Hotel „The Chedi Luštica Bay“ u istoimenom turističkom rizortu na obal zaliva Gtrašte kod Tivta je,u prvoj polovini ove godine, ostvario povećanje prihoda od izdavanja soba za 70 % u odnosu na 2019. godinu i za 45 % u odnosu na 2021. godinu.
„Odlični rezultati su posljedica našeg stalnog unapređenja kvaliteta usluge i raznovrsnosti ponude. Najčešći gosti tokom tekućeg mjeseca su iz Švajcarske, Ujedinjenih Emirata, Velike Britanije, Austrije, a iz regiona najviše ih je iz Srbije. Hotel bilježi i značajan porast direktnih rezervacija, što je cilj svakog hotela, a rezultati pokazuju i povećan broj stalnih gostiju.“, saopštila je juče Leonarda Dedić, zamjenica direktora prodaje u hotelu „The Chedi Luštica Bay“.
Iz tog hotela ranga pet zvjezdica, navode da je više nego ikada prisutan i trend „last minute rezervacija“ ali da uprkos tome očekuju uspješnu sezonu.
„The Chedi Luštica Bay“ hotel je dočekao ljeto sa bogatim kalendarom, punim gastro, sportskih, umjetničkih i zabavnih sadržaja.
Od početka rata u Ukrajini, oko 10.000 državljana Rusije doselilo se u Srbiju. Najčešće rade u IT sektoru i žive u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu. U tim mestima osnovano je gotovo 1.300 firmi, a procenjuje se da će ih u našoj zemlji biti sve više.
Istovremeno, Rusi su postali i najčešći gosti u našim hotelima – gotovo dva i po puta ih je više nego ranije.
U poslednja četiri meseca svakog dana u Srbiji nikne čak 10 firmi čiji su vlasnici Rusi, objavio je RTS. Da izbegnu sankcije, velike firme utočište su našle u Beogradu. Za jednu od njih radi i Danil Safron. Beograd opisuje kao mešavinu Tel Aviva i Sankt Peterburga, sa dobrim uslovima života.
Ovde sam od 8. marta, došao sam jer radim u jednoj IT kompaniji i naše mušterije sa Zapada su zabranile da radimo u Rusiji i moja firma je izabrala Srbiju da prebaci svoj biznis. Kada je reč o uslovima života, jako je udobno, ljudi su fini, klima je blaga, hrana dobra, nije skupo kao u Sankt Peterburgu. Ne, neću se vraćati u Rusiju i verujem da ću ostati ovde duže vreme“, priča Safron.
Ovih dana u Beograd će se preseliti još njegovih kolega, malo ih koči papirologija. Pomažu im specijalizovane agencije. Jedna takva koja posluje u Srbiji, a do koje je RTS došao preko Telegram grupe u kojoj komunicira hiljade Rusa, otvara račun u banci za 50 evra, radnu dozvolu za 200, a firmu kao DOO za 350 evra – piše na njihovom sajtu. Za pomoć u otvaranju preduzetničke radnje naplaćuju 150 evra, i upravo je to najčešći oblik poslovanja koje Rusi biraju.
U periodu od 24.02. do 24.06. 2022. godine, registrovano je osnivanje 370 privrednih društava i 906 preduzetnika, čiji su osnivači iz Ruske Federacije. Top četiri pretežne delatnosti, koje je registrovao najveći broj ovih preduzetnika, su informisanje i komunikacije, inovacione delatnosti, obrazovanje i ostale uslužne delatnosti.
Uz našu zemlju, Turska, Egipat i Dubai, Rusima su među najatraktivnijim destinacijama za pozicioniranje posla.
“U Srbiju su došli pre svega jer je Srbija Rusima najbliža zemlja – jezik, kultura, bratski odnosi, ovde neće nikada naići ni na jedan ružan pogled, a kamoli nešto drugo, biće primljeni kao najprijateljskiji narod. Ja sam siguran da će broj porodica koje će doći sa ovim preduzetnicima i sa osnivačima i onima koji će da rade u ovim kompanijama, sigurno biti mnogo veći od 1. septembra i da će se mnogo dece i upisati i u srpske škole i u strane škole koje postoje u Srbiji”, navodi Nenad Popović, ministar u Vladi Srbije.
