Počinje izgradnja kuća za pet raseljenih porodica iz Herceg Novog

0
Počinje izgradnja kuća za pet raseljenih porodica iz Herceg Novog
H. Novi – lokacija za izgradnju

U okviru potprojekta „MN8“ Regionalnog stambenog programa danas je u Herceg Novom označen početak izgradnje kuća za pet raseljenih porodica koje su svoj dom našle u ovom gradu. Tim povodom, u Opštini je upriličen sastanak sa  učesnicima u projektu i porodicama koje će na ovaj način trajno riješiti svoje stambeno pitanje.

Po završetku sastanka, korisnici su zajedno sa koordinatorima projekta, predstavnicima izvođača, nadzora i projektantskog tima obišli lokacije na Gomili, Podima, u Sutorini, Trebesinu i Kamenarima.

„Ovo je drugi dio projekta i on se odnosi na izgradnju individualnih objekata za izbjegla i raseljena lica koja imaju sopstvene placeve. Herceg Novi je aplicirao i bilo je dvadesetak zahtjeva porodica, među kojima je kandidaciona komisija odabrala deset. Danas imamo početak radova na izgradnji pet stambenih objekata, a intenzivno se radi na prikupljanju projektne dokumentacije i ispunjavanju svih preduslova kako bi još pet bilo pripremljeno za naredni tender“, rekla je potpredsjednica Opštine Herceg Novi, Vesna Samardžić.

Kako je objasnila, osnovni kriterijumi u odabiru korisnika bili su teška materijalna situacija i posjedovanje placa na kojem nije podignut nikakav objekat.

„Na ovaj način ćemo pomoći značajnom broju naših sugrađana. To jesu izbjegla i raseljena lica, ali oni su danas naši sugrađani koji dugo žive u Herceg Novom, a zaista ima dosta onih koji su u veoma teškoj situaciji. Zadovoljstvo je da Opština može da pruži doprinos u obezbijeđivanju uslova za njihov dostojan život u našem gradu“, poručila je Samardžić.

H. Novi sastanak

Podsjetila je da je Regionalni stambeni program do sada značajno pomogao rješavanje stambenih pitanja raseljenih lica u Herceg Novom, kroz omogućavanje kupovine stanova, a u narednom periodu se očekuje završetak tenderske procedure za zbrinjavanje još osam porodica.

„Za nas danas zvanično počinju radovi jer će zajedno sa izvođačem, nadzorom i timom koji je radio projektovanje objekata biti obilježene, odnosno iskolčene, lokacije za početak izgradnje“, kazala je koordinatorka projekta u ime Ministarstva finansija i socijalnog staranja, Budimirka Đukanović.

Ona je objasnila da potprojekat „MNE8“ predviđa izgradnju ukupno 51 kuće za raseljena i interno raseljena lica u Crnoj Gori. Završen je prvi tender u okviru kojeg će biti izgrađene kuće za 31 porodicu, koje su do sada obezbijedile urbanističko-tehničke uslove i projektnu dokumentaciju. Izvođač radova je „Eurozox“ iz Danilovgrada, a nadzor će vršiti „Civil engineer“ iz Podgorice.

„Zaista nas raduje činjenica da danas u Herceg Novom počinjemo sa izgradnjom pet objekata kroz prvu fazu. Zaista želim da naglasim dobru saradnju sa lokalnom zajednicom i Opštinom Herceg Novi, sa svim kolegama sa kojima smo radili. Na našu zajedničku radost, porodice će konačno dobiti krov nad glavom i ovo predstavlja jedno od trajnih rješenja za rješavanje stambenog pitanja raseljenih lica, jer su objekti od tvrde gradnje i biće u vlasništvu korisnika“, istakla je Đukanović.

Vrijednost investicije za sve opštine je oko milion eura, a angažovanje stručnog nadzora oko 40 hiljada, informisala je Bojana Mitrić iz Uprave javnih radova, kao implementacione jedinice za Regionalni stambeni program. Sva ugovorena sredstva finansiraju se isključivo iz donacija, a doprinos države u ovom programu je obezbijeđenje lokacija i infrastrukturnih priključaka za objekte.

„Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je objedinilo zahtjeve korisnika po opštinama i predalo nadležnim institucijama kako bi se ostvarili uslovi za početak izgradnje. U Nikšiću su radovi u pripremnoj fazi, u Danilovgradu su na dvije lokacije kuće već ozidane do nivoa krovne konstrukcije, a danas krećemo sa Herceg Novim i prijavljeni su radovi na još dva objekta u Tivtu. Nastojali smo da tokom zime obezbijedimo početak radova u južnom i centralnom regionu, a s proljeća će sjeverne opštine“, rekla je Mitrić.

Među korisnicima koji su prisustvovali sastanku u Opštini bio je i Branko Slavić, koji Herceg Novi danas zove svojim domom.

„U aprilu će biti 30 godina kako sam otišao od kuće, promijenio sam 33 mjesta na kojima sam boravio, a u Herceg Novom samo od 1992. godine. Neizmjerno sam zahvalan što ću biti u mogućnosti da konačno dobijem kuću“, kazao je Slavić.

