Kotorski biskup mons. Ivan Štironja svim vjernicima ćestitao je radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova.
“U noći uskrsnoga bdijenja i blagoslova ognja, na Veliku subotu, našim se crkvama ori Vazmeni hvalospjev u čast Uskrslomu, Kristu. Među ostalim, nalazi se i sljedeća misao:
“Uskrsna sveta noć ništi grijehe, pere krivice, i nevinost vraća palima, a radost tužnima. Dokida mržnju, uspostavlja slogu i svladava nasilje”
Grijeh i zloća trajna su prijetnja čovječanstvu. I ovo naše vrijeme, ma koliko ga smatrali civiliziranim, obiluje ratom neshvatljive mržnje, nerazumna nasilja i neprijateljskog razaranja. Ne samo da se ruše domovi određenog broja nedužnih ljudi nego se ruši zajedničko selo i grad, kao i planet koji je „zajednički dom“ svih ljudi, kako naglašava papa Franjo. I ovih su proteklih dana, samo na tlu Europe, milijuni natjerani na bijeg. Stotine tisuća djece ostalo je bez doma, igračaka, školskih torbi i knjiga. Uništeno im je djetinjstvo. Pobijene su stotine i tisuće nedužnih civila, među njima i neke majke, djevojke i djeca. A što se sve događa posljednjih desetaka godina na tlu Azije, gdje su, zbog fundamentalizma, mnogi kršćanski domovi opustošeni?
Dok promatramo križ, sjećamo se da je to prije Kristova dolaska u svijet bila sprava za mučenje, poniženje i smaknuće. Za neke je to i danas znak smrti. No Krist je križ učinio znakom pobjede i spasenja. S križa je Raspeti Spasitelj pozvao na praštanje te križ učinio propovjedaonicom i znakom ljubavi: Oče, oprosti im jer ne znaju što čine. Prihvatio je križ kako bi sve ljude privukao k sebi. Kriste, smiluj nam se, sve nas privuci svom Presvetom Srcu!
Papa Franjo neprestano poziva na mir. Poziva da se nesuglasice i razdori dogovaraju za stolom jer rat je „poraz za sve“. Zato, sa svom očinskom brigom, promatrajući milijune izbjeglica, zgražajući se nad slikama spaljenih gradova i sela u Ukrajini, s bolom u duši poziva cijelo čovječanstvo „da ukine rat prije nego što rat ukine čovječanstvo“.
Krist, uskrsli Pobjednik, mir je ponuđen cijelom čovječanstvu. Kad se prvi put, nakon muke i smrti pojavio živ među svojim učenicima, riječima pozdrava: „Mir vama!“, darovao im je sebe. Preplašeni učenici su doživjeli da Isusova blizina zaista ništi grijehe, pere krivice, nevinost vraća palima, a radost tužnima. Zato svetkujmo ovu svetkovinu Uskrsa u Gospodinu. Svetkujmo Uskrs u miru, u ljubavi, u pomirenju, u praštanju, u zajedništvu… To su najbolji resursi jer nisu prolaznog nego vječnog značenja. Očima vjere pogledajmo Uskrsloga čijom snagom križ postaje pobjeda, mržnja postaje ljubav, beznađe nada, smrt postaje život a prolaznost vječnost.
Draga braćo svećenici, redovnici, redovnice, dragi vjernici! U prigodi uskrsnih čestitki, mislim na sve vas, mislim na sve kršćane i na sve ljude dobre volje, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost. Najiskrenije želim i od Boga molim da se u svijetu dokine mržnja, uspostavi sloga i svlada nasilje. Neka u nama i po nama uskrsne mir i ljubav: u svakom srcu, u svakom domu, u svakom narodu. Neka u cijelom svijetu zavladaju mir i ljubav. Aleluja!
Čestitajući vam Uskrs, tu najveću kršćansku svetkovinu, srdačno vas sve pozdravljam i molim od Gospodina da nam svima podari obilje svoga mira i blagoslova, te uskrsne vjere i nade”.
„Čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem!“- citirajući misao čuvenog pisce Meše Selimovića o slobodi, gradonačlenik Tiuvta Željko Komnenmiovć otvorio je juče komemoratiovni skup koji je povodiom 81.godišnjice potonuća razarača Kraljevske Mornarice Jugoslavije „Zagrenb“ i junačkog stradanja dvojice njegovih oficira Milana Spasića i Sergeja Mašere, održan ispred spomenika to jdvojici narodnih heroja u Velikom gradskom parku Tivta.
