Povodom 70 godina postojanja i rada Gradske biblioteke, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizuju prezentaciju video radova kotorskih osnovaca na temu: „Zašto volim Gradsku biblioteku?“
Specijalna gošća programa će biti Jelena Vukić, autorka romana „Milan, Vesna i jedna kuća tesna“.
Čekamo vas u četvrtak 1. decembra 2022. godine u 18 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra.
Mnoštvo policije raspoređeno je u utorak u nekoliko kineskih gradova kako bi se spriječilo oživljavanje protesta koji su proteklih dana zahvatili zemlju zbog politike nultog covida i ograničavanja slobode.
Na ulicama glavnog grada Pekinga i drugih velikih gradova poput Šangaja, Guangzhoua i Hangzhoua od ponedjeljka je pojačan policijski kontingent.
Sigurnosne snage sve češće zaustavljaju prolaznike i provjeravaju njihove telefone radi sumnjivog sadržaja ili softvera, uključujući VPN-ove koji se mogu koristiti za zaobilaženje internetske cenzure.
U Pekingu je policija bila posebno usredotočena na osiguranje šetališta rijeke Liangma u blizini diplomatske četvrti, gdje su stotine prosvjedovale u nedjelju navečer.
U međuvremenu su u financijskom središtu Šangaju postavljene barijere duž Wulumuqi Roada kako bi se spriječilo okupljanje velikih masa, kao što se dogodilo tijekom vikenda.
Nedavni prosvjedi, vrlo neuobičajeni u zemlji pod komunističkom vlašću s više od 1,4 milijarde stanovnika, bili su potaknuti bijesom zbog smrtonosnog požara koji je izbio u stambenoj zgradi u glavnom gradu pokrajine Xinjianga, Ürümqiju, u kojem je poginulo deset ljudi prošloga tjedna. Nekoliko stanovnika objavilo je na društvenim mrežama da su ograničenja zbog koronavirusa ometala napore spašavanja. Gradski dužnosnici odbacili su takve optužbe.
Veliki dijelovi regije Xinjiang i njezin glavni grad bili su u karanteni više od sto dana.
Kina trenutno bilježi najveći broj slučajeva covida-19 od početka pandemije. U utorak je zdravstvena komisija u Pekingu izvijestila o 38.400 novih slučajeva, što je blagi pad u usporedbi s rekordom od više od 40.000 postavljenim dan ranije.
Opsežna ograničenja kretanja trenutačno su na snazi u više kineskih gradova s više od milijun stanovnika, poput Pekinga, teško pogođenog južnog kineskog grada Guangzhoua i Chongqinga.
Španjolska Obalna straža priopćila je da su tri migranta spašena nakon što su na kormilu tankera za prijevoz nafte putovali punih 11 dana!
Trojica muškaraca iz Afrike pronađeni su na kormilu tankera Alithini II pod zastavom Malte, koji je jučer uplovio u Las Palmas de Gran Canaria na Kanarskom otočju. Posljednja luka u koju je ovaj tanker pristao bio je Lagos u Nigeriji, i to prije 11 dana, točnije 17. studenog, javlja španjolska Obalna straža.
Na fotografiji koju je objavila španjolska Obalna straža mogu se vidjeti muškarci kako sjede na kormilu tankera u luci Las Palmas, a njihova stopala gotovo da dodiruju more. Odmah su prebačeni u lokalnu bolnicu, a patili su tek od blage dehidracije.
Ovo nije prvi put da su u luci Las Palmas migranti pronađeni na kormilu broda. U listopadu 2020. tri su osobe pronađene na kormilu tankera Ocean Princess II, a samo mjesec dana ranije još tri osobe pronađene su na tankeru Champion Pula. Poput tankera iz ove priče, i ta dva broda stigla su iz Lagosa u Nigeriji.
Dogovor vlasti, poslodavaca i sindikata važiće od januara
Hrvatska vlast, poslodavci i sindikati dogovorili su se koliko će ubuduće biti plaćeni radnici nedjeljom.
