Vrijeme je sipa, koje se u ovo doba godine maksimalno približavaju obali zbog produženja vrste. Mnoge će zbog tog rituala koji traje dva minuta završiti u rižotu ili brodetu.
Istovremeno je stađun i boba, jedne od najstarijih mahunarki koja je u današnjoj kuhinji gotovo zaboravljena, iako je decenijama bila dio tradicije našeg podneblja i hranila brojne porodice. Eko proizvođači prepoznali su važnost ove mahunarke i ponovo je vratili na naše trpeze. U raznim kulturama bob nazivaju i srećonošom, što ne čudi jer B kompleks kojim bob obiluje djeluje pozitivno na raspoloženje, ali i na rad srca.
Onako kako su se hranili naši stari i ostavili brojne recepte, ovom prilikom spojili smo sipu i bob, probajte nećete pogriješiti…
Sipa na brodet sa bobom
Sastojci:
1 kg sipe
1kg krompira
1/2 kg boba u zrnu
2 velike glavice luka
5-6 režnja češnjaka
1/2 struka petrusina
5-6 kašika maslinovog ulja
1/2 dcl pirea od pamidora
prstohvat soli i papra
Priprema:
Dno teće pokriti uljem. Izrezati lu na veće komade i šufigati. Sipu izrezati na komade i ubaciti na luk, zatim dodati očišćeni bob i sve skupa šufigati.
Dodati petrusin i češnjak izrezane na sitno. Krtolu izrezati i staviti sa ostalim sastojcima. Posoliti i popapriti. Nakon šta se sve skupa dobro šufigalo uliti 1/2 dcl pirea od pamidore – rajčice i vode da pokrije sve sastojke. Kuvati još 40-50 minuta,ovisi o starosti sipe.
Ruska vlada je odobrila privremeno ukidanje uzvratnih sankcija i dozvolila na 90 dana protok prirodnog gasa Njemačkoj.
Uredba ruske vlade, naime, omogućava transport gasa preko gasovoda Jamal kompaniji Gasprom marketing end trejding Singapur, koja je dio Gasproma Njemačka, prenosi portal B92.
Prije manje od dvije nedelje, podsjetimo, Kremlj je saopštio da ruske sankcije uvedene bivšem njemačkom odjeljenju državne gasne kompanije Gasprom i drugim subjektima znače da ove kompanije više ne mogu da dobijaju prirodni gas iz Rusije.
Njemačka, najveći ruski kupac u Evropi, prenijela je kontrolu nad kompanijom Gasprom Njemačka njemačkom energetskom regulatoru početkom aprila kako bi se obezbijedila energetska bezbjednost zemlje, podsjeća Rojters.
Prijatelji životinja zatražili su potpunu zabranu kočarenja u Jadranskome moru pozivajući se na istraživanja koja su pokazala devastirajući utjecaj pridnenih koća na morski ekosustav, poručili su u srijedu u saopštenju.
Prema prijedlogu Pravilnika o izdavanju odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom, odobrenja za koćarenje produljila bi se do 1. marta 2024., što Prijatelji životinja smatraju iznimno štetnim.
“Glavni tajnik Ujedinjenih naroda još je 2006. godine upozorio da je 95 posto štete na morskom ekosustavu diljem svijeta prouzročeno upravo pridnenim povlačnim mrežama – koćama, koje svojim djelovanjem uništavaju morsko dno, utječu na globalno zatopljenje, zagađuju planet i svakodnevno ubijaju stotine tisuća morskih životinja”, podsjetili su.
Upozorili su i da je 80 posto dna Jadranskog mora uništeno kočarenjem, da je Hrvatska među 10 zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinova u moru.
Svake godine kočarenjem se oslobađa jedna gigatona ugljika iz morskoga dna, tvrde u udruzi, što uzrokuje kiselost mora koje nepovoljno utječe na biološku raznolikost vrsta.
“Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41 posto morskih sisavaca i 34 posto ukupne količine ribe”, kazali su.
Prijatelji životinja zatražili su potpunu zabranu koče smatrajući da trenutna zakonska regulativa vezana za korištenje pridnenih koća ne daje rezultate jer mnogi ribari love u područjima i u vremenu u kojemu one nisu uopće dopuštene, kao i u zaštićenim morskim područjima.
