U posljednja 24 sata registrovano je 48 novih slučajeva koronavirusa. Od jučerašnjeg presjeka nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa koronom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 60 osoba, a trenutno aktivnih slučajeva je 498.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/ORZjweQIbZ
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) June 5, 2022
Više državno tužilaštvo potvrdilo je odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, kojom je odbačena krivična prijava predsjednika opštine Tivat Željka Komnenovića podnijeta protiv tivatskog biznismena Rada Gaga Arsića.
Podsjećamo, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović prijavio je Rada Gaga Arsića za upad u opštinske prostorije 16. februara ove godine, ističući da ga je vrijeđao i psovao, te da se osjećao ugroženo.
Arsić je inače, nakon što je Komnenović u medijima objelodanio što se 16. februara desilo u zgradi Opštine Tivat, demantovao da je prijetio Komnenoviću i Mrdakovoj.
Odluku je 21. aprila donio osnovni državni tužilac Siniša Milić iz Kotora jer on utvrdio da “ne postoji osnovana sumnja da je prijavljeni Arsić izvršio to, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.”
Na to se gradonačelnik Komnenović 9.maja žalio Tužilačkom savjetu Crne Gore, tražeći preispitivanje rješenje ODT Kotor o odbacivanju njegove krivične prijeve protiv biznismena Arsića.
“Obavještavam Vas da sam, postupajuči po navedenoj pritužbi, izvršio uvid u spise predmeta ODT Kotor Kt.br 172/22 i utvrdio da je odluka Osnvnog državnog tužilaštva donijeta u skladu sa zakonom”- naveo je viši državni tužilac Željko Tomković u dopisu koji je ovih danas stigao na privatnu adresu predsjednika Opštine Tivat. Tomković je Komnenovića uputuo da ako želi, privatnom tužbom goni Arsića podnoseći protiv njega optužni predlog Osnovnom sudu u Kotoru.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, popularne filozofije i knjiga za djecu.
Za Knuta Hamsuna se s pravo tvrdi da je otac moderne književnosti. Nije mali broj onih koji tvrde da je čitava škola književnosti 20. vijeka zasnovana na njegovom lirizmu. Žena na studencu još je jedan u nizu velikih Hamsunovih romana, obimniji od prethodnih, objavljen tri godine nakon Plodova zemlje. U nizu likova sa vrha i dna društva, u malom gradu, izdvajaju se neuništivi Oliver Andersen i njegova žena Petra, kroz čiji se život i život njihove porodice, uz naizmjenične uspone i padove, odvija radnja ove knjige, hronike jednog vremena koje se proteže na period od preko trideset godina. Izdavač je Lom.
Sirena sa Crne Konče Monik Rofi priča je o povratku, ljubavi, izlječenju i preživljavanju. Jednog aprila, blizu ostrva Crna Konča, Dejvid je pjevušio u čamcu iščekujući da nešto zatrese njegove štapove za pecanje. Iznenada u vodi se stvorilo mitsko stvorenje po imenu Ajkaja. Nekada davno ljubomorne žene sa ostrva proklele su je da vječno živi u tijelu ribe. Iako ju je vidio samo na tren nije je mogao zaboraviti. Danima se vraćao na isto mjesto dok je nije ponovo vidio. Jednog dana ulovili su je američki turisti. Dejvid će je spasti i sakriti u svom domu otkrivajući da se ona polako pretvara u ženu. Izdavač je Laguna.
Prvo lice jednine zbirka je priča Harukija Murakamija. U njima, kao i u nekim prethodnim Murakamijevim djelima, sve je puno nostalgičnih i sjetnih prisjećanja na mladalačke ljubavi i doživljaje, a tu su i neizbježni bejzbol, Bitlsi, džez, Šuman. U ovoj zbirci lični događaji zaogrnuti su fikcijom, sa jasnom namjerom da ne možemo odrediti gdje je granica fiktivnog i realnog. Na tom tragu autor tematizuje, ali i relativizuje i druge suprotnosti: uspjeh-neuspjeh, pobjeda-poraz, lijepo-ružno, sreća-nesreća. Ovim temama se na momente bavi i samoironijski, uz kritiku onih koji pretenduju da znaju šta je pisac htio reći. Izdavč je Geopoetika.
