Šolc od Srbije traži da se svrsta uz EU i podrži sankcije Rusiji

0
Šolc od Srbije traži da se svrsta uz EU i podrži sankcije Rusiji
Šolc i Vucic Foto: Michael Kappeler/dpa

Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) je u petak Kosovu i Srbiji prestavio pozitivan izgled priključenja Evropskoj uniji, ali je glavna poruka ipak poziv Srbiji da se priključi sankcijama protiv Rusije. Svako ko želi da pristupi, “mora da prihvati ceo režim” povezan sa procesom, rekao je.

Šolc je na blic-turneji po Balkanu. U Beograd je doputovao iz POrištine. Tamo je rekao da Zapadnom Balkanu želi da pošalje “novi signal nade i poverenja,” i da su izgledi priključenja EU realne. To zavisi i od kandidata, odnosno ispunjenih kriterijuma.

Što se zamora od proširenja EU tiče – poslednja je pre devet godina pristupila Hrvatska – Šolc je obećao da će raditi na preokretu.

Jedan od ključnih uslova, rekao je Šolc, je usklađivanje spoljne politike kandidata sa diplomatijom EU. U to spada i politika prema Rusiji, kojoj je EU uvela sankcije zbog napada na Ukrajinu.

“Svako ko želi da postane deo EU, mora da prihvati ceo režim povezan sa tim procesom,” rekao je.

Srpske vlasti su do sada odbacile bilo kakvu mogućnost da Rusiji, koju predstavljaju kao tradicionalnog, prijateljskog saveznika, uvedu sankcije.

Čak je Vučić u utorak trebalo da primi šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova, ali posetu su, uskraćivanjem dozvole preleta, sprečili susedi Srbije iz NATO.

Šolc u petak uveče nastavlja balkansku blic-turneju posetom Solunu, gde će učestvovati na konferenciji Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi 13 država regiona.

U subotu putuje u Skoplje i Sofiju. Bugarska u EU već dugo sprečava početak pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom, pozivajući se na spor oko identiteta.

Na Zapadnom Balkanu, Albanija, Crna Gora i Srbija su zvanično dobile status kandidata za članstvo, dok su Kosovo i Bosna i Hercegovina još daleko od toga, a Severna Makedonija je, nakon što je postigla istorijski sporazum sa Grčkom, sada pod blokadom Bugarske.

Kosovski premijer Albin Kurti je, na konferenciji za medije sa Šolcom, najavio da će Priština do kraja godine Briselu formalno podneti zahtev za prijem. “Težimo statusu kandidata za članstvo i nameravamo da apliciramo članstvo do kraja godine”, rekao je Kurti.

EU je Srbiji i njenoj otcepljenoj pokrajini kao uslov za dalje približavanje postavila obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa.

Pregovore Beograda i Prištine o normalizaciji EU je pokrenula pre 11 godina, a od 2013. ih vodi u okviru sporazuma u Briselu 2013. Uprkos dogovorima, malo šta od toga je primenjeno na terenu.

Pokrenuta kampanja #kinostalgija za vraćanje ljudi u kina

0
Pokrenuta kampanja #kinostalgija za vraćanje ljudi u kina
Kino

S ciljem da se publiku nakon pandemije vrati u kina i potakne na uživanje u gledanju filmova, pokrenuta je kampanja #kinostalgija kojom se prikupljaju priče, iskustva i uspomene na trenutke provedene pred velikim platnom.

Kampanja je dio velikog projekta Kino magistrala koji obuhvaća kina duž Jadranske magistrale – Kino Mediteran, Art-kino Croatia u Rijeci, Kinoteku Zlatna vrata u Splitu i Kinematografe Dubrovnik.

Kako je priopćeno, njome se na poseban način želi proslaviti i istaknuti važnost kina, ne samo kao mjesta za gledanje filmova, već i utjecaja koji imaju za zajednicu i njen kulturni život.