Hrvatski ministar rada Marin Piletić predstavio je socijalnim partnerima zakonodavni okvir uređenja rada nedjeljom kojim se predlaže da se rad nedjeljom od 1. januara iduće godine za sve djelatnosti plaća 50 odsto više u odnosu na redovnu satnicu.
Piletić je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća rekao novinarima da će novim zakonskim rješenjem koje ove nedjelje ide u Vladu Hrvatske biti i limitiran broj nedjelja koje će radnici moći da odrade.
Napomenuo je da se rad u sektoru trgovine vrijednuje Zakonom o trgovini, a za sve ostale djelatnosti Zakonom o radu. Novinarima je odgovorio da Zakon o trgovini u toj zemlji definiše 16 radnih nedjelja godišnje dok Zakon o radu nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora da bude neradna.
Satnica za rad nedjeljom prema konačnom predlogu plaćaće se 50 odsto više u odnosu na redovnu satnicu dok se sada takav rad plaća skuplje minimalno 30 odsto, a prosječno 37 odsto.
Što se ostalih dodataka na platu tiče, prema riječima hrvatskog ministra ostavljena je mogućnost za kolektivno pregovaranje između poslodavca i sindikata.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da su sindikati tražili 100 odstotno povećanje satnice za rad nedjeljom, ali i da ostaje mogućnost pregovora o daljem povećanju.
Gorući problemi hroničnog nedostatka školskog i prostora u vrtićima, neuslovne zdravstvene ustanove, nepostojanje objekta Hitne pomoći u Krtolima, katastrofalno stanje državne drumske saobraćajne infrastrukture, nepokrivenost značajnog dijela Tivta kanalizacionim sistemom nisu problemi kojji privlače pažnju Vlade Crne Gore u dovoljnoj mjeri da rješavanje bilo kojega od njih, država uvrsti u spisak projekata koje će dogodine bitiu finasirani iz Kapitalnog bužeta Crne Gore.
Naime, devetočlana Vladina komisija koju je činilo po dvoje predstavnika Ministarstva finansija, Ministarstva kapitalnih investicija, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te Ministardstva ekonomskog razvoja i turizma i jedna predstavnica Kabineta predsjednika Vlade, pregledajući projekte koje su na poziv Vlade, državi kandidovale lokalne samouprave kako bi oni ušli u predlog kapitalnog budžeta za 2023., napravila je listu od 62 projekta koje je ocijenjivala u skladu sa „Odlukom o izradi kapitalnog budžeta i utvrđivanju i vrednovanju kriterijuma za izbor kapitalnih priojeata“. Od toga su gotovo svi projekti koji su ušli u uži izbor, sa sjevera ili centralmog dijela Crne Gore, dok su sa primorja to uspjela samo tri projekta iz Bara. Po ocjeni Vladine komisije, nije bio nijedan pojekat sa područja tri bokeljske opštine i Budve (gdje se inače generiše najveći dio ukupnog bruto društvenog proizvoda države Crne Gore) a koji bi zavrijedio da ga država finansira parama koje su najvećoj mjeri, u svoju kasu uzima upravo sa ovog područja.