“Za usporedbu, godišnje se posiječe 25 milijuna hektara šume, dok koćarenje po dnu godišnje uništi 3,9 milijarda hektara podmorja”, upozorili su Prijatelji životinja.
U Ukrajini nema ni mira, ni primirja. Ruske snage napadaju više od 40 gradova u istočnoj regiji Donbas, koja obuhvaća Donecku i Luhansku oblast. Pokušavaju opkoliti ukrajinske snage, koje pružaju otpor u gradovima Sjeverodoneck i Lisičansk.
Slom ukrajinskog otpora u tim gradovima omogućio bi Rusima preuzimanje nadzora nad cijelom oblasti. Sjedinjene Američke Države odbile su poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina na ukidanje ekonomskih sankcija u zamjenu za deblokadu crnomorskih luka preko kojih bi se izvezle žitarice.
SAD odbio Putinov prijedlog za ukidanje sankcija u zamjenu za žitarice
08:35
Sjedinjene Američke Države odbile su u četvrtak poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina na ukidanje ekonomskih sankcija u zamjenu za deblokadu crnomorskih luka preko kojih bi se izvezle žitarice.
Putin je talijanskom premijeru Mariju Draghiju u telefonskom razgovoru rekao da će Rusija pustiti brodove koji prevoze žitarice i gnojivo kako bi ublažila nadolazeću prehrambenu krizu diljem svijeta, ali samo “pod uvjetom da se ukinu politički motivirana ograničenja koja je nametnuo zapad, objavio je Kremlj.
Ranije je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da će nastavak izvoza iz Ukrajine biti dozvoljen samo ako se ukinu sankcije protiv Rusije.
Međutim, glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da je za neisporuku tona ukrajinskog žita zaslužna ruska pomorska blokada, a ne sankcije.
“Medijski natpisi prethodnih dana da je more zagađeno, da je to kanalizacija, da je to ispustio neki kruzer su neutemeljeni. Uradili smo analize vrlo brzo. Sa biloške tačke nema zagađenja, radi se o cvijetanju biljaka na kopnu. Te subote je pala jaka kiša koja je sparala svu prljavštinu sa kopna u more. Ne može biti zagađenje svugdje u istom trenutku duž cijele obale. Pojedinci pitaju zašto se ne događa svake godine. Vjerovatno se ovo događa svake godine ali ne u ovoj mjeri i obimu, nisu se svi faktori prirode podesili kao ovih dana, visoka temperatura, kasno cvijetanje …” – kazao nam je dr Aleksandar Joksimović direktor Instituta za biologiju mora.
Očigledno da su ovde prisutne silikatne alge i zbog nedostatka vazdušnih struja i vjetrova sve se primaklo obali i čeka neku buru, poručio je Joksimović.
Zagađenje ili cvijetanje mora – foto BN
Na pitanje o povratku kruzera u Boku Kotorsku i njihovom uticaju na biodiverzitet Joksimović kaže:
„Velike mašine, kruzeri svakao imaju uticaj na ekologiju Boke Kotorske, ono što je naša poruka kao naučne institucije je da trebamo jedan ozbiljan ekološki monitoring. Poštojući turizam i ljude koji od toga žive u Kotoru i zalivu želimo da sjednemo za sto, da nam neko da u zadatak da odradimo monitoring i naučna istraživanja, na koji način, koliko utiče, buka, aero zagađenja, elise koje podižu sa dna talog i mulj, o broju kruzera sa aspekta sigurnosti…
Da svi zajedno, pokušamo očuvati sve djelatnosti, i na osnovu naučnih istraživanja damo preporuku za održivi razvoj” – kazao je za naš portal dr Aleksandar Joksimović.
PRAG – U češkim medijima posljednjih dana pojavila se vijest da su hrvatsku obalu preplavile meduze koje bi mogle ugroziti turističku sezonu, navodi Glas Istre.
Jedan češki magazin otišao je toliko daleko da je naveo kako su plaže u Piranu, Savudriji, Umagu, Poreču, Vrsaru i na cijeloj talijanskoj obali regije Friuli Venezia Giulia ‘prekrivene prozirnim ljigavim želeom’. U tom kontekstu istaknuto je da se trenutno ne isplati posvuda planirati odmor.
