Od nastanka same ideje o globalnom prazniku iz 1969. godine, sa konferencije UNESCA posvećene životnoj sredini, svake godine 22. aprila obilježava se Međunarodni dan planete Zemlje u cilju privlačenja pažnje javnosti na značaj očuvanja prirode i sprečavanja daljih negativnih posljedica po životnu sredinu. Obilježavanje ovog datuma je i upozorenje na realno moguće opasnosti koje prijete životu na planeti Zemlji, kako u urbanim zonama, tako i ekosistemima.
U kontekstu ovogodišnjeg slogana Dana planete Zemlje – „INVESTIRAJ U NAŠU PLANETU – moramo djelovati (smjelo), inovirati (široko) i implementirati (pravedno)“, važno je pomenuti da su ozbiljni postojeći ekološki problemi kako regionalnog, tako i globalnog karaktera, kao i da je ustanovljen veliki broj međunarodnih konvencija i sporazuma kojima se reguliše oblast zaštite životne sredine, na čijoj se efikasnoj i intenzivnoj implementaciji treba insistirati, ozbiljnije nego do sada.
Ovaj datum je javna kampanja da se zaustave ili ublaže posljedice destruktivnog odnosa prema planeti ali i povod da se preispita odnos prema prirodi svakoga od nas.
Međutim, ukoliko se očuvanjem životne sredine bavimo samo jedan dan u godini, jasno je da se nikakav značajan rezultat ne može postići, te se svakodnevno treba sjetiti da je ova planeta naš jedini dom.
Dan planete Zemlje
Micev: Ugroženi resursi
Govoreći o drastičnim promjenama vremenskih prilika, za RTCG, meteorolog Branko Micev kaže da je proteklih dana područje Crne Gore bilo izloženo naglim meteorološkim promjenama.
“U petak je na Žabljaku izmjerena rekordno najviša temperatarura vazduha za 15 april. Tada je temperatura bila između 19 i 20 stepeni. Samo nekoliko dana nakon toga imali smo sniježne padavine na istom prostoru i jak sjeverni vjetar. Isto tako imali smo u utorak nagli pad temperature, u jutarnjim satima izmjerena je rekordno najniža jutarnja temperatura”, kazao je Micev.
Nagle vremenske promjene utiču, kaže, na bidoverzitet, a ugroženi su i resursi.
Na globalnom nivou, kako je rekao, dešavaju se ekstremne meteorološke prilike: “Na jugu Afrike imamo obilne padavine, preko 400 ljudi je stradalo. Ogromne su materijalne štete. Na sjeveru Kanade u isto vrjeme imamo temperature vazduha od -38 stepeni”.
Na području Indije, kaže on, milijarda ljudi izložena je ekstremnim temperaturama od 45 stepeni.
Projekt “Prijatelj mora” Istarskog veleučilišta i partnera za promicanje zaštite mora i priobalnog područja te povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva, predstavljen je u utorak na konferenciji za novinare u Puli.
Projekt ujedinjuje snage stručnjaka, studenata i lokalne zajednice, koji će sudjelovati u provođenju edukativnih i informativnih kampanja, organizirati aktivnosti i provoditi projekte s ciljem očuvanja mora, priobalnog područja te biljne i životinjske raznolikosti.
Dekan istarskog Veleučilišta Daglas Koraca rekao je kako ovo veleučilište kontinuirano radi na poboljšanju kvalitete obrazovanja kroz praćenje potreba na tržištu, ali i uključivanja studenata u aktivnosti i projekte Veleučilišta.
“Očuvati naše blago, naše more, to je naš cilj. Istarsko veleučilište s tim u vezi provodi četiri projekta – Watercare, Asteris, Adswim i Wild Bio Adapt, a u svojim znanstvenim prioritetima odredili smo tri istraživačke teme usmjerene u očuvanje kvalitete mora – razvoj novih metoda za obradu otpadnih voda, istraživanje mikroplastike u moru te razvoj suvremenih tehnologija za smanjenje onečišćenja morske vode”, istaknuo je Koraca.
Na predstavljanju projekta govorili su i prodekanica za kvalitetu, promidžbu i razvoj Istarskog veleučilišta Sonja Grbac Babić, asistent na Veleučilištu David Košara, kao i zamjenica istarskog župana Jessica Acquavita koja je kazala kako je ovaj projekt dokaz da svatko može primijeniti svoje znanje, svoje vještine i podijeliti ih sa zajednicom.
