon trodnevne pauze POVODOM Vaskrsa programi 27. HAPSa biće nastavljeni u ponedeljak 25. aprila. Tada nas očekuje predstava „U AGONIJI“ rađena prema tekstu Miroslava Krleže u adaptaciji i režiji Ane Đorđević. U predstavi igraju sjajna Marija Vicković, Radovan Vujović i Branko Cvejić. Ovo je prva predstava u okviru revije Beo arta na ovogodišnjem HAPSu.
U utorak 26. aprila na redu su „ZABORAVLJENE“ – komad o ženama koje su ostavile snažan trag u srpskoj istoriji, od Mileve Ajnštajn i Milunke Savić do Jelene Lozanić i Nadežde Petrović.
U autorskom timu su: dramaturg Jelena Jovanović, režiju, scenografiju i scenski pokret potpisuje Marija Milenković, tekst je pisala Zorka Novković, a igraju Ana Franić, Vaja Dujović, Nina Nešković, Katarina Radivojević.
Podsjećamo, predstava BALAVA planirana za 27. april otkazana je iz objektivnih razloga, pa će reviju Beo arta zaokružiti predstava „LUTKA SA KREVETA BROJ 21“.
Tekst je pisao Đorđe Lebović čiji je roman SEMPER IDEM proglašen za prvo remek djelo srpske književnosti 21. vijeka.
Priču o Vilmi, bivšoj logorašici „Kuće lutaka“, njenom životu, izborima i dilemi da li progovoriti o zločinu ili ne, na sceni su oživjeli Jasmina Večanski Kujundžić, Branislav Jerković, Jugoslav Krajnov i Marko Marković i učinili da predstavu publika „na prvu“ zavoli do srži.
Predstavu „Lutka sa kreveta 21“ Srpsko narodno pozorište na svoj repertoar, postavilo je u koprodukciji sa Kulturnim centrom Pančeva, produkcijskom kućom „Beo Art“ i Savezom dramskih umetnika Vojvodine.
U finišu HAPS-a – 30. aprila KOZOCID – prema tekstu i u režiji Vide Ognjenović. Dolazi nam Gradsko pozorište sa velikom glumačkom ekipom i predstavom koja je zasluženo dobila čak četiri Sterijine nagrade: za tekst, za glumačko ostvarenje nagrađen je Igor Đorđević, za scenografiju Geroslav Zarić, a predstava je zaslužila nagradu kao najbolja po ocjeni publike.
Nakon trodnevne pauze POVODOM Vaskrsa programi 27. HAPSa biće nastavljeni u ponedeljak 25. aprila. Tada nas očekuje predstava „U AGONIJI“ rađena prema tekstu Miroslava Krleže u adaptaciji i režiji Ane Đorđević. U predstavi igraju sjajna Marija Vicković, Radovan Vujović i Branko Cvejić. Ovo je prva predstava u okviru revije Beo arta na ovogodišnjem HAPSu.
U utorak 26. aprila na redu su „ZABORAVLJENE“ – komad o ženama koje su ostavile snažan trag u srpskoj istoriji, od Mileve Ajnštajn i Milunke Savić do Jelene Lozanić i Nadežde Petrović.
U autorskom timu su: dramaturg Jelena Jovanović, režiju, scenografiju i scenski pokret potpisuje Marija Milenković, tekst je pisala Zorka Novković, a igraju Ana Franić, Vaja Dujović, Nina Nešković, Katarina Radivojević.
Podsjećamo, predstava BALAVA planirana za 27. april otkazana je iz objektivnih razloga, pa će reviju Beo arta zaokružiti predstava „LUTKA SA KREVETA BROJ 21“.
Tekst je pisao Đorđe Lebović čiji je roman SEMPER IDEM proglašen za prvo remek djelo srpske književnosti 21. vijeka.
Priču o Vilmi, bivšoj logorašici „Kuće lutaka“, njenom životu, izborima i dilemi da li progovoriti o zločinu ili ne, na sceni su oživjeli Jasmina Večanski Kujundžić, Branislav Jerković, Jugoslav Krajnov i Marko Marković i učinili da predstavu publika „na prvu“ zavoli do srži.