Vremeplov je prvi roman H. Dž. Velsa. Objavljen je 1895. godine i smatra se jednim od prvih djela naučne fantastike. Genijalnog naučnik iz Engleske veoma interesuju vjekovi koji su prohujali, ali i neizvjesna budućnost ljudskog roda. Na sva ova pitanja pronalazi odgovor tako što će u svojoj laboratoriji konstruisati mašinu koja bi mogla da mu pomogne u odgonetanju tajni prošlosti i onoga što će se desiti. Kuda je sve naučnik putovao, koga je sve upoznao, saznaćemo u ovom uzbudljivom romanu karakterističnoim po ubjedljivom pripovijedanju i filozofskim razmišljanjima. Izdavač je Otvorena knjiga.
Piramide je još jedan roman Terija Pračeta iz čuvenog serijala Disksvet. Iako je prošao obuku, Tepik nije bio spreman za zadatak koji mu je povjerila sudbina. Naslijedio je presto pustinjske kraljevine mnogo ranije nego što je očekivao. Ni njegov otac nije bio oduševljen zbog toga. Ispostaviće se da je to bio tek početak njegovih problema. Još jedna u nizu otkačetnih avantura u Pračetovom stilu koja započinje u prostoru u kome nema ništa sem zvijezda rasutih po crnilu neba, kao da je Tvorac razbio vjetrobran na svojim kolima na zastavši da pomete stakliće. Izdavač je Laguna.
Platonovi podkasti Marka Vernona antički je vodič kroz savremeni život. Kroz anegdotski ispričane lekcije o umijeću življenja autor nas upoznaje sa Pitagorinim uvrnutim navikama, ukazuje nam na sličnosti između Diogena Kinika i Paris Hilton, i objašnjava da od Aristotela ne moramo učiti samo lekcije iz etike već i kako najbezbolnije preživjeti nepopularnost. Pronaći ćemo i neka manje zvučna imena iz antičkog svijeta, poput Diotime, koja je Sokrata učila o ljubav ili Sekunda, filozofa koji je zaćutao. Vezivno tkivo je ipak Platon čija je misao razgranata od teorije ideja, preko etike, estetike, fizike i psihologije. Izdavač je Dereta.
Sto i jedan dalmatinac autorke Dodi Smit književni je klasik za djecu po kojem je snimljen čuveni Diznijev animirni film. Reklo bi se da su Pongo i Gospođa nasrećniji par u Psećem kraljevstvu. Uz to, odskora su postali roditelji petnaest neodoljivih štenaca. Oni odmah privlače pažnju Kruele de Vil koja obožava krzna i ne preza ni od čega kako bi sebi nabavila kaput od dalmatinaca. Ubrzo štenci nestaju a nijedna potraga ne daje rezultate. Pongo i Gospođa uzimaju stvaru svoje šape i kreću na put riješeni da spasu svoje mladunce. U ovom nezaboravnom djelu beskrajno će uživati svi ljubitelji pasa i pisane riječi. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Svega i svačega nagledali su se crnogorski građani za ovih više od 30 godina koliko je, barem na papiru, prošlo od uvođenja “demokratije” i prava, opet barem na papiru, da odlučujemo o tome ko će voditi državu, poručuje dr Andrija Petković (Bokeški Forum)
Od prebijanja političkih neistomišljenika, nestanka glasačkih kutija, barikada, famoznih hemijski koje se skrivaju na dlanu, obilježavanja glasačkih listića, glasanja davno upokojenih…
I ovaj 5.jun 2022.godine biće crnim slovima upisan na stranicama crnogorske demokratije kao: DAN KAD SU UKRADENI IZBORI. Kao dan koji je u potpunosti obesmislio izborni sistem i kad su prekršena ljudska i građanska prava čovjeka; pravo da bira i bude biran.