Putem obrasca na internetskoj stranici www.kinostalgija.hr svi koji žele mogu zabilježiti svoje uspomene vezane uz filmove, kino dvorane i ljetna kina.

Po riječima Alena Munitića, koordinatora Kino Magistrale, sjećanja igraju iznimno važnu ulogu u životima svih nas, i nerijetko nam služe kao poticaj da neka od njih ponovno proživimo, te prikupljenim svjedočanstvima želimo oživjeti zaboravljene i nostalgične trenutke provedene u kinu.

“Ovom kampanjom želimo naglasiti važnost kino doživljaja kao jedinstvenog i nezamjenjivog događaja, filma kao važne grane kulturne djelatnosti, ali i kina kao kulturne oaze u gradovima i zajednicama”, ustvrdio je.

Na stranici projekta već su objavljene video snimke s dosad snimljenim kinostalgičnim pričama a uz ostale koje će se prikupiti postat će dijelom putujuće izložbe i virtualnog muzeja.

“Kino magistrala”  jedan je od petnaest europskih projekta i jedini iz Hrvatske koji je financijski podržala mreža Europa Cinemas i Kreativna Europa potprogramom MEDIA, a podržali su ga i Hrvatski audiovizualni centar te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Jasne poruke o značaju plave ekonomije, s naglaskom na povezivanje regiona

0
Jasne poruke o značaju plave ekonomije, s naglaskom na povezivanje regiona
Plava ekonomija

Završena je prva Konferencija posvećena plavoj ekonomiji na temu “Inovacije za održivo korišćenje morskih i pomorskih resursa u našim morima”, koju je od 7. do 9. juna u Budvi  organizovala Privredna komora Crne Gore u okviru Plave nedjelje.

Tokom trodnevnog rada, koji je okupio više od 150 predstavnika projektnih partnera iz zemalja od Grčke do Portugalije, predstavnika biznisa i institucija, razgovaralo se o temama kao što su prepoznavanje prilika za dostizanje održivog i inkluzivnog plavog rasta, a razmijenjena su iskustva na temu značaja transfera tehnologija i prava intelektualne svojine za podsticanje plave ekonomije, planovima vezanim za obaveze koje slijede iz pametne specijalizacije, kao i o ulozi obrazovanja u podsticanju plave ekonomije. Bila je ovo prilika da se predstave plavi projekti koje implementiraju crnogorski partneri.

Skup je okončan debatom o prelasku sa izazova i mogućnosti na rješenja ka kreiranju inovativne zajednice.

Privredna komora Crne Gore ostaje posvećena, kako kroz navedene tako i druge plave projekte pitanjima efikasnog i održivog upravljanja morskim resursima.

Ovaj značajan skup realizovan je kroz tri EU projekta u kojima učestvuje Komora kao partner – BLUEfasma, BLUEAIR i SHIPMENTT Plus, koji se finansiraju od strane Interreg Mediteranskog programa, odnosno Interreg ADRION programa.

Turkish Airlines uspostavio redovnu linija Istanbul – Tivat

0

Kompanija Turkish Airlines uspostavila je jutros redovnu liniju Tivat- Istanbul.

Boeing B737-800 Turkish Airlinesa na aerodromu Tivat dočekan je tradicionalnim “vodenim pozdravom” aerodromskih vatrogasnoh vozila.

Putnike aviona među kojima je i vrh memadžmenta Turkish Airlinesa dočekalo je rukovodstvo Aerodroma Crne Gore i turska ambasadorka u Crnoj Gori Songul Ozan.

Visoku delegaciju Turkish Airlinesa pozdravili su i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović.

Avioni Turkish Airlinesa  letjeće na ovoj liniji tri puta sedmično do oktobra mjeseca.

Komunalno preduzeće Tivat očekuje uspješnu poslovnu godinu

0
Komunalno preduzeće Tivat očekuje uspješnu poslovnu godinu
Komunalno Tivat foto Boka News

Komunalno preduzeće Tivat planira da u 2022. ostvari ukupne prihode u iznosu od 2.829.854 eura, što je za 317 hiljada eura ili 20 odsto više nego lani. Očekuje se da ovu poslovnu godinu ta opštinska firma završi sa dobiti od nešto preko 22 hiljade eura.