Masovnije nego ikad u posljednjjih desetak godina, Tivćani i gosti iz drugih sredina došli su se juče pokloniti sjenima i odati počast dvojici poficora Kraljevske Mornarice Jugoslacije, poručnicima bojnog broda Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri koji su 17.aprila 1941. odbivši da priznaju kapitulaciju Kraljevine Jugoslavije u Aprilskom ratu, i da brod na kome su služili predaju neprijatelju, minirali i digli u vazduh razarač „Zagreb“. Oni su ovaj moderan ratni brod potopili u uvali Brdišta u Tivatskom zalivu, svjesno pritom žrvtvujuli svoje živote i na taj način do posljednjeg trenutka su ostali dosljedni u odbrani oficirske časti i prkosnom stavu prema njemačkom i italijanskom okupatoru čije su jedinice tada već nadirale u Boku Kotorsku. Zbog njihog junačkog i nadasve simboličnog djela, Spasić i Mašera su kasnije, sedamdesetih godina prošlog vijeka, kao jedini oficiri Kraljevske Vojske Jugoslavije kojima je to pošlo za rukom, posmrtno odlikovani orde ima narodnih heroja nove, socijalističke Jugoslavije.
Komemoraciji povodom 81.godišnjice podviga Spasića i Mašere, prisustvovali su predstavnici Opštine Tivat, Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, Bokeljske mornarice diplomatskih predstavništava Srbije i Slovenije, Udruženja boraca i antifašista Tivat i Organizacije boraca NOR.a Tivta, Istorijske sekcije OŠ „Drago Milović“ i brojni građani.
Uz progodan ceremonijal i trubačevo intoniranje „Tišine“- kompozicije kojom se širom svijeta odaje počast palim u vojnim sukobima, vijence na spomenik dvojici heroja položila je delegacija Opštine koju su činili gradonačelnik Komnenović i potpredsjednici Vladimir Arsić i Goran Božović, delegacija Ministarstva odbrane i Mornarice VCG predvođena v.d.komandatnom Mornarice, kapetanom fragate Milanom Jevtovićem, Bokeljske mornarice koja 17.april obilježava kao Dan Podružnice Tivat, boračkih organizacija i Istorijske sekcije.
Milan Spasić i Sergej Mašera
Polaganjem vijenaca na spomenik Spasiću koji je bio rodom iz Beograda i Mašeri koji je rođen u Ljubljani, poštu su svojim sunarodnicima odali i diplomatski predstavnici Srbije i Slovenije: ministar-savetnik u ambasadi Republike Srbije u Crnoj Gori Mićo Rogović, izaslanik odbrane Srbije u Crnoj Gori pukovnik Predrag Stefanović, izaslanik odbrane Republike Slovenije kapetan bojnog broda Boris Geršak i ambasador Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker.
Foto cgnews.me
„Čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Možda bi se u ovim riječima o slobodi pisca Meše Slimovića, mogao pronaći odgovor na pitanje: zašto su se dva mlada oficira Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije, Beograđanin Milan Spasić i Slovenac Sergej Mašera, tog 17. aprila 1941 godine odlučili na herojski čin i dobrovoljno izabrali smrt”- kazao je, obraćajući se prisutnima, gradonačelnik Tivta Željko Komnenović.
Foto cgnews.me
On je podsjetio na istorijske okolnosti podviga dvojice mladih pomorskih oficira, istakavši da je taj akt “i kod samog neprijatelja izazvao divljenje, a kod naroda probudio nadu da će okupator biti pobijeđen.”
“Njihov podvig i odricanje od života bio je bljesak iskre i simbolizovao uzvišenost otpora i borbe naših naroda protiv okupatora koja će organizovano početi samo nekoliko mjeseci kasnije, julskim ustancima 1941. godine. Zato ne čudi što su Spasić i Mašera jedini pripadnici Kraljevske Vojske Jugoslavije koji su zbog djela učinjenog u Kraljevskoj Vojsci, proglašeni narodnim herojima socijalističke Jugoslavije. „Tajna slobode počiva u hrabrosti“, rekao je startogrčki državnik, govornik i vojskovođa Perikle. O slobodi, nekada najdragocjenijoj privilegiji, pisane su stranice istorije, za nju i oko nje vodili su se bezbrojni ratovi, Mnogi su dali živote uvjereni da je umrijeti za slobodu bolje nego živjeti bez nje. Njihov zajednički put u vječnost prava je herojska drama koja je 1941. odjeknula poput groma a koja i danas, 81 godinu kasnije šalje svijetu snažnu poruku o besprijekornom primjeru časti, junaštva, ponosa i ljubavi prema slobodi i otadžbini. Na nama je da tu poruku, njihovo djelo i položene mlade živote nikada ne prepustimo zaboravu”- istakao je Komnenović.
