Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi preko 22 hiljade gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije Budve (TOB).
“Oko 10,5 hiljada gostiju boravi u hotelima, preko 11 hiljada gostiju u privatnom smještaju i nekoliko stotina u kampovima i hostelima”, navodi se u saopštenju.
Kada je u pitanju struktura gostiju u hotelima, najbrojniji gosti su iz Srbije, Njemačke, Izraela, Bosne i Hercegovine, Francuske, Velike Britanije, Poljske, Kazahstana, Turske i Albanije.
“Kada je u pitanju privatni smještaj, najbrojniji strani gosti su iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Bjelorusije, Njemačke, Turske i Kazahstana”, dodaje se u saopštenju.
Novi plutajući dok kojeg je u Turskoj kupila kompanija Adriatic 42 iz Tivta za potrebe svog novog remontnog centra za mega i superjahte u Bijeloj, uplovio je jutros u Boku Kotorsku.
Dok je stigao nakon desetodnevnog putovanja iz Turske, iz brodogradilišta Hat-San Shipyard iz Yalove u kome je dok sagrađen 2017. i gdje je do sada bio u upotrebi.
Plutajući dok dužine 180 i širine 37 metara, od Turske do Crne Gore doteglio je veliki norveški remorker “FFS Arion”.
Dolazak doka na sidrište luke Zelenika gdje su obavljene administrativne formalnosti sa crnogorskim pomorskim vlastima, pozdravljen je vodenim topovima sa remorkera i sirenama brojnih manjih plovila koja su se tada zatekla u ovom dijelu Boke.
Dok koji ima kapacitet dizanja od 10.000 tona i tokom dana doveden je u Bijelu i pozicioniran uz već pripremljene pilone -utvrdice na poziciji gdje će ubuduće raditi u akvatorijumu brodogradilišne luke čiji je koncesionar kompanija Adriatic 42.
Video – Aleksandar Crvenko
Kompaniju Adriatic 42 osnovao je konzorcijum koji čine Adriatic Marinas – Porto Montenegro iz Tivta i renomirani brodograđevinski konglometar DryDocks World iz Dubaija. Plutajući dok koji je ta komnpanija nabavila u Turksoj ključni je kapacitet njihovog novog servisnog centra za mega i superjahte koji Adraatic 42 razvija na lokaciji nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj. Po svojim dimenzijama i tehničkim karakteristikama, ovaj dok može da primi i trenutno najveće jahte na svijetu kakva je po dužini najveća svjetska jahta, 180-metara dugi “Azzam”, ili 156 metarski “Dilbar” koji sa svojih 15.917 bruto-tona, prednjači po zapremini među vodećim svjetskim superjahtama.
Prema riječima predsjednika Borda direktora Adriatic 42, dr Rada Antolovića, dolazak plutajućeg doka mnogo je više od običnog događaja, kako za Boku Kotorsku, tako i za cijelu Crnu Goru.
„Riječ je o objektu koji će zasigurno promijeniti poziciju Crne Gore na svjetskoj jahting mapi. U pitanju je dok nove generacije vrijedan više miliona dolara, dugačak 180 metara, širok 37 metara sa kapacitetom od 10.000 tona, što mu omogućava da primi najveće svjetske jahte. Pored pristaništa i raznih drugih investicija, nabavili smo i novi travel lift od 720 tona, najveći te vrste u regionu. Do sada smo u projekat servisnog centra u Bijeloj investirali 40 miliona eura, kako bismo ispunili naš glavni cilj – da postavimo temelje za preporod industrije brodogradnje i remonta, ali sada na potpuno novi, moderniji i održiviji način“, kazao je Antolović poručujući da je “dugoročna posvećenost akcionara Adriatic 42 i menadžmenta, da otpočne rad prve faze jedinstvenog Mega Yacht Repair & Maintenance objekta, prije kraja ove godine.”
On se zahvalio na podršci koju su, kako je kazao, realizaciji ovog projekta dali predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i premijer Drtitan Abazović istakavši da su oni “prepoznali značaj projekta koji predstavlja veliku prekretnicu u servisiranju i remontu jahti i koji će upotpuniti kompletnu ponudu vlasnicima jahti“.