Od 62 projekta koje je Vladina komisija uvrstila u uži izbor, Ministarstvo finansija je predložiilo a Vlada premijera Dritana Abazovića (UA) nedavbo usvojilala da za finansiranje iz državnog Kapitalnog budžeta u narednoj godini odredi njih 11 – po jedan projekat iz Podgorice, Andrijevice, Žabljaka, Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, Šavnika, Pljevalja, Rožaja, Danilovgrada i Bara. Najskuplji od odabranih je projekat „Uređenje Trga Božane Vučinić sa izgradnjom podzemne garaže“ u Podgorici, vrijedan čak 13.705.399 eura. Taj je projekat prethodno od Vladine komisje dobio čak 80 bodova i tako bio trećeplasirani na ukupnoj listi, samo 7 bodova iza najbvolje ocijenjenog projekta izgradnje kanalizacije u Andrijevici. I dok neki gradovi u Crnoj Gori kao što je to slučaj sa Tivtom, nemaju ni izbliza dovolojno škola, drumski saobraćaj im je u kolapsu, a kanalizacijom nije pokriveno ni pola grada, Vladini stručnjaci su procijenili da će uređenje Trga Božane Vučinić sa izgradnjom podzemne garaže u glavnom gradu Crne Gore dati izuzetno visoki „doprinos regionalnom razvoju“, pa su po tom kriterijumu ovom projektu administracije odlazećeg podgoričkog gradonačelnika Ivana Vukovića (DPS) dodijelili čak 20 bodova. Visoko ocijenjeni aspekti ovog projekta su i njegov „uticaj na budžet“, „valoriozacija kulturne baštine, stvaralaštva i identiteta“ te „otklanjanje rizika po zdravlje, bezbjednost i imovinu“ za što su mu sve dodijelili po 10 bodova. Vladini eksperti smatraju da uređenje podgoričk trga vrijedno čak 13,7 miliona eura iz državnog budžeta, „podstiče zapošljavanje i smanjuje migracije“, „podstiče lični, socijalni i profesionalni razvoj mladih ljudi“, „doprinosi poboljšanju energetske efikasnoti“ i „doprinosi poboljšanju bezbjednosti“, za što su mu u svakoj od tih kategorija, dali po 5 bodova.
Pored ovog projekta, država će dogodine iz svoje kase podržati i gradnju kanalizacije u Andrijevici (770.000 eura), kanalizacije u Mojkovcu (4 miliona eura), rekonstrukciju primarne vodovodne mreže i atmosferske kanalizacije u Kolašinu (747.937 eura), izgradnju sekundarne kanalizacione mreže i obalnog zida u Bijlom Polju (6,9 miliona eura), izgradnju razdjelne komore na vodovodu za MZ Seošnica u Rožajama (390.000 eura), rekonstruisati lokalni put Miloševići- most na rijeci Bijela u Šavniku (257.500 eura), urediti lokacije na panoramskoj ruti „Durmitorski prsten“ na Žabljaku (143.650 eura), izgraditi Vatrogasni dom u Pljevljima (1,2 miliona eura) i izgraditi multifunkcionalni sportsko-rekrativni kompleks u Baru (1,1 milion eura).
TIVTU LANI OBEĆALI ŠKOLU, ALI NIKAKO DA „POGODE“ TENDER
Iako im je prilikom prošlogodišnjeg izbora kapitalnih projekata koji će se finansirati iz državne kase, Opština Tivat kandidiovala četiri potpuno spremna i pripremljena projekta, iz Vlade Crne Gore su tada prihvatili samo jedan – izgradnju objekta nove OŠ „Branko Brinić“ u Radovićima. Novi objekat za koji je kompletnu projektu dokumentaciu vrijednu nekoliko desetina hiljada eura finansirala Opština Tivat, osim osnovne škole, sadržao bi i područno odjeljenje Muzičke škole za Krtole, kao i odjeljenje vrtića za tu tivatsku mjesnu zajednicu. Ipak, realizacija ove investicije – prvogvećeg ulaganja države u obrazovnu infrastrukturu Tivta nakon skoro 40 godina, još nije ni počela jer su propala čak dva do sada raspisana tendera Uprave za javne radove Crne Gore za izbor fime koja bi izgradila i opremila novi školski objekat u Krtolima, procijenjene vrijednosti 4 miliona eura. Na oba tendera naime, njije bilo ponuda zainteresovanih kompanija što ukazuje da UJR nije na pravi način strukturirala i pripremila ovaj tender.
KOMISIJA NAPORNO RADILA, PA JE VALJA I NAGRADITI
Ministarstvo finansija koje vodi Aleksandar Damjanović (SNP) je uz listu od 62 ocijenjena prioritetna prijekta i 11 svojih konačnih selektovanih predloga, Vladi uputilo i inicijativu da se članoviu Komisije koja je ocjenjivala predloge dobijene od crnogorskih opština, posebno nagrade.
