Tivćani od nauke i pera – Znamo li koga smo imali?

Tivćani od nauke i pera  – Znamo li koga smo imali?
Tivat – nekada

Piše: Slavko Krstović – Boka News

„Radosni smo što i ovom prilikom možemo naglasiti, da je lijep broj naših školovanih Bokelja stekao visoke naučne i činovničke položaje, i to samo zahvaljujući svome trudu, volji i marljivosti!“

Što u daljoj prošlosti, što u skorije vrijeme o pomorcima sa područja današnje tivatske opštine ispisane su divne, antologijske priče; nisu, a i ne treba da budu zaboravljeni vrhunski meštri „Arsenala“; popisani su i sportisti grada i u vremenu kada boljih u Crnoj Gori nije bilo i kada su bili iza drugih; slikari su dobili svoju monografiju, ali ljudi od nauke i pera s kraja 19. i u prvoj polovini 20. vijeka nekako su skrajnuti. Kao da nisu sticali diplome u Beču, Gracu, Frankfurtu,  Cirihu, Zagrebu, Beogradu, kao da im savremenici nisu ukazivali ogromno poštovanje, kao da se nisu bavili poezijom i prozom, prevodilačkim radom, kao da … Zato ovi redovi.

Čisto da se zna koga smo to imali, a sve sa nadom da će čitaoci portala „Boka News“ produžiti spisak koji slijedi.

Dr Lazar Tomanović (1845-1932.g.)

Dr Lazar Tomanović- Tivćanin! A, u Tivat kročio nije! Bar ne do svoje četrdesete godine. Jeste paradoksalno, ali je tako voljom državne administracije i međa koje je iscrtala. Rodne mu Lepetane, decenijama poslije njegove smrti, u Tivat „upisali“, pa se i on u Tivćane ubraja. Drugačije ne može.

Lazar Tomanović

U pismu pobratimu, akademskom slikaru Aksentiju Marodiću, pisao je da do Tivta stizao nije. „Mi smo ti Bokezi čudnovati ljudi: obiđemo bijeli svet, pa kad se doma vratimo već iz kod kuće nikud po Boki, već ako ne u svojte. Kolicinu sam slušao, da nijesu još viđeli koje mjesto i to znamenitije u Boki, a svu Boku možeš preći u nekoliko ura. Ja sam istina obišao gotovo svu Boku fala komisijama suckijem kad sam sucku praksu u Kotoru činio, ali nijesam još dopirao do Paštrovića, otadžbine Sv. Stefana Štiljanovića, đe su tri manastira pravoslavna; ni u Tivat, đe su najrodnije zemlje i najobrađenije u svoj Boki, i ako nas od Tivta ne dijeli nego Lastva (mjesto Tivta upotrebljuje se u narodu i Crniplat);…“, piše dr Tomanović, koji je prava studirao u Pešti i Gracu, gdje je 1873. godine i stekao zvanje doktora nauka.

Dr Tomanović se bavio advokaturom, bio je sudija i predsjednik Velikog suda na Cetinju, potom ministar, pa predsjednik Vlade Knjaževine, pa potom i Kraljevine Crne Gore.

Kada je nadgradonačelnik grada Majnca, dr Gener, uputio poziv „na obrazovane ljude svega svijeta, na sve koji uživaju blagoslove Gutenbergova pronalaska“, da prisustvuju proslavi 500 godišnjice Gutenbergove, poziv je stigao i na Cetinje. „Obodski Osmoglasnik“, kako su pisale njemačke novine, bio je biser tipografske izložbe, a predavanje dr Tomanovića propraćeno je čestitkama i burnim aplauzom, da bi prof. dr. Falk, arhivar vladičanski, predložio da njegovo predavanje bude štampano u centralnom organu majncke biblioteke i muzeja, što je jednoglasno prihvaćeno.

„U početku ove naučne skupštine pročitao je dr. Tomanović iz Crne Gore poduže naučno predavanje o već spomenutoj prvoj slovensko-ćirilskoj knjizi iz godine 1493. Predavač je srčani poštovalac Crne Gore. Dr. Tomanović je spomenuo 400-godišnji jubilej štamparski, koji je 1893 proslavljen na Cetinju sa učešćem svega obrazovanog svijeta, i izvršio je nalog vladajućeg Knjaza Crne Gore, koji ga je poslao, da izrazi blagodarnost Crne Gore velikome pronalazaču u njegovom rodnom gradu. Živo odobravanje govornika je pozdravilo, kad je dovršio. Dr Felke zahvalio je na vrlo poučnom predavanju i zamolio je dra Tomanovića, da izruči crnogorskom Knjazu osobito toplu zahvalnost, što je poslao na Gutenbegovu proslavu u Majncu rijetko djelo prve ćirilsko-slovenske štamparije“, dio je zapisa u „Kelniše Cajtungu“.

U Majncu je dr Tomanović predstavljao Crnu Goru, a prilikom prenosa kostiju pjesnika Branka Radičevića iz Beča na Stražilovo, bio je zastupnik Boke Kotorske.

Uz sve ovo, dr Tomanović je pisao poeziju, prozu i eseje, prevodio je književna djela sa italijanskog, bavio se novinarskim radom, a objevljivao je i djela o istorijskim dešavanjima u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori. Njegova supruga, Petroslava Tomanović, sa italijanskog je prevela pisma Elvire Zinjani, objavljena u knjižici „Ovako ćeš tvoju ćerku vaspitati“, a njihov sin, Milutin Tomanović, više je godina bio ađutant kralja Nikole, da bi poslije 1918. godine bio na položaju ađutanta komande Boke Kotorske.

Antun Rossi (1860-1930.g.)

„Ravinom se jeka čuje

Jeki prodol odjekuje,

Zatiječe pušku puška,

Tutanj tutnji bez oduška.

Razliježe se sve i ori

Ko da gromom grom se bori.

Pitao bi: „Što je, brate? …

Il se rate?..“

Al kićene vidiš svate.“

Ko želi da sazna šta se, kako predanje kazuje, početkom 18. vijeka zbilo kod crkve sv. Šimuna, „usred Tivta nad Đurđevim brdom“, moraće do kraja da pročita pjesmu „Krvavi vijenac“ Antuna Rossija. Prije 130 godina, žrtve zadane riječi, kako je sam Rossi zapisao, opjevao je po metru svatovskih pjesama, što se u Tivtu i okolici običavalo.