Bijela – dolazak doka za servis jahti
Izvršni direktor kompanije Adriatic 42 Pol Džon Grej naveo je da pokretanje projekta ovakvih gabarita podrazumijeva i angažovanje brojnih stručnjaka, kako iz Crne Gore, tako i iz inostranstva.
„U ovom trenutku na projektu je zaposleno preko 20 ljudi iz Crne Gore, a taj broj će konstantno rasti. Cilj nam je da, brojni lokalni stručnjaci iz raznih oblasti, dobiju svoju priliku i daju svoj ekspertski doprinos. Znamo kakvu je tradiciju imalo nekadašnje Brodogradilište u Bijeloj, i želimo da sav stručni potencijal iskoristimo te zajednički transformišemo ovo mjesto i vratimo mu nekadašnju slavu. Takođe, već smo uspostavili saradnju sa brojnim lokalnim izvođačima radova, koji će biti dio ove velike priče za Crnu Goru.“-naveo je Grej.
Iz kompanije Adriatic 42 poručili su da će posebna pažnja biti posvećena zaštiti životne sredine, jer će nova i modernija oprema omogućiti energetski efikasniji način poslovanja i pametno korišćenje alternativnih izvora energije, u skladu sa najvišim ekološkim i bezbjednosnim standardima za sprečavanje zagađenja životne sredine.
Vlada Crne Gore juče je usvojila predlog Odluke o izmjeni Odluke o raspuštanju Skupštine opštine Tivat. U Odluci o raspuštanju SO Tivat mijenja se tačka kojom je definisan sastav Odbora povjerenika.
Navodi se da će funkciju Skupštine opštine Tivat, do njenog konstituisanja, vršiti Odbor povjerenika u sastavu: Igor Jovović, politikolog, građanin Tivta, Goran Sindik, građanin Tivta, Enesa Hasanagić Katana, predstavnica Ministartsva javne uprave, Šućo Orahovac, predstavnik Ministartsva fiunansija, Aleksandra Gardašević Slavujica, predstavnica Ministartsva ekonomskog razvoja i turizma i Jelena Krivokapić, predstvanica Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Kako je istaknuto na sjednici, pojedina ministarstva su se složila da broj članova povjerenika treba povećati, “jer Zakon nije definisao broj, samo da ne bude paran”. O ovoj tački nije bilo rasprave.
“Kako u odborima povjerenika u ovim opštinama nije bilo predstavnika Ministarstva javne uprave, kao organa državne uprave nadležnog ža sistem lokalne samouprave, u cilju efikasnijeg rada i pravilnog tumačenja propisa imenovani su novi odbori u sastavu: po dva predstavnika Ministarstva javne uprave, po jedan predstavnik Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma i Generalnog sekretarijata Vlade, te po dva građanina”-stoji u obrazloženju Vlade za donesene odluke o izmjenama Odluka o raspuštanju skupština opština Tivat i Budva.
Berlin (dpa) – Pandemija koronavirusa u Nemačkoj nije popustila sa dolaskom ljeta, i virusolog Kristijan Drosten (Christian) kaže da strahuje od jeseni.
“Nadam se da će školski raspust konačno usporiti zarazu, ali plašim se da ćemo od septembra imati mnogo zaraženih,” rekao je vodeći ekspert berlinske klinike Šarite za Špigel (Spiegel). Ako ništa ne preduzmemo, “imaćemo mnogo bolovanja.”
“Ponovo imamo eksponencijalni rast broja slučajeva”, upozorio je Drosten. “BA.5 varijanta virusa se izuzetno lako prenosi, a istovremeno ljudi gube zaštitu od poslednje vakcine.”
U drugim zemljama sa širenjem zaraze primetno rastu stopa hospitalizacije i smrtnosti. “Tako će, nažalost, biti i kod nas. Međutim, u apsolutnim brojkama manje ljudi će teško oboljevati i umirati nego 2021.”
On ne veruje da će do kraja godine biti utiska da je pandemija prošla. Drosten je u januaru rekao kako se nada da će Nemačka tokom godine moći da proglasi kraj.
Tada je stanovništvu preporučio da koliko god može izbegava infekciju, delom i zbog rizika takozvanog dugog kovida, odnosno dugoročnih posledica koje pojedini pacijenti trpe.
