Milina Kovačević: HAPS bi mogao postati internacionalni festival

0
Milina Kovačević: HAPS bi mogao postati internacionalni festival
Milina Kovačević – foto S.K.

Predstava  „Primadone” (Jugoart iz Beograda) u kojoj igraju Tanja Bošković i Rada Đuričin, otvorila je sinoć 27 Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti ( HAPS).

Ovogodišnja smotra održava se pod sloganom POZOR IŠTE POZORIŠTE .

Uz konstataciju da se slogan može čitati na više načina, urednica programa Milina Kovačević ističe da on prvenstveno upućenje” na pozorište kao umjetnost koja zahtijeva angažovanog gledaoca, koji sa pažnjom gleda, prosuđuje i nadograđuje sve ono što su uslovnosti zadate scenskim jezikom”.

“Drugo moguće čitanje je da HAPS kao festival koji se u Herceg Novom  održava tradicionalno u drugoj polovini aprila privlači pažnju na teatar u jednom skoncentrisanom nizu različitih pozorišnih ostvarenja. A treće, bez koje nema sreće, je razumijevanje da pozorište traži stalnost u gradu umjetnosti i festivala. Pozor, samo ono što napravimo sami može da nas predstavi drugima. To je dokazano već mnogo puta kroz četiridecenijski rad Hercegnovskog pozorišta, a i sa novim predstavama koje nas aktuelno predstavljaju na scenama regiona”, navodi Kovačević.

Na HAPSu će do 30 aprila biti prikazano još deset predstava autora iz regiona. “Program je sastavljen da bude raznolik i atraktivan za publiku nakon dvije godine tokom kojih je festival imao svoje prinudno pribježište na radijskim frekvencijama u formi festivala radio drame”, navodi Kovačević.

HAPS je nekoliko godina unazad bio ustalio tematske selekcije uz želju da bude više od zbira atraktivnih predstava.

“Festival i treba da pruži novi kvalitet, većina značajnih festivala se trudi da, geografski različito određeni, predstave pozorišnu produkciju koja je relevantna u datoj godini, pa pružaju svojoj publici praćenje tendencija u pozorišnoj umjetnosti. Procjenjujući naše mogućnosti  ponudili smo već 2018/19. različite koncepte koji su bili dobro primljeni u stručnoj javnosti. Pozorište i muzika kao tema stvara mogućnost  da, kroz mnogo različitih formi u kojima se prožimaju ove umjetnosti, pruži publici mogućnost da vidi i moderno i klasično pozorište, spektakle i male forme. Kontekst koji tematizujući festival formiramo takođe zahtijeva angažovanog gledaoca koji tada prati program kroz tu određenu prizmu. Definiše svoje afinitete drugačije od onog što (mu) definišu drugi mediji. Nadam se da će nam već naredna godina biti naklonjena u tom poduhvatu u okviru kog bi HAPS mogao postati internacionalni festival – ima dosta potencijala za to, a konekcije koje smo pravili do sada traju čekaju da se sklope kockice”, optimistična je Kovačević.

Svoje mjesto na program HAPSa  uvijek ima i aktuelna produkcija Hercegnovskog pozorišta  HPa . Ove godine to je mjuzikl San o Boki. “Ponosni smo na ovaj projekat kao da je naš jer je novski, zato što u njemu učestvuju naši glumci i saradnici, jer je prosto odličan”, kaže Kovačević i najavlju de već tokom  ovog HAPSa prave produkcioni plan za predstavu koju će raditi tokom ljeta.

Uz konstataciju da je  HAPS revijalni festival, usmjeren više na razvoj publike nego na evaluiranje pozorišnog stvaralaštva, Kovačević ističe da se trude da bude programa za sve. “Programe za djecu biramo u saradnji sa obrazovnim instutucijama i sa pozorištima i festivalima koji se bave stvaralaštvom za djecu i mlade. Suvišno je ponavljati da su djeca važna publika, a i pozorište je važno za njihovo odrastanje – tada se stvaraju sve klice koje će se razvijati u buduća interesovanja”.

Organizatori i autori se nadaju dobrim reakcijama i salvama aplauza u hercegnovskoj Dvorani Park.