Na ruku Rusima ide i uredba kojom je Vlada Srbije nedavno uvela podsticaje, odnosno ukinula doprinose i 70 odsto poreza na zaradu za novonastanjena lica, koje poslodavac zaposli na poslovima za koje nije lako naći kadrove na domaćem tržištu. Ta olakšica važi do kraja naredne godine, a uslov je da im je zarada veća od 300 hiljada dinara.
Promociju knjige „Kotorske legendice“ u izdanju OJU „Muzeji“ Kotor, biće održana u četvrtak 30. juna sa početkom u 21 sat u dvorištu Muzeju grada Perasta, obavještavaju iz OJU “Muzeji”.
Knjiga predstavlja niz legendi našeg kraja i namijenjena je djeci uzrasta do 12 godina. Tekst je priredila Milka Kolundžić, ilustracije uradila Ana Rodić, a odlomke će na promociji čitati mladi glumac Miloš Kašćelan. Knjiga „Kotorske legendice“ je drugo ovogodišnje izdanje
„Muzeja“, a objavljena je na crnogorskom, engleskom, ruskom i italijanskom jeziku.
Realizacija ovog programa jedna je u nizu aktivnosti u animiranju djece predškolskog i školskog uzrasta da učestvuju u muzejskom životu grada.
Besplatan prevoz organizovan je u 20 sati sa autobuskog stajališta kod Kulturnog centra. Prijatelji manifestacije su „Montenegro Shorex“ i „Open Tour“, navode iz OJU “Muzeji” Kotor.
PULA – Istarska policija juče oko 18.35 sati zaprimila je dojavu kako je na kupalištu Valkane u Puli došlo do nesreće u kojoj je gliser naletio na kupače.
Ozlijeđen je 35. godišnji Puljanin koji je prevezen u pulsku Opću bolnicu dok težina ozljeda još nije poznata, potvrdila je glasnogovornica PU istarske Suzana Sokač:
– U ponedjeljak oko 18.35 sati dogodio se nalet plovila na kupača na kupalištu Valkane. Težina ozljeda koje je zadobio kupač nije poznata, no prema prvim informacijama nije životno ugrožen. U suradnji s Lučkom kapetanijom, policija utvrđuje sve okolnosti događaja – kazala je glasnogovornica policije.
Plovilo koje je sudjelovalo u nesreći je iznajmljeno, a na njemu je bilo više mlađih državljana Italije.
Na mjesto nesreće odmah su izišli djelatnici policije i hitne pomoći.
Stanje na kupalištima pred početak ovogodišnje turističke sezone je značajno bolje u odnosu na prethodne godine, saopštili su iz Morskog dobra.
– Većina kupališta je stavljena u funkciju, nekih 80%, dok su zakupci ostalih kupališta od strane Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom dobili opomene pred raskid ugovora i sa istima će biti raskinuti ugovori ukoliko u narednih nekoliko dana ne ispune svoje ugovorne obaveze. Plažni kapaciteti koji su stavljeni u funkciju su značajno veći od broja turista koji su trenutno na crnogorskom primorju. U svim opštinama postoji veliki broj kupališta koja su na vrijeme stavljena u funkciju, i u tom dijelu možemo reći da smo spremno dočekali prve turiste. Ove sezone na crnogorskom primorju imamo preko 500 kupališta, među kojima su najbrojnija javna kupališta, namijenjena svim posjetiocima – navode iz Morskog dobra.
Iz ovog preduzeća navode i da u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, 50% površine javnih kupališta mora biti oslobođeno od plažnog mobilijara, dok je na hotelskim kupalištima dozvoljeno postavljanje plažnog mobilijara na cijeloj površini, izuzev na kupalištima bez plažnog mobilijara gdje nije predviđeno postavljanje istog.
– Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupalištima na moru, zakupac kupališta je u obavezi da istakne tablu sa informacijama koja između ostalog treba da sadrži i cijenu mobilijara sa naznakom da se plažni mobilijar ne naplaćuje posle 17 sati -navode iz Morskog dobra.
Iz Morskog dobra ističu i da su organizovali niz sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu životne sredine, Institutom za biologiju mora, ekološkom inspekcijom, kao i sa lokalnim samoupravama gdje je razmotreno o kompleksnosti teme nasipanja, odnosno, prihranjivanja plaža.