„Imajući u vidu obim posla (165 obrađenih obrazaca) koji je Komisija razmotrila u otežanim uslovima rada, predlažemo da se shodno članu 2 „Odluke o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad za čana radnog tijela ili drugog oblika rada“, članovima Komisije za minuli rad isplati jednokratna naknada u iznosu od 500 eura, iz budžetskih sredstava organa na čiji preldog je taj član određen.“- stoji u predlogu Ministarstva finansija sa kojim se Vlada i sagasila, pa su Vladivi činovnici tako dodatno plaćeni za ovaj posao koji su obavili za državu, a za koji ih ona već plaća u sklopu njihovog redovnog radnog vremena.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže povrijeđena.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su se u Podgorici dogodile četiri nezgode, u Nikšiću tri, a na Cetinju dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda dogodila se u Baru, Ulcinju i Tivtu.
Izdata su 154 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.
Nova komisija nastaviće tendersku proceduru za prodaju akcija Instituta ”Dr Simo Milošević”, saopšteno je nakon sjednice Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte na kojoj je konstatovano da je tender za prodaju oko 56 odsto akcija Instituta proglašen neuspjelim.
Kako je saopšteno iz Vlade, drugoj sjednici Savjeta koja je održana danas predsjedavao je Dritan Abazović.
Navodi se da se Savjet upoznao sa presudom Upravnog suda kojom je poništeno rješenje Savjeta povodom tendera za prodaju akcija Instituta.
“Osporenim rješenjem odbijen je prigovor tužilaca, Konzorcijuma Philibert i Vile Oliva, izjavljen protiv odluke tenderske komisije za privatizaciju kojom je tender za prodaju 56,4806 odsto akcijskog kapitala u Institutu proglašen neuspjelim”, kaže se u saopštenju.
Postupajući u skladu sa presudom, Savjet je, kako se dodaje, zaključio da se formira tenderska komisija koja će nastaviti ranije započetu tendersku proceduru.
Navodi se da je posebno naglašena potreba da se sve neophodne aktivnosti sprovedu u najkraćem roku, imajući u vidu složenost naslijeđenih problema sa kojima se Institut trenutno suočava, ali i njegov značaj kako za pružanje specifičnih zdravstvenih usluga, tako i za unapređenje turističke ponude na lokalnom i nacionalnom nivou.
“Ocijenjeno je da u nastavku tenderskog postupka prioritet mora biti da se sačuva osnovna djelatnost ove renomirane medicinske ustanove”, navodi se u saopštenju.
Rat na istoku Europe, s dolaskom prave zime, ulazi u novo, za Ukrajince, a posebno civile, i najteže razdoblje od početka ruske agresije. Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell smatra da rat između Rusije i Ukrajine “možda neće završiti, nego će se zamrznuti poput rata u Koreji”.
Rusija će vjerojatno nastaviti napadati ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, plinsku infrastrukturu i osnovne usluge za ljude, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, dodajući da ruski predsjednik želi iskoristiti zimu kao ratno oružje.
– Činiti to kada ulazimo u zimu pokazuje da predsjednik (Vladimir) Putin sada pokušava iskoristiti… zimu kao ratno oružje protiv Ukrajine, rekao je Stoltenberg novinarima u Bukureštu pred dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u utorak i srijedu, prenosi Reuters.
Stoltenberg je rekao kako očekuje da će NATO ubrzati slanje sustava za protuzračnu obranu Ukrajini, piše dpa.
– Jedna od poruka” sastanka NATO-a u Bukureštu bit će potreba da se ubrza slanje više sustava za protuzračnu obranu, streljiva i rezervnih dijelova Ukrajini kao i jačanje obuke ukrajinskih vojnika, dodao je.
Preko 200 likovnih radova novskih mališana na temu “Novske tvrđave u očima djeteta” biće od sjutra, 29.11. izloženo u pješačkom dijelu Njegoševe ulice, a otvaranje izložbe zakazano je za 12 časova.