Predstavu „Lutka sa kreveta 21“ Srpsko narodno pozorište na svoj repertoar, postavilo je u koprodukciji sa Kulturnim centrom Pančeva, produkcijskom kućom „Beo Art“ i Savezom dramskih umetnika Vojvodine.
U finišu HAPSa – 30. aprila KOZOCID – prema tekstu i u režiji Vide Ognjenović. Dolazi nam Gradsko pozorište sa velikom glumačkom ekipom i predstavom koja je zasluženo dobila čak četiri Sterijine nagrade: za tekst, za glumačko ostvarenje nagrađen je Igor Đorđević, za scenografiju Geroslav Zarić, a predstava je zaslužila nagradu kao najbolja po ocjeni publike.
U Herceg Novom boravi 5,23 hiljade turista, što je 462 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom prošlogodišnjem periodu.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 4,54 hiljade, a domaćih 686.
U hotelima boravi 2,73 hiljade turista, a u domaćinstvima 2,5 hiljada.
U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.
Počinje turistička sezona u Herceg Novom koncertom…
Herceg Novi otvara ovogodišnju turističku sezonu 1. maja koncertom Dejan Petrović Big Benda. Nastup je zakazan za 30. april, od 20.30 sati, na Portonovi marina trgu.
Nakon 64 godine mučne borbe, tokom kojih je prolazeći brojne instance porodica Mađar iz Herceg Novog pokušavala da vrati hotel “Plaža – Zelenika” sa pripadajućim zemljištem, koji su joj je nepravedno oduzeti 1948.godine, te nakon odluke Vrhovnog suda Crne Gore, koji 2018. godine hotel predaje u ruke Opštini Centar – Sarajavo, činilo se da nade više nema…
Međutim, Regionalna komisija za povraćaj imovine iz Bara nedavno je dozvolila da se hotel “Plaža” u Zeleniki djelimično vrati porodici Mađar. Presuda još nije pravosnažna, ali advokat Dragan Lepetić, punomoćnik Ćabe Mađara, inače i počasnog konzula Mađarske u Crnoj Gori, vjeruje da je ovo ipak iskorak.
Ugovor o korišćenju
Lepetić je istakao da Opština Centar Sarajevo nije imala pravo da potražuje ni imovinu, ni novac jer je sa Opštinom Herceg Novi imala samo ugovor o korišćenju.
-Naprosto, državna imovina se nije mogla tada prenijeti, zato je i država Crna Gora uknjižena kao vlasnik, kazao je nedavno Ćaba Mađar, navodeći da je poslednja instanca sud u Strazburu.
– Dozvoljen je povraćaj imovine, ali djelimično, dakle ne odnosi se na čitavu parcelu i nije za neke pokretne stvari. Moramo sačekati pravosnažnost presude. Na nivou teorijske ravni, postupak je počeo 2004. godine, po zakonu oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Dok je postupak vodila tadašnja prvostepena opštinska komisija za restituciju i obeštećenje, dvaput je presuđivala, dozvoljavala povraćaj imovine, a Ministarstvo finansija je svaki put ukidalo tu odluku. Do formiranja nove Regionalne komisije u Baru došlo je 2007. godine, kada ona je preuzela sve predmete o restituciji i obeštećenju. Prošle su godine, a sve što je radio prvostepeni organ je ukinuto. Ukinuto je i po presudama Upravnog suda i po rješenju Ministarstva finansija i došlo je do promjene drugostepene nadležnosti. Sistem je promijenjen zbog promjene Vlade i tu nije bilo kontinuiteta. Paralelno sa postupkom restitucije, išla je tužba Opštine Centar Sarajevo protiv države Crne Gore, tzv. inidikaciona tužba. Taj spor je Opština Centar izgubila u svim stepenima, međutim, Vrhovni sud je preinačio presudu u korist Opštine Centar Sarajevo, podsjeća Lepetić. Konstatuje da je u Crnoj Gori, baš kao i u svim državama bivše Jugoslavije, restitucija uglavnom imala politički karakter, pa su se obično uoči izbora donosili zakoni o restituciji, ali da su rezultati bili skromni, uglavnom neriješeni Pojašnjava da je porodica Ćabe Mađara imala svojstvo umješača na strani države Crne Gore.