O Antunu Rossiju najviše se može saznati iz nekrologa objavljenog u „Jadranskoj vili“ 1930. godine.

„Pokojni Antun Rossi rodio se 8. svibnja god. 1860. u Tivtu u Boki Kotorskoj. Otac mu se zvaše Andrija, a majka Marija rođena Tripović. Za rana je ostao bez roditelja. U mjestu tada nije bilo osnovne škole, pa je mali Antun sam učio čitati i pisati takovom voljom i darovitošću, da je tim svratio na sebe pozornost mjesnog župnika Don Nikole Zotti-a. Ovaj ga je nešto pripravio i o svom ga trošku poslao u učiteljsku školu u Arbanase kod Zadra. U tu je školu stigao kad mu je već bilo 19 godina.

Sve je ispite svršavao s odličnim uspjehom i god. 1883. dobio mjesto učitelja u Perastu, gdje je ostao punih 11 godina. God. 1894. je na vlastitu molbu bio premješten u Škaljare, da može lakše djecu slati u srednje škole u Kotor.

On je još kao preparandist aktivno sudjelovao u borbama narodnog pokreta i pomagao oteti općinu Kotorsku iz talijanskih ruku. Kao učitelj neprestano je budio i podržavao narodnu svijest u Boci, pomogao osnovati u Škaljarima društvo ‘Hrvatski Sastanak’, koje još i danas postoji, radio je na prikupljanju starina i osnivanju muzeja u Kotoru.

Pored svih dužnosti i patriotskog rada, da bi mogao uzdržavati mnogobrojnu obitelj, veći je dio slobodnog vremena radio kod Nadzorništva pučkih škola u Kotoru. Ali je time i oštetio svoje zdravlje, pa je god. 1911 obolio i morao zatražiti mirovinu.

Skromna mirovina nije dostajala uzdržavanju obitelji, pa je bio prisiljen, da se obazre za kakvom zaradom. U to je vrijeme na općini Kotorskoj bilo ispražnjeno mjesto tajnika. Zatražio je to mjesto i na njemu ostao do smrti, radin i savjestan do kraja. Uz ovo moramo usput istaknuti, da je pokojnik bio i ovlašteni građevni vještak, te se zapažaju mnogi ukusni radovi, koji su izvedeni po njegovom planu i nacrtu, kao školske zgrade u Škaljarima i Mulu, unutrašnje dekoracije crkve u Škaljarima i u istoj prekrasni oltar Sniježne Gospe. Od god. 1896. do 1927. bio je tajnik i blagajnik ustavne ‘Javne Dobrotvornosti’, gdje je obrisao mnogu sirotinjsku suzu.

God. 1905. izabran je općinskim vijećnikom i bio jakim pobornikom sloge i ljubavi između Srba i Hrvata, a god. 1919. je dolazak srpske vojske u Kotor dočekao kao upravitelj općine i tu dužnost nosio oko godinu dana. Toliko je povjerenje uživao u narodu.

Uza svu težinu svog raznovrsnog rada pok. Rossi je nalazio vremena, da se bavi i lijepom knjigom, te je sarađivao u raznim listovima i časopisima. Bio je stalni saradnik bivše ‘Starohrvatske prosvjete’ u Zagrebu. Mnogo je pisao o reformi kalendara. Njegovi su radovi iz tog predmeta otiskani u više primjeraka beogradskog ‘Trgovinskog Glasnika’ u svibnju god. 1923. Za ‘Jadransku Vilu’ je napisao lijepu novelicu iz narodnog života pod naslovom: ‘Udala se moma, da nije doma’, što smo je donijeli u broju 5. god. 1928. Volio je da – u pjesmi i u prozi – opisuje povjesne događaje svoga kraja. Spomenut ćemo neke naslove iz toga njegova rada: ‘Praviša’ („Narodni List“ br. 34. god 1887.), ‘Pomorčice’, ‘Život bl. Ozane Kotorske rodom Crnogorke’ (nalazi se kao posebna knjiga u tisku), te ‘Krvavi vijenac’, epska pjesma, za koju je na samrtnoj postelji naredio, da ju se pošalje „Jadranskoj Vili“ i mi ćemo je u narednom broju donijeti.

Ovom svojom željom čestiti je pokojnik najljepše pokazao ljubav, koju je gojio prema našem listu, pa mi časteći ovim recima njegovu uspomenu kličemo iz duše: Antunu Rossi-u slava!“

Pop Marko Kostić

Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1906. godine Đozue Karduči (Giosuè Carducci). Podatak se ovaj iznosi zbog jednog momčeta iz Krtola, koje nepune dvije decenije ranije, za vrijeme učenja Bogoslovije u Zadru, već ima uvid u djelo italijanskog pjesnika i proznog pisca.

Marko Kostic

„Kardući je najveći suvremni pjesnik i kritičar svoga naroda, a doista, malo mu je ravnih i u cijeloj Jevropi“, ocjena je Marka Kostića, iznesena u članku „Crte iz najnovije italijanske književnosti“, objavljenom u novosadskom „Javoru“ 1888. godine.

Preveo je Kostić „Razgovor Mode sa Smrću“, djelo Đakoma Leopardija, jednog od od najznačajnijih evropskih pjesnika 19. vijeka, objavio je i svoju priču, crtu iz bokeškog života, „More ga radovalo!“, a „Javor“ je donosio i njegove književne bilješke.