/S.Kosić/

Program: 27. HAPS

HAPS

16.04. subota, 19:00

POLA POLA

tekst Milena Bogavac / režija: Branko Ilić

FDU Cetinje, Gradsko pozorište, Teatar mladih

18.04. ponedeljak, 20:30

SAN O BOKI mjuzikl

tekst: Peđa Ristić / režija: Petar Pejaković

BRUNA Herceg Novi

19.04. utorak, 19:00

NIKO SE NIJE NAUČEN RODIO

(predstava za djecu 5+)

tekst i režija Žana Gardašević

Mali atelje “Arlekin”

20.04. srijeda, 20:30

LIJEVO, DESNO – GLUMAC

Zijah Sokolović

Yugo art

21.04. četvrtak, 19:00

ENERGIJA I JA

(predstava za djecu 5 +)

tekst i režija: Dušanka Belada

Mali atelje “Arlekin”

25.04. ponedeljak, 20:30

U AGONIJI

Miroslav Krleža/adaptacija i režija Ana Đorđević

BEO ART 2015

26.04. utorak, 20:30

ZABORAVLJENE

tekst: Jelena Jovanović / režija MarijaMilenković

BEO ART 2015

27.04. srijeda, 20:30

BALAVA

tekst:Dunja Matić / režija Andrej Nosov

BEO ART 2015

28.04. četvrtak, 20:30

LUTKA SA KREVETA BROJ 21

Đorđe Lebović/Ana Đorđević /režija Slobodan Branković

BEO ART 2015

30.04. subota, 20:30

KOZOCID

tekst i režija: Vida Ognjenović

GRADSKO POZORIŠTE Podgorica

Ukrajina spušta loptu?

0
Ukrajina spušta loptu?
Zelenski u Bundestagu – Foto: Michael Kappeler/dpa

Njemačko-ukrajinski su odavno nategnuti, a ove nedelje ih dodatno napela odluka Kijeva da u posetu ne primi predsednika Frank-Valtera Štajnmajera (Walter Steinmeier). Sada izgleda da ukrajinske vlasti žele da spuste loptu.

Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba (Dmytro) je u četvrtak agenciji Interfaks rekao da njegova zemlja ne želi da zaoštrava odnose sa Nemačkom iako se ne slaže sa svim aspektima nemačke politike i da očekuje promenu.

“Tu, novu politiku očekujemo od nove nemačke vlade”, rekao je Kuleba.

Štajnmajer je u utorak planirao da sa predsednikom Poljske i premijerima Letonije, Litvanije i Estonije poseti Kijev, ali je odustao jer, kako je sam izjavio, nije bio poželjan.

Predstavnici ukrajinskih vlasti, naime, žele da prime kancelara Olafa Šolca (Scholz) ili nekog drugog ko može da odlučuje o isporuci nemačkog naoružanja koje Kijev želi za odbranu od Rusije.

To je u Berlinu primljeno kao prvorazredna diplomatska uvreda i izazvalo je žestoke reakcije.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je kasnije izjavio da njegov kabinet nije dobio zvaničan zahtev za Štajnmajerovu posetu.

Kuleba je sada sve pripisao problemima pri organizaciji posete većeg broja stranih lidera.

“Poštujemo Nemačku kao državu, kao partnera, i nama je jasno da je šef države, predsednik Nemačke, jedan od simbola te države”, rekao je, uz primedbu da Kijev poštuje instituciju nemačkog predsednika.

Odnose Nemačke i Ukrajine odavno je opteretila izgradnja nemačko-ruskog gasovoda Severni tok 2. Sporni gasovod, koji su Ukrajina i zapadni saveznici videli kao polugu pritiska u korist Moskve, završen je kratko pre ruskog napada i odmah stavljen na led.

Od napada krajem februara, Ukrajina Nemačku pritiska da joj dostavi svoje teško naoružanje, tenkove, artiljeriju i sisteme protivavionske odbrane, uz prilično oštre kritike na račun Šolcove neodlučnosti.

Kijev od Šolca zahteva i da prestane sa blokad oštrijih sankcija protiv Moskve, uključujući i embargo na uvoz ruskih energenata.

110 godina od najpoznatije havarije na svijetu: Dirljive posljednje poruke poslane s Titanica

0
110 godina od najpoznatije havarije na svijetu: Dirljive posljednje poruke poslane s Titanica
Titanic-Foto: Screen Shot Youtube

Ne postoji opasnost da će Titanic potonuti. Brod je nepotopiv, a putnici neće doživjeti ništa osim manjih neugodnosti“, neslavne su riječi potpredsjednika White Star Line-a, Phillipa Franklina, upućene rodbinama putnika 15. travnja 1912., uslijed obavijesti da je brod udario o ledenjak.

Na oko 370 nautičkih milja jugoistočno od obale Newfoundlanda i dubini od oko 4 000 metara, danas leži hrđava olupina RMS Titanica, razdvojene krme i pramca.