Ono što je možda najgore u cijeloj priči jeste činjenica da su predstavnici nove parlamentarne većine u potpunosti obezvrijedili i obesmislili lokalnu samoupravu. Kao onog nivoa u hijerarhiji vlasti na kojem se na najneposredniji način rješavaju pitanja bitna za zajednicu.
Najgore je što su to učinili oni koji se gromoglasno, ali ipak samo kurtoazije radi, zalažu za decentralizaciju.
I ni jedno opravdanje ne zvuči im uvjerljivo. Ni objedinjavanje izbora, ni nekakva turistička sezona. Jedina istina je da pokušavaju da se “prebroje” i da zapošljavanjima po širini, visini, dubini, pokušaju da poprave “buđav” rejting koji imaju u lokalnim sredinama.
Da zaista žele da objedine izbore i relaksiraju nas, odista nepotrebne izborne atmosfere, sve bi lokalne izbore održali 5.juna, pa tu uvrstili i one u Ulcinju i Beranama.
Ovako, lokalne samouprave u Tivtru i Budvi prepuštene su na milost i nemilost prinudnim upravama koje su pod direktnom ingerencijom Vlade. Sve to i začuđuje, ali i vrijeđa… Zdravu pamet i logiku.
Dok je jedina dosljednost Ustavnog suda uporna ćutnja, a građani čekaju izbore kao Godoa, Dok fotelje ne nađu svoje pulene. I po dubini i po širini, poručuje Dd Andrija Petković (Bokeški Forum)
Nastupanjem toplijih dana i ukidanjem mjera uvedenih zbog COVID-19 turisti iz svih dijelova svijeta sve više posjećuju Sarajevu, kao i druge gradove u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).
Posljednjih nekoliko sedmica posebno se primjeti povećan broj turista na ulicama bh. prijestolnice. Turisti su posebno zainteresovani za Baščaršiju i stari dio Sarajeva, ali i druge dijelove glavnog grada BiH.
Nakon mjera i blokada koje su bile na snazi u protekle dvije godine zbog pandemije koronavirusa, očigledno je da se život ponovno vraća na sarajevske ulice ali i u druge gradove u Bosni i Hercegovini, a to potvrđuju i zvaničnici podaci o turističkim posjetama.
U periodu januar – april 2022. turisti su ostvarili 316.236 posjeta Bosni i Hercegovini, što je više za 74,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je državna Agencija za statistiku. Istovremeno ostvareno je 704.709 noćenja, što je više za 64,5 posto u odnosu na isti period 2021. godine.
Broj noćenja domaćih turista viši je za 13,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 140,6 posto u odnosu na isti period 2021. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 41,3 posto dok je 58,7 posto učešće stranih turista.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (25,6 posto), Srbije (24,6 posto), Slovenije (7,4 posto), Njemačke (4,5 posto), Crne Gore (4,2 posto), Turkiye (3,6 poto) i Austrije (2,8 posto), što je ukupno 72,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 27,3 posto noćenja.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio je intervjuu za Radio televiziju Republike Srpske kako će Europskoj uniji više naštetiti šesti paket sankcija na uvoz ruske nafte, a da će Rusija zbog rasta cijena energenata imati dodatni suficit u proračunu.
S obzirom na razinu cijena koja je utvrđena kao rezultat zapadne politike, nemamo nikakve proračunske gubitke. Naprotiv, ove godine značajno ćemo povećati dobit od izvoza naših energenata, rekao je Lavrov u razgovoru za entitetsku Radio televiziju RS uoči posjeta Beogradu.
Europska unija prošlog tjedna dogovorila je uvođenje šestog paketa sankcija koji uključuje postupnu obustavu uvoza ruske nafte. Ministar vanjskih poslova Rusije naveo je kako je Moskva već pronašla alternativna tržišta gdje povećava prodaju.
Po njegovim riječima najviše će se same sankcije EU-a odraziti na standard ljudi u Uniji.
– Sada nema nikakve sumnje da su se svi ti peti i šesti paketi odrazili na Europu. Rekli ste da tamo pada životni standard, inflacija je u porastu, usporio se rast proizvodnje i pojavio se pojam ‘novi siromasi’, dodao je Lavrov.
