U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica Kovida-19 preminule dvije osobe, dok je registrovano 106 novopozitivnih slučajeva infekcije, na 1.592 obrađena uzorka, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG)..
Oporavilo se još 110 osoba, a trenutno je 667 oboljelih.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/yNvmRvZk7v
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) March 15, 2022
Predstavnici Opštine Herceg Novi posjetili su juče Mjesnu zajednicu Ubli, kako bi obilazeći teren i u direktnom kontaktu sa građanima sagledali aktuelne zahtjeve i potrebe tog dijela hercegnovske opštine.
Sa mještanima su razgovarali potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur, sekretari za komunalne djelatnosti i lokalnu samoupravu, Vasilije Seferović i Željko Bajčeta, direktor preduzeća „Čistoća“, Milovan Benderać, a u ime Agencije za izgradnju i razvoj direktor Aleksandar Kovačević i inženjer Milan Stamenović.
Dogovoreno je da će u narednom periodu biti završeno asfaltiranje dionice lokalnog puta od kuć Vukovića do ulaska u privremeno odlagalište Tisove grede.
Predstavnici lokalne uprave su istakli da jedan od prioriteta rada ostaje uređenje putne infrastrukture u svim dijelovima opštine. S tim u vezi, zaključeno je da će Agencija za izgradnju i razvoj pristupiti izradi premjera i predračuna radova za sanaciju udarnih rupa od sela Žlijebi do Azila, kao i za proširenje puta od Azila do Karaule.
Tokom obilaska dogovorena je i adaptacija dva parohijska doma, kod crkava Svetog Đorđa i Svete Gospođe.
Istaknuto je da je zgradi škole, tačnije područnog odjeljenja Osnovne škole „Milan Vuković“, neophodna sanacija, te da će u narednom periodu biti razmotrena mogućnost njene revitalizacije i stavljanja u funkciju turističke ponude mjesta.
Potpredsjednik Mustur i sekretar Seferović su ovom prilikom posjetili i Azil na Dizdarici, kako bi sagledali trenutno stanje i mogućnosti za poboljšanje uslova u skloništu za napuštene i izgubljene pse.
Predstavnici Turističke organizacije Tivat su u trodnevnoj posjeti gradu ugostili dva konsultanta iz Švajcarske kako bi ih upoznali sa destinacijom i mogućnostima za veslanje u zalivu Boke Kotorske.
U posjeti Tivtu su boravili Peter Uhl, bivši potpresjednik Švajcarske veslačke organizacije i organizator veslačke regate „Rowing Trophy Regatta Schwarzsee“ i Alexander Koch, bivši olimpijski veslač i reprezentativac Švajcarske. Pored obilaska lokacija za veslanje, predstavnici TO Tivat su ih upoznali i sa ponudom za ostale vrste aktivnog odmora, poluostrvom Luštica, kao i ponudom Bokokotorskog zaliva.
„Uhl i Koch su istakli da su izuzetno zadovoljni ponudom Tivta i zaliva i da iako dolaze iz zemlje gdje im ne nedostaje planinskog ugođaja, fascinirani su blizinom planina i mora u Crnoj Gori. Kada je u pitanju veslanje profesionalaca odnosno veslača na vrhunskom nivou, prema njihovim riječima, potrebna su velika infrastrukturna ulaganja, jer ti veslači zahtjevaju posebno opremljene hale za skladištenje čamaca, pontone, bove za mjerenje distanci i izuzetno mirno more“- saopšteno je iz Turističke organizacije Tivta.
Mogućnost razvoja su vidjeli u rekreativnom veslanju kod ciljne grupe mladih ljudi od 30- 35 godina koji bi veslanje kombinovali sa drugim mogućnostima i sadržajima koje Tivat pruža -pješačenje, planinarenje, gastronomija, kultura. Za ovaj vid rekreacije dovoljno je obezbijediti adekvatna plovila koja bi se rentirala turistima i njih treba uvrstiti u ponudu grada. Smatraju da bi uvođenje ovakvih plovila bilo profitabilno za investitora i destinaciju.
„Uhl i Koch su obećali da će da će Tivat promovisati u Švajcarskoj i predložiti svojim prijateljima. Ujedno su ponudili su saradnju u daljoj promociji destinacije kroz predstavljanje ponude na veslačkoj regati u septembru mjesecu koja će okupiti oko 400 veslača sa tržišta Švajcarske i drugih zemalja. Predložena je i promocija u okviru specijalizovanih magazina za ovu vrstu sporta“- zaključuje se u saopštenju TO Tivat.
Projekat sanitarne deponije Duboki do, kapitalni projekat grada, nakon 11 godina od ispunjavanja uslova za početak gradnje još je u postupku dobijanja građevinske dozvole.