“Vjerujem da će projekt ‘Prijatelj mora’ privući mnoge, da će mnogi prepoznati dobrobiti ove suradnje i da ćemo zajedno graditi bolju, ljepšu, čišću budućnost”, poručila je zamjenica istarskog župana.
U galeriji Narodnog muzeja u Pančevu otvorena je izložba “Željeznice u Boki Kotorskoj, Trebinju i okolini”, koja će trajati do 7. maja.
Otvaranju izložbe prisustvovali su gradonačelnik Pančeva Aleksandar Stevanović, zamenik gradonačelnika Herceg Novog Mirko Mustur, zamenik gradonačelnika Trebinja Dražen Božović, predstavnici železničkih kompanija iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, kao i Turist. Organizacija Herceg Novi, ponuda našeg grada.
Na početku svečanosti prisutnima se obratio gradonačelnik Pančeva Aleksandar Stevanović koji je izrazio zadovoljstvo što je organizovana izložba koja ima posebnu vrednost jer „se vraća u prošlost i podseća ne samo na značaj železnice, već i historiju mjesta i regije kroz koju je prošla.”
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur i Dalibor Vuković iz Turističke organizacije Herceg Novi govorili su o značaju željeznice, posebno u dijelu razvoja turizma. Iako vozovi danas više ne prolaze Herceg Novim, pruga je na neki način prisutna jer je dio pruge pretvoren u prekrasno šetalište dugo više od 6 kilometara.
Zamjenik gradonačelnika Trebinja Dražen Bošković predstavio je planove za obnovu nekih dijelova stare trase pruge, koja je bila značajna za cijelu jugoistočnu Hercegovinu, te izgradnju turističke pruge poput Šarganske osmice, pored pješačke i biciklističke. staze. Gostima su se obratili i direktorica Direkcije za željeznički saobraćaj Crne Gore Dragana Lukšić i generalni direktor Željeznica Republike Srpske Željko Radić.
Željeznica u Boki
Autor Josip Weber istakao je da je izložba plod višedecenijskog rada na terenu i na lijep i slikovit način prikazuje razvoj željeznice, regije i naselja uz prugu.
Izložbu čini devedeset fotografija snimljenih u periodu od 1901. do 1968. i 1976. godine na području Boke Kotorske, Trebinja, Dubrovnika, Konavala, Popovog polja i jugoistočne Hercegovine. Fotografije su godinama sakupljane iz porodičnih albuma starih željezničara koji su bili zaposleni u tadašnjem ŽTO Sarajevo, iz arhiva Herceg Novog, Dubrovnika, Trebinja, Mostara i Sarajeva, željezničkih muzeja u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Budimpešti, Beču. , te privatne kolekcije zaljubljenika u željeznicu iz Austrije, Njemačke i Švicarske.
Sa otvaranja izložbe u Pančevu
Prema Weberovim riječima, ova izložba je do sada gostovala u nekoliko gradova u Crnoj Gori i Trebinju, a planirano je da posjeti Herceg Novi, Doboj, Banjaluku, Zagreb i Ljubljanu. Neke od fotografija objavljene su i u fotomonografiji “Željeznica u Boki Kotorskoj 1901-1968”, čije je treće dopunjeno izdanje objavljeno krajem 2021. godine u Herceg Novom.
Organizaciju izložbe pomogli su „Klub ljubitelja železnice Pančeva“, NVO „Sinergija“ iz Herceg Novog, gradovi Pančevo, Herceg Novi i Trebinje, Narodni muzej Pančevo, Direkcija železnica Srbije i železnička preduzeća iz Srbija, Crna Gora i Republika Srpska.
Stop krivolovu – foto Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede
Nakon trećeg sastanka Radne grupe za suzbijanje nelegalnog ribolova, patrolnim brodom Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, sprovedene su akcije kontrole na području Bokokotorskog zaliva, prilikom koje je kontrolisan veći broj zatečenih lica, kako sportskih ribolovaca, tako i privrednih ribara, saopšteno je iz Ministarstva.
U ovim akcijama, u kojima su učestvovali Inspektori za morsko ribarstvo iz Kotora i Herceg Novog, rukovodilac jedinice patrolnih brodova i čamaca Herceg Novi, predstavnici Ministarstva i članovi građanske inicijative “Stop krivolovu”, patrolnim brodom obiđen je kompletan teren na potezu Opatovo-Morinj-Lipci-Risan-Perast-Bijela-Herceg Novi-Igalo.