Kupalište Poseidon – Jaz
– Javno preduzeće ništa i neće raditi bez sprovedene zakonske procedure i odobrenja institucija zaduženih za ovu problematiku. Kompleksnost problema leži u činjenici da u Crnoj Gori trenutno nedostaje oko 300.000 kvadrata plažnog prostora, a rješavanje ovog problema je od krucijalnog značaja za budući razvoj crnogorskog turizma. Dodatna ograničenja za rješavanje ovog problema se javljaju, naročito u Bokokotorskom zalivu koji je pod zaštitom UNESKO-a. Ovdje treba ukazati na više modaliteta prihranjivanja plaža i to nedostajućim količinama materijala koje je more svojim djelovanjem povuklo u dubinu, prihranjivanje djelova plaža u okviru postojeće parcele na način povećanja, namirivanja nedostajuće količine pijeska, formiranje novih kupališta ili proširenja postojećeg dijela obale predviđeno planskim dokumentom i pozicije van Bokokotorskog zaliva. Stava smo da nasipanje plaža nije dopustivo bez saglasnosti nadležnih. Ove činjenice ukazuju na veliku kompleksnost problema, te sa navedenim institucijama idemo u pravcu zakonskog rješavanja problema – zaključuju iz Morskog dobra.
Nedavno usvojen novi cjenovnik zakupa
Vlada je nedavno usvojila novi cjenovnik Morskog dobra, kojim je kako tvrde iz ovog preduzeća riješeno da se svi resursi neće davati ispod realnih vrijednosti zakupa, kakva je praksa bila u prethodnom periodu.
– Vodeći računa o lokacijama u zoni morskog dobra, konstatovano je da je cjenovnik iz 2019.godine u prethodnom periodu bio prilagođen željama i zahtjevima pojedinaca. Djelovi morske obale koje su stanovništvo i turisti po posjećenosti, opremljenosti i ekskluzivnosti prepoznali kao atraktivne destinacije, bile su u visini naknade ispod svake realne cijene. Iz tog razloga, bilo je neophodno da se lokacije zoniraju na drugi način u odnosu na ranije – poručili su tada iz ovog preduzeća.
Na crnogorskim aerodromima u prethodnoj sedmici bilo je 99% putnika u odnosu na uporedni period 2019. godine, kazao je državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Damir Davidović.
Davidović je, gostujući u emisiji Naglas Televizije Crne Gore (TVCG) naveo da je Crna Gora, od početka godine do prethodnog petka, imala 19 sedmica koje su bile procentualno jače od posjeta 2019. i oko šest sedmica koje su bile slabije.
– Vjerujem da to daje jedan razlog za optimizam. S druge strane ne možemo da zanemarimo uticaj krize u Ukrajini imati na naše tržište – rekao je Davidović.
On je kazao da su turisti iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije imali značajan broj posjeta u Crnoj Gori.
– Međutim, u manjoj mjeri dolazi i tu do određenih pomjeranja. Mi svakako bilježimo veliko interesovanje. Ali, imamo pitanje i avio dostupnosti, koja bi trebala da bude razvijenija. Imamo pitanje saobraćajne povezanosti Crne Gore – ocijenio je Davidović.
Davidović je istakao da se juri rezultat iz 2019. godine, prenosi portal RTCG.
– Na graničnim prelazima (GP) u prosjeku smo ove godine imali 76%. Ohrabruje što u posljedjoj nedjelji, nakon ove junske rupe, na GP imamo nekih 96% uporednog perioda 2019. u toj junskoj sedmici. Kada govorimo o aerodromima koji su bili po broju putnika na nekih smo 71%. U posljednjoj sedmici smo na nekih 99% u odnosu na 2019. I tu bilježimo porast interesovanja – rekao je Davidović.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković istakao je da je za Crnu Goru glavno organizovano turističko tržište.
– Pred nama je situacija da se pripremimo za iduću godinu, da ne bismo izgubili organizovano tržište bez kojega nema puno korišćenje kapaciteta, koje zadovoljava i koje može da nam obezbijedi rentabilan rezultat – istakao je Ratković.
Turizmolog Miško Rađenović smatra da se ne treba “ugušiti” u jurenju rezultata iz 2019. jer, kako je rekao, kriza i dalje traje.
– Siguran sam da stanovnici nekih bližih zemalja, pored Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, neće sa zadovoljstvom odlučiti na putovanja kao što su odlučivali 2019. Ovu godinu treba iskoristi zajedno za dobro planiranje za sljedeću godinu krize – rekao je Rađenović.
On je kazao da se ne zna kada će se završiti kriza iz koje proizilaze sve inflacije.
– Konkretni profit od turizma biće smanjen. Treba se usmjeravati kratkoročno – kazao je Rađenović.