Zoltan Mađar čeka pravdu iz Strazbura
Zoltan Mađar, Ćabin brat, koji je našoj redakciji poslao obimnu dokumentaciju, kazao je da uputio tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
-Preostaje još čl. 6 evropske Konvencije ljudskog prava na fer postupak, u razumnom roku, pravično i nepristrasno, i svrhom zaštite ljudskog prava na imovinu, po čl. 1 Dodatnog protokola 1 uz Konvenciju. Iste ove formulacije sadrži i Ustav Crne Gore, a ljudsko pravo na imovinu ide ispred svih drugih takvih kombinacija, pogotovo ako je to imanje oteto. Prethodnica ove države je oduzela familijarnu egzistenciju bez naknade, da bi zatim trgovala tim imanjem, a ova nova država sad postupa po drugi put jednako štetočinski. Ili samo za neku svoju korist, kazao je Zoltan Mađar, komentarišući presudu Vrhovnog suda..
-Radi se o imovini koja je nacionalizovana poslije Drugog svjetskog rata, jer je taj hotel bio proglašen za dobro opšteg nacionalnog interesa pored ostalih nekretnina u Crnoj Gori. Opština Herceg Novi i tadašnji narodni odbor 1960. godine prenijeli su ta prava na Opštinu Centar Sarajevo. Taj ugovor je bio dosta manjkav. Na kraju, Vrhovni sud je preinačio presudu u korist Opštine Centar Sarajevo. Potom je došlo do odbijanje uknjižbe kroz upravne sporove i žalbe, pa je prošlo još četiri – pet godina zato što je presuda Vrhovnog suda glasila na predaju. Ja sam u tom sporu uspio, odbijena je uknjižba Opštine Centar Sarajevo. Ćaba nije jedini bivši vlasnik, tu su njegova sestra i brat, koje zastupa moj kolega Relja Knežević advokat iz Podgorice- napominje Lepetić.
Festival vjetra jedri na krilima dobre energije spremajući posljednje refule- finalne sadržaje bogatog programa koji nas očekuju u Tivtu tokom vikenda. U subotu se jedrilo po izuzetno povoljnom vjetru, popodne je rezervisano za regatu maketa jedrilica, dok je večeras na programu posljednji dan Morskog ritma zivota- Festivala alternativne kulture MORŽ.
Uživanje je raditi zajedno, prateći uslove koje postavlja priroda. Svetivatska fešta od dobrih vjetrova danas je počela na moru. Dok se jedri Tivatska regata UNA Montenegro Cup za klase Optimist, Laser, Laser Pico i J70, u toku su posljednje pripreme za sutrasnju 17. Tivatsku regatu krstaša i prateći program posljednjeg dana Wind Festa.
MORŽ nam je prethodnih večeri donio vjetrove indie popa I trance bluesa, a ovogodišnje se izdanje završava uz punk rock i pobjednike BUNT festivala RTS-a, Laganu Sredu iz Srbije. Sa njima je i ekipa srpske nacionalne televizije koja uživa na suncu pred večerašnji koncert u sali DTV Partizan. MORŽ i posljednje večeri pliva u tri discipline. Posjetioci prije koncerta mogu pogledati izložbu najboljih ilustratora sa naših prostora i film “Prometej sa otoka Visevice.” Vatroslava Mimice.
Učinjena je provista za nedjeljni objed za učesnike regate, pa je večeras u klubu radna akcija sjeckanja za grande toć. Na Ponti Seljanova postavljena je scena, na kojoj će u nedjelju biti dodjeljene nagrade najboljim učesnicima svih regata održanih tokom Festivala vjetra i koncert splitskog sastava TBF. Video tim je na moru, hvata kadrove takmičenja 32 učesnika u klasama Optimist i Laser, a jedri i pet ekipa u popularnim J70 brodovima PMYC, s kojim je ove godine organizovan J70 Cup Tivatske regate.
Inicijalno planiran nastup GPD Tivat na startu regate na Ponti Seljanova, sutra u podne zamijeniće koncert tivatskog benda Milky Wave. Ulica Ponta Seljanova će povodom programa Festivala vjetra od 11 do 24 sata biti zatvorena za saobraćaj.
Muzički program će se nastaviti do ceremonije dodjele nagrada i zatvaranja festivala, koja počinje u nedjelju, 24.aprila u 20 sati. Naš gost je jedriličar Antonije Pušić, muzički zvan Rambo Amadeus.
