Nakon uspješnih organizacija predstavljanja hrvatske maritimne kulture i baštine u tuzemstvu i inozemstvu, posebno u Francuskoj, udruzi ‘CRONAVES’ dodijeljeno je još jedno međunarodno priznanje, nagrada i prilika ponovo predstaviti hrvatsku maritimnu kulturu i baštinu na predstojećem festivalu „Escale a Sète“. Ondje se svake druge godine u luci Sète okuplja više od 120 tradicijskih brodova te desetak najvećih svjetskih jedrenjaka, piše Morski.hr.
ESCALE À SÈTE – najznačajniji festival pomorske baštine na Mediteranu
Ukratko, to je oko 400 kulturnih udruga, stotinjak izlagača, pedesetak glazbenika i pjevača, 2.000 volontera i entuzijasta što predstavlja okosnicu uspjeha. Tu je i najveći glazbeni festival pomorske pjesme i glazbe, nezaobilazni spektakl Escale Bleue – „Plavo pristajanje“.
Ovo je ujedno i najveća manifestacija na jugu Francuske, na ovogodišnju desetu obljetnicu festivala očekuje se 350.000 posjetitelja iz cijele Francuske i mnogih drugih europskih zemalja.
Festival je također i sjecište tradicionalnog brodovlja sa svih strana Europe, koji su pravi ambasadori svojih pomorskih tradicija i baštine. Uz pomorce i ljude od mora iz raznih zemalja, na festivalu su uz njih i njihovi konzuli i veleposlanici, vojni atašei i pripadnici njihovih ratnih mornarica.
Na poziv organizatora kao specijalno počašćeni gosti sudjeluju i hrvatski tradicijski brodovi s posadama, u okviru programa „Le patrimoine maritime Européennes“ te će nam biti omogućeno integralno predstavljanje naše maritimne kulture, tradicije na moru i na kopnu gdje će biti postavljeni hrvatski izložbeni i prezentacijski prostori.
Dvije agencije Ujedinjenih naroda uputile su poziv na pomoć za oko 1000 pomoraca blokiranih na trgovačkim brodovima u ukrajinskim vodama.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i Međunarodna organizacija rada (ILO) upozorile su da situacija “postaje neodrživa” navodeći rizike koje predstavljaju rat i nestašica hrane, goriva, svježe vode i drugih osnovnih potrepština.
Međunarodni odbor Crvenog križa, Liječnici bez granica i Agencija UN-a za izbjeglice zamoljeni su da pomognu u opskrbi brodova, stoji u zajedničkom priopćenju objavljenom kasno u petak.
Plovila koja se nalaze u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju posebno su ugrožena, ističe se.
Agencije su objavile da je do 30. marta prijavljeno 86 trgovačkih brodova blokiranih u ukrajinskim lukama i vodama, s otprilike 1000 pomoraca na brodu.
U toku je uspostavljanje sigurnog pomorskog koridora u Crnom i Azovskom moru, rekli su IMO i ILO.
“Međutim, uspostava takvog koridora ozbiljno je otežana trenutnim sigurnosnim rizicima, koji ograničavaju mogućnost isplovljavanja brodova iz luka u Ukrajini.”
Nakon više od dvije godine epidemije covida-19 i strogih ograničenja, s prvim minutama subote ukidaju se praktički sve epidemiološke mjere, uključujući obavezu nošenja maski, a Hrvatska se, zahvaljujući povoljnoj situaciji, vraća u “staro normalno”.
Građani će se ubuduće moći okupljati bez ograničenja do zore, a obavezno nošenje maski i covid-potvrde ostaje samo u zdravstvenom sustavu i socijalnoj skrbi.
Otkad je epidemija u Hrvatskoj proglašena 11. marta 2020. građani su živjeli pod raznim epidemiološkim mjerama – od potpunog lockdowna u proljeće 2020., zabrane okupljanja, obaveze nošenja maski do uvođenja covid potvrda u zdravstvu, socijali, državnim i javnim službama u jesen 2021.
