Policijski službenici Postaje pomorske policije su 18. avgusta u vremenu od 10 do 18 sati na području šibenskog akvatorija proveli akciju nadzora pomorskog prometa s naglaskom na prekršaje nedozvoljenog glisiranja unutar 300 metara od obale.
U akciji su sudjelovala tri plovila pomorske policije, a samo u jučerašnjoj akciji je zatečena i prekršajno sankcionirana 21 osoba zbog nedozvoljenog glisiranja (4 hrvatska državljanina, 7 njemačkih, po 2 slovenska, talijanska, mađarska i britanska te po 1 češki i australski državljanin). Od 21 zatečenog plovila u prekršaju, 19 su bili gliseri dok su 2 zatečena jet-skia, javljaju iz PU šibensko-kninske.
Od početka godine na području šibenskog akvatorija, zbog nedozvoljenog glisiranja, zatečeno je i prekršajno sankcionirano ukupno 179 osoba od kojih njih 10 na jet-skiu, ostali u gliserima. Također, dvije osobe nisu imale dozvolu za upravljanje brodicama, a jedna je bila i pod nedozvoljenom koncentracijom alkohola u organizmu.
Po mjesecima su prekršaji počinjeni u maju – 3, junu – 67, julu – 66, te tokom avgusta – 43. Kazna za prekršitelje iznosi 500 kuna ukoliko se radi samo o nedozvoljenom glisiranju i do sada je u 2022.g. naplaćeno 89.500 kuna. Osim iz navedenih država počinitelji su još evidentirani i iz Poljske, Austrije, Belgije, Slovačke, Srbije, Francuske, Nizozemske i Meksika.
Policijski službenici Postaje pomorske policije će i nadalje biti prisutni u cijelom akvatoriju, osim svakodnevnih zadataka i ubuduće će provoditi nadzor nedozvoljenog glisiranja unutar 300 metara od obale, ali i nadzor radi drugih prekršaja na moru.
Najmanje su 32 osobe izgubile život, a 50 ih je ozlijeđeno u subotu u dvjema prometnim nesrećama na jugoistoku Turske, izvijestila su turska glasila.
U prvoj nesreći u kojoj su sudjelovali vozilo hitne medicinske pomoći i autobus poginulo je 16 a ozlijeđena je 21 osoba na autocesti između Gaziantepa i Nizipa.
Kako je objavila turska novinska agencija DHA, u vozilo hitne pomoći, vatrogasni kamion i vozilo s novinarskom ekipom koji su išli na mjesto nesreće svom je silinom udario autobus koji je išao istom autocestom.
Među 16 poginulih su četvorica spasilaca, trojica vatrogasaca i dvoje novinara ruske agencije Ilhas, pišu tamošnji mediji.
Na snimkama agencije DHA vidi se uništen stražnji dio vozila hitne pomoći i prevrnut autobus kojemu je potpuno uništen prednji kraj.
Nekoliko sati poslije, još 16 osoba je izgubilo život a tridesetak je ozlijeđeno 250 km istočnije, u nesreći u kojoj je sudjelovao teretnjak, rekao je turski ministar zdravstva Fahrettin Koca.
– Šesnaest ljudi je poginulo, a 29 je ozlijeđeno, među kojima osmero teško, u nesreći koja se dogodila kada se kamion zbog otkazivanja kočnica zaletio u prolaznike u Deriku, u pokrajini Mardinu, objavio je Koca na Twitteru.
Na video snimkama koje su objavili turski mediji vidi se vozač koji gubi kontrolu nad teretnjakom, punom brzinom udara u nekoliko drugih vozila i u pješake koji bježe.
Službena turska agencija Anadolu piše da se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri vozila dogodila na istom mjestu malo ranije, a teretnjak se zaletio u spasioce koji su stigli na mjesto nesreće.
U znak sjećanja na čuveni ansambl „Bokelji“ u Zelenici je sinoć postavljena klupa sjećanja i otvorena spomen ploča sa uklesanim imenima osam članova klape koja je pjesmom proslavila Herceg Novi, Boku Kotorsku.
Jedini živi član ansambla „Bokelji“ koji je osnovan daleke 1966. u Zelenici, profesor Lazar Seferović prisustvovao je otvaranju i zapjevao neke od najpoznatijih pjesama „Bokelja“ sa klapom Castel Nuovo.