U sastanku i obilasku terena učestvovali su, pored predstavnika Ministarstva i Uprave, zaposleni u Sekretarijatu za lokalnu samoupravu Opštine Herceg Novi, predstavnici Agencije za projektovanje i planiranje, te izvođača i stručnog nadzora, kompanija „Eurozox“ i „Civil engineer“.

Aktivnosti u okviru Regionalnog stambenog programa sprovodi Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, u saradnji sa Upravom javnih radova i Opštinom Herceg Novi, a uz podršku Razvojne banke Savjeta Evrope. Glavni donator je Evropska Unija, a značajne novčane kontribucije osigurale su: Vlada Sjedinjenih Američkih Država, kao i Vlade Italije, Njemačke, Norveške, Švajcarske, Danske, Turske. Snažnu podršku programu daju Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice – UNHCR i Organizacija za sigurost i saradnju u Evropi – OSCE.

Monodrama “Autobiografija”

0
Monodrama “Autobiografija”
Autobiografija

Monodrama “AUTOBIOGRAFIJA” Branislava Nušića, rađena u produkciji Scene “Maska”  biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u petak 11. marta 2022.g. u 12h.

Dramaturg: Mirjana Jevtić-Kolenc
Režija: Ivan Tomašević
Igra: IVAN TOMAŠEVIĆ
Scenografija: Mihailo Brezina
Slikar izvođač: Rade Stanković-Stankelja

U “Autobiografiji” Nušić je opisao  svoje djetinjstvo, školovanje i sazrijevanje. Iako nije pokazao mnogo ljubavi prema školi jer je strast prema pozorištu bila izražena još od malena, Nušić je na sebi svojstven način, mudro i sa puno humora, iskritikovao zaostalost i suvoparnost našeg sistema školovanja.

Ulaz na predstavu je slobodan i poklon je đacima kotorskih škola.

Bokeški Forum: Boki je potrebna nova dječija bolnica

0
Bokeški Forum: Boki je potrebna nova dječija bolnica
Bokeški forum

Građanska lista Bokeški Forum založila se za izgradnju posebne Dječije bolnice u Boki Kotorskoj.

Iz BF-a su danas saopštili da je aktuelno stanje sa Dječijim odjeljenjem Opšte bolnice u Kotoru loše i da se stoga nameće potreba izgradnje nove Dječije bolnice u ovoj regiji.

„U opštoj „političko – patriotskoj“ histeriji zaboravljeni su prioriteti od kojih zavisi svakodnevni život građana. Jedan od najvažnijih za nas u Boki kotorskoj svakako je izgradnja moderne dječije bolnice, u skladu sa zdravstvenim standardima, prikladnim vremenu u kojem živimo. Na žalost, svjedoci smo da odijeljenje u kotorskoj bolnici u velikoj mjeri oskudijeva sa modernom opremom. Rad pedijatrije i nabavka medicinske opreme u ogromnom procentu oslanja se na humanitarne akcije donatora, koji pokušavaju da riješe ono što bi trebao da bude posao države“- saopštili su iz BF-a.

Iz te političke organizacije su cijenili da je  zgrada Dječijeg odijeljenja Opšte bolnice u Kotoru „stara, cijevi pucaju, ne ispunjava se ni minimum uslova kako bi angažovani ljekari, kojim se na brizi i trudu zahvaljujemo, na adekvatan način obavljali svoj posao.“

„U takvim okolnostim jedino razumno riješenje jeste izgradnja nove dječije bolnice, u dogovoru Vlade i lokalnih samouprava. Obaveze bokeških opština bila bi nalaženje i davanje zemljišta na odgovarajućoj lokaciji, a nadležnih državnih institucija izgradnja i opremanje moderne ustanove. Želimo da vjerujemo da u ovoj opštoj političkoj konfuziji postoje ljudi koji će prepoznati istinske vrijednosti i koji će  umjesto izbacivanja jeftinih političkih fraza kako na mladima svijet ostaje, sa riječi konačno preći na dijela  i shvatiti koji su stvarni prioriteti i Boke i Crne Gore“- zaključili su iz BF-a.

Na Debelom brijegu zaplijenjeno oko 2,3 kilograma heroina

0
Na Debelom brijegu zaplijenjeno oko 2,3 kilograma heroina
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Službenici Uprave policije i Uprave prihoda i carina su juče kontrolom lica i vozila na graničnom prelazu Debeli brijeg pronašli i oduzeli preko dva kilograma heroina.

Juče oko 19 sati na izlazu iz Crne Gore kontrolisano je vozilo marke „Citroen C3“ kojim je upravljao F.Ć. (56) iz Kosova.

“Prilikom ulaska u prostoriju predviđenu za kontrolu F.Č. je od sebe odbacio pakovanje sa sadržajem praškaste materije, te su kontrolom lica pronađena još tri pakovanja sa sadržajem opojne droge heroin. Ukupno je pronađeno i oduzeto oko 2,3 kilograma heroina”, navode iz Uprave policije i Uprave prihoda i carina.