Za rat u Ukrajini je ocijenio kako je ta država ‘moneta za pregovaranje’ kojom manipuliraju Sjedinjene Države i Velika Britanija kako bi iscrpili i porazili Rusiju.
Lavrov je najavio da će sa srbijanskim vodstvom u Beogradu razgovarati o odnosu prema Kosovu dodajući kako podržava stav Beograda oko toga pitanja.
– Podržat ćemo rješenje koje će biti prihvatljivo srpskom narodu, dodao je.
‘Zapad Bošnjake želi iskoristiti kako bi narode lišio identiteta’
Upitan o odnosima u BiH, Lavrov je istaknuo kako Zapad koristi Bošnjake kako bi ostvario svoje interese što je na štetu Srba i Hrvata.
– Zapad ih (Bošnjake) želi iskoristiti kako bi narode lišio identiteta i pretvorio Srbe, Hrvate i Bošnjake u neku vrstu ‘civilnog društva’.
– Ovo je zahtjev da se zaboravi na njenu kulturu i tradiciju samo u interesu Zapada koji svoje geopolitičke ciljeve na Balkanu. To je kriminalna politika, ocijenio je.
Dodao je kako ‘Zapad radi sve da bi u okviru tzv. reforme biračkog procesa natjerao Hrvate da prihvate da će ih, kao i prije, u zajedničkim institucijama BiH predstavljati Bošnjaci ili ljudi koji su potpuno politički suglasni s Bošnjacima.
Herceg Novi, jun 2022. – Na našoj rivijeri od maja pa sve do septembra cvjeta jedan egzotičan kaktus. Riječ je o opunciji, žab ici, gospinoj pogači ili indijskoj smokvi, koja kod nas obično služi kao ukras, no krije i vrlo ukusne plodove.
Opuncija (Opuntia ficus-indica) je grmoliki, razgranati kaktus, porijeklom iz Meksika, a u 16 vijeku je prenijet u Evropu. Često se može vidjeti kao odomaćena, samonikla vrsta na Mediteranu i duž jadranske obale. U kontinentalnim područjima gaji se često kao sobna biljka. Ima sočne i ukusne, jestive plodove koji se nazivaju još i indijske smokve.
Latinsko ime roda Opuntia potiče od imena antičkog grčkog grada Opusa (spominje ga Homer u Ilijadi i Pindar u svojim pjevanjima).
Plodovi se, u botaničkom smislu, ubrajaju u bobice i veličine su jajeta. Mogu biti crvene, žute ili ljubičaste boje, a kao i cijela biljka, obrasli su čupercima bodlji. Jestivi su i u mnogim područjima sa toplom i umjerenom klimom opuncija se uzgaja zbog svojih sočnih, slatkih i ukusnih plodova.
Meksiko – pradomovina indijske smokve i danas je veliki proizvođač ove kulture. Koliki je značaj ove biljke govori i to što se nalazi i na grbu Meksika.U Evropi plantažno se uzgaja u južnoj Italiji, a najviše na Siciliji, gdje ima na stotine hektaraa ove kulture. Prinos po hektaru je u prosjeku oko 20 tona, a uz optimalni uzgoj i navodnjavanje i do 30 tona po hektaru.
Indijska smokva jako je zdrava jer sadrži antivirusna, protivupalna i antikoagulacijska svojstva. Bogata je vlaknima, antioksidansima i linolenskom kiselinom, a sadrži i minerale kao što su kalcijum, kalijum, magnezijum i fosfor. Sadrži dijetalna vlakna koja potiču rad crijevnih mišića i tako poboljšavaju probavu. Plod indijske smokve može se jesti sirov kao i sve drugo voće .Najčešće mu je potrebno oko jedan dan nakon kupovine da sazre, a trebao bi biti mekan na dodir kada bude spreman za konzumaciju. Ukus je sladak, ponekad kiseo te sličan lubenici ili kiviju.
U našim trgovinama ne može se kupiti indijska smokva, a u Crnoj Gori malo ljudi ga koristi u ishrani. Od indijske smokve mogu se spremati džemovi, mermelade, sokovi i alkoholna pica. Američki domorodci koristili su ga za pripremu crvenog alkoholnog pića „colonche“.