Sa druge strane, i virus stalno mutira. “Pretpostavljam da će se u jednom trenutku uspostaviti nova ravnoteža, kada imunitet kod ljudi uz vakcinisanje i zaražavanje postane dovoljno snažan da trajno ublaži efekat virusa. Tada ćemo ući u endemsku fazu.”
U najgorem slučaju, to može “potrajati još koju zimu.” Zaraza postaje endemska kada se redovno pojavljuje u određenom regionu.
Luka Rijeka svakodnevno prima upite za prekrcaj žitarica iz Ukrajine, koje zbog rata i blokade crnomorskih luka stoje zarobljene u tamošnjim silosima, no zbog ograničenog kapaciteta ne može udovoljiti brojnim zahtjevima, kaže predsjednik uprave Duško Grabovac.
“Pritisak je strašan. Dolazi nova žetva, a njima su silosi puni”, rekao je Grabovac hrvatskim novinarima u Rigi gdje je sudjelovao na samitu Inicijative triju mora.
Na tom dvodnevnom sastanku zemalja omeđenih Jadranskim, Baltičkim i Crnim morem govorilo se o situaciji u Ukrajini na koju je Rusija izvršila invaziju prije četiri mjeseca.
Ruski ratni brodovi nalaze se ispred luka iz kojih je Ukrajina izvozila žitarice, a blokada transporta je i odgovor Rusije na gospodarske sankcije koje je Moskvi uvela Europska unija.
Ukrajina je 2019. godine izvozila 16 posto svjetskih zaliha kukuruza i 42 posto suncokretovog ulja, podatak je Ujedinjenih naroda. Pad isporuka podigao je cijene hrane.
Posljednjih tjedana trgovci traže alternativne pravce prijevoza, pa zovu u Rijeku, luku na na sjevernom Jadranu.
“Upiti su gotovo svakodnevni. Pri tome treba uzeti u obzir limit silosa u Luci Rijeka koji je kapaciteta 55.000 tona. Teško je stoga udovoljiti svim zahtjevima i upitima koji dolaze u luku”, kaže Grabovac.
“S obzirom na broj upita, mislim da bi smo bili ispunjeni i da imamo kapacitet tri puta veći od sadašnjeg”, dodaje.
Jadranske luke Rijeka, Trst i Koper atraktivne su jer su najbliže konačnim destinacijama među kojima Africi. Za prekrcaj žitarica konkuriraju i luke na Baltiku, no žitarice tek trebaju stići do usidrenih brodova.
“Problem je nedostatak vagona, zatim razlika u standardu vagona koji se koriste u Ukrajini i Europskoj uniji, pa nije lako povezati čitav taj logistički pravac od Ukrajine do Rijeke”, objašnjava Grabovac.
Kaže da se “smišljaju novi razni načini prekrcaja, kao što su pakiranje u velike vreće, u kontejnere, pa u baržama od Rumunjske do Rijeke”.
“Vidim da svi rade na tome pa su najave vrlo dobre. Dakle uskoro bi trebalo to žito stizati. A na nama onda ostaje ta mučna ili ugodna stvar čije ćemo žito preuzeti, tu ćemo se naravno voditi komercijalnim interesima”, napominje prvi čovjek riječke luke.
Prednost će dobiti “onaj tko žito može prvi dovesti i odvesti tako da bude veći obrtaj”.
“Na takav se način moramo ponašati. U svakom slučaju pritisak je na luku velik”, ističe Grabovac.
Dodaje da Luka Rijeka mora voditi računa i o svojim starim klijentima.
“Kampanja žitarica počinje sredinom osmog mjeseca a tu već imamo zakupljene gotovo sve kapacitete pa onda sve ovisi o tempu odvoza iz luke brodovima. Naravno, nama je interes da se to što brže odvija, da roba ne stoji u luci”, kaže.
“Limitirani smo i dinamikom radova u luci tako da u drugom dijelu godine nećemo moći primati brodove veće od 15.000 tona jer će pola staze biti obuhvaćeno procesom obnove”, dodaje.
Za isprazniti takav brod potrebno je sedam dana pa Grabovac kaže da je teško reći koliko će tereta biti prekrcano u čitavoj godini.