Prihodi iz budžeta Opštine na ime dotacija za čišćenje grada, održavanje lokalnih puteva, zelenih površina i sličnog, planirani su u iznosu od 638.400 eura što je za 57.000 eura više nego prošle godine. Očekuje se i rast tzv. sopstvenih prihoda koje Komunalno pruža građanima i privredi naplaćujući im razne vrste usluga – prvenstvo odvoz smeća, pa će ti prihodi ove godine iznositi ukupno 2.191.454 eura, što je za oko 160 hiljada eura više nego 2021.

Komunalno očekuje da će ove godine imati ukupne rashode od 2.807.595 eura od čega se skoro 1,75 miliona odnosi na troškove zarada zaposlenih u ovoj opštinskoj firmi kojih ima skoro 150.

Air Montenegro slavi prvi rođendan – za godinu dana broj letova udvostručen

0
Air Montenegro slavi prvi rođendan – za godinu dana broj letova udvostručen
Air Montenegro

Nacionalna avio-kompanija proslavlja godinu od svog prvog komercijalnog leta. Na današnji dan, prošle godine, letom ka Beogradu u nebo se vinuo Air Montenegro.

Neumoran rad, istrajnost i posvećenost svih zaposlenih, kako navode iz kompanije, razlozi su zašto je Air Montenegro, samo nakon godinu postojanja, prvi izbor domaćih i stranih putnika sa preko 10 različitih destinacija.

– Ovo je prilika je da se osvrnemo na sve ono što je postignuto za veoma kratko vrijeme, ali i da prepoznamo nove prilike i izazove. Iako je kompanija osnovana usred pandemije koronavirusa i u jako izazovnom periodu za globalno tržište, upornošću, znanjem i inovativnošću uspjeli smo da se pozicioniramo na evropskoj avio-mapi. Air Montenegro, nakon samo godinu dana broji duplo više destinacija i organizuje veliki broj čarter letova tokom cijele godine, što čini veoma važan segment u promociji i međunarodnoj afirmaciji Crne Gore, ali i neizostavno doprinosi turističkoj sezoni – rekla je vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Dragana Frantov Nikolić.

Kako je navela, svakog dana su na usluzi putnicima, kako bi što efikasnije i udobnije stigli do svog odredišta.

– Drago nam je što to prepoznaju i zbog čega nam iznova ukazuju povjerenje. To je ono što nas motiviše da i dalje budemo na visini zadatka – dodala je Frantov Nikolić

Fokus kompanije prilikom osnivanja bio je na regionalnom tržištu i boljoj povezanošću sa regionom. Otvaranjem linije Tivat – Banja Luka, uz tradicionalno dobru popunjenost na letovima ka Beogradu, taj cilj je ostvaren, a očekivanja opravdana.BN

Air Montenegro – BN

Potvrdu dobre poslovne odluke, kako objašnjavaju iz kompanije, dokazuje činjenica da će ove sezone, zbog velikog interesovanja, avioni Air Montenegra letjeti tri puta sedmično za Banja Luku, umjesto dva, koliko je bilo prošle sezone.

Pored regiona, nacionalni avio-prevoznik povezuje Crnu Goru i sa velikim brojem evropskih metropola. Cirih, Frankfurt, Istanbul, Kopenhagen, Lion, Ljubljana, Nant, Pariz, Prag samo su neke od destinacija do kojih stižu avioni nacionalnog avio-prevoznika. Svakodnevni letovi iz Tivta i uvođenje linije iz Podgorice, ka Istanbulu kao jednom od njavažnijih vazduhoplovnih hub-ova, imaće, bez sumnje, veliki doprinos za dolazak većeg broja turista u Crnu Goru.