U nekim zemljama pripremaju se i cvjetovi, kao ukusno bareno povrće.
Prekomjerno konzumiranje plodova opuncije može izazvati dijareju.
Osim za jelo, indijska smokva se koristi i za dobijanje mnogih proizvoda. Iz stabljika opuncije dobija se jedna vrsta gume, koja se koristi za žvakanje, ili pomiješana sa uljem, za izradu svijeća. Sok od kuvanih ogranaka je vrlo ljepljiv i dodaje se gipsu, kreču i drugim sličnim materijalima kako bi bolje prianjali za zidove. Od sjemena se dobija biljno ulje, koje je rijetko na tržištu zbog visoke cijene, a koristi se u kozmetici. Tako 10 ml koštaviše od 20 eura.
Crvena boja koja se koristi za izradu ruževa dobija se iz košenila, malih štitastih ušiju štetočina koje se hrane opuncijom, posebice od ženki. Boja se dobiva iz osušenih i tučenih tijela.
Opuntia broji više od 250 vrsta kaktusa koji većinom potiču iz Amerike.
/S.Kosić/
Uoči početka ljetnje turističke sezone, aktuelizovana je tema ukidanja neradne nedjelje, a Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma saopštilo je juče da neradna nedjelja u trgovinama neće biti ukinuta.
Ministar Goran Đurović koji se nalazi na čelu pomenutog Ministarstva, za Mediabiro je tim povodom kazao da je želja Vlade Crne Gore i resornog ministarstva bila da se nađe dogovor između Sindikata i poslodavaca, te da su bili na dobrom putu da se potpiše Opšti kolektivni ugovor i pronađe adekvatan model rada, međutim, poslodavci su procijenili da im je dato rješenje preveliki rizik.
„Procijenili su da ne mogu da odgovore tolikim zahtjevima, da im se ne isplati, i odlučili su da ne podrže tu inicijativu, što je potpuno legitimno“, navodi ministar.
U sklopu tog dogovora bio je i prijedlog da Unija poslodavaca povuče inicijativu ka Ustavnom sudu, ali sada to ne važi, dodaje Đurović.
„Umjesto dogovora, čekaćemo presudu Ustavnog suda. Ja sam uvijek za dogovor, i želja mi je bila da se dogovorimo. U svakom slučaju, Vlada Crna Gora neće jednostrano donositi odluke koje nijesu plod dogovora Sindikata i poslodavaca“, zaključio je ministar.
A da li su za ukidanje neradne nedjelje u Crnoj Gori i šta misle o tom prijedlogu, upitali smo građane koje smo zatekli u Podgorici.
„Ja jesam za uvođenje radne nedjelje, zato što mi trenutna situacija stvara stres subotom, a nedjelja mi je ionako stresna zbog ponedjeljka“, kazala nam je prolaznica.
Njena sugrađanka smatra da se može naći rješenje prhvatljivo za radnike i poslodavce, kao i za ostale građane.
„To bih ostavila na izbor radnicima, da oni sami odaberu. Dala bih im mogućnost da se dodatno plati rad nedjeljom, jer mislim da bi bilo onih koji žele da rade, sa druge strane, ko ne želi da radi tog dana, neka odmara. Ne bih previše komplikovala“, navela je.
Građanin Podgorice kojeg smo pitali za mišljenje istakao je da je rad nedjeljom nehuman.
„Svugdje postoji odmor u nedjelju, osim kada je riječ o službama čiji je rad neophodan, kao što su hitna pomoć, bolnice, vatrogasna služba, policija, itd. Volio bih da ostali ne moraju da rade nedjeljom“, istakao je.
Da je neophodan konsenzus, smatra prolaznica koju smo zatekli u centru grada.
„Za nas potrošače neradna nedjelja je nezgodna, ali sa druge strane razumijem ljude koji zbog rada nedjeljom nemaju odmor. Dakle, trebalo bi da se nađe neki konsenzus, kako bi svima bilo dobro“, smatra ona.