Izložba će trajati mjesec dana, a biće predstavljeni individualni i grupni radovi koje je predalo više od 300 đaka četiri osnovne škole, polaznika JPU “Naša radost”, NVO “Zrak sunca” i obrazovne ustanove “Adriatic College” (Adriatic Novi School).
Likovni konkurs za predškolce i osnovce raspisao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, u sklopu obilježavanja Dana evropske baštine. Podsjećamo, tim povodom je održano i predavanje “Storija o novskim tvrđavama”, prikazan film “Tvrđava Boka”, te organizovana izložba u Njegoševoj ulici “Tvrđave Novog, nekad i sad”.
Iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje pozivaju sve građane i predstavnike medija da sjutra u 12 časova svojim prisustvom uveličaju ovaj događaj.
Crna Gora nema alternativu, već mora biti dio u porodice evropskih naroda i sačuvati građanski karakter i multietnički i multivjerski sklad, poručeno je na trećem protestu pokreta Ima nas.
Nakon govora na platou ispred Skupštine Crne Gore, građani su krenuli u protestnu šetnju Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog.
Član Predsjedništva Demokratske partije socijalista Nermin Abdić kazao je da su se okupili da brane svaki pedalj jedine domovine.
“Svi ovdje moramo poručiti da Crnogorci ne ljube lance. Crna Gora nema alternativu, mora ići sigurnim korakom u porodice evropskih naroda. Mora da sačuva građanski karakter i multietnički i multivjerski sklad”, poručio je Abdić, prenosi Pobjeda.
On je kazao da je građane ispred Skupštine okupila ljubav prema državi, poručujući da će ih biti još više.
“Ne možemo dozvoliti da se naši pacijenti liječe bez ljekova, niti da se naša djeca školuju u školama bez grijanja. To im nećemo dozvoliti, niti oprostiti”, naglasio je Abdić.
Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković rekla je da neće proći “Vučićeve sluge” sa svojim zlim naumima pokoravanja Crne Gore.
“Nijesu prošle sluge Beograda ni devedesetih, pa neće ni danas u nezavisnoj i NATO Crnoj Gori”, rekla je Vuksanović Stanković.
Ona je naglasila da se ljudi slavnog 13. jula nikada neće pokoriti.
“Ima nas i vazda nas je bilo da anticrnogorskoj, antigrađanskoj, antievropskoj, primitivnoj, nacionalističkoj, velikosrpskoj politici kazemo veliko “ne”. Ne kao Lovćen, ne kao Durmitor ne kao Rumija”, istakla je Vuksanović Stanković.
Ona je, govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, istakla da će Crna Gora u Evropu, a ne u “fantomski srpski svet”.
“Dalje ruke od Crne Gore. Crna Gora će u Evropu, a ne u srednji vijek. Crna Gora će u EU, a ne u fantomski srpski svet”, rekla je Vuksanović Stanković.
Građanski aktivista Predrag Vušurović kazao je da građani Crne Gore traže da se spriječi rušenje ustavnog poretka i da “pučistički Zakon o predsjedniku bude povučen”.
“Crna Goro, tražiš da bude postignut dogovor o Ustavnom sudu, kako bi se obezbijedili uslovi za vanredne izbore. Crna Goro, sabiraš snagu i ljude, i tek ćeš. Nikad Crna Gora kakvu (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić sanja”, rekao je Vušurović.
On je kazao da se Crna Gora Ustavom zove “jedina naša”.
“Jedino što je kod (premijera Dritana) Abazovića spektakularno, spektakularno je za tuđ račun vladati s pola Vlade. Neka neko javi Abazoviću – predstava je gotova, a zavjesa pada. Taj cirkus i takav klovn odlazi iz našeg grada. Široko im polje Otvorenog Balkana. Ne u tu Vučićevu otvorenu jamu”, rekao je Vušurović.
Novinarka Pobjede Kaćuša Krsmanović poručila je da se građanski aktivisti i novinari, među kojima je ona, a koje su u BIRN-ovoj analizi označeni kao ekstreministi, nijesu uplašili i da ih ne mogu ućutkati.
“Ima nas da branimo i odbranimo naše pravo da dignemo glas u odbranu građanske Crne Gore”, rekla je Kramsnović.