Festival vjetra zatvoriće koncert fenomenalnog TBF. Stižu nam carevi dobrih poruka kontra loših vjetrova, koji već 30 godina ukazuju da može kontra. Alles gut!
Rusija je u nedjelju ušla u treći mjesec invazije na Ukrajinu, kraj borbi nije na vidiku, ubijene su tisuće, proganani milijuni, a gradovi pretvoreni u ruševine.
Suočena sa sve snažnijim sankcijama Zapada i žestokim ukrajinskim otporom potpomognutim zapadnim oružjem, Rusija i dalje bombardira gradove i započela je novu ofenzivu na istoku.
Dana 24. veljače Rusija je napala Ukrajinu iz tri smjera u najvećem napadu na europsku državu od Drugog svjetskog rata.
Deseci hiljada civila pobjegli su od borbi već prvih dana, a ruski predsjednik Vladimir Putin objasnio je da pokreće “specijalnu vojnu operaciju” za demilitarizaciju i “denacifikaciju” Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u jednoj od prvih poruka javnosti tvitao je: “Rusija je krenula putem zla, ali Ukrajina se brani.”
Prvi pregovori dviju strana započeli su 28. veljače, no bez ikakvih uspjeha jer se Ukrajina, koja je pristala na neutralni status, ne želi odreći ni djelića svoga teritorija.
Ruske snage 2. ožujka počele su bombardirati južnu luku Mariupolj i napad je trajao neprekidnih 14 sati što je zaustavilo odlazak civila. Tog dana počela je moskovska opsada grada s više stotina tisuća stanovnika.
Rusija ustrajno poriče da cilja civile.
Istog dana ruske su snage stigle do središta crnomorske luke Herson i proglasile grad osvojenim, a dan kasnije zauzele su najveću europsku nuklearnu elektranu Zaporižja.
Papa Franjo 6. je ožujka okupljenima na Trgu sv. Petra u Rimu rekao: “U Ukrajini teku rijeke krvi i suza”. “Ovo nije samo vojna operacija, već rat koji sije smrt, uništenje i bijedu”, poručio je poglavar Katoličke Crkve.
Dana 8. marta organiziran je prvi uspješni humanitarni koridor i počela je evakuacija civila iz Sumija na sjeveru zemlje. Do tog trenutka, prema podacima agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) dva milijuna pobjeglo je iz Ukrajine.
Ruske snage suočile su se s raznim logističkim problemima i otporom Ukrajinaca pa 25. marta, mjesec dana nakon početka invazije, Moskva signalizira da smanjuje svoje ambicije i da će se usredotočiti na teritorij na koji polažu pravo separatisti koje podržava Rusija na istoku Ukrajine, dok ukrajinske snage ponovno zauzimaju gradove u okolici Kijeva.
Ukrajina početkom travnja optužuje Rusiju za ratne zločine nakon što su u oslobođenom kijevskom pregrađu Buči pronađena masovna grobnica i trupla egzekutiranih osoba. Kremlj poriče odgovornost i tvrdi da su slike trupala montirane, no međunarodni pravni stručnjaci potvrđuju da postoje dokazi o ratnim zločinima.
Ukrajina i njezine saveznice okrivljuju Rusiju za raketni napad 8. travnja na željezničku stanicu u Kramatorsku u kojem su poginule najmanje 52 osobe pokušavajući pobjeći od nadolazeće ruske ofenzive na istoku Ukrajine. Rusija je porekla odgovornost i za taj zločin.
Rusija je 14. aprila doživjela veliki udar – ponos ruske mornarice u Crnom moru, krstarica Moskva, potonula je nakon eksplozije i požara za koje Ukrajina kaže da su uzrokovane njezinim raketnim napadom. Rusija tvrdi da je brod potonuo nakon eksplozije streljiva, a Washington vjeruje da je ratni brod pogođen s dvije ukrajinske rakete.
Rusija je 18. aprila započela napad na istočnu Ukrajinu osnažena hiladama novih vojnika u, kako je Ukrajina opisala, bitki za Donbas, planiranom zauzimanju dviju istočnih ukrajinskih pokrajina kako bi se stvorio kopneni most s Krimom, dijelom Ukrajine koje je Rusije okupirala 2014.