Zakašnjelo opažanje sante leda, neuspješan zaokret, nedostatak čamaca za spašavanje i posljedični gubitak preko 1 500 života (oko 70% putnika i posade) ovjekovječen je u povijesti, postavši inspiracijom dokumentarnih filmova, televizijskih drama i hollywoodskih blockbustera, piše BBC.

Ono što uistinu daje najzanimljiviju sliku posljednjih trenutaka Titanica poruke su koje su poslane s njega. One prikazuju uznemirujuću sliku o tome kako su se radost i uzbuđenje pretvorili u užas i paniku u samo nekoliko sati. Prvo putovanje broda bilo je samo po sebi veliki događaj i izazvalo je popriličnu buku u medijima. Svi su bili uzbuđeni, puni nade i očarani Titanicovim sjajem. Prve poruke poslane s broda svjedoče o blaženoj atmosferi, piše History of Yesterday.

Hey, Boy. Večeras sam s tobom u duhu, a srcem sam uvijek s tobom. Šaljem ti puno ljubavi, Tvoja Djevojka“, piše u poruci poslanoj u New York, odredište Titanica.

Nema bolesti. Sve je dobro. Obavijesti sve zainteresirane za poker”, pisalo je u drugoj poruci, poslanoj u Los Angeles.

Bežični operateri koji su slali poruke također su bili raspoloženi i šalili su se s bežičnim operaterima drugih brodova, nazivajući jedni druge starcima.

No, atmosfera je nakon nekog vremena postala ozbiljnija. Nakon što je šest puta upozoren na sante leda, a nije usporio, Titanic se sudario s ledenjakom 15. travnja 1912. u 23:40. Sudar se dogodio samo 37 sekundi nakon što je promatrač Frederick Fleet uočio santu leda i povikao: “Ledenjak! Odmah ispred!

U početku nije bilo velike uznemirenosti na brodu i brojni su putnici bili raspoloženi za šalu, ali kada je postalo jasno da će brod potonuti, poruke su postale ozbiljne, čak i mahnite.

Dođite odmah. Udarili smo ledenjak. To je CQD, starče”, glasila je poruka Titanica Carpathiji, najbližem brodu.

Prebacujemo putnike u male čamce. Žene i djeca su u čamcima. Ne možemo još dugo izdržati. Gubimo snagu”, poslano je kad je situacija postala kaotičnija.

Dođite brzo. Strojarnica je gotovo poplavljena”, bio je posljednji poziv u pomoć upućen s Titanica, samo nekoliko trenutaka prije nego što je potonuo.

Poznato je kako je orkestar svirao dva sata dok se brod potapao. Posljednje riječi kapetana broda, Edwarda Smitha, bile su: „Pa dečki, izvršili ste svoju dužnost i izvršili ste je dobro. Ne tražim ništa više od vas. Oslobađam vas. Znate pravilo mora. Sada je svaki čovjek za sebe, Bog vas blagoslovio.” Kapetan je potonuo s Titanicom.

Nažalost, stotine života moglo je biti spašeno da SS Californian, koji je bio toliko blizu Titanica da su mogli vidjeti signalne rakete i svjetla, nije ignorirao njegove pozive u pomoć. Kapetan Californije, Stanley Lord, ušao je u povijest kao sramotan kapetan. S druge strane, kapetan Carpathije koja je eventualno pristigla u pomoć, Arthur Rostron, hvaljen je kao heroj i u Engleskoj i u Sjedinjenim Državama.

Osim u literaturi i na ekranima, Titanic je ovjekovječen i u povijesti brodarstva. Prvo putovanje broda koje se završilo tragedijom, tada je dovelo do velikog preispitivanja brodskog dizajna i značajki. Kao rezultat toga, brodovi se danas grade bolji i sigurniji nego ikad prije. Svjetska trgovačka flota utrostručila se i trenutno sadrži preko 100.000 plovila, a gubici brodarstva značajno su se smanjili.

Mnoge strukturne promjene, koje su i danas s nama, napravljene su kao odgovor na potonuće Titanica. Brod je potonuo u roku od tri sata zbog visine svojih uspravnih pregrada, smještenih unutar trupa kako bi spriječili proboje na ostatak broda. Nakon udara u santu leda, 5 od 16 Titanicovih odjeljaka probijeno je, uzrokujući time potonuće pramca, što je onda potisnulo vodu u preostale odjeljke.