-Tokom akcije iz mora su odstranjivani nelegalni i neobilježeni ribarski alati i oprema postavljena od strane nepoznatih vlasnika, i to šest samolovki, dvije vrše, dva parangala za hobotnice na kojim je bilo po 20 zamki, jedna neobilježena mreža stajačica od oko 100 metara itri povezane neobilježene mreže u dužini od oko 600 metara-navode iz ministarstva.
U saoptenju se dodaje da su ovom prilikom izdata i dva prekršajna naloga kojima su novčano kažnjeni zatečeni prekršioci.
Stop krivolovu – foto Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede
-Sav nelegalni ribarski alati i oprema je uništena, a zatečeni ulov vraćen u more, osim povezanih mreža koje su nepropisno postavljene u more od strane privrednog ribara, kojem je nakon identifikacije i okončanja prekršajnog postupka alat vraćen.
Ovim putem upozoravamo da su svi sportski ribolovci u skladu Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi dužni da propsino izvrše obilježavanje ribolovnog alata (jedne vrše) i to na način što će ispisati broj dozvole, dok privredni ribari ispisuju broj ribolovnog plovnog objekta upisanog u dozvoli za obavljanje privrednog ribolova.
Ministarstvo će i u narednom periodu, u cilju očuvanja našeg nacionalnog bogatstva, kroz rad Radne grupe za borbu protiv nelegalnog ribolova nastaviti sa raznim akcijama i aktivnostima u cilju suzbijanja svih vidova nelegalnog ribolova-zaključuje se u saopštenju.
Granatiranje otežava napore za evakuaciju građana iz Mariupolja, kazala je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.
“Izvinjavamo se građanima Mariupolja koji danas nijesu dočekali evakuaciju. Granatiranje je počelo u blizini sabirne tačke, zbog čega je koridor zatvoren”, navela je Vereščuk na Telegramu.
Ona je istakla da se sve odvija veoma sporo.
“S ruske strane je sve kompliovano, sporo, haotično i, naravno, nepošteno”, rekla je Vereščuk, prenosi Al Jazeera Balkans.
Vereščuk je dodala kako je u srijedu konvoju od četiri autobusa dopušteno da preveze 79 civila iz Mariupolja u regiju Zaporižje što joj, kako je istakla, “daje nadu”.
Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu donijela je odluku o dodjeli koncesije za kamenolom Platac društvu “Carinvest”, saopšteno je iz Službe za odnose Vlade Crne Gore.
– Vlada je prihvatila ugovor o koncesiji i ovlastila Ministra kapitalnih investicija da u ime vlade potpiše ugovor – navodi se u saopštenju.
Kompanija koja je u vlasništvu gradonačelnika Budve Marka Carevića ranije je dostavila najpovoljniju ponudu na javnom oglasu za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko – građevinskog kamena lokaliteta “ Platac” u grbaljskom selu Krimovica.
U saopštenju Vlade se dodaje da se informaciji konstatuje da je u postupku javnog nadmetanja dostavljena jedna ponuda, i to d.o.o. “Carinvest” iz Kotora, koja je nakon sprovedenog vrednovanja po osnovu utvrđenih kriterijuma od strane Tenderske komisije dobila status prvorangiranog ponuđača, sa dodijeljenih 100 bodova.
Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti.
Danas ne zvone zvona na hramovima. Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kavog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima. Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u crkvi znak radosti.
Pravoslavni hrišćani u nedjelju, 24.aprila, slave Uskrs. Danas se farbaju i uskršnja jaja, i to je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, istorijem bokeljologije, primorske arhitekture, knjiga za mlade i knjiga za djecu.