„U početku oktobra p. g. navršila se godina, da je u Poli (Istrija) pokrenut nedeljni list, koji izilazi na italijanskome jeziku pod imenom: ‘Il Diritto Croato’ (‘Hrvatsko pravo’). Zadaća je tome listu, da brani hrvatska prava u Istriji, te da zastupa slovenske interese u opšte. List je, do duše, politički, ali ipak dosta prostora ustupa književnosti, tako da pod stalnom rubrikom Mondo Slavo (slovenski svet) iznosi u svakome broju po više stupaca, u kojima se beleže sve važnije pojave u slavenskim književnostima, naukama i veštinama. Uz to ‘Il Drito Croato’ u podlisku svakoga broja, pod rubrikom Musa Slava, donosi i po nekoliko lepih prevoda srpskih, hrvatskih i u opšte slovenskih pesama najglasovitijih pesnika. Od prevodilaca tih pesama na italijanski jezik istaćemo osobito dva mlada književnika i novinara, Ivana Kušara i M. Šabića, koji je i saurednik spomenutog lista, za tim dve nežne gospođice, od kojih jedna potpisuje svoje lepe prevode pseudonimom ‘Milka’ a druga pseudonimom ‘Ljubica Neznanović’. Ovaj list zbog osobite pažnje, koju svrće na slovenske kulturne prilike, zaslužuje svake pohvale.“

„Javor“, br. 1, str. 14- 15, 07.01.1890.g.

Iste je godine, u julu mjesecu, uredništvo novosadskog časopisa obavijestilo svoje čitaoce da je Marko Kostić, njihov dragi saradnik iz Boke Kotorske, svršio u Zadru bogoslovske nauke. „Sada posle svršenih nauka i školske stege imamo izgleda, da će g. Marko više vremena posvetiti moći književnome radu, te da će tako i ‘Javoru’ moći koju svoju radnjicu i od sada češće nameniti“, poželjeli su u „Javoru“, ali im se želja nije ispunila.

Nadučitelj Krsto Marković (1861-1926.g.)

Kritika u „Novom dobu“ o „Njegoševoj trilogiji“, djelu Krsta Markovića,  počinje citiranjem Antona Gustava Matoša, koji je rekao da se pjesnici mogu podijeliti na one koji nemaju ideja, one koji misle da ih imaju; na one za koje se misli da ih imaju i one koji ih imaju.

Nadučitelj iz Tivta, Krsto Marković, tvrdi kritičar potpisan inicijalima A.M., spada u posljednju kategoriju.

„To najbolje svjedoči njegova krasna ‘Njegoševa Trilogija’, koju je u vlastitoj nakladi nazad malo dana objelodanio tiskom ‘Bokeške štamparije’ u Kotoru. Radnja je uspjela, te je ushitom primljena i priznanjem u Boki i u Crnoj Gori.

‘Njegoševa Trilogija’ je dramsko djelo, sazdano na temelju narodnog jedinstva, u kojemu, skoro iz svake stranice, proviruje čisti pojam pravog Jugoslavenstva.

Po svemu se vidi, da je autor htio da predoči široj publici Jugoslavenstvo slavnog Vladike Rada, neumrlog pjesnika ‘Gorskog Vijenca’, koji je kao Srbin još onda, uz neumrlog Hrvata, biskupa Strossmayera i srpskog kneza Miloša, zamišljao veliko i moćno južno Slavenstvo. …

‘Njegoševom Trilogijom’ Marković je sagradio lijep spomenik. On je ozbiljna pojava u našoj književnosti. Imade i pjesničkoga poleta i narodnoga ukusa i dobro poznavanje narodne pjesme i našega jezika. Posjeduje kićeno bogatstvo riječi i pokazuje mnoge lijepe pjesničke sposobnosti, otkriva svoju patriotsku dušu, te doista zauzimlje jedno vidno mjesto na našem Parnasu.

Donašajući ovaj kratki prikaz po opsegu malo (66 stranica u osmini), ali po cilju velikog djela, iskreno želimo da vrijedni i značajni, rodoljubni autor ne sustane, te da i drugim Bokeljima bude pobudom na književne pothvate.

Knjiga zapada 10 dinara. Treba da ju kupi svaki prijatelj naše lijepe knjige, jer je jedina utjeha, koju može imati naš pisac: da ga čitaju, da ga kupuju.

Mi najtoplije preporučamo našem općinstvu ‘Njegoševu Trilogiju’ Krsta Markovića.“

Kotor, jula                                                                                        A. M.

„Novo doba“, br. 148, str. 2- 3, 30.06.1923.g.

Krsto Marković je rođen u Gornjoj Lastvi, dugi niz godina je bio učitelj na Rabu, odakle je bio premješten u Tivat, gdje je do penzionisanja radio 12 godina.

Don Ivo Stjepčević (1876-1957.g.)

Rođen u Gornjoj Lastvi, u Zadru je diplomirao teologiju, a nakon zaređenja 1899. godine vraća se u Boku i u Kotorskoj biskupiji obavlja razne dužnosti. Uz to, bavi se istorijom Boke Kotorske i crkve. Kako je to činio najbolje ilustruju dvije novinske bilješke:

„Prevlaka“

Historijska rasprava, napisao Ivo Stjepčević (preštampano iz „Bogoslovske smotre“ br. 3. od. 1930). U Zagrebu, 1930. Tisak Nadbiskupske tiskare, str. 73.

Prečasni kanonik Ivo Stjepčević, dekan Stolnog kaptola u Kotoru, od više godina bavi se u kotorskom sudskom arhivu (stari kotorski notarilni arhiv) istraživanjem naše uže domaće povijesti i sakupljanjem starih historijkih podataka. Plod tog njegovog rada jest i ova lijepa monografija o našoj  „Prevlaci“.

Pitanje „Prevlake“ veoma je važno po našu bokeljsku prošlost. S ovim  pitanjem bavili su se mnogi naši pisci i historičari; svaki sa svoga gledišta, ali svoje tvrdnje nisu potkrepili sa potrebitim dokazima. Vodile su se i mnoge polemike o ovom pitanju, ali je ono ostalo i dalje neriješeno. S ovom raspravom unešeno je mnogo svijetla u ovo pitanje. Ova uspjela monografija „Prevlaka“, preč. Iva Stjepčcvića pretstavlja najpotpunije i najobradjenije djelo o ovom pitanju, objelodanjeno do danas na našem jeziku. Radnja je podijeljena na šest dijelov i to: 1. Postanak manastira i crkve sv. Mihovila; 2. Zetski episkopi; 3. Političke prilike od polovice 14. do polovice 15. vijeka; 4. Porušenje crkve i manastira; 5. Druško; 6. Dodatak.