Put su deponiji najprije prepriječili žitelji Morinja, tvrdeći da će zagaditi njihova izvorišta, potom sudski procesi, Ministarstvo održivog razvoja i turizma bivše vlade, koje više od četiri godine od pozitivne presude nije dalo zeleno svjetlo, a sada i Agencija za zaštitu životne sredine, koja traži dopunu elaborata zaštite životne sredine.
Milovan Benderać, direktor preduzeća “Čistoća”, ipak ne gubi nadu.
– Sanitarna deponija je potrebna Herceg Novom, čak i kada se izgradi Reciklažni centar u Nikšiću. Vjerujem da će doći do realizacije ovog projekta-poručio je Benderać.
Podsjetićemo da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) 28. septembra 2020. donijelo rješenje kojim odbijaju zahtjev Opštine za izdavanje građevinske dozvole, obrazlažući da je istekla važnost ekološke saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine, te da nije urađena lokalna studija lokacije za sanitarnu deponiju.
Opština je uložila tužbu Upravnom sudu na to rješenje navodeći da je stiglo u trenutku kada se u Agenciji za zaštitu životne sredine nalazio urađeni elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, kojeg je sačinila “Ekoboka projekt”.
U odnosu na prvobitni elaborat iz 2013, u novom je u većem obimu opisan inženjersko-geološki i hidrogeološki sklop, uz sprovedena nova hidrogeološka ispitivanja radi uspostavljanja dobrih parametara o poznavanju tokova podzemnih voda.
-To je bila i osnovna prepreka u dobijanju građevinske dozvole u minulom periodu-navodi se u elaboratu. Ipak, ni to nije bilo dovoljno.
Morinjani smatraju da je, kada je rađen elaborat, trebalo voditi računa o morinjskim izvorima.
Prema riječima Špira Vulovića iz te MZ, voda u Morinju više nije za piće, zbog postojeće deponije na Ublima.
-Bokokotorski zaliv je takav kakav jeste. Sva voda morinjskih izvora, kojih ima 20, između Morinja i Sopota, ne računajući Sopot, koji ima sliv na drugu stranu, završava u moru.
Najbolje znamo mi koji živimo tamo šta to znači. Da ne spominjemo da će se deponija sa kruzera koji su visoki 70 metara vidjeti dok budu prolazili kroz Verige.
To je sramota-smatra Vulović.
Mještani Morinja izričiti su da UNESKO neće dozvoliti izgradnju deponije.
Vasilije Seferović, sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju, objasnio je da je Agencija za zaštitu životne sredine dala rok od 100 dana da se elaborat koriguje.
– Sada imamo 100 dana za korekcije i to ćemo ispoštovati. Riječ je uglavnom o sugestijama koje su se mogle čuti na javnoj raspravi, a koje je agencija uvažila.
Nakon tog procesa, ponovo ćemo predati elaborat i očekujem pozitivan odgovor – kazao je Seferović.
Analiza izbora lokacije za deponiju Duboki do rađena je 2003. Prostorni plan koji je definisao lokaciju urađen je 2008.
Studiju izvodljivosti sa idejnim rješenjem uradio je Institut za građevinarstvo iz Banja Luke, lokalnu studiju lokacije za sanitarnu deponiju uradio je Centar za arhitekturu i urbanizam iz Podgorice.
Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu urađen je 2010. a elaborat procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje sanitarne deponije u organizaciji Agencije za zaštitu životne sredine iz Podgorice.
Glavni projekt je izradio “IGH” iz Rijeke, a reviziju i detaljna geotehnička istraživanja Građevinski institut iz Podgorice.
Dokazati da voda u Morinju nije za piće
Prema riječima inženjera hidrogradnje Olivere Doklestić, iz tima koji je izradio inovirani elaborat, Opština Herceg Novi godišnje proizvede između 20 i 24.000 kubika otpada.
-U zavisnosti od stepena zbijenosti, da li se po metru kvadratnom smješta 0,8 ili 0,6 tona, zavisiće i vrijeme odlaganja na deponiji Duboki do-objasnila je Doklestić.
Ukoliko je zbijenost veća, kako je naglasila, odlaganje će trajati 26 godina, ako je zbijenost manja, odlaganje će biti kraće.
Da voda u Morinju nije za piće, predstavnici te mjesne zajednice moraće da potkrijepe dokazima, odnosno tačnim hemijskim analizama-poručila je Doklestić.
Dodala je da čak ni tada ne možemo biti sigurni da je to zbog deponije.