Razarač ZAGREB u Boki
Nakon komemoracije kod spomenika u Velikom gradskom parku, delegacije Opštine Tivat, Mornarice VCG, ambasada Srbije i Slovenije te boračkih organizaciuja, je sa plovila Mornarice VCG, položila i vijenac u more u uvali Brdišta, na mjestu potonuća razarača “Zagreb”.
Predstava „Primadone” (Jugoart iz Beograda) u kojoj igraju Tanja Bošković i Rada Đuričin, otvorila je sinoć 27 Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti ( HAPS).
Ovogodišnja smotra održava se pod sloganom POZOR IŠTE POZORIŠTE .
Uz konstataciju da se slogan može čitati na više načina, urednica programa Milina Kovačević ističe da on prvenstveno upućenje” na pozorište kao umjetnost koja zahtijeva angažovanog gledaoca, koji sa pažnjom gleda, prosuđuje i nadograđuje sve ono što su uslovnosti zadate scenskim jezikom”.
“Drugo moguće čitanje je da HAPS kao festival koji se u Herceg Novom održava tradicionalno u drugoj polovini aprila privlači pažnju na teatar u jednom skoncentrisanom nizu različitih pozorišnih ostvarenja. A treće, bez koje nema sreće, je razumijevanje da pozorište traži stalnost u gradu umjetnosti i festivala. Pozor, samo ono što napravimo sami može da nas predstavi drugima. To je dokazano već mnogo puta kroz četiridecenijski rad Hercegnovskog pozorišta, a i sa novim predstavama koje nas aktuelno predstavljaju na scenama regiona”, navodi Kovačević.
Na HAPSu će do 30 aprila biti prikazano još deset predstava autora iz regiona. “Program je sastavljen da bude raznolik i atraktivan za publiku nakon dvije godine tokom kojih je festival imao svoje prinudno pribježište na radijskim frekvencijama u formi festivala radio drame”, navodi Kovačević.
HAPS je nekoliko godina unazad bio ustalio tematske selekcije uz želju da bude više od zbira atraktivnih predstava.
“Festival i treba da pruži novi kvalitet, većina značajnih festivala se trudi da, geografski različito određeni, predstave pozorišnu produkciju koja je relevantna u datoj godini, pa pružaju svojoj publici praćenje tendencija u pozorišnoj umjetnosti. Procjenjujući naše mogućnosti ponudili smo već 2018/19. različite koncepte koji su bili dobro primljeni u stručnoj javnosti. Pozorište i muzika kao tema stvara mogućnost da, kroz mnogo različitih formi u kojima se prožimaju ove umjetnosti, pruži publici mogućnost da vidi i moderno i klasično pozorište, spektakle i male forme. Kontekst koji tematizujući festival formiramo takođe zahtijeva angažovanog gledaoca koji tada prati program kroz tu određenu prizmu. Definiše svoje afinitete drugačije od onog što (mu) definišu drugi mediji. Nadam se da će nam već naredna godina biti naklonjena u tom poduhvatu u okviru kog bi HAPS mogao postati internacionalni festival – ima dosta potencijala za to, a konekcije koje smo pravili do sada traju čekaju da se sklope kockice”, optimistična je Kovačević.
Svoje mjesto na program HAPSa uvijek ima i aktuelna produkcija Hercegnovskog pozorišta HPa . Ove godine to je mjuzikl San o Boki. “Ponosni smo na ovaj projekat kao da je naš jer je novski, zato što u njemu učestvuju naši glumci i saradnici, jer je prosto odličan”, kaže Kovačević i najavlju de već tokom ovog HAPSa prave produkcioni plan za predstavu koju će raditi tokom ljeta.
Uz konstataciju da je HAPS revijalni festival, usmjeren više na razvoj publike nego na evaluiranje pozorišnog stvaralaštva, Kovačević ističe da se trude da bude programa za sve. “Programe za djecu biramo u saradnji sa obrazovnim instutucijama i sa pozorištima i festivalima koji se bave stvaralaštvom za djecu i mlade. Suvišno je ponavljati da su djeca važna publika, a i pozorište je važno za njihovo odrastanje – tada se stvaraju sve klice koje će se razvijati u buduća interesovanja”.