Semper idem Đorđa Lebovića roman je koji predstavlja hronku jednog djetinjstva u Kraljevini Jugoslaviji uoči Drugog svjetskog rata. Ispričan iz perspektiva dječaka koji posmatra približavanje nacizma u svojoj okolini roman je ovo kojim je pisac želio da napravi paralelu između ondašnjeg ludila i rata koji je u Jugoslaviji buknuo 90-ih godina prošlog vijeka. Ovo je ujedno i memoarski spis kojim se Đorđe Lebović, posthumno, predstavio kao veliki majstor moderne realističke proze. Što zbog teme, što zbog osobitog piščevog stila ovaj roman je prepoznat kao kanonsko djelo savremene srpske književnosti. Izdavač je Laguna
Radnja romana Omama Slobodana Vladušića odvija se u Berlinu, u jesen 1928. Bezimeni radnik dolazi u poslanstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca kako bi prijavio nestanak svog prijatelja. Miloš Crnjanski, ataše za kulturu, i Miloš Verulović, vojni savjetnik u poslanstvu i heroj sa Kajmakčalana, kreću u potragu za iščezlim čovjekom. Trag ih vodi do luksuznih restorana i bučnih džez kabarea do zapuštenih kvartova po kojima se vuku uživaoci opijata. Zahvaljujući ovom romanu upoznaćemo Miloša Crnjanskog kakvog dosad nismo znali, a koji je opet onaj isti genije i tumač ljudskih i civilizacijskih posrnuća. Izdavač je Laguna.
Istorija Vizantije čuvena je knjiga Georgija Ostrogorskog. Ovo djelo prevedeno je na sve svjetske jezike i danas se još uvijek smatra jednim od najsveobuhvatnijih jednotomnih pregleda vizantijske istorije. Ostorogorski je proučio gotovo sve vidove života Vizantije: političku istoriju, socijalno-ekonomsku istoriju, istoriju ideja i odnose sa slovenskim svijetom. Knjiga će nas povesti od samih početaka, od nastanka Vizantijskog carstva kao produžetka Rimske imperije i upoznati nas sa svim važnijim periodima, vladarima, crkvama, palatama, pa sve do njegovog opadanja i propasti. Izdavač je Miba books.
Knjiga Slavni kapetani Boke Kotorske upoznaje nas sa ljudima zaslužnim za veze Boke sa svijetom, za njen civilizacijski i kulturni napredak. Bokeljski kapetani afirmisali su se u čitavom svijetu kao ljudi izuzetne umne i fizičke snage, izvrsni navigatori, uspješni privrednici i slavni ratnici.
Najljepše dalmatinske kamene kuće je još jedna knjiga u kojoj nam je prikazano mnoštvo prelijepih kuća prilikom čije su se izgradnje prošlost i sadašnjost pomiješale u jedinstveno iskustvo. Ko god živi uz more i ima zidove od kamena nije pretjerano reći da posjeduje komadić raja. Mnogi od nas zamišljaju da imaju malu kamenu kuću okruženu borovima negdje na obali, arhitekstonski obnovljenu i uređenu u skladu s tradicijom i životnim standardima današnjeg vremena. Upravo takve male, lijepe kamene kuće su zadnjih godina pravi hit na tržištu nekretnina. Neke od najljepših prikazane su u ovoj knjizi. Izdavač je Slobodna Dalmacija.
Samo mladić i samo devojka u malom kanuu roman je za tinejdžere Sare Milinovski. Ljeto za Sem nije počelo sjajno. Njen dečko Ilaj je otišao na putovanje po Evropi, a ona je sad savjetnica u ljetnjem kampu. Jednog dana susreće Gevina, instruktora jedrenja u kampu. Sem je očarana, kako njegovim stomačnim mišićima i osmijehom, tako i vremenom provedenim s njim dok plivaju pod slapovima zvijezda ili se voze kanuom. Počinje da razmišlja da li bi upravo ovo i ovakvo ljeto trebalo da joj posluži da shvati šta zapravo želi. Sara Malinovski nas vodi na komično, zabavno i nezaboravno putovanje. Izdavač je Laguna.
Mali umetnici nova je zabavna edicija za učenje i bojenja na kreativniji način, koja će nam istovremeno pomoći da se upoznamo sa najznačajnim slikarima. Kroz igre i zanimljivosti u njoj nas očekuju ni manje ni više nego Vinsent Van Gog, Pablo Pikaso, Leobardo da Vinči, Klod Mone, Renoar, Anri Matis, Pol Gogen i Pol Kle. Ova knjiga-slikovnica nam omogućava da završimo i obojimo ponuđeni model, da posmatrajući pažljivo sliku pogodimo koji dio platna nedostaje, da preslikamo sliku pomoću ponuđenog modela, i uz sve to, da saznamo mnoge zanimljivosti o slikaru iz određene sveske. Izdavač je Miba books.