Radnja je pisana lijepim stilom. Čita se vrlo lako i ostavlja prijatan utisak. Imade dosta podataka dosad nepoznatih, iz sudskog arhiva kod okružnog suda u Kotoru i iz Arhiva biskupske kurije u Kotoru. Svako tvrdjenje učenog pisca je potkrijepljeno nepobitnim dokazom. Ova je radnja doista od neosporne vrijednosti, vrlo je aktuelna i zuslužuje, da ju nabavi i pročita kogod se interesuje ovim pitanjem. Cijena joj je 10 Din. Najtoplije ju preporučamo.

U Kotoru, 10. septembra 1930.                                               A. M.

„Novo doba“, br. 217, str. 4, 18.09.1930.g.

Don Ivo Stjepčević

„Lastva“

historijski pregled; napisao Ivo Stjepčević. Preštampano iz „Glasa Boke“. Bokeška štamparija, Kotor 1934.

Ovih dana izašla je iz štampe ova vrlo lijepa monografija, veoma vrijedna i uspjela sa svog zanimivog sadržaja. Marljivi istraživač naše domaće povijesti i učeni pisac, prečasni gosp. don Ivo Stjepčević sabrao je pohvalno u njoj, jasnim i lakim stilom, sve povjesničke podatke o svom rodnom ubavom mjestu Lastvi i okolnih mjesta, na temelju najsigurnijih bilježaka iz starog sudskog Arhiva kod Okružnog suda u Kotoru i iz Arhiva biskupske Kurije u Kotoru. Velika je zasluga našeg vrijednog, uvaženog pisca, što nam je iznio na vidjelo mnoge važne podatke po našu užu bokeljsku historiju i tako ih sačuvao od zaboravi.

Doista je na diku zaslužnom piscu ova zanimiva monografija, kojom je dao najbolji primjer kako treba raditi u osvjetljivanju prošlosti naših pojedinih mjesta, da se otmu zaboravi mnoge i mnoge važne stvari, koje će bez sumnje vrlo dobro doći budućem povjesničaru naše lijepe Boke, koja ima svoju sjajnu prošlost, a koju treba temeljito obraditi.

  1. Milošević

„Glas Boke“, br. 166, str. 4, 07.03.1936.g.

Don Ivo Stjepčević je objavio još nekoliko radova, među kojima su „Vođa po Kotoru“, „Kotorsko propelo“, „Katedrala Sv. Tripuna u Kotoru“ i „Kotor i Grbalj“, sa Ristom Kovijanićem objavljuje „Kulturni život staroga Kotora“ i „Hajduci u Boki Kotorskoj do Morejskog rata 1654-1684“, a zajedno, u Godišnjaku Pomorskog muzeja u Kotoru, pišu i o pomorstu Boke od 1326. do 1459. godine i o Jeronimu Bizantiju, junaku od Lepanta.

(Izdavačka kuća „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta objavila je 2003. godine knjigu „Arhivska istraživanja Boke Кotorske“ u kojoj je sabrana većina radova don Iva Stjepčevića.)

Dr Ivan Vuksanović (1887-1947.g.)

Na žalost, o dr Vuksanoviću tek nekoliko podataka.

U „Općem šematizmu katoličke crkve u Jugoslaviji“ za 1939. godinu navodi se profesorski zbor Visoke teološke škole u Splitu, a među njima je i dr Ivan Vuksanović. Zapisano je: svećenik Kotorske biskupije, profesor crkvene povijesti i kanonskog prava, crkveni sudac, rođen 5-XII-1887, Tivat, kotar (srez) Kotor, zaređen za svećenika 2-X-1910.

Dr Vuksanović uređuje 1934. i 1935. Godine „List biskupije splitsko-makarske ujedno službeno glasilo hvarske biskupije“.

Po nekim novinskim vijestima, u četvrtoj deceniji prošlog vijeka Bokelji nastanjeni u Splitu proslavljali su Svetog Tripuna, a svečane mise je služio Don Ivo prof. Vuksanović.

Prije Splita, dr Vuksanović je do 1924. godine bio profesor u realnoj gimnaziji u Šibeniku.

Nastavlja se …

Korona presjek: Nema preminulih, 76 novih slučajeva, Kotor 6, Tivat 6

0
Korona presjek: Nema preminulih, 76 novih slučajeva, Kotor 6, Tivat 6
Korona

Od jučerašnjeg presjeka registrovano je 76 novih slučajeva koronavirusa, a smrtnih ishoda povezanih sa koronom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 69 pacijenata.

Trenutno aktivnih slučajeva covida u Crnoj Gori je 709.

Derbi pripao košarkašicama Primorja iz Herceg Novog

0
Derbi pripao košarkašicama Primorja iz Herceg Novog
ŽKK Sea Stars

U Sportskoj dvorani Župa u Tivtu završen je derbi Crnogorske lige za košarkašice, U 16, između domaće ekipe ŽKK Sea Stars i ŽKK Primorje Herceg-Novi.

U kvalitetnom i neizvjesnom meču, punog preokreta i atraktivne igre, slavile su gostujuće igračice.

Pobjednik je odlučen u bukvalno poslednjem minutu, rezultat na kraju 85-90.

Tri minuta prije kraja bilo je 84-81 za gošće. U dramatičnom finišu Novljanke su bile smirenije i slavile pobjedu.

ŽKK Sea Stars

U ekipi Sea Stars istakla se Valentina Vrcan, ali sve igračice su zaslužile pohvale za prikazanu igru i borbenost.

 

Teško humanitarno stanje u opkoljenim ukrajinskim gradovima, nastavljeni napadi

0
Teško humanitarno stanje u opkoljenim ukrajinskim gradovima, nastavljeni napadi
Ukrajina – Foto EPA

Humanitarna situacija pogoršavala se u nedjelju u opkoljenim ukrajinskim gradovima danima izloženima nemilosrdnom ruskom bombardiranju, dok je Kijev pozvao moskovsku saveznicu Kinu da “osudi rusko barbarstvo”

Rusija je u nedjelju krstarećim projektilima s brodova u Crnom i Kaspijskom moru gađala ciljeve u Ukrajini, izvijestila je novinska agencija Interfax, prenijela je francuska novinska agencija Afp.
Ruske snage u opkoljenom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju pogodile su umjetničku školu, gdje se sklonilo oko 400 stanovnika, priopćilo je u nedjelju gradsko vijeće.