Organizatori i autori se nadaju dobrim reakcijama i salvama aplauza u hercegnovskoj Dvorani Park.
Zelenski u Bundestagu – Foto: Michael Kappeler/dpa
Kijev (dpa)– Njemačko-ukrajinski su odavno nategnuti, a ove nedelje ih dodatno napela odluka Kijeva da u posetu ne primi predsednika Frank-Valtera Štajnmajera (Walter Steinmeier). Sada izgleda da ukrajinske vlasti žele da spuste loptu.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba (Dmytro) je u četvrtak agenciji Interfaks rekao da njegova zemlja ne želi da zaoštrava odnose sa Nemačkom iako se ne slaže sa svim aspektima nemačke politike i da očekuje promenu.
“Tu, novu politiku očekujemo od nove nemačke vlade”, rekao je Kuleba.
Štajnmajer je u utorak planirao da sa predsednikom Poljske i premijerima Letonije, Litvanije i Estonije poseti Kijev, ali je odustao jer, kako je sam izjavio, nije bio poželjan.
Predstavnici ukrajinskih vlasti, naime, žele da prime kancelara Olafa Šolca (Scholz) ili nekog drugog ko može da odlučuje o isporuci nemačkog naoružanja koje Kijev želi za odbranu od Rusije.
To je u Berlinu primljeno kao prvorazredna diplomatska uvreda i izazvalo je žestoke reakcije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je kasnije izjavio da njegov kabinet nije dobio zvaničan zahtev za Štajnmajerovu posetu.
Kuleba je sada sve pripisao problemima pri organizaciji posete većeg broja stranih lidera.
“Poštujemo Nemačku kao državu, kao partnera, i nama je jasno da je šef države, predsednik Nemačke, jedan od simbola te države”, rekao je, uz primedbu da Kijev poštuje instituciju nemačkog predsednika.
Odnose Nemačke i Ukrajine odavno je opteretila izgradnja nemačko-ruskog gasovoda Severni tok 2. Sporni gasovod, koji su Ukrajina i zapadni saveznici videli kao polugu pritiska u korist Moskve, završen je kratko pre ruskog napada i odmah stavljen na led.
Od napada krajem februara, Ukrajina Nemačku pritiska da joj dostavi svoje teško naoružanje, tenkove, artiljeriju i sisteme protivavionske odbrane, uz prilično oštre kritike na račun Šolcove neodlučnosti.
Kijev od Šolca zahteva i da prestane sa blokad oštrijih sankcija protiv Moskve, uključujući i embargo na uvoz ruskih energenata.
“Ne postoji opasnost da će Titanic potonuti. Brod je nepotopiv, a putnici neće doživjeti ništa osim manjih neugodnosti“, neslavne su riječi potpredsjednika White Star Line-a, Phillipa Franklina, upućene rodbinama putnika 15. travnja 1912., uslijed obavijesti da je brod udario o ledenjak.
Na oko 370 nautičkih milja jugoistočno od obale Newfoundlanda i dubini od oko 4 000 metara, danas leži hrđava olupina RMS Titanica, razdvojene krme i pramca.
Zakašnjelo opažanje sante leda, neuspješan zaokret, nedostatak čamaca za spašavanje i posljedični gubitak preko 1 500 života (oko 70% putnika i posade) ovjekovječen je u povijesti, postavši inspiracijom dokumentarnih filmova, televizijskih drama i hollywoodskih blockbustera, piše BBC.
Ono što uistinu daje najzanimljiviju sliku posljednjih trenutaka Titanica poruke su koje su poslane s njega. One prikazuju uznemirujuću sliku o tome kako su se radost i uzbuđenje pretvorili u užas i paniku u samo nekoliko sati. Prvo putovanje broda bilo je samo po sebi veliki događaj i izazvalo je popriličnu buku u medijima. Svi su bili uzbuđeni, puni nade i očarani Titanicovim sjajem. Prve poruke poslane s broda svjedoče o blaženoj atmosferi, piše History of Yesterday.
“Hey, Boy. Večeras sam s tobom u duhu, a srcem sam uvijek s tobom. Šaljem ti puno ljubavi, Tvoja Djevojka“, piše u poruci poslanoj u New York, odredište Titanica.
“Nema bolesti. Sve je dobro. Obavijesti sve zainteresirane za poker”, pisalo je u drugoj poruci, poslanoj u Los Angeles.
Bežični operateri koji su slali poruke također su bili raspoloženi i šalili su se s bežičnim operaterima drugih brodova, nazivajući jedni druge starcima.