Direktor nevladine organizacije (NVO) Centar za razvoj Durmitora Darko Stijepović tvrdi da je broj turista drastično manji.
– Za šest mjeseci imate samo petinu prošlogodišnjeg prometa na Aerodromu Tivat. Podatke sa kojim raspolaže Ministarstvo, koje daje Nacionalna turistička organizacija (NTO) i lokalne TO su apsolutna neistina – rekao je Stijepović.
On je kazao da je metodologija koju koristi NTO je netačna i beskorisna.
– Pitanje je da li TO ispunjavaju svoju svrhu – zaključio je Stijepović.
Zbog ekstremnih vrućina na prostoru cijele Bosne i Hercegovine na snazi je narandžasto upozorenje, javlja Anadolu Agency (AA).
Kako navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH u mostarskoj regiji očekuju se maksimalne temperature do 39 stepeni Celzijusa, a bihaćkoj i sarajevskoj do 37 stepeni.
Na području višegradske regije očekuje se maksimalna temperatura vazduha od 33 do 38 stepeni Celzijusa, a na području prijedorske i trebinjske između 34 i 37 stepeni.
Istovremeno, na području banjalučke regije predviđaju se maksimalne temperature između 33 i 37 stepeni Celzijusa, a fočanske od 32 do 37, u višim predjelima od 27 stepeni Celzijusa.
U tuzlanskoj regiji prognozira se maksimalna temperatura do 36 stepeni Celzijusa, a livanjskoj 35 stepeni.
“Poduzmite mjere opreza i pratite aktuelno stanje. Očekujte ometanja u dnevnim rutinama i budite spremni obustaviti aktivnosti na otvorenom. Budite spremni na visoke temperature koje će dovesti do zdravstvenih rizika među ugroženim osobama, na primjer starije i vrlo mlade osobe. Slušajte i djelovati na savjete vlasti. Poslušajte i djelujte u skladu sa savjetima ovlaštenih organa”, navodi se u upozorenju.
Najmanje 46 migranata pronađeno je mrtvo u prikolici šlepera u San Antoniju u Teksasu, u jednom od dosad najsmrtonosnijih incidenata u krijumčarenju ljudi duž američko-meksičke granice, izvijestile su tamošnje vlasti.
Vatrogasna služba San Antonija saopštila je da je još 16 osoba pronađenih u prikolici prevezeno u bolnicu zbog toplotnog udara i iscrpljenosti, uključujući četvoro maloljetnika.
Vlasti su navele i da su tri osobe u pritvoru nakon incidenta.
Kamion s migrantima pronađen je kraj željezničke pruge u udaljenom području na južnoj periferiji grada.
Temperatura bila 40 stepeni
Temperatura u San Antoniju, koji se nalazi oko 250 kilometara od meksičke granice, narasla je u ponedjeljak na visokih 39,4 stepeni Celzijusa, uz visoku vlažnost vazduha.
Povodom tragedije meksički ministar vanjskih poslova Marselo Ebrard na Tviteru je gušenje migranata u kamionu nazvao “tragedijom u Teksasu” a krivicu za smrt svalio na Bajdenovu politiku rekavši da ona “pokazuje smrtonosne posljedice njegovog odbijanja da provede zakon”.
Napisao je i da su predstavnici meksičkog konzulata na putu na mjesto događaja, iako nacionalnosti žrtava još nisu potvrđene.
Posljednjih mjeseci zabilježen je rekordan broj prelaza migranata na američko-meksičkoj granici, što je izazvalo kritike na račun useljeničke politike američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Turističke organizacije gradova Boke Kotorske još jedanput su se udružile, ovog puta u cilju zajedničke promocije na tržištu Velike Britanije. Riječ je o saradnji sa jednim od najvećih britanskih turoperatora Jet2 Holidays, inače filijali poznate avio kompanije Jet2.com.
Pomenuta avio kompanija već dugi niz godina povezuje dubrovački aerodrom sa više velikih centara u Velikoj Britaniji, te samim tim značajno doprinosi „prelivanju” tamošnjih turista na teritoriju Boke Kotorske i Crne Gore. Pored individualaca, brojni su i grupni dolasci sa ovog aerodroma, imajući u vidu da hotelijeri iz Boke imaju saradnju sa turoperatorom Jet2 Holidays. Razlog više za saradnju je i činjenica da od sljedeće godine Jet2.com uvodi direktne letove za Crnu Goru, povezujući tivatski aerodrom sa Mančesterom, ujedno glavnom bazom putnika pomenute avio kompanije.