– Povećanje broja destinacija i razvoj poslovanja ciljevi su kojima će Air Montenegro biti i u budućnosti posvećen. Tačnost, preciznost, bezbjednost i efikasnost i dalje će ostati vrijednosti kojima će se svi zaposleni rukovoditi – poručila je Frantov Nikolić.

Svoj prvi rođendan kompanija je obilježila i simboličnim poklonom za putnike koji su dobili “mapu grebalicu” sa željom da obiđu što više destinacija uz Air Montenegro.

TO Herceg Novi organizuje svečano otvaranja ljetnje turističke sezone 2022.

0
TO Herceg Novi organizuje svečano otvaranja ljetnje turističke sezone 2022.
Herceg – Novi – foto Boka News

Kao događaj koji će obilježiti početak ovogodišnje ljetnje turističke sezone u Herceg Novom, Turistička Organizacija Herceg Novi  po prvi put organizuje ceremoniju otvaranja ljetnje sezone za brojne zvanice – poslovne partnere, predstavnike medija iz zemlje i regiona, predstavnike turističke privrede grada kao i predstavnike turističkih organizacija Crne Gore, Srbije i BiH.

Svečano otvaranje ljetnje sezone 2022. zakazano za 11. jun, subota, TOHN organizuje u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i Holiday lounge barom. Ceremoniju otvaranja ljetnje sezone obilježiće promocija kampanje za turističku 2022 godinu sa novim sloganom hercegnovi.feel it.

Uz najavu festivala, manifestacija i događaja planiranih do novembra mjeseca, prisutnima će se, u ime domaćina, obratiti gradonačelnik Opštine Herceg Novi, gospodin Stevan Katić, direktor TOHN, Đorđe Stanojlović, direktorica JUK Herceg Fest Gordana Krcunović Porobić i gospođa Milja Matković Vitorović, direktorica Agencije za razvoj Orjena. Kao specijalni gost večeri, zadužen za muzički dio programa biće Željko Vasić, jedan od promotera festivala Skale koji nas očekuje od 25. juna u Herceg Novom.

Svečano otvaranja ljetnje sezone ima za cilj promociju kompletne ponude Herceg Novog kao turističke destinacije. Osjetite Herceg Novi – Herceg Novi.Feel It.

Jedriti se mora: Dukić 15. Marković 67. na Svjetskoj ILCA7 rang listi

0
Jedriti se mora: Dukić 15. Marković 67. na Svjetskoj ILCA7 rang listi
Dukić

Crnogorski reprezantativci u olimijskoj klasi ILCA7 ostvarili su napredak na najnovijoj Svjetskoj rang listi klase, Milivoj Dukić  je sada na 15. mjestu, dok je Ilija Marković na 67. mestu u seniorskoj konkurenciji, a trenutno je deveti jedriličar planete u konkurenciji jedriličara do 21 godine.

Na nedavno završenom Svjetskog prvenstvu u Meksiku, na kome je Crna Gora, zahvaljujući sjajnim rezultatima u proteklom periodu imala dva učesnika, naši reprezentativci su ostvarili veliku uspjeh, jer su Milivoj Dukić i Ilija Marković stigli do finalne, odnosno zlatne grupe. Sjajnu godinu je otvorio Nikola Golubović osvajanjem bronzane medalje na Velikoj nagradi Mornara.

Ilija Marković – foto Duško Miljanić

Nastavio je Ilija Marković, koji je stigao do zlatne medalje na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u konkurenciji za jedriličare do 21 godine, zatim i do zlatne grupe na seniorskom Svjetskom prvenstvu.

U međuvremenu, Nikola Golubović je osvojio bronzanu medalju na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u klasi ILCA 6, dok su Nikola Golubović i Pavle Musić stigli do finalne, odnosno zlate grupe na Evrokupu, takmičenju koje je u rangu šampionata Evrope.

Nikola Golubovic Evropsko Portugal 2020.