Sirene za zračne napade oglasile su se u većim ukrajinskim gradovima rano u nedjelju, ali nije bilo neposrednih izvješća o novim napadima na gradove, prenijela je britanska agencija Reuters.

U očiglednoj eskalaciji sukoba, Moskva je u subotu objavila da je upotrijebila nadzvučne projektile u Ukrajini, što bi bila prva borbena uporaba oružja nove generacije.

Tisuće ljudi evakuirano je iz opkoljenih gradova, ali rusko granatiranje blokira napore za isporuku humanitarnih zaliha, rekao je u nedjelju predsjednik Volodimir Zelenskij.

Zelenskij: opsada Mariupolja je ratni zločin

Ukupno 6623 ljudi evakuirano je u subotu humanitarnim koridorima, uključujući 4000 iz razorenog južnog grada Mariupolja, rekao je Zelenskij u novom video obraćanju.

Rusija je u subotu priopćila da su njezine snage probile obranu opkoljene luke i da se sada nalaze unutar ratom razorenog grada, koji je bio pod nemilosrdnim bombardiranjem.

Gradonačelnik Mariupolja potvrdio je za BBC u subotu da se ukrajinske i ruske snage bore u samom središtu luke, koja je pretrpjela nemilosrdno granatiranje.

Zelenskij je rekao da će opsada Mariupolja ući u povijest kao ratni zločin.

“Učiniti tako nešto mirnom gradu, ono što su okupatori učinili, to je teror koji će se pamtiti i u sljedećem stoljeću”, rekao je.

Rusko granatiranje također je teško oštetilo metaluršku tvornicu Azovstal u Mariupolju, jednu od najvećih u Europi, rekli su ukrajinski dužnosnici.

“Gospodarski gubici za Ukrajinu su golemi”, tvitala je zastupnica Lesia Vasilenko, koja je objavila video na kojem se vide golemi stupovi dima koji se dižu iz industrijskog kompleksa.

U Mariupolju spasioci još uvijek tragaju za stotinama ljudi zarobljenih ispod ruševina bombardiranog kazališta u kojem je više od 1000 ljudi tražilo sklonište kada je pogođeno u srijedu.

“Ovo više nije Mariupolj, to je pakao”, rekla je stanovnica Tamara Kavunenko, 58. “Ulice su pune tijela civila.”U opkoljenom sjevernom gradu Černigivu, gradonačelnik je u nedjelju rano ujutro rekao da je u posljednjem granatiranju pogođena bolnica.

“U Černigivu se nastavlja neselektivno topničko granatiranje stambenih četvrti, ubijajući desetke civila, djece i žena”, rekao je gradonačelnik Vladislav Atrošenko na televiziji.

“U gradu je apsolutna humanitarna katastrofa.”

Agencije ne uspijevaju dostaviti pomoć

Humanitarne agencije nastoje doći ljudi, uključujući stotine tisuća žena i djece, zarobljenih u gradovima okruženju ruskih snaga, objavio je u subotu Svjetski program za hranu UN-a .

“Izazov je doći do gradova koji su opkoljeni ili će uskoro biti opkoljeni”, rekao je koordinator za hitna stanja Jakob Kern za AFP, opisujući situaciju kao “strašnu”.

Više od 3,3 milijuna izbjeglica pobjeglo je iz Ukrajine, ali mnogi ljudi su ostali zarobljeni, uključujući “stotine tisuća žena i djece. Oni ne mogu izaći i mi ne možemo doći do njih”, dodao je.

U zapadnoj Ukrajini Rusija je upotrijebila nadzvučne projektile Kinžal (Bodež) da uništi skladište oružja.

Međutim, vojni analitičar Pavel Felgenhauer sugerira da bi korištenje projektila malo moglo promijeniti stanje na terenu.

“To u osnovi ne mijenja ništa na bojnom polju, ali ima određeni psihološki i propagandni učinak unoseći strah”, rekao je za AFP.

Unatoč napretku u Mariupolju ruske snage naišle su na žestok otpor i zaustavljene su izvan Kijeva i nekoliko drugih gradova na istoku, što ih čini ranjivim za ukrajinske napade na opskrbne linije.

Britansko ministarstvo obrane u ažuriranju obavještajnih podataka kasno u subotu priopćilo je kako Ukrajina nastavlja učinkovito braniti svoj zračni prostor, prisiljavajući Rusiju da se oslanja na oružje lansirano iz vlastitog zračnog prostora.

“Stjecanje kontrole nad zrakom bio je jedan od glavnih ciljeva Rusije u prvim danima sukoba, a njihov kontinuirani neuspjeh u tome značajno je umanjio njihov operativni napredak”, piše na Twitteru.

Ranije je u subotu ministarstvo priopćilo da je Rusija bila prisiljena “promijeniti svoj operativni pristup i da sada provodi strategiju iscrpljivanja”.

“To će vjerojatno uključivati ​​neselektivnu upotrebu vatrene moći što će rezultirati povećanim civilnim žrtvama, uništavanjem ukrajinske infrastrukture i intenziviranjem humanitarne krize”, upozorava se.

Ukrajina – Foto EPA

Neuspješni pozivi na primirje

Zelenskij je u subotu ponovno apelirao na mir, pozivajući Rusiju da prihvati “smislene” razgovore.

“Ovo je vrijeme za susrete, razgovore, vrijeme za obnovu teritorijalnog integriteta i pravednosti za Ukrajinu”, rekao je u videu objavljenom na društvenim mrežama.

No, kao i u prethodnim pregovorima, čini se da je bilo malo napretka prema primirju.

U obraćanju uživo u subotu švicarskom skupu, predsjednik Zelenskij osudio je tvrtke uključujući prehrambenog diva Nestle zbog poslovanja s Rusijom “iako nam djeca umiru” i poručio bankama u toj zemlji da zamrznu sredstva koja pripadaju eliti u Kremlju.

Rusija je u subotu izvela brze zračne napade na južni grad Mikolajiv, rekao je Vitalij Kim, čelnik regionalne uprave, dan nakon smrtonosnog napada na tamošnju vojarnu.

Manje od 100 kilometara jugoistočno, prema tvrdnjama Ukrajine, ruski je general ubijen u napadima na zračnu luku izvan Hersona, sjeverno od Krima.