Ta lažna informacija uznemirila je goste iz Češke i Slovačke koji su Turističkoj zajednici Istarske županije počeli slati upite. Jedan Slovak tako je kazao da je početkom lipnja planirao doći na odmor u Istru pa pita je li istinita priča o masovnoj pojavi meduza na našoj obali.
Direktor istarske Turističke zajednice Denis Ivošević ističe kako su zbog cijele situacije ovog tjedna poslali priopćenje češkim i slovačkim medijima ‘o stvarnom stanju u Jadranu’, a u tu su svrhu zatražili i mišljenje struke.
Ivošević pretpostavlja da je netko iz Češke u našim medijima uočio da su se ribari žalili na masovnu pojavu meduza ove zime i tu vijest prenio sa zakašnjenjem, tumačeći to na potpuno pogrešan način.
Napominje kako nema nikakve opasnosti za kupače te da je vijest o masovnoj pojavi meduza na istarskoj obali izmišljena. I ribari sa sjeverozapada Istre potvrđuju da su meduze gotovo pa potpuno nestale iz njihova akvatorija, piše Glas Istre.
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je talijanskom premijeru Mariju Draghiju u telefonskom razgvoru u četvrtak da je Rusija spremna pomoći umanjiti problem međunarodne prehrambene krize samo u slučaju da zapad ukloni sankcije, kaže Kremlj.
“Vladimir Putin naglasio je da je Ruska Federacija spremna uvelike doprinijeti rješavanju prehrambene krize putem izvoza žitarica i gnojiva, ako se politički motivirana ograničenja koje je zapad nametnuo uklone”, kaže se u izjavi Kremlja.
Ukrajina je ruski zahtjev nazvala “ucjenom”, a britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u četvrtak je kazala da Putin “pokušava ucijeniti svijet” koristeći prehrambenu krizu, nastalu zbog njegova rata u Ukrajini, kao oružje.
Italija ima za cilj omogućiti izvoz žitarica blokiran u crnomorskim lukama, rekao je premijer Mario Draghi novinarima u četvrtak nakon telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom.
“Prva inicijativa koju bi se moglo početi istraživati jest vidjeti može li se izgraditi suradnja između Rusije i Ukrajine za deblokiranje crnomorskih luka”, rekao je Draghi.
Draghi je rekao da će o ovom pitanju uskoro razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ruska blokada ukrajinskih luka onemogućila je da se izvoze žitarice, glavna izvozna sirovina obiju zemalja. Rusija je optužila Ukrajinu za miniranje luka.
Zbog sukoba povećava se globalna prehrambena kriza i skaču cijene žitarica, jestivih ulja, goriva i gnojiva.
Osim toga, rusko ministarstvo obrane kazalo je da civilna plovila sada mogu sigurno koristiti luku Mariupolja na Azovskom moru, nad kojom su ruske snage prošli tjedan preuzele potpunu kontrolu nakon što su se ukrajinski borci predali u čeličani Azovstal.
Rusko ministarstvo je reklo da je opasnost od mina oko Mariupolja uklonjena.
Ministarstvo je kazalo da šest stranih plovila sa suhim teretom u luci sada slobodno može otići. Reklo je da su plovila iz Bugarske, Dominike, Liberije, Paname, Turske i Jamajke, te potaklo vlade tih zemalja da pozovu vlasnike plovila kako bi ih sami uklonili.
Prvi kreativni forum CIM 2022 svečano je otvoren na ljetnjoj pozornici u Kotoru. Kako su ranije kazali organizatori riječ je o prvom događaj ovog tipa koji se organizuje ne samo u Kotoru, već i u Crnoj Gori. CIM Forum je platforma koja predstavlja put u kreativnost u svim aspektima, poljima i sferama života, kao i stvaranje otvorenog dijaloga i podrške razvoju medija.