Upravo zbog toga, Titanicovi graditelji Harland i Wolff proširili su visinu pregrada sestrinskih brodova, HMHS Britannic i RMS Olympic. Napravljeni su tako da budu otporni na vatru, a ugrađen je i drugi unutarnji trup kako bi bili otporniji na udarce. Brodske pregrade također su izgrađene vodonepropusne sa svih strana.

Za razliku od današnjih čvršćih brodova, koji se izrađuju zavarivanjem montažnih dijelova, brodski trupovi poput Titanica konstruirani su od ojačanih čeličnih ploča koje su poput ljepila držale milijuni zakovica. Ojačani čelik korišten za trup Titanica možda je bio najnapredniji u svojoj dobi, ali metalurška i mehanička ispitivanja pokazala su da je bio lomljiv na niskim temperaturama, a počelo se sumnjati u kvalitetu zakovica. Moderni načini obrade čelika čine ga otpornijim na udare i oko 10 puta manje krutim, jer sadrže više razine mangana i niže razine sumpora, kisika i fosfora.

Ali, kako uopće osigurati da se brodovi ne sudare u sante leda? Godinu dana nakon Titanicove katastrofe, uspostavljena je International Ice Patrol (IIP) za nadgledanje Atlantskog oceana oko Newfoundlanda, u području zvanom Iceberg Alley, koja danas operira pomoću zračnih patrola i radara. No, vjerojatno najvažnija navigacijska inovacija je Global Positioning System, ili GPS. Tehnologija satelitskog pozicioniranja pruža najbržu i najtočniju metodu za navigaciju i određivanje lokacije te ne ovisi o vremenskim prilikama, za razliku od starih izračuna temeljenih na sekstantnim mjerenjima planeta i zvijezda.

Jednako važna, ako ne i važnija, bila su poboljšanja u komunikaciji. Titanic je nosio radio opremu s dometom od 200 milja, ali je snaga njegovog odašiljača ugušila signale koje su slali i primali brodovi u neposrednoj blizini. Danas vrlo visokofrekventni radio omogućuje brodovima komunikaciju s lučkim upravama i drugim brodovima u blizini, kao i emitiranje sigurnosnih informacija i poziva u pomoć.

Najstrašnije sjećanje na Titanicovu propast bio je nedostatak čamaca za spašavanje. Propisi Board of Trade zahtijevali su da britanski brodovi od preko 10.000 tona nose 16 čamaca za spašavanje s kapacitetom za 50% putnika i posade, a Titanic je imao čamaca za spašavanje 52% ljudi. Ova greška se nikada nije ponovila. Obavezno je osiguravanje čamaca za spašavanje za svih osoba na brodu, a potrebno je provoditi redovite vježbe i preglede čamaca za spašavanje te se svim putnicima mora objasniti postupak evakuacije.

U moderno vrijeme, računalno modeliranje i analiza zamijenili su nekadašnje dugotrajne i mukotrpne proračune korištene za projektiranje brodova. No, sve promjene dizajna, sigurnosti i regulacije na svijetu beskorisne su kada se dogodi ljudska pogreška. Prema dostupnim informacijama, ljudska pogreška zaslužna je za oko 80 do 90 posto pomorskih nesreća.

Prema službenim transkriptima istrage američkog Senata o Titanicu, 1 517 života izgubljeno je u sudaru koji se apsolutno mogao izbjeći. Dobra vijest je ta što je ova katastrofa revolucionirala sigurnost u pomorstvu, a loša je da je pred nama još dug put. Od ove povijesne nesreće koja se dogodila prije točno 110 godina, došlo je do brojnih sofisticiranijih inovacija i sigurnosnih značajki, ali jedno je sigurno: nitko se ne usuđuje ponoviti Franklinovo bezumno hvalisanje.

U sakupljanju i odlaganju otpadnih guma Hrvatska u vrhu EU-a

0
U sakupljanju i odlaganju otpadnih guma Hrvatska u vrhu EU-a
Gume

Hrvatska ima jedan od najbolje uređenih sustava u Evropi u sakupljanju i odlaganju otpadnih guma. Godišnje se više od 90 posto sakupljenih guma materijalno oporabljuje, čime se ostvaruje propisani nacionalni cilj, ističe Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Taj se nacionalni godišnji cilj čak i premašuje s obzirom da iznosi najmanje 80 posto od mase odvojeno sakupljenih guma godišnje.

Sirovine dobivene različitim postupcima recikliranja pokazale su izvrsna svojstva i omogućile korištenje za različite namjene.