Ulaskom u treću godinu pandemije, Nacionalni stožer civilne zaštite odlučio se na značajno relaksiranje zbog poboljšanja situacije, visokog stupnja kolektivnog imuniteta kao i procjene da je virus dobrim dijelom manje opasan.
Prvi slučaj zaraze potvrđen je u Hrvatskoj prije više od 25 mjeseci, 20. februara 2020., kod mladića iz Zagreba koji se vratio s utakmice u Milanu. Broj novozaraženih eksponencijalno je rastao iz dana u dan, 19. ožujka 2020. imali smo više od sto potvrđenih slučajeva, a 2. aprila više od hiljaduu.
Nakon proglašenja epidemije,19. ožujka 2020. Nacionalni stožer CZ je uveo niz ograničenja, a Hrvatska je tada bila među državama sa strožijim restrikcijama i mjerama. Toplije vrijeme i ljeto te godine donijeli su nešto povoljniju situaciju da bi s dolaskom jeseni i zime brojke opet eskalirale.
Uloga Stožera, koji je u protekle dvije godine donosio odluke o epidemiološkim mjerama, potaknula je rasprave u javnosti, koje se kulminirale prošle jeseni prosvjedima, kao i referendumskom inicijativom za ukidanje covid potvrda i tzv. „stožerokracije“.
Srećom, cjepivo je došlo za manje od godinu dana, a prve su se osobe cijepile na samom kraju 2020. No, i virus se s vremenom mijenjao sve do pojave vrlo zaraznog soja omikrona koji je u januaru ove godine prouzročio rekordan broj, više od 17.000 novih slučajeva zaraze dnevno.
No, pokazalo se i da je koronavirus s mutacijama i oslabio te da omikron varijanta, iako vrlo zarazna, ne izaziva teže kliničke slike i hospitalizacije.
Iako je početna euforija oko dolaska cjepiva s vremenom splasnula, pa se na dnevnoj bazi prvom dozom u zadnje vrijeme cijepi svega stotinjak osoba, do sada je u Hrvatskoj cijepljeno 70,71 posto odraslog stanovništva. S obzirom na to i da se više od četvrtine ukupnog stanovništva do sada zarazilo, po procjenama stručnjaka, stvoren je zadovoljavajući kolektivni imunitet.
Nažalost, prema podacima Nacionalnog stožera CZ od 8. aprila 2022., 15.660 osoba izgubilo je bitku s covidom, a ukupan udio umrlih među zaraženima u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), iznosi 1,42 posto.
Od početka epidemije do 8. aprila 2022. ukupno je u našoj zemlji bilo zabilježeno 1.107.648 osoba zaraženih novim koronavirusom, a ukupno je testirano 4.713.967 osoba.
U svijetu je do sada zabilježeno više od 6,1 milijuna smrtnih slučajeva od covida. Prema platformi Worldometers, Hrvatska je na osmom mjestu u svijetu po broju umrlih od covida na milion stanovnika (3857), a treća je u EU. Od nas su gore samo Bugarska (5349) i Mađarska (4754).
Nedjelja za sada ostaje neradan dan za zaposlene u trgovini, saopštio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS)Srđa Keković, navodeći kako mu nije jasno zašto Privredna komora Crne Gore (PKCG) sada od Ustavnog suda traži ukidanje člana zakona o neradnoj nedjelji. Sa druge strane,Milica Lazarević iz PKCG kaže da kao kompromis vide mogućnost rada nedjeljom za vrijeme najvećeg priliva turista.
Keković i Lazarević argumente o (ne)radnoj nedjelji ukrstili su u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG.
Lazarević je, između ostalog,podsjetila kako je nedugo nakon uvođenja neradne nedjelje u martu 2020. počela kovid kriza koja je ostavila traga na poslovanje i ekonomiju.
“Zajedno sa neradnom nedjeljom to je dovelo do pada prometa u trgovini, pada ekonomske aktivnosti, otpuštanja radnika. Tada je bio zabranjen i rad određenim djelatnostima koje pripadaju trgovini. Njihovi gubici su bili veliki. Tržnim centrima je bio zabranjen rad, i neka procjena je da je došlo do pada prometa od 20 posto zbog neradne nedjelje, a koji je bio mnogo veći kad im je bio obustavljen rad”, rekla je Lazarević.