Silos u luci godinama nije radio. Bio je zatvoren zbog zastarjele tehnologije i zbog velike količine materijala koji je u njemu stajao više godina.
“Veliki je problem bio kako očistiti silos. Bio je tu i carinski problem oko te robe, međutim to smo riješili i sada je silos obnovljen. Napravljeno je sve što je bilo potrebno pa sada uistinu radi jako dobro”, kaže Grabovac.
Partneri su zainteresirani za izgradnju dodatnih kapaciteta silosa u Luci Rijeka, gdje još postoji i prostor do silosa gdje je predviđeno jedno podno skladište za žitarice. Grabovac kaže da bi taj prostor također trebali iskoristiti.
Uprava luke analizira aktualnu situaciju jer je teško procijeniti koliko će sukob u Ukrajini trajati te hoće li ove nove rute za prijevoz žitarica pretvoriti u stalne.
“Ovi pravci su sada došli iznenada, ali moramo voditi računa o onome što će biti kada kriza prestane”, kaže Grabovac.
“Ostanu li ti pravci dovoljno atraktivni cjenovno i vremenski onda možemo računati da postanu stalni pravci za prijevoz žitarica. U tom slučaju će trebati razmišljati o ulaganjima u dodatne kapacitete”, zaključio je.
Slovenski premijer Robert Golob kazao je da nije razočaran uprkos tome što na ovom samitu EU-a BiH nije dobila status kandidata, naglasivši da je pozitivno što je ta zemlja izvučena iz “europskog zaborava”.
“Nisam razočaran i mislim da je danas došlo do važnog pomaka na tu temu. Vođena je o tome vrlo produbljena rasprava, čime smo BiH izvukli iz jedne vrste europskog zaborava”, rekao je novinarima nakon prvog dana samita slovenski premijer.
Slovenija je prije nekoliko dana iznijela prijedlog o dodjeli statusa kandidata Bosni i Hercegovini što je inicijativa koja je dobila potporu još nekoliko zemalja ali na samitu nije bilo potrebnog konsenzusa.
Na sastanku na vrhu EU-a u četvrtak usvojeni su zaključci o zapadnom Balkanu, u kojima su dva paragrafa posvećena Bosni i Hercegovini. U tim zaključcima se prvi put navodi mogućnost da BiH dobije kandidatski status ako ispuni manji dio reformi od onih 14 prioriteta koje je Komisija postavila ranije u svom mišljenju.
Osvrćući se na zaključke skupa, Golob je rekao da je za BiH postavljen vremenski okvir u kojemu bi se pitanje njene kandidature opet našlo na dnevnom redu Vijeća Europske unije, a tada bi se, kako je pojasnio, došlo i do “konkretnog rješenja” glede njenog statusa u približavanju Europskoj uniji.
Predviđeno je da će EK izvješće o BiH pripremiti do listopada, nakon čega bi se po mišljenju Goloba moglo realnije ocijeniti kad bi BiH mogla dobiti status kandidata.
“Sasvim je moguće da se to dogodi i do kraja ove godine, ali to ne ovisi ni o Sloveniji niti o Europskoj komisiji nego o vlastima Bosne i Hercegovine”, kazao je Golob.
On je upozorio da će se u novom izvješću Komisije odlučivati o tome kako BiH ispunjava 14 prioritetnih zadaća koje su joj određene prilikom traženja statusa kandidata za članstvo, pri čemu se BiH mora koncentrirati na ključne kriterije.
Festival svjetlosti “Zasjaće palaci” je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti. Festival podrazumjeva samostalne audio-vizuelne prezentacije akademskih likovnih umjetnika, koje će se projektovati na fasade zgrada.
Festival će biti realizovan na slijedeći način: u toku dvije večeri trajanja V Festivala svjetlosti (danas i sutra, 24. i 25. juna) na Pjaci od kina i Pjaci od brašna, biće projektovano po 8 – 9 samostalnih audio-vizuelnih prezentacija umjetnika, nakon čega će se po 2 puta reprizirati. Dakle, svi zainteresovani posjetioci će moći da pogledaju kompletan program, prelazeći sa jednog trga na drugi, bez žurbe i strepnje da će nešto propustiti i bez unapred određenog i obavezujućeg redoslijeda.