Krsmanović je kazala da je tu da “odlazećem premijeru Dritanu Abazoviću i onima koji su mu dali zadatak da Crnu Goru vrati pod srpsku čizmu i ruski uticaj” poruči “Neće moći”.
“Neće moći dok ima nas. Abazoviću, džaba vam spiskovi nepodobnih. Džaba vam prijetnje, medijska posluga. Nijesmo se uplašili. I nećemo nikada ćutati. Naša dužnost, kao slobodnih ljudi, je da dižemo glas”, rekla je Krsmanović.
Ona je kazala da ih ima dovoljno da odlučno i nepokolebljivo kažu “Dosta je”.
“Crna Gora je naša svetinja. Naš dom i naša država. I nijesmo mi radikalne desničarke i desničari, ekstremistkinje i ekstremisti. Mi smo dostojanstveni i dostojni stubovi ove zemlje. Nećete nas satrijeti i utrijeti”, dodala je Krsmanović.
Član Liberalne partije Vido Drašković kazao je da “klero-nacionalistička vlast” tvrdi da je oslobodila Crnu Goru.
“Tačno je, oslobodila nas je, svakog dobra. Rezultat njihove dvogodišnje vladavine je država u vanrednom stanju. Cilj im je da još jedini legitimni i legalni institut, predsjednika države sruše kako bi prikazali Crnu Goru kao neodrživu. Ima li nas da spriječimo rušenje ustava”, rekao je Drašković.
On je kazao da je njihova obaveza prema precima, a dužnost prema potomcima da sačuvaju ono za šta su se borili njihovi preci.
“Ima li nas da odgovorimo izazovima koji su pred nama. Pred nama su dva puta – Otvoreni Balkan –ambis čeljusti kleronacionalista i Evropska unija – društvo razvijenih i prosperitetnih naroda. U pamet se, građani Crne Gore”, poručio je Drašković.
Predsjednik barskog Opštinskog odbora Socijaldemokrata Branislav Bane Nenezić rekao je da je parlamentarna većina, stvorena bez ikakvog izbornog programa koji bi Crnoj Gori donio boljitak , skovana samo sa ciljem da se što vise unizi džava.
Kako je rekao, mnogo toga dogodilo se za dvije godine u režijama prve “eksperimentalne, ekspertske i ekstremske, pa zatim i cenzus vlade” koja je, prema njegovim riječima,dala sebi za pravo da predlaže zakone koji su direktno u suprotnosti sa Ustavom.
“Danas je to zakon o predsjedniku, šta je slijedeće? Zakon o državnim simbolima, zastavi i himni?”, rekao je Nenezić.
On je kazao da cijene osnovnih namirnica rastu, potrošačka korpa je iz dana u dan sve veća, a da niko ne predlaže nijednu mjeru.
“A i kako bi, kad oni koji su zaduženi za ekonomiju nemaju namjeru da se bave ekonomijom kako i sami kažu. I kao vrhunac, od ove nastavne godine naša djeca pri odlasku u školu moraju da se obuku slojevito da bi mogli pisati u svojim đačkim klupama jer su nam škole bez grijanja”, saopštio je Nenezić.
On je istakao da nijedan pojedinac ili grupa nije iznad Crne Gore.
“Najveća vrijednost je naša građanska Crna Gora u kojoj težimo da svi budemo jednaki. Slobodna , građanska Crna Gora je nešto za šta se moramo dostojanstveno ali uporno boriti, neće nam je niko pokloniti”, poručio je Nenezić.
On je rekao da neće odustati od zahtjeva za novim vanrednim parlamentarnim izborima i da građani treba da odluče ko će ih voditi i predstavljati.
Nakon skupa održana je protestna šetnja koja Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, od platoa ispred Skupštine do spomenika Svetom Petru Cetinjskom.
Na skupu su bili istaknuti transparenti sa natpisima – “Ima nas, za Crnu Goru, za EU”, “Ne damo te Crna Goro”…
© BokaNews, 2021