Ukrajina je rekla da je on peti najviši časnik ubijen od početka ruske invazije 24. veljače.

Međunarodni pritisci na Kinu i Indiju

Bez vidljivog napretka u pregovorima s Moskvom, Ukrajina je pozvala Peking da se pridruži Zapadu u osudi ruske invazije, što je do sada odbijao.

Kina bi mogla igrati važnu ulogu u globalnoj sigurnosti, tvitao je u subotu glavni savjetnik Zelenskog Mihajlo Podoljak, “ako donese ispravnu odluku da podrži koaliciju civiliziranih zemalja i osudi rusko barbarstvo”.

Američki predsjednik Joe Biden upozorio je u petak kineskog kolegu Xi Jinpinga na “posljedice” bilo kakve financijske ili vojne pomoći Rusiji što je potez koji bi sukob mogao pretvoriti u globalnu konfrontaciju.

Xi je rekao da rat nije “ni u čijem interesu”, ali nije pokazao znake popuštanja pod pritiskom da se pridruži zapadnoj osudi Rusije.

Japanski premijer Fumio Kishida u subotu je u New Delhiju pozvao Indiju da zauzme čvršći stav prema invaziji Rusije.

No, njegov kolega Narendra Modi nije izravno spomenuo Ukrajinu i u njihovoj zajedničkoj pisanoj izjavi nakon sastanka poziva se tek “na trenutni prekid nasilja”.

Australija je u međuvremenu u nedjelju najavila dodatne sankcije Rusiji, zabranivši odmah svaki izvoz glinice i boksita uz obećanje veće količine oružja i humanitarne pomoći Ukrajini.

Zabrana izvoza ima za cilj utjecati na proizvodnju aluminija u Rusiji, koja se oslanja na Australiju za 20 posto svoje glinice.

Čini se da Putin do sada nije sputan prijetnjama i sankcijama i održao je u petak trijumfalni skup u Moskvi povodom osam godina od ruske aneksije Krima, rekavši da je njegov cilj u Ukrajini “osloboditi ljude patnje i genocida”.

Tragedija na odmoru: Talijana ubio morski pas, zadao mu je dubok ugriz…

0
Tragedija na odmoru: Talijana ubio morski pas, zadao mu je dubok ugriz…
morski pas

Godišnji odmor na Karibima za talijanskog turista Antonija Roseta Deglija (56) pretvorio se u tragediju nakon što je podlegao ozljedama u napadu morskog psa.

Nesreća se dogodila dok je Talijan plivao blizu obale kolumbijskog karipskog otoka San Andrés na popularnoj turističkoj lokaciji La Piscinita, prenosi Jutarnji list.

Morski pas navodno je nesretnom Talijanu zadao prilično dubok ugriz na području noge. Odmah je prebačen u obližnju bolnicu Clarence Lynd Newbal, no nije mu bilo spasa. Prema izvješćima, izgubio je u međuvremenu previše krvi.

Prema navodima lista The Archipelago Press, napao ga je morski pas tigar (Galeocerdo cuvier), koji se smatra jednom od najopasnijih vrsta morskog psa. Objavili su i videozapis objavljen neposredno nakon napada na kojemu je navodno upravo morski pas koji je napao Talijana.

Pojavile su se i fotografije nastradalog Talijana kada su ga izvukli iz vode i kako ga odvoze djelatnici Hitne pomoći.

U izvještaju kanala Teleislas navodi se da je nekoliko plivača napadnuto u zadnjih nekoliko dana te da je izdano upozorenje svima koji se kupaju na tom području.

– Svi smo jako iznenađeni, ovo je prvi put na San Andrésu da je morski pas napao nekoga, izjavila je Mirla Zambrano (50), koja već 30 godina radi u lokalnom ronilačkom centru.

Kako javljaju lokalni mediji, talijanski turist navodno je ignorirao upozorenja da ne pliva na lokaciji gdje su zadnjih dana uočeni morski psi.

Extreme Wolf Race u Tivtu: Druženje i takmičarski duh obilježili trku u Gornjoj Lastvi

0
Extreme Wolf Race u Tivtu: Druženje i takmičarski duh obilježili trku u Gornjoj Lastvi
Extreme Wolf Race, Tivat, Takmičari

Avanturistička trka za djecu Extreme Wolf Race u Tivtu, u organizaciji TO Opštine Tivat i Avanturističkog kluba K4, okupila je veliki broj mališana koji su na brdovitom terenu u Gornjoj Lastvi, prelazili brojne prirodne i vještačke prepreke, u cilju da za što kraće vrijeme pređu označenu stazu.

Ova manifestacija okupila je više od 250 dječaka i djevojčica uzrasta od tri do 16 godina, koji su subotnji dan proveli na brdu Vrmac družeći se i pokušavajući da osvoje neku od medalja.

U zavisnosti od uzrasta, organizovane su trke u 12 kategorija, na stazama punim prepreka, koje su takođe prilagođene uzrastu mališana, a sve uz nadzor organizatora, kao i volontera iz NVO “Naša akcija” i Crvenog krsta.

Medalje sa takmičenja odnijeli su: Filip Kovačević, Aleksa Magud, Marina Vukšić, Blažo Donković, Željko Perović, Lazar Mačić, Petar Lončar, Jovan Vukšić, Stefan Žurić, Nemanja Mijić, Petar Abović, Jakša Jelić, Adrian Joković, Ilija Bubanja, Luka Barjaktarović, Luka Milošević, Damjan Abović, Kosta Jovanović, Boško Jovanović, Matej Barjaktarović, Balša Popović, Rozarija Deković, Nikola Matijević, Milana Mihajlović, Georgij Kolesnik, Luka Veselinović, Đorđe Ševaljević, Nemanja Batuta, Mija Bajo, Karlo Ribica, Anastasija Zarubica, Jovana Simunović, Petar Milović, Nikola Jovanović, Nebojša Mirković.

Direktorica Turističke organizacije Opštine Tivat Danica Banjević poručila je da im je zadovoljstvo da budu dio ovakvog događaja.