/Ksenija Matović/
Nastavlja se agresija na Ukrajinu. Na jugu je nastavljena golgota opokoljene luke na Azovskome moru, Mariupolja. Konvoj s humanitarnom pomoći opet nije došao do njih, zbog ruske paljbe. Silovite su borbe vođene i na istoku kod Harkiva.
Sve se to događalo u danu kad su Rusi s Ukrajincima vodili peterosatne pregovore videovezom. Rezultata nema, nastavak je danas.
U međuvremenu, Kremlj prvi put neizravno priznaje ciljeve svoje invazije – “staviti pod nadzor velika naseljena mjesta”, odnosno zauzeti ukrajinske gradove.
09:27
Povećala se doprema vojne opreme Ukrajini iz SAD-a i Europe preko Lavovske oblasti, potvrdio je Petar Vlahov javljajući se u HTV-ove Vijesti u 9 sati iz Lavova.
Vijesti koje dolaze jutros nisu dobre, prije svega za građane Kijeva, pogođene su nove stambene zgrade i to neboderi. Tako je i u Mariupolju, dižu se golemi stupa iz dima iz ta dva velika grada. Tokom noći nije bilo pomaka, napredovanja ruske vojske, odnosno Ukrajinci su uspjeli stabilizirati gotovo sve bojišnice i fronte. To je ono što ruska strana svakako nije očekivala, javio je Vlahov.
U organizaciji aktivista ‘Festivala bespravne gradnje i devastacije prirode Vruja’ u subotu su volonteri čistili područje od Jadranske magistrale do plaže Vruja i sadili autohtoni bilje, a po završetku je upriličen piknik za sve volontere.
Brojni volonteri prirodu su čistili od masovnog otpada, automobilskih guma, plastičnih boca, limenih kutija, ali i ostalog teško razgradivog smeća, a nakon čišćenja je uslijedila sadnja stotinu sadnica autohtonog bilja.
Jedna od organizatorica, novinarka Andrea Topić rekla je kako na taj način žele upozoriti na pretjeranu betonizaciju obale i onečišćenja okoliša.
“Došli su nam volonteri iz cijele Hrvatske. Vruju ćemo danas konačno očistiti od desetljećima nagomilanog smeća, a uz to ćemo zasaditi stotinjak sadnica autohtonog bilja, te se počastiti na prekrasnom pikniku s pogledom na najljepše bespravne građevine na svijetu”, poručila je na početku akcije Topić.
Podsjetila je kako je državno odvjetništvo pokrenulo istragu, u predmetu bespravne gradnje na Vruji, koja ide u dva smjera, no, naglasila je, prema stanju na terenu se vidi kako se ništa nije napravilo.
Aktivisti žele da se sva bespravna gradnja sruši i potom sve vrati u prvobitno stanje. Kažu da neće stati sa svojim akcijama sve dok se to ne dogodi. Topić je najavila da u srpnju na Vruji pripremaju ‘veliki festival, nalik onome od prošle godine’.
Osim domaćeg stanovništva na Vruji je i nekoliko desetaka eko volontera Čisteći medvjedići iz cijele Hrvatske. Iz Slavonije su u kombijima stigli mještani Nove Kapele i Batine, bilo je i Zagrepčana, ali i brojnih drugih ljubitelja planina i prirode iz cijele zemlje. S Čistećim medvjedićima je iz Zagreba stigla i Zora Markotić koja ističe da je to čime se bave volonteri u Čistećim medvjedima – ljubav i način života.
‘To ili voliš ili ne voliš. Većina ljudi nas čudno gleda kao osobe koje vikendom hodaju po Hrvatskoj i čiste smeće za drugima, ali mi smo ljudi koji volimo prirodu. Pokušavamo mijenjati svijet i svijest ljudi na bolje. U prirodi pronalazimo svakakvo smeće doslovno od igle do lokomotive. Nema čega nema i što sve ljudi ne odbacuju’, rekla je Markotić.
Današnja radna akcija i piknik održavaju se pod pokroviteljstvom općine Brela, u suradnji s gradom Omišem i Općinom Zadvarje, što je prvi put da su se jedinice lokalne samouprave koje teritorijalno dijele Vruju ujedinile s namjerom da urede uvalu inače prirodni fenomen na granici makarske i omiške rivijere, dodaju organizatori.
Za piknik je slastice pripremala Lena Šarić pastry chefica koja je godinama stjecala iskustvo u vrhunskim restoranima s Michelinovim zvjezdicama diljem Europe, zatim splitska tvornica čokolade testirane na rock glazbenicima Nadalina i prehrambena industrija Kraš.