Na početku večeri posjetioci su imali priliku da uživaju u zvucima kotorskom hora “Nikola Đurković”, nakon čega se prisutnima obratila ministarka za kulturu i medije, Maša Vlaović koja je tom prilikom kazala da svaka stručna rasprava na ovu temu danas zavrjeđuje posebnu pažnju, tim prije što o konceptu kreativnih industrija, kao svojevrsnoj sistemskoj intervenciji u procesu stvaranja novih kulturnih modela danas vladaju poprilično oprečna mišljenja.
“Ta oprečnost posebno je izražena u sistemima nedefinisane, ili djelimično definisane kulturne politike, a složićemo se, kulturne politike našeg regiona u većoj ili manjoj mjeri pate od strategijske nezaokruženosti”, kazala je ona.
Ministarka se u svom obraćanju zahvalila timu Foruma kreativnih medija i industrija na organizaciji ovakvog događaja, a učesnicima poželjela kreativnu raspravu, koja će im, kako je kazala, omogućiti bolji uvid u izazove pred kojima se nalaze oblast kulture, kreativnih industrija i medija.
CIM forum
Direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić kazao je da su TO Kotor kao i Opština Kotor uvijek tu da podrže kreativne i inventivne ljude, ljude koji žele, kako je kazao, da naprave nešto novo što pravi razliku.
“Ovom prilikom bih pohvalio BHM Agency koja je organizovala ovaj forum, i time pokrenuli nešto što čini razliku, i što pripada ovom gradu. Nešto čime ćemo moći svi zajedno da se pohvalimo već ove godine, a vjerujem i u narednom periodu, u kome će sigurno ova manifestacija rasti”, poručio je on.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je 1 na 4 diskusija, u kojoj je učestvovala humorističko – muzička organizacija The Books of knjige. Novinarka iz Srbije, Olivera Kovačević kazala je da je organizacija ovog tipa foruma odlična ideja, pogotovo kada je riječ o okupljanju ljudi iz medija.
“Ovdje su posrijedi kreativne industrije, ovdje treba da se govori o nekoj budućnosti, viziji, te da se razmjene iskustva. Ja uvijek kada dodjem u Crnu Goru želim da znam šta njeni građani žele da prate od sadržaja kada je u pitanju Srbija. Ja mogu da pričam na temu šta mi mediji iz Srbije pratimo iz regionalnih medija, šta nam je zanimljivo i u kojoj mjeri nam je to sada atraktivnije, i obrnuto. Ovo jeste mjesto na kome ja vidim neki svoj lični, novinarski interes, da čujem druga iskustva i da razmjenimo neke interesantne ideje”, kazala je ona.
CIM forum
Producentknjina Nina Redžepagić istakla je da je veoma bitno postojanje ovakvih događaja, a još više je bitno, kako je dodala, da oni budu finansirani od nadležnih ministarstava i lokalnih institucija.
“Čestitke organizatorima na hrabrosti prije svega. Ovako velika regionalna imena dovesti tokom organizacije prvog foruma zaista je zahtjevno, i nešto što zaslužuje ozbiljnu pažnju.
Važno je da mediji, i kreativna industrija budu u fokusu pažnje svih ciljanih javnosti, i nadam se da će ovaj forumu imati jednu uspješnu budućnost”, rekla je ona.
Kristina Gačevic suoorganizatorka CIM Foruma
Jedna od organizatora, Kristina Gačević istakla je da su dugo pripremali ovaj forum, te da su jako zadovoljni kako je proteklo svečano otvaranje. “Imamo još dva dana, tematski vrlo lijepa ali organizaciono vrlo izazovna. Nadam se da ćemo uspjeti realizovati taj planirani program, i da će ljudi otići iz Kotora onako kako je nama bio cilj – zaljubljeni u Kotor, u Crnu Goru, i da će CIM zaživjeti”, poručila je ona. Brojni posjetioci nastavili su druženje krstarenjem na brodu Katica, a organizatori su najavili nastavak druženja.
Program 27. maj 2022.
Danas u Velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” od 10 sati biće održana panel diskusija “Imamo li nove ideje?”. Govornici su:
Aleksandra Petrovski, brend pripovjedač, Andrijana Vešović-Zombijana, Adrijana Husić, Crnogorska bojanka, Moderator programa Igor Majer
U 11.15 u Velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” razgovor sa Domagojem Zovakom, satiričarem i Branom Mandićem, piscem i kolumnistom vodiće Dušica Vugdelić.