– “Bokelji” su ostavili tragove i tri himne ljubiteljima Boke, ansmbla i ljubiteljima dobre pjesme.Za to su zaslužni moj brat Duško koji je pisao tekstove za pjesme “Ima jedan grad na moru”i “Zelenićke tihe vale”, kao i kompozitor Dragan Ralć za pjesmu “Opet je preda mnom Boka“, poručio je Seferović.
Sa otvaranja spomen ploče Bokelji
Na ideju da se na rivi u Zelenici obnovi klupa na kojoj su se prije 56 godine počeli okupljati članovi legendarnog ansambla Bokelji, te zasadi osam oleandera i postavi spomen ploča, došla je Zeleničanka, Natalija Preočanin Samardžić. Željela je, kako kaže, da se sačuva uspomena na neprevaziđene vrijednosti i pjesme koje su postale simbol Zelenike, Herceg Novog i Boke.
Zelničanin Ilija Vuksanović je finansijski podržao realizaciju ovog neobičnog lokalnog, autentičnog dogačaja.
Ansambl je nastupao na Euroviziji i Interviziji. Za TV su snimili 19 samostalnih emisija i četiri TV serije. Snimili su tri long play-a i dvije singl ploče, te više audio kaseta i CD-a. Više puta priredili su koncerte Josipu Brozu Titu, a pjevali su i danskoj kraljici Margaret II.
„Bokelji“ su više puta učestvovali na Festivalu najboljih amatera Jugoslavije i Festivalu horova u Nišu, a ostvarili su i tri nastupa na Svjetskom turističkom sajmu u Berlinu. Ansambl je dobitnik Oktobarske nagrade Herceg Novog i brojnih drugih priznanja za njegovanje izvornog bokeškog i crnogorskog melosa, kao i za komponovane pjesme posvećene zavičaju, gradu Herceg Novom i mjestu Zelenici (Ima jedan grad na moru, Zeleničke tihe vale,…).
Uspomena na 35 godina uspješnog djelovanja Bokelja ostala je u zapisana u monografiji koju su braća Duško i Lazar Seferović izdali pod naslovom BOKEŠKA SAGA O ANSAMBLU BOKELJI.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata, dogodilo se 26 saobraćajnih nezgoda, u kojima je osam osoba povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici, Baru i Nikšiću dogodilo po pet nezgoda, a po tri u Herceg Novom i Kotoru.
Po jedna nezgoda dogodila se u Cetinju, Budvi, Mojkovcu i Šavniku.
Izdato je 266 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 45 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela jedan par registarskih tablica.
Tradicionalna manifestacja koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, Bokeljska noć stara dva vijeka, održana je sinoć u akvatoriju kotorskog zaliva, podno zidina drevnog Kotora pred više hiljada posjetilaca.
Gradska muzika Kotor i jedrilice Jedrličarskog kluba “Lahor” najavili su defile ukrašenih barki koje su se u tri đira predstavile publici.
U povorci je učestvovalo 35 okićenih barki.
Prema odluci žirija pobjednička barka Bokeljske noći 2022. je “Kotor Land” Miodraga Mija Milovanovića, kome je pripala nagrada u iznosu od 1.500 eura.
Druga nagrada i 1.000 eura pripalo je barci pod nazivom “Šjora Mare”.
Šjora Mare Bokeljska noć 2022. Foto Boka News
Treće mjesto i nagrada u iznosu od 500 eura pripala kreaciji pod nazivom “Nemoj mi tu šporkat”.
Nemoj mi tu šporkat – Bokeljska noć 2022. Foto Boka News
Utješne nagrade dobile su barke “Izvinite zbog prekida programa”, “Ples meduza”, “Akvarijum Boka”, “Ko je stariji” i “ Orahovačko gumno”.
Bokeljska noć 2022. – foto Boka News
Odluku je donio žiri u sastavu: Dušica Ivetić, Milenko Premović i Petar Martinović.
Nakon proglašenja najboljih, uslijediio je spektakularan vatromet, a fešta je potom nastavljena na trgovima u starom gradu. Gradska muzika je svojim đirom kroz grad najavila koncerte domaćih bendova.