Kruzer Norwegian Cruise Linea Norwegian Escape od 165.000 bruto tona nasukao se u ponedjeljak u poslijepodnevnim satima prilikom isplovljavanja iz luke Puerto Plata u Dominikanskoj Republici, javlja Cruise Industry News.
Brod za krstarenja dug 326 metara isplovio je u subotu, 12. ožujka, iz Port Canaverala na sedmodnevno krstarenje Karibima. Puerto Plata bila je prva luka u koju je pristao. Prema prvim informacijama s terena, kruzer se prilikom isplovljavanja nasukao zbog jakog vjetra. Putnici navode da su osjetili “tup udarac”, a brod se nagnuo na lijevu stranu, piše The Maritime Executive.
Prema nekim izvorima, dva tegljača su bezuspješno pokušavala odsukati brod, a odsukavanje će se nastaviti za vrijeme plime. U nasukavanju nitko nije ozlijeđen, a nije zabilježeno oštećenje plovila ni zagađenje.
Norwegian Escape izgrađen je 2015. godine, a ukupno može prevoziti 4.266 putnika i 1.733 člana posade. Prema izvještajima lokalnih medija, na kruzeru se u vrijeme nasukavanja nalazilo 3.233 putnika i 1.618 članova posade. Sljedeća luka u itineraru je St. Thomas, zatim Tortola, te privatni otok NCL-a na Bahamima.
Ahora: Se encuentra encallado el crucero Nowegian Escape en la Bahía de Puerto Plata. En La Puntilla del malecón se encuentran la gobernadora Claritza Rochtte, el alcalde Roquelito García, la directora provincial de Turismo, Stephanie Kfouri, entre otras autoridades. pic.twitter.com/SM2dGfFtWU
— Periódico El Atlántico (@elatlanticoDO) March 14, 2022
Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi više od 4.000 gostiju,saopšteno je iz Turističke organizacije Budva. Kako navode blizu 800 gostiju u hotelima i nešto više od 3.200 gostiju u privatnom smještaju.
Kada je u pitanju struktura gostiju, u svim hotelima zastupljena su slična tržišta – Albanija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Jermenija, Njemačka, Španija i Crna Gora.
Ukupan broj trenutno otvorenih hotela u Budvi je 27 od 139. Kada je u pitanju privatni smještaj, najbrojniji gosti su sa tržišta Rusije, Ukrajine, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Od petka u Velikoj Britaniji više neće biti potrebno ispunjavati Obrazac za lociranje putnika, čime se ukida zadnja preostala mjera u borbi protiv koronavirusa za putovanja, kazao je u ponedjeljak ministar prometa Grant Shapps.
– Sve preostale mjere za putovanja, kao što su Obrazac za lociranje putnika te obavezna testiranja svih pridošlih putnika, od 18. marta u 4 sata ujutro (04,00 GMT) više neće biti potrebne za ulazak u Ujedinjeno Kraljevstvo, objavio je na Twitteru Shapps.
– Ove promjene omogućilo je uvođenje cjepiva, te će zbog toga kretanje tijekom uskršnjih praznika biti slobodnije, dodao je.
Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović kaže da bi početkom ljeta trebalo da krene druga faza istraživanja crnogorskog podmorja i potraga za prirodnim gasom.
On kazao da je na sjednici Vlade Usvojen aneks ugovora, kojim su grčkoj kompaniji Energean data još četiri mjeseca da predstavi novog partnera sa kojim će ući u projekat dodatnog bušenja i istraživanja gasa. Prethodni rok toj kompaniji je bio 15. mart ove godine.
– Imamo veliku šansu da dobijemo svoj prirodni gas – kazao je Perunović u emisiji Mreža.me na TVCG.
On je komentarisao i izjavu lidera PzP-a Nebojše Medojevića da Vlada ima sva potrebna ustavna ovlašćenja i mehanizme da ograniči cijene goriva i osnovnih životnih namirnica i bez usvajanja predloženih zakona u Skupštini.
Perunović kaže da je, politika poreza i akciza jedini način Vlada pomogla građanima u smanjenu cijena.
Perunović navodi da zakon mora ići u skupštinsku proceduru.
– Mi znamo da prostiji način da se izvrše izmjene Zakona o akcizama. Dobrodošao je da predloži i neke druge načine i mi ćemo kao Ministarstvo poslušati dobre savjete – kazao je Perunović.
On je saopštio i da su energetski bilansi u Crnoj Gori više nego uspješni i pored loše hidrološke situacije.
– Imamo TE koja je jako stabilna sa proizvodnjim i imamo stabilnost sistema to je najvažnije za sad – poručio je Perunović.
Smatra i da bi Crna Gora trebalo da bude zemlja koja će se razvijati na energetskim potencijalima.
© BokaNews, 2021