Plan takmičenja u nastavku sezone izgleda ovako: Mediteranske igre (od 25. juna do 5. jula, Dukić,  Marković), Evropsko prvenstvo ILCA 6 za mlade u Solunu (29. juna do 6. jula, Nikola Golubović), Svjetsko prvenstvo za mlade u Hagu (od 8.  do 15. jula, Nikola Golubović), Svjetski kup u Marseju (Dukić, Marković), U21 Svjetsko prvenstvo u Vilamuri (od 15. do 28. avgusta, Marković), Evropakup (od 6. do 9. oktobra Tivat), Svjetsko prvenstvo ILCA 6  u Kini (od 10. do 17. oktobra, Golubović), Evropsko prvenstvo u Ieru (od 14. do 21. novembra, Dukić, Marković).

UN: Mediteran postaje sve smrtonosniji za izbjeglice i migrante koji pokušavaju doći do Evrope

0
UN: Mediteran postaje sve smrtonosniji za izbjeglice i migrante koji pokušavaju doći do Evrope
Izbjeglice – ilustracija

Ujedinjene nacije (UN) upozorile su da je, iako je broj izbjeglica i migranata koji su stigli u Evropu prelaskom Mediterana posljednjih godina smanjen u odnosu na 2015, ova ruta za njih postaje sve smrtonosnija, javlja Anadolu Agency (AA).

Glasnogovornica Visokog komesarijata za izbjeglice (UNHCR) Shabia Mantoo podsjetila je da je 2015. godine u Evropu ušao rekordan broj izbjeglica i migranata, oko milion.

Mantoo je navela da je u narednim godinama taj broj opadao. Tako je u 2018. godini u Evropu prešlo ​​141.500 ljudi, 123.700 ljudi u 2019, 95.800 u 2020. i 123.300 u prošloj godini.

“Dok je broj izbjeglica i migranata koji prelaze Mediteran na putu za Evropu manji nego 2015. godine, putovanja postaju sve smrtonosnija”, rekla je Mantoo.

Kako je kazala, iako je smanjen broj prelazaka, povećan je broj smrtnih slučajeva.

Mantoo je navela da je 2018. godine poginulo ili nestalo u vodama Mediterana 2.277 neregularnih migranata, 2019. 1.510, zatim 2020. 1.881 i 3.231 prošle godine.

Istakla je da je najviše smrtnih slučajeva zabilježeno na rutama Eritreje, Somalije, Džibutija, Etiopije, Sudana i Libije.

“Tokom svog putovanja, izbjeglice i migranti nemaju drugog izbora nego da se oslone na krijumčare da pređu pustinju Saharu. I to ih izlaže visokim rizicima od zlostavljanja. Iz Libije i Tunisa mnogi pokušavaju preći more kako bi stigli do Italije i Malte”, naglasila je Mantoo.

Pozvala je međunarodnu zajednicu na poduzimanje dodatnih mjera kako bi se spriječila pogibija neregularnih migranata u vodama Mediterana i kako bi zaštitili izbjeglice i tražioce azila koji putuju u Evropu.

Zemlje na sjeveru Afrike, poput Libije, Tunisa i Maroka, smatraju se izlaznim tačkama za neregularne migrante koji žele ilegalno doći u Evropu preko Mediterana.

Hrvatski zatvorenici prave bolja vina od nekih regija u Francuskoj

0
Hrvatski zatvorenici prave bolja vina od nekih regija u Francuskoj
Vino

Ovi ljudi su najgori hrvatski kriminalci, osuđeni za najgora zlodjela, ubistva, silovanja, a rade jedno od najboljih vina na svijetu. Graševina, rajnski rizling i sivi pinot napravljeni u zatvoru na prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina u Londonu, osvojila su tri bronzane medalje.

I tako je Graševina iz zatvora dobila bolje ocjene nego neka francuska vina iz regije Champagne.

Zapeli u Lepoglavi, ali ne i iza zidina. Pod vedrim nebom, s pogledom na zatvor, njegovi dugogodišnji stanari rade u vinogradu. I stvaraju vina koja su svjetski stručnjaci u Londonu ocijenili najboljima.