Bokeljska noć 2022. – foto Boka News
Na Trgu od oružja nastupili su Tri kvarta i Neverne bebe, na Pjaci Svetog Tripuna bend Nitro i VIS Tetra, na Pjaci od muzeja Jack Lupino, Pjaci od brašna Akademija i DJ John K, Pjaci od kina Jovana Mršulja & bend, Pjaci Svetog Nikole Jelena Kaženegra sa bendom i DJ Niggor, Škaljarskoj pjaci Kiko i Sonja i na Parilu klapa Maris. Slavlje se nastavilo do ranih jutarnjih sati…
Golać u šetnji gradom foto Radari Kontrole Du županija/ Vibe
Dubrovnik – Danas nešto prije podne od Ilijine glavice do Pila jedan muškarac prošetao je potpuno go. Zabilježili su to prolaznici i i objavili na viber grupi Radaskra kontrola- Dubrovačka županija.
– Prometnom redaru ništa nije bilo jasno, prođe pored njega k’o pored spomenika – komentirao je jedan prolazinik
– Ajde vozi 1 km/h brže pa ćeš ‘viđet’ – savjetuje nekome drugi.
– Pa zar mu nitko ništa ne može, ovo je sramota, još i u ured Turističke zajednice uštao, užas! – komentira vozač.
U Kotoru, prema posljednjim podacima, boravi 11,24 hiljade turista, što je 11 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, saopštili su iz kotorske Turističke oranizacije (TO) i dodali da očekuju dobru postsezonu.
Iz TO Kotor su agenciji Mina-business kazali da trenutni broj turista takođe premašuje i uporedni period 2019. godine.
„Trenutno su najbrojniji turisti iz Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke i Srbije , mada smo imali i značajan broj gostiju iz Rusije i Ukrajine. Hotelski kapaciteti su trenutno gotovo svi popunjeni“, rekli su predstavnici TO Kotor.
Oni su dodali da Kotor posjećuju i turisti sa kruzera, kao i brojni zletnici.
„Kada je riječ o boravku sa kraćim zadržavanjem – izletnicima, Kotor je do sada posjetilo 164,08 hiljada izletnika, što je neuporedivo više u odnosu na prethodnu godinu kada je naš grad u istom uporednom periodu posjetilo 29,35 hiljada izletnika“, precizirali su iz TO Kotor.
Oni su saopštili da je o finansijskim rezultatima sezone suviše rano govoriti.
„Za sada se svi prohodi, osim izletničke takse, ostvaruju u skladu sa onim što smo projektovali planom. Bilježimo pad prihoda po osnovu izletničke takse u odnosu na ono što je projektovani planom“, kazali su iz TO Kotor.
Kako su naveli, očekuju dobru postsezonu, mada to zavisi od više faktora na koje ne mogu uticati.
„Tu prije svega mislimo na globalne okolnosti, epidemiološku situaciju i povoljne vremenske prilike. Za sada postoje najave o dobroj postsezoni“, zaključili su iz TO Kotor.
Protestna šetnja Tivćana zbog namjere Vlade da tamošnji aerodrom da u koncesiju, održana je u subotu ujutro Jadranskoj magistrali na potezu od sportske dvorane Župa do aerodroma.
U protestu je učestvovalo nekoliko desetina građana, a skup je obezbjeđivala policija. Protest su organizovali kako sebe nazivaju, slobodni građani Tivta Igor Radošević i Sandra Sindik.
Osim traženja da država odustane od namjere davanja aerodroma u koncesiju, oni zahtijevaju i da se u Odbor direktora Aerodroma Crne Gore, nakon višegodišnje pauze, konačno imenuje i predstavnik Tivta.
Svojim prisustvom, protest građana Tivta je podržao i potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević (Ujedinjena Crna Gora). Među demonstrantima je i bivši predsjednik Skupštine Opštine Tivat Andrija Petković (Bokeški Forum) a tu je bio i njegov stranački kolega, aktuelni sekretar za privredu Opštine Tivat, Vedran Božinović.
Demonstrante su pozdravili građani sa balkona okolnih i iz automobila koji su prolazili u suprotnom smjeru od pravca u kojem se kretala kolona.
Dolaskom do aerodroma, demonstranti su se na kratko zaustavili na prilaznom putu do terminala 1 gdje su im se obratili organizatori skupa. Zahvalivši se svima kooji su dopli na protest, Radošević je kazao da su oni ovdje “bez zastava, sa različitim političkim, vjerskim, nacionalnim razmišljanjima, ali svi zajedno na jednom cilju-da sačuvamo naš aerodrom Tivat.”