Materijalnom oporabom otpadnih guma dobivaju se granulat, tekstil, čelik i gumeni čips. Finalni proizvodi za čiju se proizvodnju koriste reciklirane gume razne su zaštitne gumene podloge za dječja igrališta, staze, šetnice, atletske staze.

Gumeni granulat koristi se u bitumenskim smjesama za asfalt te kao ispuna umjetnim travama na nogometnim terenima, u proizvodnji podnih obloga, kotača za kontejnere i kanti za smeće.

Sinergija znanosti i gospodarstva za čišći okoliš

Čelik dobiven iz guma sirovina je u čeličanama, a tekstil se šalje na energetsku oporabu u cementare. Otpadne gume također su izvrstan izvor energije te se iz njih može dobiti gorivo odličnih svojstava.

No, ide se i korak dalje, u suradnji znanosti i gospodarstva, cilj je da reciklirane gumene podne podloge omoguće čišći okoliš.

Varaždinski Geotehnički fakultet i Gumiimpex – GRP,  jedina hrvatska tvrtka koja gume oporabljuje u materijalne svrhe, provode znanstveno-istraživački projekt “Reciklirana guma i solarna fotokataliza: Ekološka inovacija za pasivnu zaštitu zraka i zdravlja“.

Riječ je o projektu financiranom iz EU-a, a cilj mu je formirati proizvod koji će pomoću prirodnih procesa – sunčeve energije i fotokatalizatora, pročišćavati zrak od organskih onečišćenja u urbanim sredinama.

Profesorica na Geotehničkom fakultetu Aleksandra Anić Vučinić ističe kako će primjena takvih podloga u budućnosti omogućiti čišći okoliš svima koji se po njima kreću.

Iako se kružno gospodarstvo kao pojam pojavilo tek 2015., Anić Vučinić kaže kako je potreba za iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada počela puno ranije.

Tri odlagališta guma u Hrvatskoj

Tri su odlagališta otpadnih guma u Hrvatskoj. Uz tvrtku Gumiimpex – GRP koja gume oporabljuje u materijalne svrhe, energetskom oporabom guma bave se cementare Holcim Hrvatska iz Koromačnog i Nexe iz Našica.

Gumiimpex – GRP u svom proizvodnom asortimanu izrađuje čak 120 raznih finalnih proizvoda, ističe vlasnik Damir Kirić.

Kaže da su s reciklažom otpadnih guma počeli 2005., a u početku se radilo samo o proizvodnji granulata koji je služio kao repromaterijal. Tijekom godina investirali su u postrojenja za preradu granulata i od njih proizvodnju finalnih proizvoda.

Lani su  oporabili oko 25.000 tona otpadnih guma te je više od 90 posto njih materijalno oporabljeno.

Ističe kako se kompletan transport materijala odvija bez emitiranja ikakvih štetnih emisija u okoliš, a emisije su dodatno smanjili izgradnjom dviju solarnih elektrana u pogonu.

Najavio je ulaganja u proširenje kapaciteta proizvodnje granulata za 30 posto te ulaganja u liniju za devulkanizaciju. Ukupna vrijednost projekta je 41,7 milijuna kuna.

Čak 96 posto guma obrađeno materijalnom oporabom, a samo četiri posto energetskom

U Hrvatskoj je sustav gospodarenja otpadnim gumama uspostavljen 2006., a organizira ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zvonimir Majić iz Fonda pojašnjava da gospodarenje otpadnim gumama obuhvaća skup mjera, koje uključuju njihovo odvojeno sakupljanje i oporabu radi korištenja u materijalne ili energetske svrhe.

Proizvođač koji neovisno o načinu prodaje proizvodi i/ili uvozi i stavlja gume na tržište plaća Fondu naknadu za gospodarenje otpadom za gume kao samostalni proizvod ili kao sastavni dio proizvoda.

Naknada se plaća kako bi se pokrili troškovi sakupljanja i obrade. Sakupljanje guma obavlja 12 sakupljača, koji s Fondom imaju sklopljen ugovor i kojima se za gume predane na oporabu plaćaju naknade.

Za preuzete količine sakupljači dobivaju 350 kuna po toni, za privremeno skladištenje, razvrstavanje i utovar 70 kuna po toni, za prijevoz od mjesta sakupljača do mjesta oporabe naknada iznosi kunu po toni i prijeđenom kilometru.

Sakupljači gume predaju izravno oporabiteljima, kojima se isplaćuje naknada. Ako je riječ o recikliranju, obrađivač ima pravo na naknadu od 600 kuna po toni, a ako se sirovina koristi za energetske svrhe, tada iznosi 100 kuna po toni.