No, atmosfera je nakon nekog vremena postala ozbiljnija. Nakon što je šest puta upozoren na sante leda, a nije usporio, Titanic se sudario s ledenjakom 15. travnja 1912. u 23:40. Sudar se dogodio samo 37 sekundi nakon što je promatrač Frederick Fleet uočio santu leda i povikao: “Ledenjak! Odmah ispred!”
U početku nije bilo velike uznemirenosti na brodu i brojni su putnici bili raspoloženi za šalu, ali kada je postalo jasno da će brod potonuti, poruke su postale ozbiljne, čak i mahnite.
“Dođite odmah. Udarili smo ledenjak. To je CQD, starče”, glasila je poruka Titanica Carpathiji, najbližem brodu.
“Prebacujemo putnike u male čamce. Žene i djeca su u čamcima. Ne možemo još dugo izdržati. Gubimo snagu”, poslano je kad je situacija postala kaotičnija.
“Dođite brzo. Strojarnica je gotovo poplavljena”, bio je posljednji poziv u pomoć upućen s Titanica, samo nekoliko trenutaka prije nego što je potonuo.
Poznato je kako je orkestar svirao dva sata dok se brod potapao. Posljednje riječi kapetana broda, Edwarda Smitha, bile su: „Pa dečki, izvršili ste svoju dužnost i izvršili ste je dobro. Ne tražim ništa više od vas. Oslobađam vas. Znate pravilo mora. Sada je svaki čovjek za sebe, Bog vas blagoslovio.” Kapetan je potonuo s Titanicom.
Nažalost, stotine života moglo je biti spašeno da SS Californian, koji je bio toliko blizu Titanica da su mogli vidjeti signalne rakete i svjetla, nije ignorirao njegove pozive u pomoć. Kapetan Californije, Stanley Lord, ušao je u povijest kao sramotan kapetan. S druge strane, kapetan Carpathije koja je eventualno pristigla u pomoć, Arthur Rostron, hvaljen je kao heroj i u Engleskoj i u Sjedinjenim Državama.
Osim u literaturi i na ekranima, Titanic je ovjekovječen i u povijesti brodarstva. Prvo putovanje broda koje se završilo tragedijom, tada je dovelo do velikog preispitivanja brodskog dizajna i značajki. Kao rezultat toga, brodovi se danas grade bolji i sigurniji nego ikad prije. Svjetska trgovačka flota utrostručila se i trenutno sadrži preko 100.000 plovila, a gubici brodarstva značajno su se smanjili.
Mnoge strukturne promjene, koje su i danas s nama, napravljene su kao odgovor na potonuće Titanica. Brod je potonuo u roku od tri sata zbog visine svojih uspravnih pregrada, smještenih unutar trupa kako bi spriječili proboje na ostatak broda. Nakon udara u santu leda, 5 od 16 Titanicovih odjeljaka probijeno je, uzrokujući time potonuće pramca, što je onda potisnulo vodu u preostale odjeljke.
Upravo zbog toga, Titanicovi graditelji Harland i Wolff proširili su visinu pregrada sestrinskih brodova, HMHS Britannic i RMS Olympic. Napravljeni su tako da budu otporni na vatru, a ugrađen je i drugi unutarnji trup kako bi bili otporniji na udarce. Brodske pregrade također su izgrađene vodonepropusne sa svih strana.
Za razliku od današnjih čvršćih brodova, koji se izrađuju zavarivanjem montažnih dijelova, brodski trupovi poput Titanica konstruirani su od ojačanih čeličnih ploča koje su poput ljepila držale milijuni zakovica. Ojačani čelik korišten za trup Titanica možda je bio najnapredniji u svojoj dobi, ali metalurška i mehanička ispitivanja pokazala su da je bio lomljiv na niskim temperaturama, a počelo se sumnjati u kvalitetu zakovica. Moderni načini obrade čelika čine ga otpornijim na udare i oko 10 puta manje krutim, jer sadrže više razine mangana i niže razine sumpora, kisika i fosfora.
Ali, kako uopće osigurati da se brodovi ne sudare u sante leda? Godinu dana nakon Titanicove katastrofe, uspostavljena je International Ice Patrol (IIP) za nadgledanje Atlantskog oceana oko Newfoundlanda, u području zvanom Iceberg Alley, koja danas operira pomoću zračnih patrola i radara. No, vjerojatno najvažnija navigacijska inovacija je Global Positioning System, ili GPS. Tehnologija satelitskog pozicioniranja pruža najbržu i najtočniju metodu za navigaciju i određivanje lokacije te ne ovisi o vremenskim prilikama, za razliku od starih izračuna temeljenih na sekstantnim mjerenjima planeta i zvijezda.