“Ovo je takođe odličan način za pomociju aktivnog odmora u Titvu, zdravih stilova života i ovog predivnog lokaliteta. Selo Gornja Lastva je prošle godine ušlo u program unapređenja Svjetske turističke organizacije u okviru njihove prve inicjative Najbolja turistička sela. Stoga, u narednom periodu očekujemo podršku Svjetske turističke organizacije u pogledu daljeg razvoja ovog lokaliteta”, kazala je Banjević.

Kako je istakla, ovo je svojevrsna najava izuzetno bogatog programa koji pripremaju za ovu godinu.

“Već sljedeći događaj će se održati 16. aprila, a TO Tivat ove godine priprema bogat kulturno zabavni program. Biće organizovana akcija “Turistički cvijet”, kao i veliki broj muzičkih događaja i koncerata poznatih izvođača, tri ribarske fešte u centru, Krašićima i Lepetanima”, najavila je Banjević.

Jedan od organizatora današnje trke Dejan Milošević iz Avanturističkog kluba K4, kazao je da je izuzetno zadovoljan realizacijom događaja.

“Ovo je prva trka ovakve vrste, na ovakvom terenu, u Crnoj Gori. Budući da je riječ o nečemu što se organizuje prvi put, možemo reći da je odziv ogroman. Dan je bio  prelijep, toliko je zadovoljne, radosne djece… Naročito mi je drago što je ovo organizovano baš na ovoj lokaciji, budući da je ovo dugo godina bilo zaboravljeno mjesto”, istakao je Milošević.

On se osvrnuo na saradnju sa Opštinom Tivat i turističkom organizacijom tog grada.

“Saradnja sa Opštinom Tivat i TO Opštine Tivat je bila odlična. Ja sam imao mnogo individualnih poduhvata, i uvijek sam nailazio na njihovu podršku. Tako su i ovoga puta pružili podršku, takođe i finansijsku. Izašli su nam u susret za sve što smo zahtijevali. Veliko im hvala”, poručio je Milošević.

Silva Milošević, koja je takođe učestvovala u organizaciji takmičenja, istakla je da su izuzetno zadovoljni kako je sve proteklo.

“Prvi smo u Crnoj Gori koji smo organizovali takmičenje ovog tipa, te nismo imali nekoga na koga bi se ugledali i koga bi pitali za sugestije. Zbog toga mi je još više značajno što je sve proteklo u najboljem redu”, kazala je Milošević.

Volonter i jedan od učesnika trke koji je osvojio prvo mjesto u svojoj kategoriji, petnaestogodišnji Nikola Jovanović kazao je da mu se mnogo dopada Extreme Wolf Race, i istakao da je zadovoljan što se prijavio.

“Sviđa mi se što su uključena i mlađa djeca, jer se na taj način uče zdravom životu od malih nogu. Trčanje u ovakvoj prirodi mnogo doprinosi zdravlju”, naveo je Jovanović.

Desetogodišnji Luka Milošević osvojio je prvo mjesto u konkurenciji desetogošnjaka.

“Jako sam se iznenadio pobjedom. Imao sam teške protivnike, ali trening se isplatio”, kazao je Luka, dodajući da mu se mnogo dopala trka.

U trci je učestvovala i desetogodišnja Ajla Begović, koja je takođe istakla da je izuzetno zadovoljna takmičenjem.

“Prijavila sam se kako bih se mogla družiti i takmičiti. Ovdje mi se sviđa, mnogo je lijepo”, iskrena je Ajla.

Petra Aranđus (10) je još jedna djevojčica koja je prvi dan vikenda provela u druženju i takmičenju. Kako poručuje, zadovoljna je što je istrčala cijelu stazu i stigla do cilja.

Banjević: U Tivtu tri puta više gostiju nego u istom periodu prošle godine

0
Direktorica TO Tivat Danica Banjević

Prema posljednjim statističkim podacima, u Tivtu trenutno boravi više od 1.670 gostiju, kazala je direktorica TO Opštine Tivat Danica Banjević.

“U hotelima je registrovano preko 300 gostiju, a u privatnom smještaju više od 1.370. To je tri puta više gostiju nego u istom periodu prošle godine, a u odnosu na rekordnu 2019. – trenutno bilježimo za 65 procenata bolju popunjenost kapaciteta”, naglasila je Banjević.

Ona je dodala da su najave za predstojeći period i ljetnju turističku sezonu takođe vrlo dobre.

“Imamo potvrđene rezervcije sa tržišta centralne i zapadne Evrope – Njemačke, Velike Britanije, Austrije, Turske, a radimo i na pripremi brojnih aktivnosti koji će doprinijeti boljoj posjećenosti”, zaključila je Banjević.

Najuspješnije žene Zapadnog Balkana u aprilu na konferenciji u Herceg Novom

0
Najuspješnije žene Zapadnog Balkana u aprilu na konferenciji u Herceg Novom
Konferencije Žene od uticaja

Na najvećoj do sada regionalnoj konferenciji žena Zapadnog Balkana koja će se održati u Herceg Novom od 12. do 14. aprila biće razmijenjene poslovne ideje i iskustva, životne priče ali i konkretni načini za unapređenje i oporavak biznisa koji su u potpunom ili djelimičnom vlasništvu žena. Na konferenciju su dolazak najavile investitorke iz Češke koje žele ulaganja usmjere na startapove sa Balkana. Nakon dvije godine pandemije tema od značaja, osim biznisa na konferenciji za žene je i mentalno zdravlje i kako prevazići izazove narušenog balansa u privatnom i poslovnom životu.

Kako je kazala organizatorka konferencije “Žene od uticaja” Sanja Milosavljević želja je da na ovaj način privuku najuspješnije žene regiona da upoznaju Crnu Goru i investiraju u naše kompanije ili pozicioniraju svoje brendove ovdje. Zaista je vrijeme je za preokret, koji će svakako ova konferencija napraviti, makar kada su žene u pitanju, jer po statistikama “žene generalno ulažu manje nego muškarci kada investiraju, ali sigurno je da to rade uspješnije”.

– Žene su svjesnije za donošenje boljih odluka bilo da su poslovne ili političke i vrijeme je da se one istaknu u Crnoj Gori. Upravo zbog toga pozivamo crnogorske preduzimljive žene da nam se pridruže, čuju savjete i konkretne načine kako da dođu do finansiranja biznisa. Bićemo im podrška, jer tu smo zbog njih. Mene su motivisale žene koje vjeruju u ono što ja radim i želim ovu poslovnu mrežu koja pokreće uticaj – kaže Sanja Milosavljević, direktorka Impact Instituta i idejni tvorac konferencije.