Ruski general u petak otkrio je kako Moskva želi osvojiti čitavu južnu i istočnu Ukrajinu.
Poteškoće u provedbi sankcija protiv Rusije postaju sve očitije. Mnogi strani brodari i dalje zarađuju pravo bogatstvo transportirajući robu iz Rusije, a sukob u Ukrajini proteže se već gotovo 60 dana.
Podaci s platforme Sea/ pokazuju da bi ukupno 474 broda u svim segmentima pomorske trgovine trebalo uploviti u ruske luke tijekom sljedeća tri tjedna, od kojih 256 ne plovi pod ruskom zastavom. Kako su u prvim sedmicama nakon početka sukoba sankcije “pljuštale” sa svih strana, mnogi ruski brodovlasnici promijenili su zastave svojih plovila. Podaci Sea/ jasno pokazuju da postoje mnoga dobro poznata inozemna brodarska imena koja i dalje zarađuju od ruskog tereta. Samo jedan primjer su dnevne rate za aframaxe na Baltiku, koje su porasle na razine veće od 300.000 dolara na dan, prenosi Splash247.
Europska unija prošle se nedjelje pridružila drugim zemljama, uključujući Veliku Britaniju, u zabrani ulaska u luke za ruske brodove. Međutim, ogromne količine sirove nafte i ugljena nastavljaju teći na zapad iz Baltičkog i Crnog mora.
Na webinaru u utorak, analitičari platforme za analizu kretanja tereta Vortexa iznijeli su podatke koji pokazuju da će u razdoblju od 1. do 26. travnja najmanje 47,6 milijuna barela sirove nafte i 2,7 milijuna tona ugljena biti dostavljeno u europske i američke luke. Russian Tanker Tracking Group, inicijativa koju predvodi ukrajinska vlada, pokazuje da će samo od 19. do 26. travnja, 32 tankera sa sirovom naftom, 19 product tankera, 26 bulk carriera s teretom ugljena i 7 brodova za prijevoz LNG-a istovariti rusku robu u lukama diljem Europske Unije i Ujedinjenog Kraljevstva.
Sasvim prirodno se nameće pitanje koja je zaista svrha sankcija ako Europa i dalje spremno prihvaća ruski teret?
Prezentacija Vortexa također je pokazala kako su pretovari ruskog tereta s broda na brod također u porastu. Ruski teret prebacuje se na različita plovila u europskim vodama, kako bi se dalje isporučivao u Aziju. Valja napomenuti da je Indija značajno povećala uvoz relativno jeftine ruske nafte.
Kako pokazuju novi podaci Sea/, sukob je dramatično promijenio prirodu brodarstva u Crnom moru.
Kroz Crno more u prosjeku svakog dana plovi oko 600 brodova. Otkako je počeo sukob u Ukrajini, taj je prosjek pao na oko 500 brodova dnevno zbog toga što brodovi ne plove kroz ukrajinske vode.
“Oružani sukob koji je u toku između Ruske Federacije i Ukrajine i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju za brodove i pomorce koji plove u Crnom i Azovskom moru“, rekao je glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO) Kitack Lim.
Na početku sukoba, oko 2.000 pomoraca zapelo je u ukrajinskim lukama na 94 plovila. Prema jučerašnjim podacima, ondje su sada ostala 84 trgovačka broda s gotovo 500 pomoraca.
Novi snažni potres jakosti 4,8 stupnjeva pogodio je u nedjelju u 6,27 sati Hercegovinu.
Prema Euromediteranskom seizmološkom centru (EMSC) epicentar je bio 14 kilometara istočno od Stolca u u istočnoj Hercegovini na dubini od 10 kilometara.
Na tom području u petak navečer tlo je zatresao razoran potres jakosti 6,1 po hrvatskoj seizmološkoj službi (5,6 stupnjeva Richtera po EMSC-u) i izazvao jednu ljudsku žrtvu.
U posljednjih 48 sati na tome području zabilježeno je više desetaka potresa srednje i slabije jakosti.
Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti proslavljaju danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.
Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih 40 dana pozdravljaju riječima Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom.
Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u litiju oko crkve.
Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb.
Običaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.