“Školjke Boke” kao i proteklih 19 godina obilježile su Dan planete Zemlje (22.april). U četvrtak na uzgajalištu školjki u naselju Ljuta organizovana je akcija pod nazivom Domaćinski i ekološki na našoj plavoj njivi. Akcija je relizovana u saradnji sa Gimnazijom Kotor, Osnovnom školom “Narodni heroj Savo Ilić” u Dobroti, kotorskim Institutom za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Turističkom organizacijom Kotor.
Učenici Gimnazije i OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” čistili su smeće od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, a zatim su prikupljeni otpad selektovali. Imali su priliku i da vide kako se čiste solarni paneli sistema za snadbijevanje električnom energijom i filter za vodosnadbijevanje, a postavljali su i hranilice za šumske ptice.
Nakon toga je održan ekološki čas i prisutne je pozdravio ekolog Nevres Đerić, koji je podsjetio “da smo mi sastavni dio ove planete i da treba svakodnevno na bilo koji način da dajemo svoj doprinos”.
“Moramo se svi zajedno angažovati da spasimo našu planetu, zbog naše budućnosti, jer priroda nas konstantno upozorava da se na bolji način moramo odnositi prema njoj” – poručio je Đerić.
Vlasta Mandić, podsjetila je na Gretu Tumberg i Noama Čomskog, kao najveće aktiviste za očuvanje naše planete.
“Greta Tumberg je kao djevojčica sa svojih 12 godina iznijela sazanja o razvoju naše planete i života koji se kreće u negativnom smislu i izašla hrabro da štrajkuje protiv toga. Zatim su krenuli protesti na globalnom nivou. Ona je toliko isticala probleme sa kojima se susreće naša planeta da je dobila poziv od Ujedinjenih nacija. Ona je dala primjer svim mladim ljudima kako treba skrenuti pažnju na očuvanje naše planete.
Noam Čomski koji danas ima 94 godine je prije par godina bio proglašen za planetarnog intelektualca. Bavi se svim životnim temama. On je u posljednjem intervjuu rekao da je “održivi život na planeti došao pred kraj”- podsjetila je Mandić.
Dan planete Zemlje
Učenicima se zatim obratio direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović.
“Poruke za očuvanje planete koje šaljemo svake godine kao da iščezavaju, a jedina planeta na kojoj je moguć život je naša planeta Zemlja. Još 1997. godine Nevres Đerić i ja smo pokrenuli akciju koja ukazuje da treba da se prekine sa korišćenjem dinamita, krivolova i svega onoga negativnog po planetu Zemlju. Mi smo jedina vrsta na Zemlji koja uništava sve pa i sopstvenu vrstu, tako da ne zaslužujemo naziv Homo sapijens – svjesno biće. Ozbiljnost situacije ne shvatamo, a klimatske promjene su sve više uočljive – nemamo više jeseni i proljeća već žarka ljeta i hladne zime. Ne vodimo računa i zagađujemo i kopno i more, a plastika je veliki problem koji prijeti morskom ekosistemu. Naš loš odnos prema prirodi se kroz lance ishrane ponovo vraća nama. Zato mladi moraju biti odgovorni jer “na njima svijet ostaje”- poručio je Joksimović.
Podsjetimo, cilj obilježavanja i sprovođenja ovakvih aktivnosti, prema riječima organizatora, je da se ukaže na neophodnost zajedničkog doprinosa očuvanju planete Zemlje – kod sebe, u svom dvorištu, u svom gradu, u svojoj državi, a da to bude domaćinski, ekološki, održivo. Moramo znati, kako poručuju ekolozi, da nama ne pripada planeta Zemlja nego da svi mi pripadamo njoj i da “samo u skladu sa prirodom i životinjama možemo da opstanemo i spasimo sadašnjost radi naše budućnosti”.
Reprezentativac Crne Gore i jedriličar Delfin iz Tivta Ilija Marković, pod komandom selektora Ilka Klakora, ostvario je veliki uspjeh na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine, u klasi ILCA 7 olimpijske.
Mladi Tivćanin je u konkurenciji 110 najboljih jedriličara Starog kontinenta, u konkurenciji evropskih velesila, uspio da osvoji 10. mjesto, a na kraju mu je bilo žao, jer je Ilija ostao bez medalje zbog mnogo penala tokom prve i poslednje regate. Mogao je i zaslužio da je stigne.