U konkurenciji 18 hiljada vina, tri su dobila bronzu. Prave ih zatvorenici, no smiju ih kušati tek kada iziđu iz zatvora. Jer ovdje je strogo pravilo – nula promila.

Nagrađena su zatvorska graševina, rajnski rizling i sivi pinot. Radi ih 30-ak od ukupno 400-tinjak zatvorenika u Lepoglavi, a sve pod budnim okom mentora Stjepana i drugih vinskih stručnjaka.

„Mi ih u svakom tom radnom procesu edukujemo, nadgledamo i kontrolišemo. Oni nažalost ne znaju je li to vino stvarno vrhunsko ili ne jer ga nisu probali. Ali trude se, trude se svi i baš im je zadovoljstvo kad čuju da je vino dobilo nekakvo priznanje“, kazao je Stjepan Biškup, voditelj radionice poljoprivrede u Zatvora u Lepoglavi.

Čak 30 hiljada litara vina stane u vinski podrum u Zatvoru u Lepoglavi. Od 11 sorti grožđa radi se 13 vrsta vina. U vinski podrum ne može bilo koji zatvorenik. Tek ako je prošao dugotrajnu stručnu procjenu, većinom su to oni koji su već ‘odležali’ najveći dio kazne.

„Zatvorenik koji je izdržavao kaznu od 30 godina u zatvorenim uslovima, ovdje je zadnjih dvije godine jedan od najboljih radnika. Stiče radne navike, uskoro izlazi na slobodu, kroz dva, tri mjeseca i znamo da će naći posao. Već ima osiguran i nama je to znak da bolje da damo šansu takvim zatvorenicima, nego da izlaze s dodatnim otporom prema sistemu“, poručio je Dražen Posavec, upravnik Zatvora u Lepoglavi.

Jer u Lepoglavi je naglasak na resocijalizaciji i zapošljavanju zatvorenika. A kao i svaki drugi radnik i oni imaju pravo na bolovanje i godišnji, za svoj rad plaćeni su, a nedavno im je stigla i povišica.

„Tako je. Kako raste osnovica državnim službenicima, tako i raste njihova osnovica. I danas vam je to prosjek 900 pa i više kuna plate“, kaže Posavec.

Pa iako su nagrađena, vina im se prodaju za skromnih 30 do 40 kuna. A zainteresovnih za zatvorski rizling ima.

„To je za masu ljudi vrlo veliki motiv da kupe jer većina ljudi pita dali na etiketi piše da je to napravio Zatvor u Lepoglavi“, kazao je Biškup.

I nisu napravili samo vrhunska vina. Stanovnici najstrože čuvanog hrvatskog zatvora prave i vrhunski med. Na Međunarodnoj izložbi u Zagrebu skoro su postali šampioni – bagrem im je osvojio zlato, a cvjetni med – srebro. Ove godine proizvesće ga dvije tone, a potom baš kao i vino – prodavati.

Mogu postati pčelari

„Unazad 10 godina imamo jednu zaista pozitivnu stranu resocijalizacije, a to je da svake godine školujemo zatvorenike za pčelare, a uz to smo i odškolovali naše pravosudne policajce“, poručuje Posavec.

Pa je nakon 32 godine rada u zatvorskom sistemu, Ratko osim pravosudni policajac postao pčelar i edukator.

„Pomažemo zatvorenicima da i oni usvoje svoja znanja i mislim da to jako dobro utiče na njih. Uvijek ima zainteresovanih i teško je to odraditi, oni to prihvataju jer svako od njih bi htio da se nastavi vani baviti s takvim poslom“, rekao je Ratko Jakopović, pravosudni policajac u Zatvoru u Lepoglavi.

Vinogradari, pčelari, voćari, uzgajivači svinja. Sve se to na ovoj farmi u okolini Zatvora uče zatvorenici kako bi se jednog dana, kada i ako, izađu iz Lepoglave mogli što bolje uklopiti u novi život.