Još jedna građanka Podgorice istakla je da ima dilemu kada je riječ o ovom pitanju.
„U dilemi sam… Nije u redu da se uvede radna nedjelja prvenstveno zbog ženskih osoba koje rade tog dana. Ipak ne bih uvela radnu nedjelju“, navela je.
Slično mišljenje ima i njen sugrađanin.
„To je jedini dan u sedmici koji je slobodan radnicima. Uviijek je bilo pravilo da je prva subota radna, ostale neradne, i neradna nedjelja“, kazao je građanin Podgorice.
„Mogla bi da se uvede radna nedjelja“, zaključio je kratko prolaznik kojeg smo sreli.
Neradna nedjelja u Crnoj Gori uvedena je 20. oktobra 2019. godine, te je na taj način više od 30.000 zaposlenih u sektoru trgovine oslobođeno rada posljednjeg dana u sedmici.
Zakonom je pak predviđeno da se nedjeljom kupovina može obavljati u apotekama, cvjećarama, radnjama za prodaju pekarskih proizvoda i kolača, suvenira, sredstava za zaštitu biljaka, pogrebne opreme, benzinskim pumpama i prodavnicama na malo u okviru benzinskih stanica.
Barska plovidba je i ove godine zaključila ugovor sa hrvatskom Jadrolinijom o angažovanju broda Dubrovnik na ruti Bar-Bari, saopštio je rukovodilac komercijale u brodskoj kompaniji, Tihomir Mirković.
On je, za Emisiju za pomorce Radija Crne Gore, kazao da će prvo putovanje broda biti 21. juna, kada će Dubrovnik isploviti iz Barija ka Crnoj Gori. Predviđeno je da se pomorska linija između Crne Gore i Italije održava jednom sedmično do novembra, prenosi portal RTCG.
“Shodno ugovoru predviđeno je da se jednom sedmično drži ta linija. Brod bi srijedom ujutru bio u Baru, a uveče bi ispovljavao za Bari. Shodno potražnji za ovom linijom, uvijek se može dodati jedno više putovanje kao što je to bilo ranijih godina. Ugovor predviđa da se linija održava do novemra”, precizirao je Mirković.
On je naveo da Barska plovidba nema dovoljno sopstvenih sredstava da nabavi sopstveni brod i da je za takvu investiciju neophodna podrška i resornog ministarstva i države.
“Mi smo u stalnim kontaktima sa institucijama i ukoliko se slože sve kockice i eventualno nađe način da se obezbijede sredstva za kupovinu tog broda niko ne bi bio srećniji od nas, da se ponovo uspostavi ta linija sa našim brodom”, rekao je Mirković.
On je potvrdio da će, zahvaljući odličnom ugovoru o tajm čarteru prekookeanskih brodova Barske plovidbe – Bar i Budva, kompanija sama izmiriti ratu kredita uzetog za nabavku tih plovila, od preko 1,8 miliona USD, koja na naplatu dospijeva 21. jula.
Atraktivno takmičenje u plivanju i trčanju održava se u nedjelju 19. juna u zalivu Trašte, u organizaciji Luštice Bay i Multisport akademije Mayer
Ljubitelji sporta, zabave i adrenalinskih uzbuđenja sastaju se ove godine u Luštici Bay četvrti put zaredom, na međunarodnom Luštica Bay Akvatlonu, izuzetno atraktivnom takmičenju koje spaja plivanje i trčanje, a odvija se u nedjelju 19. juna u zalivu Trašte, na lukobranima i promenadi Luštica Bay. Svojevrstan sportski izazov, test snage i izdržljivosti, iz godine u godinu privlači ogromno interesovanje i veliki broj učesnika svih uzrasta, od djece do odraslih i seniora, okupljajući čitave porodice koje zajedno uživaju u sportskom nadmetanju i međusobnom bodrenju. Akvatlon se održava u organizaciji Luštice Bay, hotela The Chedi Luštica Bay i Multisport akademije Mayer.