Jednako važna, ako ne i važnija, bila su poboljšanja u komunikaciji. Titanic je nosio radio opremu s dometom od 200 milja, ali je snaga njegovog odašiljača ugušila signale koje su slali i primali brodovi u neposrednoj blizini. Danas vrlo visokofrekventni radio omogućuje brodovima komunikaciju s lučkim upravama i drugim brodovima u blizini, kao i emitiranje sigurnosnih informacija i poziva u pomoć.
Najstrašnije sjećanje na Titanicovu propast bio je nedostatak čamaca za spašavanje. Propisi Board of Trade zahtijevali su da britanski brodovi od preko 10.000 tona nose 16 čamaca za spašavanje s kapacitetom za 50% putnika i posade, a Titanic je imao čamaca za spašavanje 52% ljudi. Ova greška se nikada nije ponovila. Obavezno je osiguravanje čamaca za spašavanje za svih osoba na brodu, a potrebno je provoditi redovite vježbe i preglede čamaca za spašavanje te se svim putnicima mora objasniti postupak evakuacije.
U moderno vrijeme, računalno modeliranje i analiza zamijenili su nekadašnje dugotrajne i mukotrpne proračune korištene za projektiranje brodova. No, sve promjene dizajna, sigurnosti i regulacije na svijetu beskorisne su kada se dogodi ljudska pogreška. Prema dostupnim informacijama, ljudska pogreška zaslužna je za oko 80 do 90 posto pomorskih nesreća.
Prema službenim transkriptima istrage američkog Senata o Titanicu, 1 517 života izgubljeno je u sudaru koji se apsolutno mogao izbjeći. Dobra vijest je ta što je ova katastrofa revolucionirala sigurnost u pomorstvu, a loša je da je pred nama još dug put. Od ove povijesne nesreće koja se dogodila prije točno 110 godina, došlo je do brojnih sofisticiranijih inovacija i sigurnosnih značajki, ali jedno je sigurno: nitko se ne usuđuje ponoviti Franklinovo bezumno hvalisanje.
Hrvatska ima jedan od najbolje uređenih sustava u Evropi u sakupljanju i odlaganju otpadnih guma. Godišnje se više od 90 posto sakupljenih guma materijalno oporabljuje, čime se ostvaruje propisani nacionalni cilj, ističe Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Taj se nacionalni godišnji cilj čak i premašuje s obzirom da iznosi najmanje 80 posto od mase odvojeno sakupljenih guma godišnje.
Sirovine dobivene različitim postupcima recikliranja pokazale su izvrsna svojstva i omogućile korištenje za različite namjene.
Materijalnom oporabom otpadnih guma dobivaju se granulat, tekstil, čelik i gumeni čips. Finalni proizvodi za čiju se proizvodnju koriste reciklirane gume razne su zaštitne gumene podloge za dječja igrališta, staze, šetnice, atletske staze.
Gumeni granulat koristi se u bitumenskim smjesama za asfalt te kao ispuna umjetnim travama na nogometnim terenima, u proizvodnji podnih obloga, kotača za kontejnere i kanti za smeće.
Sinergija znanosti i gospodarstva za čišći okoliš
Čelik dobiven iz guma sirovina je u čeličanama, a tekstil se šalje na energetsku oporabu u cementare. Otpadne gume također su izvrstan izvor energije te se iz njih može dobiti gorivo odličnih svojstava.
No, ide se i korak dalje, u suradnji znanosti i gospodarstva, cilj je da reciklirane gumene podne podloge omoguće čišći okoliš.
Varaždinski Geotehnički fakultet i Gumiimpex – GRP, jedina hrvatska tvrtka koja gume oporabljuje u materijalne svrhe, provode znanstveno-istraživački projekt “Reciklirana guma i solarna fotokataliza: Ekološka inovacija za pasivnu zaštitu zraka i zdravlja“.
Riječ je o projektu financiranom iz EU-a, a cilj mu je formirati proizvod koji će pomoću prirodnih procesa – sunčeve energije i fotokatalizatora, pročišćavati zrak od organskih onečišćenja u urbanim sredinama.
Profesorica na Geotehničkom fakultetu Aleksandra Anić Vučinić ističe kako će primjena takvih podloga u budućnosti omogućiti čišći okoliš svima koji se po njima kreću.