U 2020. na hrvatsko je tržište stavljeno ukupno 28.480 tona guma. Sakupljeno je čak 88 posto (25.066 tona) guma, od čega je 83 posto obrađeno. Najviše, 96 posto, obrađeno je materijalnom oporabom, a samo četiri posto energetskom.

“Najveća je vrijednost gospodarenja otpadnim gumama ispunjavanje svih načela kružnog gospodarstva, čime se potiče gospodarska aktivnost i štiti okoliš jer je cilj da gume ne budu deponirane na odlagalištima niti bačene u prirodi”, ističe Majić.

/Piše: Marina Bujan/

Usvojen program podrške turizmu – Kroz četiri mjere opredijeljeno 400.000 eur-a

0
Usvojen program podrške turizmu – Kroz četiri mjere opredijeljeno 400.000 eur-a
Boka kotorska – foto Miro Marušić

Vlada Crne Gore usvojila je na poslednjoj sjednici Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2022. godinu kojim je opredijeljeno 400.000 EUR kroz četiri mjere podrške.

Kako je saopšteno, cilj usvojenog Programa je obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz poboljšanje aktivnosti marketinga kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih tržišta, a u pravcu generisanja većih prihoda u turizmu, produženja turističke sezone, povećanja stepena zauzetosti smještajnih kapaciteta, potrošnje i zaposlenosti.

Program podrške obuhvata četiri mjere, a prva se odnosi na organizovanje manifestacija, odnosno festivala. Za ovu mjeru je opredijeljeno 140.000 EUR.

Druga mjera podrazumijeva unapređenje kvaliteta usluga i ponuda u kampovima, za šta je predviđeno 50.000 EUR.

Unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u ruralnom turizmu biće podržano sa 60.000 EUR. Cilj ove mjere je prepoznavanje novog brenda i pozicioniranje Crne Gore kao nove destinacije ruralnog turizma.

Plaža -turizam

Četvrta mjera je razvoj inovativnih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju ponudu u ruralnom, kulturnom zdravstvenom, sportskom i drugim vidovima turizma. Za ovu mjeru predviđeno je 150.000 EUR.

Kako je saopšteno, sredstva za podsticajne mjere dodjeljuju se putem javnih poziva koje će uskoro raspisati Ministarstvo ekonomskog razvoja. Javni pozivi će sadržati sve informacije koje se odnose na načine prijave, potencijalne korisnike sredstava, ali i uslove pod kojima će svaka od mjera biti realizovana.

Nastavak promocije projektnih aktivnosti NAUTICA CBC

0
Nastavak promocije projektnih aktivnosti NAUTICA CBC
Promocija projekta NAUTIcA CBS

Događaj „Dan plave karijere“ koji je organizovan 13. aprila2022. godine na platou Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, članovi radnog  tima prepoznali su kao priliku za dalje promovisanje aktivnosti koje se realizuju posredstvom projekta NAUTICA CBC ”Jačanje, inovacije i promocija ponude nautičkog turizma i kulturnog nasljeđa kroz prekograničnu saradnju“.

Osnovni cilj projekta je ojačati, diverzifikovati i integrisati prekograničnu turističku ponudu unutar Programa kroz razvoj novog turističkog proizvoda i usvajanje novih znanja i sektorskih vještina.

U sklopu projekta razvija se inovativna mobilna aplikacija za nautičare i turiste bez automobila.

Jedna od najvažnijih aktivnosti je poboljšanje turističke infrastrukture za nautički turizam i turizam bez automobila u Kotoru (CG) i Starom Gradu (HR), kupovinom opreme, kao i razvoj i promocija tradicionalne gastronomije na prekograničnom području putem digitalne interaktivne kuharice „Okus tradicije“, koja će biti dio zajedničke mobilne aplikacije za nautičke turiste „NAUTICA CBC“.

Filmski zapisi o Tivtu u Gradskoj bliblioteci

0
Filmski zapisi o Tivtu u Gradskoj bliblioteci
Filmski zapisi o Tivtu u Gradskoj bliblioteci

Novi računar sa arhivskom kinematografskom građom postavljen je juče u prostorijama Gradske biblioteke Tivat, u okviru projekta „Kinoteka u svakom gradu“.

Projekat je realizovan u saradnji Opštine Tivat, JU Crnogorska kinoteka i JU Gradska biblioteka Tivat, a zahvaljujući kome će građanima Tivta biti omogućen pristup materijalima nacionalnog filmskog arhiva Crne Gore.