No, takav stav predstavnice PKCG ne dijeli i Keković.
“Naši pokazatelji govore da prve godine nije bilo nikakvih otpuštanja u trgovini, da je poslovala pozitivno, dakle bez gubitaka. Prve takve stvari su se desile s kovidom i to nema veze sa neradnom nedjeljom. Neodrživa je priča koju čujemo zadnjih nekolilko godina od poslodavaca u pokušaju da vrate nedjelju”, kazao je Keković.
Stoga se postavlja pitanje da li u ovakvoj situaciji može doći do kompromisa koji bi zadovoljio i zaposlene i poslodavce. Lazarević kaže da je njihov zahtjev da seUstavni sud izjasni po pitanju ustavnosti inicijative o neradnoj nedjelji, a ako nije moguće njeno ukidanje “da se radi određeni broj nedjelja tokom ljetnje ili zimske sezone, kad je najveći priliv turista ili makar rad tokom jedne smjene”.
Keković ponavlja ranija kompromisna rješenja: “Da rade preduzetnici i mikropreduzeća, do 10 zaposlenih, da se radi sezona ljetnja i zimska ukupno pet mjeseci, da se uveća zarada za rad nedjeljom 100 posto i da se poveća kontrola u poštovanju prava zaposlenih”.
Lazarević napominje i da je naša ekonomija takva da se oslanja na turizam i uslužnu djelatnost, te da moramo iskoristiti dolazak turista kako bi se povećao promet i zarada i privrednicima i državi.
Keković, međutim, ukazuje kako postoje poslovi gdje se mora raditi nedjeljom: “vdje govorimo o djelatnostima gdje nije nužno da na poslu budemo nedjeljom. Imamo iskustva nekih zemalja koje su razvijenije i posjećenije turistički pa se tamo ne radi nedjeljom”.
BK Palma Memorijal A. S. BK Palma Memorijal A. S. - foto R. S.
BK Palma Memorijal A. S. BK Palma Memorijal A. S. - foto R. S.
Na zogovima u Donjoj Lastvi jutros je počeo bućarski turnir “Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević” u spomen na istaknutog tivatskog bućarskog i sportskog radnika i jednog od osnivača BK “Palma” koji ove godine slavi 50 godina postojanja.
Na turniru učestvuje osam ekipa: Brđanin, Mladost Češljar Buducnost, Vrmac Bahus, Kalimanjac i Palma.
Turnir je otvorio Anđelkov sin, Dejan Stjepčević kapiten BK “Palma”, koji je kazao:
Poštovni prijatelji i ljubitelji boćanja dobro došli na prvi „Memorijalni turnir Anđelko Stjepčević“ koji organizujemo u godini kada naš Boćarski klub „Palma“ slavi 50 godina postojanja.
Davne 1972. godine incijator osnivanja boćarskog kluba u Donjoj Lastvi bio je Anđelko koji je sa malom grupom mještana osnovao klub, sa jasnom vizijom razvoja ovog sporta, sa tendencijom obogaćivanja turističke ponude mjesta.
U godini kada slavimo ovaj veliki jubilej odlučili smo organizovati „Memorijalni turnir Anđelko Stjepčević“ kao sjećanje na čovjeka koji je ostavio neizbrisivi trag i sa nekoliko članova postavio klub kao okosnicu okupljanja ljubitelja ovog tradicionalnog meditenranskog sporta.
Anđelko Stjepčević
O Anđelku Stjepčeviću mnogo je kazano i napisano, kao predsjedniku Opštine Tivat, fotografskom i filmskom umjetniku, dokumentaristi, čovjeku koji je osnovao Foto kino klub „Mladost“, direktoru INDOK centra Tivat, osnivaču Društva prijatelja Gornja Lastva, jednom od osnivača boćarskog kluba „Palma“, Turističkog društva „Plaža“ u Donjoj Lastvi…
Želja nam je da u vremenima koja dolaze i budućim generacijama „Memorijalni turnir Anđelko Stjepčević“ postane tradicija …
Proglašavam otvorenim prvi „Memorijalni turnir Anđelko Stjepčević“
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije - foto Z. Nikolić
1 od 13
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Kameliji u čast, u petak je svečano otvorena tradicionalna izložba aražmana od cvijeta kamelija u obnovljenom samostanskom kompleksu Svetog Nikole na Prčanju.