Po njenim riječima nalazimo se u vremenu kada nas je pandemija nakon dvije godine usporila i navela da razmišljamo. Ali takođe ne smijemo stati sa ulaganjima u sebe, svoj biznis i projekte u koje vjerujemo, jer izgovori da je “korona kriza”, “kriza u Ukrajini”, “kriza u politici” neće donijeti napredak u našem mikrouniverzumu.

– Ovo je momenat da promijenimo smjer. Tamo kuda smo žurili možda nijesmo stigli, ali smo obazriviji u odabiru narednog puta. One koje smo voljeli možda nijesu tu, ali moramo naprijed. Firme koje smo razvijale možda su bankrotirale, ali napravićemo bolje. Nemate klijente, pronaćićete nove. Kako će izgledati naša poslovna budućnost i šta možemo da uradimo da se prilagodimo novom post-pandemijskom dobu, e to su pitanja na koja ćemo zajedno odgovoriti u aprilu u Crnoj Gori u našem susretu uživo na konferenciji Žene od uticaja – kazala je Milosavljević

Kakav je “taj” preokret? To je skok u nove trendove, nove brendove, aplikacije i inovacije. Preokret su proizvodi koje prilagođavamo klijentima čije nove navike opet učimo. Preokret je da se oslanjamo na žensku intuiciju i rizikujemo. Naglašava da će na konferenciji biti i poznatih master koučeva koji će dati savjete kako prevazići posljedice od pandemije među kojima su Dragan Savić (međunarodni Master Persolog GmbH trener), Vanja Bokun Popović (doktorka psihologije, integralni psihoterapeut i trener facilitatora Futuringa) i Jelena Vuletić, (ACC biznis kouč akreditovan od strane ICF-a, PCM kouč i Points of you trener) koja je i partnerka ove konferencije.

– A zašto jedna drugoj ne bismo bile podrška i oslonac? Pravo je vrijeme da napravimo preokret a kroz ovu poslovnu konferenciju želim da prenesemo jedna drugoj znanja koja u izobilju posjedujemo. Želim da ohrabrimo i podržimo jedna drugu. Da naučimo kako da čuvamo, a u isto vrijeme i osnažujemo sebe. Vjerujte, mnogo smo snažnije nego što mislimo! – rekla je Jelena Vuletić, iskusna bankarka i kouč iz Balance 2 Business kompanije koja širi i razvija svijest o koučing kulturi.

Smatra da će ova konferencija u aprilu pomjeriti granice u ženskom svijetu. Prijave su otvorene putem linka www.zeneoduticaja.com/konferencija ili na info@zeneoduticaja.com.

Slovenija: Rastuće cijene goriva potaknule su potražnju za električnim biciklima

0
Slovenija: Rastuće cijene goriva potaknule su potražnju za električnim biciklima
Elektični bicikl – Slovenija

Potražnja za biciklima naglo je porasla u Sloveniji prošlog tjedna, kada su motorna goriva znatno poskupjela, navodi portal Ceneje.si.

Posebno se povećao interes online kupaca za električne bicikle i skutere.

Ceneje.si usporedio je podatke o kupovnim navikama potrošača u cijeloj regiji srednje i istočne Europe i utvrdio da je, kao iu Sloveniji, prošlog tjedna značajno porasla potražnja za biciklima iu drugim zemljama, uključujući Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Češku. u Rumunjskoj.

Samo prošlog tjedna potražnja za električnim skuterima u Sloveniji porasla je za 60 posto, a za električnim biciklima za 48 posto. Prošlog tjedna 70 posto slovenskih potrošača više nego tjedan dana ranije željelo je kupiti treking bicikl putem interneta.

Brojke su slične i za ostale zemlje srednje i istočne Europe. U Hrvatskoj i Mađarskoj potražnja za električnim biciklima prošlog se tjedna udvostručila, a Češka, Slovačka i Rumunjska porasle su za oko polovicu. Potražnja za električnim skuterima također je rasla, zatim klasičnim biciklima i skuterima.

Prinudna uprava kuca na vrata Budve: Ministarstvo uputilo javni poziv za izbor povjerenika

0
Prinudna uprava kuca na vrata Budve: Ministarstvo uputilo javni poziv za izbor povjerenika
Budva

Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija raspisalo je javni poziv za izbor članova Odbora povjerenika u Budvi, koji na predlog ovog ministarstva, Vlada Crne Gore treba da imenuje na svojoj narednoj sjednici.

– Članom 185 stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi propisano je da u slučaju raspuštanja lokalnog parlamenta, funkciju skupštine do izbora nove vrši Odbor povjerenika kojeg imenuje Vlada. Dana 20.03.2022. godine ističe rok za održavanje sjednice Skupštine optine Budva, u skladu sa Odlukom Vlade objavljenoj u “Službenom listu Crne Gore”, br. 26/22 od 11.03.2022. godine, te ukoliko sjednica SO Budva ne bude održana u tom roku, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija će predložiti Vladi raspuštanje lokalnog parlamenta i imenovanje Odbora povjerenika – navode u saopštenju.

Kako bi postupak predlaganja kandidata od strane ministarstva bio transparentan i dobrovoljan, zasnovan na principima dobrog upravljanja u cilju izbora stručnih, motivisanih i uglednih kandidata za članstvo u Odbor povjerenika, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija raspisuje javni poziv za izbor tri člana Odbora povjerenika iz Budve i dva člana Odbora iz reda zaposlenih u ministarstvima, navodi se u pozivu objavljenom na sajtu ministarstva.

opština budva

Sjednica budvanskog lokalnog parlamenta, zakazana u petak po hitnom postupku na inicijativu odbornika Demokratskog fronta, nije održana jer nije bilo kvoruma.

Kako je ponedjeljak posljednji rok za održavanje sjednice budvanskog parlamenta, Ministarstvo javne uprave krenulo je u proceduru uvođenja prinudne uprave u toj opštini do novih lokalnih izbora.