Na isti način će se relizovati program obije večeri, ali naravno sa drugom grupom umjetnika.
Na V Festivalu svjetlosti “Zasjaće palaci” učestvuje 35 umjetnika iz: Bosne i Hercegovine, Srbije, Francuske, Turske, Makedonije, Italije, Kanade i naravno, Crne Gore.
Festival će biti realizovan danas i sutra, na Pjaci od kina i na Pjaci od brašna, sa početkom u 21.30 sati.
Organizatori su Kulturni centar “Nikola Đurković’’ – Gradska galerija Kotor.
Pod sloganom “Čini da male stvari postanu velike” jubilarno 30. izdanje Kotorskog festivala pozorišta za djecu (KFPD) biće otvoreno 2. jula i trajaće do 12. jula.
Festival će biti otvoren putovanjem kroz vrijeme na Trgu od oružja, mjestu odakle je sve davne 1993. godine i počelo, a gdje je Napoleon prije 200 godina osnovao pozorište. Do 12. jula publika će imati priliku da besplatno uživa u pozorišnim predstavama od ledenog Islanda, do sunčane Španije, a sve preko Transilvanije. U Kotor dolaze Hajdi, Sirano, Djevojčica sa šibicama, Guliver, Bambi, Sniježna kraljica, muzičari, slikari, glumci, pjesnici i klovnovi. Svi oni dolaze na feštu i na mobu osnivanja pozorišta jer ove godine Kotor će dobiti i stalno profesionalno pozorište za djecu i mlade, čime će biti ispunjen jedan od najznačajnijih ciljeva organizatora, istovremeno i jedini koji im je, priznaju, decenijama izmicao.
Na dvadesetak lokacija u Kotoru i okolini Festival će prikazati preko 70 programa uz još preko 30 animacionih programa. U sklopu pozorišnog programa publika će moći da uživa u 16 predstava, od kojih je 12 u takmičarskom dijelu. Na otvaranju festivala biće izvedena premijera predstave u produkciji Fondacije Kotorski festival pozorišta za djecu, pod nazivom “Čini da male stvari postanu velike”.
Kotor će za 10 dana ugostiti umjetnike iz desetak zemalja i na 11 dana postati grad kojim upravljaju djeca. Pored pozorišnog programa, Festival ima bogat prateći program gdje su zastupljene sve umjetnosti a čine ga edukativno-teorijske radionice, okrugli stolovi, književne večeri, likovne izložbe, umjetničke instalacije, nastupi plesnih trupa, kao i filmske i muzičke večeri. Svi programi na ovogodišnjem KFPD su besplatni.
Crkva Svetog Ivana Krstitelja na Prčanju koja je u vlasništvu obitelji Gjurović danas obiježava 400 godina postojanja. Prema zapisu jednog od potomaka, Ludvika Gjurovića, gradnja crkve je počela u avgustu 1620. godine a završena 1622.godine.
„Crkva Svetog Ivana na Prčanju i danas svjedoči o kulturnom i povjesnom nasleđu, kao svjetionik koji upućuje, upozorava, osvjetljava jedan identitet, identitet naše obitelji koja je ostavila duboki trag na ovom područiju kroz stoljeća“, kazao nam je jedan od potomaka dr vet. Nikša Truš.
Prema originalnom zapisu o povjesti crkve Svetog Ivana, koji smo imali na uvid, Ludvik Gjurović piše da crkva ima pročelje tipično kao sve naše manje crkve: na vrhu zvonik na preslicu sa jednim oknom, u sredini okrugli prozor (rozetnu), a sa strane vrata po jedan prozor horizontalnog smjera. Ima jednostavnu i ukusnu arhitekturu. Oltarska slika na platnu, predstavlja „Krštenje u Jordanu” rad je slikara Tome Prosperi-a, iz Jakina, iz 1748. godine. Ikona na oltaru, koja prikazuje Bogorodicu sa Djetetom sa starozavjetnim prorocima unaokolo i sa grčkim natpisima, umjetničko je djelo XVII st. italo-bizantijske škole.