„Kamelija je krajem 18. vijeka sa Dalekog Istoka došla u Stoliv i taj cvijet nas okuplja i nadam se da će nas okupljati još dugo. Kamelija već 103. godinu bitiše na ovim prostorima na kulturno-zabavnom polju. U Stolivu njeguje tradiciju jednog starog tamburaškog društva “Guslar” koje je osnovano 1919. Taj zbor je zatim nosio ime “Zrinski” pred Drugi svjetski rat, a poslije je dobio ime “Niko Bilafer” po heroju iz Stoliva, da bi 2002. prema Zakonu o nevladinim organizacijama dobio ime “Kamelija”. To je praktično isto društvo koje u kontinuitetu radi od 1919. godine, a tu veličanstvenu prošlost smo dužni barem u nekom obimu da nastavimo. Najbolje uspjeva u područjima sa karakterističnom mikroklimom kao što su Stoliv, Morinj, Kostanjica ali i u okolnim mjestima Boke”- kazao je u ime organizatora NVU „Kamelija“ iz Stoliva Romeo Mihović, koji se posebno zahvalio Župnom uredu Prčanj na čijem čelu je don Željko Pasković.
Mihović je najavio najavio krajem mjeseca aprila koncert „Note od kamelija“ kao i “Kamelija trofi”- takmičenje ribara sa drvenim barkama krajem maja.
Prisutnima u ime domaćina dobrodošlicu u klaustar samostana Svetog Nikole na Prčanju poželio je župnik don Željko Paskovic.
„Kada sam došao u ovaj klaustar zainteresovao sam se ko je posadio i koliko su stare kamelije koje se tu nalaze. Priča o tome je veoma tužna i potresna, a vezana je za jednu obitelj koja je živjela u samostanu, ali o tome neki drugi put, ono što znamo je da su kamelije stare između 70 i 100 godina. Cvijet kamelije asocira na ljudsku dušu i čovjeka koji je veoma lijep, koji raste i crpi svoju snagu iz svoje obitelji, duhovnosti, iz Boga, a zatim procvjeta i bude ono što treba da bude, a u jednom trenutku padne i više ga nema. To se često dešava i sa ljudima. Treba uvijek ostati na grani i crpiti snagu iz vjere, tradicije i zajedništva“ – poručio je Pasković.
U samostanskom kompleksu Svetog Nikole, koji je i muzej, nalazi se sidro i top koji su dar sa posljednjeg prčanskog jedrenjaka pod nazivom “Slavomir”.
„Top je večeras uperen u pod. Mi smo ovdje sa djecom molili za mir, za mir u Ukrajini, u svijetu, pored njega gori lumin za sve žrtve ratova. Lumin gori upravo kao molitva za mir, da u ovome mraku koji nas okružuje nešto bude i svjetlo”, poručio je don Željko Pasković.
Nakon svečanog otvaranja djeca su pustila balone plave i žute boje sa porukom za mir’ cijelom svijetu.
Izložbu aranžmana od cvijeta kamelija otvorila je Svetlana Biskupović koja je sa prisutnima podijelila priču o njenoj prvoj posjeti Samostanskom kompleksu na Prčanju, gdje je prvi put ugledala crvene kamelije.
“Prije pola vijeka ja sam prvi put ušla u ovaj kuvenat, gdje me doveo jedan moj učenik koji je više znao kuventu i vrijednostima Prčanja nego što sam ja ikada znala, to je bio don Branko Sbutega. Upoznao me tada sa don Nikom Lukovićem koji je bio u biblioteci. Ovaj kuvenat mi se činio pun tišine, reda i nikog nije bilo da naruši mir koji se osjećao. Te dvije stvari kuvenat i kamelija su me danas i dovele ovdje i drago mi je da kuvenat vidim u nekom drugom svjetlu. Na ovom mjestu sam po prvi put vidjela crvene kamelije, jer je moje poimanje bilo da kamelije mogu biti samo bijele”- kazala je između ostalog Biskupović.