Od 12.15 (u Velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković”) panel diskusija “Mali budžeti za velike ideje”. Učestvuju: Aleksandar Trifunović, Buka
Vladimir Ćosić, Represent Communication, Ljiljana Burzan Nikolić, BI Communication, Sofija Savić, Direct media United Solutions, Moderatorka: Sandra Vujović
Od 13.15 (u Velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković”)
RAZGOVOR 1 NA 1 “Tradicionalni formati su jalovi”. Učestvuje Galeb Nikačević sa svojim podkastom Agelast, a moderator je Igor Majer.
Od 15 i 30 na Pjaci od kina razgovor KREATIVNOST JE SPASILA SVIJET. Učestvuju Nina Redžepagić, producentkinja i
Filip Bulatović, džez muzičar. Moderatorka je Dolores Fabian.
Od 16.30 na Pjaci od kina biće održana panel diskusija “Treba biti odmjeren u jelu, piću i izjavama”. Učestvuju: Danilo Kalezić, Porto Montenegro, Jelena Vujović, NLB banka, Danijela Grbin, Direct Media United Solutions, moderator je Milo Radonjić, One&Only.
Večeras od 20 sati na Velikoj sceni Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Olivera Kovačević sa RTS-a govori na temu “Javni servis- pristojnost ispred rejtinga “. Moderator je dr Miomir Maroš.
U 21 sat na Ljetnjoj pozornici Goran Milić, Al Jazeera Balkans, a moderatorka je Dragana Kosjerina.
Podsjetimo, Kreativni forum CIM Kotor 2022 je platforma koja predstavlja put u kreativnost u svim aspektima, poljima i sferama života, kao i stvaranje otvorenog dijaloga i podrške razvoju medija.
Dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Kotor 24. maja prijavljeno je da je na službenu mejl adresu Osnovne škole „Narodni heroj Savo Ilić“ stigao mejl u kojem se navodi da je u školi postavljena eksplozivna naprava.
Policijski službenici su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti, te sa događajem upoznali nadležnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo lažno prijavljivanje.
Identifikovano je dvanaestogodišnje lice koje je uputilo prijeteći e mail, od koga je prikupljeno obavještenje na zapisnik u prisustvu zakonskog zastupnika, te je o svemu povratno informisan postupajući tužilac kojem će biti dostavljeno obavještenje sa podacima ovoga lica, budući da ima ispod 14 godina starosti, te je kao takvo krivično neodgovorno.
Sadnjom maslina ispred Dječjeg doma “Mladost“ u Bijeloj, vrtića “Naša radost“ na Savini i srednje škole “Ivan Goran Kovačić“, NVO “Infosport CG Bar“ je realizovala program Eko dan Boke.
Predsjednik te NVO, Miodrag Banović kaže da je cilj akcije podizanju ekološke svijesti građana i podsticaj da se bezrezervno angažuju na zaštiti i unapređenju životne sredine.
– Ispred sve tri ustanove zasađeno je po 10 maslina i tako formirani parkovi „Maslinjaka djece Bara i Crne Gore” Sa ovim današnjim programom Eko dan Boke formirano je osam parkova maslina. Prvo su bili maslinjaci djece Bara, a od prošle godine smo proširili da budu maslinjaci djece Bara i CG. Dali smo prijedlog, a nadam se da će to biti usvojeno, da se urade eko parkovi djece sjevera CG. – kazao je Banović.
Direktorica vrtića Tamara Živanović ističe da su sadnice posvetili koleginicama koje su otišle u penziju ili više nisu sa njima.
-To su istaknute osobe koje su svojim radom doprinjele da ova ustanova bude centar lijepog vaspitanja i obrazovanja. Kod djece smo željeli da razvijemo taj osjećaj da čuvaju prirodu i brinu o biljkama. Na Savini imamo sjajno i veliko dvorište i smatrali smo da je ovo najbolja lokacija da se masline zasade – kazala je Živanović.
U akciji su učestvovali pripadnici Vojske, a podržala ju je i Opština Herceg Novi.