Prema riječima dr vet. Nikše Truša i njegove majke Nada Gjurović Truš koja je direktni potomak ove obitelji, uprkos činjenici da je danas Sveti Ivan i da bi trebali obilježiti 400 godina od kada je crkva sagrađena i osveštena, vrata crkve će ostati zatvorena, jer je nažalost ove godine preminula njena sestra, Katarina Gjurović Vukov, direktni potomak ove obitelji.
Crkva Svetog Ivna – Prčanj
Podsjetimo, katolički vjernici danas slave blagdan svetog Ivana Krstitelja, sveca, propovjednika, pustinjaka, mučenika i prethodnika Isusova. Sv. Ivan Krstitelj jako je poštovan u kršćanskom svijetu. U srednjem vijeku, njegov blagdan zvali su “ljetni Božić”. U njegovu su čast podignute mnoge crkve počevši od Lateranske bazilike u Rimu, papinske katedrale.
Novske službe i preduzeća spremno dočekuju sezonu visokog rizika od požara, a poseban akcenat biće na pojačanom nadzoru i kontroli na terenu, saopšteno je tokom današnjeg sastanka Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje. Kako je zaključeno, situacija se prati na dnevnom nivou i biće primijenjene represivne mjere prema svima koji se ne budu ponašali u skladu sa pravilima i propisima o zabrani loženja vatre na otvorenom.
Sastankom je predsjedavao predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, a učestvovali su predstavnici lokalne uprave, Službe zaštite i spašavanja, Komunalne policije i Službe za inspekcijski nadzor, Direktorata za vanredne situacije – Područna jedinica Herceg Novi, Centra bezbjednosti Herceg Novi, gradskih preduzeća „Vodovod i kanalizacija“, „Komunalno stambeno“ i „Čistoća“, Crvenog krsta Herceg Novi, Instituta Igalo i Bolnice Meljine.
Tema sastanka bile su preventivne aktivnosti u oblasti zaštite od požara, sagledavanje kapaciteta za djelovanje i mogućnosti za smanjenje rizika, te koordinacija na lokalnom nivou u cilju obezbjeđivanja što većeg nivoa bezbjednosti građana i brojnih turista koji borave u Herceg Novom.
Istaknuto je da na lokalnom nivou postoji dobra koordinacija i komunikacija, što je od izuzetne važnosti u dijelu godine kada postoji povećan rizik od požara. Dogovorene su aktivnosti za naredni period, te najavljeno da će biti održavani redovni operativni sastanci.
Kako je saopšteno, novska Služba zaštite i spašavanje je realizovala sve planiraneaktivnosti koje se tiču pripreme odgovora za predstojeću požarnu sezonu, angažovani su dodatni čuvari za područje zaleđa i svi kapaciteti pripremljeni za efikasno reagovanje u slučaju potrebe.
Od početka juna do danas zabilježeno je dvadesetak požara na teritoriji opštine koji su brzo lokalizovani i nisu izazvali materijalnu štetu. Tokom ovog mjeseca izrečene su tri kazne za nepoštovanje Odluke o zabrani loženja vatre na otvorenom.
Svako loženje i upotreba vatre na otvorenom prostoru na teritoriji opštine Herceg Novi zabranjeni su u periodu od 01. juna 2022. do 30. septembra 2022. godine, određeno je naredbom lokalne uprave. Prema pravnim i fizičkim licima koja svojim nesavjesnim radnjama izazovu pojavu i širenje vatre biće izrečene kazne, u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju.
Opštinski tim za zaštitu i spašavanje uputio je apel građanima da odgovornim i savjesnim ponašanjem daju svoj doprinos u zaštiti bezbjednosti građana, imovine i životne sredine, a u slučaju eventualne pojave požara da odmah obavijeste dežurni telefon opštinske Vatrogasne jedinice123.
Na sastanku je razmatrana i problematika u oblasti zdravstvene zaštite građana i turista u Herceg Novom. Zaključeno je da će Opštinski tim za zaštitu i spašavanje uputiti apel nadležnim organima za ubrzavanje rješavanja statusa Bolnice Meljine, s obzirom da je funkcionisanje te ustanove od presudnog značaja za obezbjeđivanje kvaltetne zdravstvene zaštite na području opštine.