Zaliv Trašte, u akvatorijumu marine Luštica Bay, kao i šetalište i splet uličica ovog živopisnog grada, 19. juna će biti ispunjen takmičarima i publikom. Očekuje se dvije stotine učesnika, svih generacija, među kojima su i brojni mališani, počevši od dvogodišnjaka pa sve do odraslih i seniora koji su i dalje u najboljim godinama. Na spisku su takmičari iz osam zemalja.
Akvatlon je multisportsko nadmetanje koje kombinuje plivanje i trčanje, kao najpopularnije sportske discipline u kojima mogu učestvovati svi koje se osjećaju dovoljno fizički spremnim. Takmičenje je koncipirano u pet kategorija, za djecu od dvije do pet godina, od šest do 11 i od 12 do 17 godina, kao i za odrasle 18+ u dvije kategorije.
Koncept i organizacija Akvatlona Luštica Bay osmišljeni su u saradnji sa Igorom Majerom, osnivačem Akademije Multisport akademije Mayer, a ovaj sportski događaj postaje nezaobilazna taačka u kalendaru ljetnjih događaja na Crnogorskoj rivijeri.
„Naša sportska akademija sa velikim zadovoljstvom već četvrtu godinu zaredom organizuje međunarodni Akvatlon, u saradnji sa Lušticom Bay, kao sportski događaj koji pruža iskustvo takmičenja sa pet zvjezdica. Na Akvatlonu se okupljaju čitave porodice, rekreativci i profesionalni sportisti iz zemlje i inostranstva, sa podjednakom strašću za nadmetanjima u brzini i izdržljivosti, dok druženje i bodrenje publike daje posebnu notu cijelom događaju. Rekao bih da možda ponajviše uživaju baš oni najmlađi, što nam je posebno drago. Bavljenje sportom je put do zdravog života, a kombinacija trčanja i plivanja kao bazičnih i najzdravijih sportskih disciplina, uz stremljenje ka sve boljim rezultatima, dobitna je kombinacija za zdrav životni stil i dobru formu za duh i tijelo koja nam daje osnovu za srećan i ispunjen život“, rekao je Igor Majer, osnivač Multisport akademije, a ujedno i kreator i promoter Akvatlona.
Na Akvatlonu je za djecu predviđeno nekoliko potkategorija, prema uzrastu. Najmlađi učesnici, djeca od dvije do pet godina, nadmetaće se uz mnogo smijeha i zabave u disciplinama 50 metara trčanja kroz vodu i 100 metara trke. Nešto stariji mališani, djeca od šest do 11 godina, odmjeriće snage u plivanju na 100 metara i pola kilometra trčanja, dok će tinejdžeri uzrasta od 12 do 17 godina imati već ozbiljne distance – plivanje na 200 m i trčanje na 1200 metara. Odrasli, svi preko 18 godina, takmiče se u dvije kategorije – na 250 metara plivanja i 2,5 km trčanja, odnosno u plivanju na 1000 metara i trčanju na pet kilometara.
„Izuzetno smo ponosni na to što je ovo takmičenje postalo popularno kao porodični akvatlon, u kome učestvuju mališani, njihovi roditelji, a nerijetko i još stariji članovi porodice. Zato smo, prema konceptu Multisport akademije Mayer koja je naš sjajan partner, osmislili pet kategorija takmičenja, kako bismo discipline prilagodili svakom uzrastu. Koncept zdravog života uključuje bavljenje sportom, dobru i balansiranu ishranu i boravak u prirodi, ali isto tako i druženje uz porodicu i prijatelje i uživanje u kulturnim i zabavnim sadržajima, a to je sve ono što mi nudimo u Luštici Bay. Mi smo posvećeni stvaranju osjećaja pripadnosti i jedinstva sa okolinom i zajednicom u kojoj živimo, te se radujemo svakom novom danu koji će ispuniti srca naših gostiju i posjetilaca“, rekla je Bruna Aleksić, event direktorka u hotelu The Chedi Luštici Bay.
Takmičenje u Akvatlonu se održava u Luštici Bay od 2019. godine i stiče sve veću popularnost među učesnicima koji se takmiče porodično, a isto tako i među brojnim rekreativcima.
© BokaNews, 2021