Korisnicima će biti omogućeno da pristupe filmskim materijalima od istorijskog, umjetničkog, kulturnog, obrazovnog i naučnog značaja, tačnije imaće mogućnost neograničenog pregledavanja arhiva, dok će za dalje korišćenje biti neophodna saglasnost Kinoteke, zbog regulisanja autorsko-producentskih prava. Takođe, po zahtjevu korisnika biće moguć pregled i prikazivanje arhiviranih filmskih materijala u edukativne svrhe u prostorijama ustanova kulture.

“Sada će građanima Tivta biti omogućeno da u prostorijama biblioteke, pogledaju i bogatu arhivsku filmsku građu koja je vezana za ovaj grad, da vide kadrove iz prošlosti grada i ljude koji su obilježili određeni period u gradu.“- istakao je tim povodom juče predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.

On je izrazio uvjerenje da će Gradska biblioteka urediti poseban prostor u kojem će biti omogućeno kvalitetnije prikazivanje filmskih zapisa iz prošlosti, te da će Opština pomoći da taj projekat zaživi.

Direktorica Gradske biblioteke Vesna Barbić istakla je da je riječ o veoma značajnom projektu koji će upotpuniti ponudu ove institucije i doprinijeti da se građani više zainteresuju za prostor biblioteke, koja ima jako bogat bibliotečki knjiški fond.

Direktor Crnogorske kinoteke Goran Bjelanović kazao je da je realizacijom ovog projekta, Tivat dobio Crnogorsku kinoteku u svom gradu.

“Cilj nam je da Crnogorska kinoteka zaista postane crnogorska. Sve dok je ona samo u Podgorici, osuđena na jedan prostor, ona pripada samo privilegovanima. Ovo je put da ona dođe u svaki grad” – istakao je Bjelanović.

On je pojasnio  da će građanima biti dostupni dugometražni i kratkometražni igrani filmovi, ali i višedecenijsko sjećanje na sve crnogorske gradove, dodajući da je riječ o “tragu u vremenu”.

Direktorica Centra za kulturu Tivat Dijana Sindik kazala je juče da je i ta institucija sa Crnogorskom kinotekom dogovorila saradnju, te da će prvi projekat biti prikazivanje dokumentaraca čuvenog autora, Tivćanina Krsta Škanate.

Američki Vogue nahvalio Crnu Goru – “Ujutro se možete kupati, a za nekoliko sati skijati”

0
Američki Vogue nahvalio Crnu Goru – “Ujutro se možete kupati, a za nekoliko sati skijati”
Boka Kotorska foto Boka News

“Zašto je Crna Gora nadolazeća wellness destinacija za koju treba znati”, piše američki Vogue. Autor Liam Hess hvali crnogorske ljepote te čitaocima opisuje “krajolike koji oduzimaju dah” i naglasak stavlja na sve veću wellness ponudu te zemlje.

“Teško je ne zapitati se: zašto Crna Gora nije jedna od mediteranskih destinacija za koje se kaže da ih se mora posjetiti? Zahvaljujući pojavi novih luksuznih odmarališta, Crna Gora bi mogla postati upravo takva destinacija”, smatra on.

Hess je svoj boravak u Crnoj Gori proveo u jednom luksuznom wellness ljetovalištu u blizini Herceg Novog. Tamo ga je oduševila ponuda wellness usluga, hrana, ali i gostoprimstvo te profesionalnost osoblja, piše. Probao je i domaću rakiju, učio o povijesti zemlje, a posebno ga je oduševila raznolikost gastronomske ponude.

“Ujutro se možete kupati, a za nekoliko sati skijati”

“Ono što Crnu Goru čini tako jedinstvenom je blizina svih vrsta sadržaja. Anegdota koju ponavlja lokalno stanovništvo je da se ujutro možete kupati na plaži, a za nekoliko sati skijati niz planinu. Ova država nedostatak veličine nadoknađuje raznolikošću, posebno kada je riječ o aktivnostima na otvorenom. Jedrenje, ronjenje, planinarenje, skijanje, penjanje, rafting – ovdje je moguća gotovo svaka avanturistička aktivnost koje se možete sjetiti”, piše.

Žabljak – Durmitor

 

“Za one koji traže autentičnost i aktivni odmor, uz malo uživanja, naravno, lako je zaključiti da Crna Gora može biti jedan od onih kutaka svijeta koji vas iznova i iznova privlači”, zaključio je.