Uoči posljednjeg finalnog dana, uoči posljednje dvije regate, Ilija je bio na šestom mjestu u ukupnom poretku i bio je odlučan da uloži i zadnji atom snage da dođe do postolja, iako je već ispisao nove stranice istorije kada je u pitanju crnogorsko jedrenje, jer je tokom prva dva posljednja dana dva puta stigao do prvog mjesta.
Ilija bi gotovo sigurno završio Evropsko prvenstvo sa medaljom u rukama, da nije izborio dva penala tokom prvog dana i na prvoj regati. On je isključen sa regatnog terena u trenutku kada je bio na drugom mjestu, vrlo blizu cilja, a prema objektivnim izvještajima Francuske, gdje se održava Evropsko prvenstvo, Ilija nije zaslužio kaznu koju je dobio.
Ali nije odustajao. Borio se. Na svaku regatu je ulazio kao da će biti ili ne biti. Tako je bilo i posljednjeg dana, tokom kojeg je odjedrena samo jedna regata zbog slabog vjetra. Ilija je bio na koti šest, ali je opet isključen sa regatnog polja !!! Uprkos navedenom, Ilija Marković je osvojio deseto mjesto, ušao u TOP 10, što je više nego odličan rezultat.
Podsjetimo, Ilija je prošle godine bio deveti na Svjetskom prvenstvu do 21 godine, bio je u TOP 20 na Evropskom prvenstvu koje je sjajno organizovano u Tivtu, a stigao je i do zlatne grupe na Evropskom prvenstvu za seniore.
Zlatnu medalju osvojio je Holanđanin Paul Hameteman, srebro Cesare Barabino iz Italije, a bronzanu medalju domaći jedriličar Theo Pieri, kome je Elijah bio najveća prijetnja kada je u pitanju postolje.
Od ostalih jedriličara iz regije Antun Tomašević iz Hrvatske zauzeo je 44. mjesto u generalnom plasmanu, dok je Slovenac Benjamin Aganović zauzeo 53. mjesto.
U konkurenciji jedriličara, u olimpijskoj klasi ILCA 6, Ursula Balas iz Hrvatske osvojila je 10. mjesto u generalnom plasmanu, njena sunarodnica Petra Mastelić zauzela je 21. mjesto, dok je Karla De Carina, takođe iz Hrvatske, na 39. mjestu. Kristina Boja je na 36., a Ana Jovanović na 61. obje iz Srbije. Slovenka Alenka Valenčić zauzela je 28. mjesto u generalnom plasmanu.
Ilija Marković 2022 EURILCA U 21
Zlatnu medalju osvojila je Shai Kakon iz Izraela, srebrnu Marilena Macri sa Kipra, koja je osvojila zlato na Evropskom prvenstvu u Tivtu, dok je bronzu osvojila Isabela Hernandez iz Španije.
Podsećanja radi, Nikola Golubović je do sada ove sezone osvojio bronzanu medalju u klasi ILCA 6, na Velikoj nagradi jedriličara. Milivoj Dukić osvojio je bronzanu medalju na Otvorenom prvenstvu Hrvatske, a Ilija zlatnu medalju u jedriličarskoj konkurenciji do 21 godine. Dukić je stigao do zlatne grupe na Mundijalu – “Princeza Sofija” na Majorci, a Ilija u TOP 10 na Evropskom prvenstvu.
Vremena za odmor nema, jer nautičari iz Crne Gore nastavljaju sa realizacijom zahtjevnog i izazovnog plana za 2022. godinu.
Plan priprema i takmičenja izgleda ovako: Svetsko prvenstvo u Hijeri (od 23. do 30. aprila, Dukić, Marković), Evropsko prvenstvo u Tivtu (od 5. do 8. maja), Svetsko prvenstvo u Meksiku (od 21. do 28. maja), Dukić, Marković), Mediteranske igre (25. jun – 5. jul Dukić, Marković), ILCA Evropsko prvenstvo za mlade 6 u Solunu (29. jun – 6. jul Nikola Golubović), Svjetsko prvenstvo za mlade u Hagu (8-15. jul, Nikola Golubović), Svjetsko prvenstvo u Marseilleu (Dukić, Marković), U21 Svjetsko prvenstvo u Vilamouri (15-28. avgust Marković), ILCA 6 Svjetsko prvenstvo u Kini (od 10. do 17. oktobra, Golubović), Evropsko prvenstvo u Ieru (od 14. do 21. novembra Dukić, Marković).