Iako se kružno gospodarstvo kao pojam pojavilo tek 2015., Anić Vučinić kaže kako je potreba za iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada počela puno ranije.
Tri odlagališta guma u Hrvatskoj
Tri su odlagališta otpadnih guma u Hrvatskoj. Uz tvrtku Gumiimpex – GRP koja gume oporabljuje u materijalne svrhe, energetskom oporabom guma bave se cementare Holcim Hrvatska iz Koromačnog i Nexe iz Našica.
Gumiimpex – GRP u svom proizvodnom asortimanu izrađuje čak 120 raznih finalnih proizvoda, ističe vlasnik Damir Kirić.
Kaže da su s reciklažom otpadnih guma počeli 2005., a u početku se radilo samo o proizvodnji granulata koji je služio kao repromaterijal. Tijekom godina investirali su u postrojenja za preradu granulata i od njih proizvodnju finalnih proizvoda.
Lani su oporabili oko 25.000 tona otpadnih guma te je više od 90 posto njih materijalno oporabljeno.
Ističe kako se kompletan transport materijala odvija bez emitiranja ikakvih štetnih emisija u okoliš, a emisije su dodatno smanjili izgradnjom dviju solarnih elektrana u pogonu.
Najavio je ulaganja u proširenje kapaciteta proizvodnje granulata za 30 posto te ulaganja u liniju za devulkanizaciju. Ukupna vrijednost projekta je 41,7 milijuna kuna.
Čak 96 posto guma obrađeno materijalnom oporabom, a samo četiri posto energetskom
U Hrvatskoj je sustav gospodarenja otpadnim gumama uspostavljen 2006., a organizira ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Zvonimir Majić iz Fonda pojašnjava da gospodarenje otpadnim gumama obuhvaća skup mjera, koje uključuju njihovo odvojeno sakupljanje i oporabu radi korištenja u materijalne ili energetske svrhe.
Proizvođač koji neovisno o načinu prodaje proizvodi i/ili uvozi i stavlja gume na tržište plaća Fondu naknadu za gospodarenje otpadom za gume kao samostalni proizvod ili kao sastavni dio proizvoda.
Naknada se plaća kako bi se pokrili troškovi sakupljanja i obrade. Sakupljanje guma obavlja 12 sakupljača, koji s Fondom imaju sklopljen ugovor i kojima se za gume predane na oporabu plaćaju naknade.
Za preuzete količine sakupljači dobivaju 350 kuna po toni, za privremeno skladištenje, razvrstavanje i utovar 70 kuna po toni, za prijevoz od mjesta sakupljača do mjesta oporabe naknada iznosi kunu po toni i prijeđenom kilometru.
Sakupljači gume predaju izravno oporabiteljima, kojima se isplaćuje naknada. Ako je riječ o recikliranju, obrađivač ima pravo na naknadu od 600 kuna po toni, a ako se sirovina koristi za energetske svrhe, tada iznosi 100 kuna po toni.
U 2020. na hrvatsko je tržište stavljeno ukupno 28.480 tona guma. Sakupljeno je čak 88 posto (25.066 tona) guma, od čega je 83 posto obrađeno. Najviše, 96 posto, obrađeno je materijalnom oporabom, a samo četiri posto energetskom.
“Najveća je vrijednost gospodarenja otpadnim gumama ispunjavanje svih načela kružnog gospodarstva, čime se potiče gospodarska aktivnost i štiti okoliš jer je cilj da gume ne budu deponirane na odlagalištima niti bačene u prirodi”, ističe Majić.
Vlada Crne Gore usvojila je na poslednjoj sjednici Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2022. godinu kojim je opredijeljeno 400.000 EUR kroz četiri mjere podrške.
Kako je saopšteno, cilj usvojenog Programa je obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz poboljšanje aktivnosti marketinga kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih tržišta, a u pravcu generisanja većih prihoda u turizmu, produženja turističke sezone, povećanja stepena zauzetosti smještajnih kapaciteta, potrošnje i zaposlenosti.
Program podrške obuhvata četiri mjere, a prva se odnosi na organizovanje manifestacija, odnosno festivala. Za ovu mjeru je opredijeljeno 140.000 EUR.
Druga mjera podrazumijeva unapređenje kvaliteta usluga i ponuda u kampovima, za šta je predviđeno 50.000 EUR.
Unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u ruralnom turizmu biće podržano sa 60.000 EUR. Cilj ove mjere je prepoznavanje novog brenda i pozicioniranje Crne Gore kao nove destinacije ruralnog turizma.