Startuje prvi „Festival vjetra“ u Tivtu

0
Startuje prvi „Festival vjetra“ u Tivtu
Festival vjetra

Koncertom čuvenog hrvatskog kantautotra Darka Rundeka i njegovog sastava „Ekipa“, finalnim jedrenjima virtuelne „Tivatske regate“ uživo tokom ceremonije otvaranja, projekcijom kratkog filma „Bokahontas“ mlade hercegnovske filmske autorke Jane Radan, te puštanjem lampiona sa gradske rive Pine, u subotu 16. aprila u 21 sat Tivtu počinje 1.Festival vjetra.

Ovu novu multimedijalnu manifestaciuju koja će potrajati od katiličkog Uskrsa do pravoslavnog Vaskrsa, u susret još jednoj Tivatskoj regati UNA Montenegro Cup, organizuje  Sekcija krstaša JK Delfin iz Tivta.

Ova fešta je ujedno i simbolični početak još jedne nautičke sezone u Boki Kotorskoj, a organizatori Festivala vjetra ističu da su manifestaciju osmislili način da “dobri vjetrovi tih dana ponesu čitav naš grad.”

Prvi Festival vjetra u Tivtu činiće mozaik manifestacija različitih oblasti kulture, sporta i edukacije. Zajednička tema svih programa je promocija Tivta kao grada koji se može ponositi svojom sportskom, muzičkom i tradicijom u obrazovanju mladih generacija. Stoga u saradnji sa više lokalnih institucija kulture, sportskih i nevladinih organizacija, donosimo program koji će obuhvatiti koncerte Darka Rundeka i splitskog sastava TBF, šest koncerata klasične muzike, tri tematske izložbe, dva performansa, multimedijalni trodnevni program “MORŽ- Morski ritam života”, više sportskih takmičenja, te pet predavanja na temu baštine i ekologije namijenjenih prvenstveno mladima, ali i svoj zainteresovanoj publici.

Festival vjetra osim jedriličara iz tivatskog JK “Delfin” mobilisao je  široku podršku i učešće lokalne zajednice – institucija i javnih ustanova, organizacija civilnog društva koje baštine kulturnu i sportsku tradiciju Tivta, privrednih i turističkih subjekata koji u njemu prepoznaju ogroman potencijal za podizanje atraktivnosti destinacije u periodu predsezone.

“Brendirajući Tivat kao grad koji slavi proljeće i Tivatskom regatom obilježava zvanični početak nove nautičke sezone u Crnoj Gori, u prilici smo da ga kroz Festival vjetra zajednički pozicioniramo kao nezaobilaznu adresu za višednevnu feštu, atraktivnu nacionalno, regionalno i globalno”- saopštili su organizatori.

Tokom devet dana trajanja Festivala vjetra svi ljubitelji mora, prirode, kulturne baštine i primorskog načiona života naći će nešto za sebe: od nekoliko jedriuličarskih regata u više kategorija, čak i prve regate daljinski upravljanih modela jedrilica, promocije novih ekstremnih vidova jedrenja poput kite surfinga i wing foila, preko koncerata alternativne, odnosno klapske muzike, do poetskih večeri, izložbi fotografija i rukotvorina, filmskih projekcija, do predavanja o podmorskoj kulturnoj baštini, tradicionalnom graditeljstvu kamenom u suhozidu, fortifikacijama u Boki, te predavanjima o živom svijetu mora i zaštićenim prirodnim dobrima na primorju, te  pozoripnih predstava. Među učesnicima festivala su biće i poznati muzički umjetnici Rambo Amadeus i Darko Rundek te splitska muzička grupa The Beat Fleet.

Prvi Festival vjetra u Tivtu podržali su Opština i Turistička organizacija Tivat, te brojni lokalni, ali i sponzor iz SAD-a koji je oduševljen idejom ove manifestacije. Ideja organizatora je da ova manifestacija postane tradicionalno okupljanje ljubitelja mora, prirode i kulturne baštine te da ubuduće upravo tivatski “Festival vjetra” simbolično označava početak ljetnje turističke i nautičke sezone u Boki.

Korona presjek: 71 novi slučaj, bez preminulih, Kotor 6, Tivat 5, H. Novi 3

0
Korona presjek: 71 novi slučaj, bez preminulih, Kotor 6, Tivat 5, H. Novi 3
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

Od jučerašnjeg presjeka registrovan je 71 novi slučaj koronavirusa, dok smrtnih ishoda povezanih sa covid infekcijom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavila su se još 62 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva je 475.