Saradnja turističkih organizacija gradova Boke sa turoperatorom Jet2Holidays, bazira se na plasiranju informacija o našim turističkim destinacijama putem renomiranih kanala digitalnog marktinga kompanije Jet2 Holidays. Na taj način se dodatno animiraju turisti koji svoje putovanje planiraju putem aerodroma Čilipi, ali se istovremeno šalje snažna poruka i svima onima koji planiraju putovanja u 2023. godini. Cilj ove marketinške kampanje je promovisati Boku Kotorsku kao prirodnu i geografsku cijelinu sa jedinstvenim turističkim potencijalima i proizvodima.
„Kanali digitalnog marketinga kompanije Jet2 Holidays, koje karakteriše milionski auditorijum, garancija su da će poruke koje šaljemo rezultirati maksimalnom efikasnošću. Smatramo da kampanje ovog tipa imaju veliki značaj za jačanje turističkih brendova Boke Kotorske i Crne Gore” – poruka je koju šalju iz turističkih organizacija gradova Boke Kotorske.
Steve Heapy, generalni direktor Jet2.com i Jet2Holidays izjavljuje: „Tokom ove i naredne sezone povezivaćemo Dubrovnik sa osam aerodroma u Velikoj Britaniji, obezbjeđujući turistima odličan pristup prelijepom regionu Boke Kotorske. Sljedeće ljeto smatramo prekretnicom, uvođenjem direktne avio linije Tivat – Mančester. Radujemo se partnerstvu sa turističkim organizacijama Herceg Novog, Kotora i Tivta u našoj zajedničkoj namjeri da slavimo ovaj divni region i privučemo brojne turiste da osjete ovu magiju. Naše poznato i nagrađivano poslovanje u kombinaciji sa prirodnim ljepotama Boke, garancija su velikog uspjeha”.
Skoro 40 raznovrnih teatarskih i muzičkih programa čine repertoar ovogodišnjih – 18. po redu „Purgatorija“ – međunarodnog Festivala meditreranskog teatra u Tivtu.
Festival koji se nakon dvije pandemijski krizne godine ponovno vraća u svoju uobičajenu formu i poslije dvogodišnje pauze, opet ima takmičarski dio u kojem se za naslov najbolje, nadmeću predstave teatarskih kuća regiona, večeras sa početkom u 21.30 sati na ljetnjoj pozpornici u Tivtu, otvara spektakularni mjuzikl „Kosa“ u izvođenju Pozorišta mladih iz Novog Sada.
Program ovogodipnjih „Purgatorija“ koje će potrajati o 31.avgusta kada će na njih zavjesu spustiti veliki koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, juče su na pres konferenciji u Tivtu predstavili direktorica Centra za kulturu Tivat Dijana Sindik, predsjednik Opštine Željko Komnenović, selektorka Festivala plesnog teatra Jelena Kajgo i Zorana Kralj, portparolka Crnogorskog narodnog pozorišta Podgorica. Naime, CZK Tivat u takmičarskoj konkurenciji ovogodišnjih “Purgatorija” nastupa sa novom pozorišnom predstavom “Pokojnik” urađenom u koprodukciji sa nacionalnim teatrom iz Podgorice.
Komad, kako je kazala Zorana Kralj, režira Egon Savin, a pored ostalih u “Pokojniku” igraju Bojan Dimitrijević, Aleksandar Radulović, Marko Baćović, Slobodan Marunović…
“Veliko nam je zadovoljstvo što smo na ovaj način, dio vrijednog i važnog festivala kakav su “Purgatorije” i što CNP kao nacionalna teatarska kuća, po prvi put ovako koprodukciono sarađujue sa CZK Tivat koji ima vrlo referentnu sopstvenu pozorišnu produkciju i koji se po tome dokazao u proteklom peridu u regionu. Jedan od najvećih komediografa sa ovih prostora Branislav Nušić nije već dugo insceniran u Crnoj Gori, a posljednji put u CNP je neko njegovo djelo rađeno davne 1973. Mislimo da smo sa ovom verzijom njegovog” Pokojnika” napravili savremen komad, prilagođen crnogprskom miljeu i nadamo se da će predstava dobro komunicirati sa današnjim gledaocima”- kazala je Kralj.