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Na Izlozbi aranžmana od cvijeta kamelija, žiri je proglasio najbolje cvijetne aranžmane:
I – Planeta Boka – (Mirjana Popović)
II – Kofer ljubavi – (Vedrana Mihović)
III – Krug pocetka i kraja – (Petar Ivović)
Izložbu je muzički obojila Tanja Bardek (violina). Organizator je Nevladino udruženje “Kamelija“ iz Stoliva u saradnji sa Župnim uredom Prčanj, uz podršku Turističke organizacije Kotor.
Zainteresovani izložbu mogu pogledati u subotu 9. aprila od 12 do 18 sati.
Prvi Mini Handball Cup turnir u rukometu za djecu do 11 godina, biće održan u nedjelju 10. apila u JU Sportska Dvorana Župa Tivat,
Turnir će biti organizovan u 4 kategorije, za djevojčice i dječake 2011 i 2012. godište. Na turniru će učestvovati 9 klubova, koji su prijavili 17 ekipa. Dakle, u svakoj kategoriji po 4 ekipe, osim za djevojčice 2012. godište, đe će biti 5 učesnika.
Cilj turnira je animacija djece, jedan od razloga je i taj što za te uzraste nema dovoljnog broja utakmica, pa je ovo odlična prilika da se oprobaju, zainteresuju još više za ovaj sport, kao i da otkriju svoje mogućnosti.
U sklopu turnira je organizovana i humanitarna akcija za malog Feđu. Na vratima dvorane će biti ulaznice (cijena 1 €), dok će na ulazu u salu biti postavljena kutija za dobrovoljne priloge. Sav novac, prikupljen od ulaznica i priloga će dan kasnije biti uplaćen na žiro-račun Feđinih roditelja.
Otvaranje turnira je u 10:00h. Poslije predstavljanja ekipa, nastupiće Sportsko plesni klub Diamond, nakon čega će se organizator Vuk Kaluđerović obratiti prisutnima. Odigravanje utakmica kreće u 10:30h.
Vladina informacija o projektu Crnogorski REGROW, koji se odnosi na izgradnju fabrike za preradu ribe u Kotoru, najjači je šamar koji je izvršna vlast zadala ribarima, koje nije ni konsultovala prilikom izrade, saopštila su crnogorska ribarska udruženja.
Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Udruženja profesionalnih ribara na moru CG – Škver i barskog Udruženje ribara Bar kazali su da u taj projekat niko nije uključio mišljenje ribara, jer bi i ta fabrika uvozila ribu, što je navika i pravilo godinama unazad.
“Projekat Crnogorski REGROW je zajednički projekat Vlade, ministarstava ekonomije i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Insituta za biologiju mora iz Kotora sa partnerima iz Norveške. U taj projekat niko nije uključio mišljenje ribara jer im, izgleda, to nije ni potrebno”, navodi se u saopštenju.
Oni smatraju da je najveći i jedini cilj kako novac MIDAS-a 2 i IPARD-a 2 preusmjeriti u izgradnju fabrike, a ne investirati u obnavljanje i kupovinu većih i boljih brodova za izlov ribljih resursa, kao i izgradnju ribarskih luka i mjesta za prvi iskrcaj ribe i razvoja kompletne infrastrukture koja prati ribarski sektor.
“MIDAS 2 koji se pominje kao oporavak ribarske flote u iznosu od tri miliona EUR je najveća prevara ribara od prošle Vlade i sadašnje ekspertske, odnosno tehničke Vlade uz asistenciju resornog ministra Aleksandra Stijovića”, dodaje se u saopštenju.