Igor Radošević
“Svi naši apeli, pisanja prema Vladi, prema Podgorici, ostali su bez odgovora. Naišli smo na zid ćutanja pa smo se zato odlučili na ovaj korak, barem da nas vide. Iza nas je najveći resurs Tivta i Boke, aerodrom Tivat. Znači, nesposobna 41., 42., i tako svaka naredna Vlada jer izgleda da se ovdje samo ljudi mijenaju, a metode prema Tivtu i Boki ostaju iste. Želimo da dignemo glas, da ih upozorimo – mi smo spremni na saradnju. Dosadašnje vlade su pokazale nesposobnost, kao i država, da upravljaju ovim preduzećem. Potpuno smo saglasni sa njihovom konstatacijom da je ovo „zastiđe“. Jeste, ali ne naše nego njihovo pošto su oni upravljali ovim preduzećem svih ovih godina. Zato ih pozivamo na razgovor”- istakao je Radošević dodajući da Tivćani imaju model “da se dogovorimo da aerodrom Tivat, nezavisno od aerodroma Podgorica, može biti sjajna priča i države Crne Gore i bokeljskih opština.”
On je predstavnike odlazeće ali i svake eventualne nove Vlade Crne Gore pozvao da do prvog uspješnog primjera kako treba organizovati vlansništvo i gazdovanje aerodromom Tivat, pođu do najblišeg komšiluka – Aerodroma Dubrovnik u Čilipima.
“Sjajna saradnja države i Dubrovačke županije – napravljen prelijepi aerodrom, a o obimu saobraćaja da i ne govorim. Isto tako bi pozvao da pođu do iste države, do aerodroma Zagreb gdje je aerodrom dat u koncesiju. Danas tamo imamo nezadovoljne radnike aerodroma Zagreb i državu koja je spremna raskinuti koncesiju sa koncesionarom”- istakao je Radošević dodajući da je ovaj protest Tivćana “tek okidač i početak nečega dobrog.”
“Još jednom pozivam buduću Vladu Crne Gore da nam se obrati i da zajedno radimo novi, ljepši aerodrom Tivat jer za to imamo i potencijala i finansija.”- zaključio je on.
Sandra Sindik
Sandra Sindik podsjetila je na višegodišnji kontinuitet u kome je država Crne Gora na ovaj ili onaj način, Tivtu i njegovim žiteljima uzela većinu ovdašnjih najvećih i najljepših resursa: od Arsenala, preko ostrva Sveti Marko i Ostrva cvijeća, Plavih horizonata i Luštice, poljoprivrednog dobra…
“Na svim ovim glavicama okolo, sa najljepšim pogledima na zaliv, leže kosti naših predaka koji su ovdje gdje je danas aerodrom, dali ili u bescjenje svojevremeno Opštini Tivat prodali svoju zemlju da bi se taj aerodrom napravio. Biće kasno Tivćani, kada vam kažu da selite te kosti jer su odlučili da uzmu i ta grobna mjesta. Ljudi, probudite se! Oduzeše nam sve – od obale, do svakog preduzeća koje je zapošljavalo Tivćane u najvećem broju”- istakla je Sindik pozivajuli Tivćane da se bore za svoj aerodrom koji je sagrađen na zemlji njihovih predaka i uz veliki doprinos starosjedilaca tog grada da Tivat prije skoro sedam decenija dobije ovaj kapitalni saobraćajni resurs.
Akvarijum Boka u Kotoru u svojih osamnaest bazena brižljivo čuva najrazličitije stanovnike našeg mora.
Kako je kazala akvaristkinja Tamara Mitrović, u akvarijumu imaju više vrsta koje privlače pažnju posjetiocima, a jedna od njih je ujedno i najveća vrsta koju imaju – kirnja.
“Po nekoj našoj procjeni ima četiri do pet kilograma što je u suštini jako mala jedinka, jer može da naraste do 100 kilograma. Ono što je karakteristično za nju jeste da izdvojim da je ugrožena zbog jako izraženih ribolovnih aktivosti”, objasnila je Mitrović.
Od kako je prošle godine otvorio vrata za pojestioce, prvi crnogorski akvarijum bilježi veliku posjećenost.
Pred ljetnju sezonu akvarijum je svoju ponudu proširo sa još dva bazena u kojima su nove vrste riba jadranskog mora.
A posebnu pažnju privlače takozvane opasne ribe, jer ih je mnogo prijatnije posmatrati sa druge strane stakla nego iz mora.