Pored ove predstave, selektorka takmičarskog programa Tanja Mandić – Rigonot je izabrala i predsteve “Pristanak” Atelja 212 iz Beograda, “Don Kihot” u koprodukciji Barskog ljetopisa i Gradskog pozorišpta Podgorica, “Maškarate ispod kuplja” Kazališta “Marin Držić” iz Dubrovnika i igračku predstavu “Sokolova pesma” u produkciji Ansambla narodnih igara i pjesama “Kolo” iz Begrada.
“Trudili smo se da u granicama postavljenim budžetskim mogućnostima, napravimo što interesantniji i dinamiča program kojeg će, osin takmičarskog dijela festivala, činiti i brojne druge parateće predstave, koncerti, poetske večeri, ali i tri autorske humanitarne večeri na kojima će nastupiti poznati umjetnici ži sa kojih će sav ostvareni priohod biti uplaćen Fondaciji “Budi human”. Sve što smo uradili u organizacionom, ali i tehničkim pripremama festivala, pogotovo u smislu uređenja objekta ljetnje pozornice potvrda je koliko mnogo svi zajedno u Tivtu, bez obzira na političku profilaciju, možemo postići kada radimo jedinstveo u pravcu ostvarenja zajendičkog, dobrog cija.”- kazala je direktorica tivatskog CZK Dijana Sindik. Ona je iz muzičkog pograma ovogodišnjih “Purgatorija” uz mjuzikl “Kosa” i koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, izdvojila i nastupe Big benda Hrvatske Radio Televizije, harfistkinje Milice Kankaraš, mjuzikl “San o Boki” u produkciji NVO “Bruna” iz Herceg Novog, te koncert Ansabla “Union”.
Naglasila je da će okosnicu pratećeg teatarskog programa činitin predstave u produkciji CZK Tivat, “Jami Distrikt”, “Hasanaginica”, “Filomenaq Marturano”, “Tre sorelle”, “Noć tribada” i “Druga strana vjetra”, a pored njih publika će biti u prilici i da podgleda komade poput “Ifigenija” Korifej teatra iz Kolašina, “U raljama života” Beograsdkog dramskog pozorišta, autorsku monodrama Sandre Silađec “Dejt” te par predstava za djecu.
Van takmilarske konkzurencije, publika će moći da 12.avgusta pogleda premijeru nove predstave “Sitnice koje život znače” koju CZK Tivat radi u koprodukciji sa Narodnim pozorištem i Beart-om 2015 iz Beograda. U komadu po tekstu Lorenca Maronea i u režiji Andreja Nosova, pored ostalih, igraju i Branko Cvejić, Nela Mihailović, Vanja Ejdus…
Posebna specifičnost “Purgatorija” je to što će i ove godine, to biti jedini festival u region bivše Jugoslavije koji će dati prostora i plesnom teatru. Prema riječima selektorke tog dijela festivala Jelene Kajgo, od 6. do14. jula, publika će u Tivtu moći da pogleda plesne predstave “Čipka” baleta Hrvatskog narodnog kazališta iz Rijeke, “Revel, Revel” Zagrebačkog plesnog ansambla, “Sofia” i “Dunjaluk” Bitef teatra iz Beograda, kao i novu, već treću po redu koprodukciju Bitef teatra i CZK Tivat – plesnu predstavu “Životinjska farma” po motivima čuvenog romana Džorža Orvela.
“Nakon dvije godina pauze i redukovanih programa uslijed pandemije, “Purgatorije” se vraćaju u punom sjaju. “Purgatorije” su festival i kulturna manifestacija od značaja ne samo za Tivat i Boku, već i čitavu državu Crnu Goru jer nam donose ono najbolje što nudi pozorišna scena regiona bivše Jugoslavije.”- kazao je gradonačelnik Tivta Želko Komnenović dodajući da je Opština Tivat kao glavni pokrovitelj, za organizaciju ovogodišnjeg fesrivala, izdvojila 282.000 eura, što je 40% više nego lani.
“Ukupno će Opština ove godine rad CZK Tivat podržati sa 633 hiljade eura budžetskih sredstava da bi vratili stari sjaj tivatskoj kulturi i dali joj adekvatno mjesto koje joj pripada u životu grada.”- naglasio je on.
Inače, pored “Purgatorija” u organizaciji CZK Tivat čija je okosnica pozorišna i muzička umjetnost, kulturno ljeto u Tivtu upotpuniće i brojni drugi likovni, odnosno književni programi koje organizuju druge dvije opštinske javne ustanove- “Muzej i galerija”, odnosno “Gradska biblioteka” Tivat.