Oni su ciklus od ulova ribljih resursa iz mora do prerade ribe u fabrikama uporedili sa izgradnjom kuće, za šta je potrebno imati plac za gradnju, što su riblji resuri u moru, temelje kuće – ribarsku luku i prvi iskrcaj robe, prizemlje – ribarsku komercijalnu flout, spratove kuće – stručne ribare i posadu, uslužnu infrastrukturu i raznu pomoćnu opremu, kao i krov kuće – fabriku za preradu ribe i magacine za njen izvoz u zemlje EU.
“Od svega ovoga, imamo samo riblje resurse koji su upitni, jer uskoro nećemo imati ni kvote za izvoz plave ribe pošto sada ne uspjevamo izloviti dozvoljne količine i dokazati Evropi da smo sposobni za to. Razlog je što nemamo modernu ribarsku flotu za komercijalni lov”, rekli su iz ribarskih udruženja.
Oni su dodali da država nema ribarske luke ni mjesto za prvi iskrcaj ribe.
“Pitamo se zašto Vlada ne uzme svoj dio vezova i ustupi ih ribarima koji im pripadaju prema ugovoru sa ruskim investitorom koji je izgradio luku nautičkog turizma i ribarsku luku Lazure u Meljinama”, dodaje se u saopštenju.
Takođe, postoji stara, zaostala i oronula komercijalna ribarska flota, bez vizije države kako je obnoviti.
Ribari – foto M.D.Popović
“Ribari stalno predlažu da se stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) na uvoz novih ili polovnih brodova i čamaca smanji na nula odsto, a za opremu i ribomaterijal kada se uvozi putem carinske deklaracije, kao i na svježu ulovljenu ribu u Crnoj Gori smanji na sedam odsto. Ovo je jedini način stimulacije da se ojača i obnovi ribarska flota i ribarstvo u cjelini”, smatraju u tim ribarskim udruženjima.
Vlada, kako su objasnili gradi “kuću”- počevši od krova, bez temelja, prizemlja i spratova, a upitan je i plac odnosno resursi ako izgubimo kvote za izlov ribe.
“Ribari već pet mjeseci zbog lošeg ulova i loših vremenskih prilika ribaju sa deset odsto kapaciteta. Zbog rata u Ukrajini i naglog skoka cijene nafte od 1,75 EUR po litru je paralisano crnogorsko ribarstvo. Uporno tražimo sastanak kod Stijovića da se iznađe rješenje ali on to uopšte ne konstatuje”, dodaje se u saopštenju.
Ribari, kako se navodi, nijesu protiv gradnje fabrika , ali fabrika se ne može graditi bez temelja i spratova samo na osnovu ribljih resursa.
“Mi nemamo više kome da se obratimo u Crnoj Gori, zato ćemo dopis poslati direktno u Brisel Evropskoj komisiji”, zaključuje se u saopštenju.
Na današnji dan, 8. aprila 1952. godine u Kotoru je rođen don Branko Sbutega, erudita, poliglota, ljubitelj umjetnosti.
Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je sa humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.
Organizovao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival Kotor Art i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.
Don Branko Sbutege (1952. – 2006.)
Don Branko Sbutega je bio župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Studirao je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za sveštenika je zaređen 15. jula 1979. godine na ostrvu Gospa od Škrpjela.
Nakon zemljotresa 1979. radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije.
U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promociji suživota tokom godina jugoslovenske krize i tolerancije, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.
Na don Brankovu inicijativu, njegovi saradnici i prijatelji osnovali su Fondaciju “Ekumenski centar Don Branko Sbutega” na Prčanju, čiji je cilj promocija vjerske tolerancije i jačanje ekumenske saradnje među hrišćanskim crkvama i interreligioznog dijaloga.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 07.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 904 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 58 novopozitivnih[1] slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
25
Budva
6
Pljevlja
6
Bar
5
Nikšić
5
Herceg Novi
3
Kotor
3
Andrijevica
1
Bijelo Polje
1
Rožaje
1
Tivat
1
Ulcinj
1
UKUPNO
58
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 07.04.2022. godine iznosio je 6,31%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen niti jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 706.
Do 15 sti prijavljen je oporavak kod 72 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 528.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 233 640.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