Plaža -turizam
Četvrta mjera je razvoj inovativnih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju ponudu u ruralnom, kulturnom zdravstvenom, sportskom i drugim vidovima turizma. Za ovu mjeru predviđeno je 150.000 EUR.
Kako je saopšteno, sredstva za podsticajne mjere dodjeljuju se putem javnih poziva koje će uskoro raspisati Ministarstvo ekonomskog razvoja. Javni pozivi će sadržati sve informacije koje se odnose na načine prijave, potencijalne korisnike sredstava, ali i uslove pod kojima će svaka od mjera biti realizovana.
Događaj „Dan plave karijere“ koji je organizovan 13. aprila2022. godine na platou Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, članovi radnog tima prepoznali su kao priliku za dalje promovisanje aktivnosti koje se realizuju posredstvom projekta NAUTICA CBC”Jačanje, inovacije i promocija ponude nautičkog turizma i kulturnog nasljeđa kroz prekograničnu saradnju“.
Osnovni cilj projekta je ojačati, diverzifikovati i integrisati prekograničnu turističku ponudu unutar Programa kroz razvoj novog turističkog proizvoda i usvajanje novih znanja i sektorskih vještina.
U sklopu projekta razvija se inovativna mobilna aplikacija za nautičare i turiste bez automobila.
Jedna od najvažnijih aktivnosti je poboljšanje turističke infrastrukture za nautički turizam i turizam bez automobila u Kotoru (CG) i Starom Gradu (HR), kupovinom opreme, kao i razvoj i promocija tradicionalne gastronomije na prekograničnom području putem digitalne interaktivne kuharice „Okus tradicije“, koja će biti dio zajedničke mobilne aplikacije za nautičke turiste „NAUTICA CBC“.
Novi računar sa arhivskom kinematografskom građom postavljen je juče u prostorijama Gradske biblioteke Tivat, u okviru projekta „Kinoteka u svakom gradu“.
Projekat je realizovan u saradnji Opštine Tivat, JU Crnogorska kinoteka i JU Gradska biblioteka Tivat, a zahvaljujući kome će građanima Tivta biti omogućen pristup materijalima nacionalnog filmskog arhiva Crne Gore.
Korisnicima će biti omogućeno da pristupe filmskim materijalima od istorijskog, umjetničkog, kulturnog, obrazovnog i naučnog značaja, tačnije imaće mogućnost neograničenog pregledavanja arhiva, dok će za dalje korišćenje biti neophodna saglasnost Kinoteke, zbog regulisanja autorsko-producentskih prava. Takođe, po zahtjevu korisnika biće moguć pregled i prikazivanje arhiviranih filmskih materijala u edukativne svrhe u prostorijama ustanova kulture.
“Sada će građanima Tivta biti omogućeno da u prostorijama biblioteke, pogledaju i bogatu arhivsku filmsku građu koja je vezana za ovaj grad, da vide kadrove iz prošlosti grada i ljude koji su obilježili određeni period u gradu.“- istakao je tim povodom juče predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.
On je izrazio uvjerenje da će Gradska biblioteka urediti poseban prostor u kojem će biti omogućeno kvalitetnije prikazivanje filmskih zapisa iz prošlosti, te da će Opština pomoći da taj projekat zaživi.
Direktorica Gradske biblioteke Vesna Barbić istakla je da je riječ o veoma značajnom projektu koji će upotpuniti ponudu ove institucije i doprinijeti da se građani više zainteresuju za prostor biblioteke, koja ima jako bogat bibliotečki knjiški fond.
Direktor Crnogorske kinoteke Goran Bjelanović kazao je da je realizacijom ovog projekta, Tivat dobio Crnogorsku kinoteku u svom gradu.
“Cilj nam je da Crnogorska kinoteka zaista postane crnogorska. Sve dok je ona samo u Podgorici, osuđena na jedan prostor, ona pripada samo privilegovanima. Ovo je put da ona dođe u svaki grad” – istakao je Bjelanović.
On je pojasnio da će građanima biti dostupni dugometražni i kratkometražni igrani filmovi, ali i višedecenijsko sjećanje na sve crnogorske gradove, dodajući da je riječ o “tragu u vremenu”.
Direktorica Centra za kulturu Tivat Dijana Sindik kazala je juče da je i ta institucija sa Crnogorskom kinotekom dogovorila saradnju, te da će prvi projekat biti prikazivanje dokumentaraca čuvenog autora, Tivćanina Krsta Škanate.