Zaplijenjena droga – foto Uprava policije

Vozilo je oduzeto radi daljih provjera a pronađena opojna droga biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru.

“O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se F.Ć. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, zaključuje se u saopštenju policije.

Ukrajinci: Rusi kreću u napad na Kijev; Otvaraju se humanitarni koridori

0
Ukrajinci: Rusi kreću u napad na Kijev; Otvaraju se humanitarni koridori
Ruska invazija na Ukrajinu – foto EPA

Zbog ruske pucnjave na konvoj, propao je i drugi pokušaj izvlačenja žena, djece, starih i stranih studenata iz opkoljene crnomorske luke Mariupolja u malo sigurnije Zaporižje. Grad od 400.000 stanovnika bez struje, vode i grijanja trebalo je napustiti njih 200.000. U kijevsku regiju pristiže sve više ruskih tenkova. Rusi tvrde da su samo u jednom danu srušili osam ukrajinskih zrakoplova, šest bespilotnih letjelica, helikoptere, uništili više proutraketnih sustava. Moskva je objavila i snimke svojih Suhoja-34 kojima raketira ciljeve u Ukrajini. No, čeka ih odlučan otpor.

Rat u Ukrajini: Izbjeglički val se ne smanjuje, ali ni Rusiji ne ide dobro…

Rat u Ukrajini odnosi sve više civilnih žrtava, propadaju evakuacije građana, ruske snage opkoljavaju sve više gradova kojima prijeti humanitarna katastrofa. Dok jedan od ukrajinskih pregovarača poručuje da su otvoreni za model po kojemu Ukrajina ne ulazi u NATO, ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da će svoje ciljeve u Ukrajini postići ili pregovorima ili ratom. S mađarsko-ukrajinske granice u emisiju Hrvatskog radija “U mreži Prvog” javio se reporter Hrvatskog radija Davor Lončarić, koji je kazao kako je preko vikenda iz Ukrajine izašao manji broj izbjeglica.

Bitka za Kijev

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga priopćio je u ponedjeljak ujutro da se ruske snage pripremaju za napad na Kijev pokušajem preuzimanja pune kontrole nad gradovima Irpin i Buča, nedaleko od Kijeva te približavanjem glavnog gradu kroz istočna predgrađa.

U biltenu objavljenom u ranim jutarnjim satima glavni stožer je rekao da su ruske snage također “pokušavale postići taktičku prednost da dođu do istočnih predgrađa Kijeva kroz okruge Brovarski i Borispilj, navodi se u biltenu.

– Prilično velika količina ruske [vojne] opreme i ruskih snaga koncentrirana je na prilazima Kijevu, rekao je savjetnik ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko na ukrajinskoj televiziji, a prenosi internetski list Ukrajinska Pravda.

– Bitka za Kijev ključna je bitka (koja će se voditi) sljedećih dana.

Dronovi dostavljači pokrivaju brodove u krugu od 100 km oko Singapura

0
Dronovi dostavljači pokrivaju brodove u krugu od 100 km oko Singapura
dron

Lučka uprava Singapura je prošle godine odredila posebno područje nazvano Drone park.

Unutar tog područja lete dostavni dronovi koji nose dijelove i opremu za brodove, odnosno dokumente s brodova na kopno kako bi se ubrzala papirologija.

Sustav zračne dostave je u Singapuru uspješno testiran u prosincu 2019., ali ga tamošnje tvrtke Marco Polo Marine i F-drones još žele usavršiti i proširiti.

Naime, njihove su nove letjelice, posebno izrađene za azijsko-pacifičnu regiju, mogu nositi teret od 100 kg na udaljenost od 100 km.

Na taj način žele uspostaviti zračni most između kopna i brodova oko Singapura, no također nude ovu vrstu prijevoza tvrtkama koje imaju morske turbine vjetra jer se dostava opreme za njih sada odvija brodovima i helikopterima.

– Opskrba farmi vjetra dronovima veće nosivosti je puno brža, ali i jeftinija opcija – ističe Sean Lee, izvršni direktor kompanije Marco Polo Marine.

/Željko Simunić/

Rotary klub Kotor poziva na Donatorski bal pod maskama

0
Rotary klub Kotor poziva na Donatorski bal pod maskama
Rotary club Kotor – foto Boka News

Rotary klub Kotor, u duhu karnevalskih svečanosti, organizuje četvrti po redu Donatorski bal pod maskama u subotu, 12. marta sa početkom u 19 i 30 u Poslovnom centru “Vukšić” u Radanovićima. Kako je saopšteno prikupljene donacije namijenjene su Centru za neonatologiju, Instituta za bolesti djece u Podgorici.

“Zahvaljujući nauci, prijevremeno rođenim bebama danas možemo pružiti odgovarajuću njegu, kako bismo obezbijedili njihov zdrav razvoj.  To svakodnevno rade ljekari i medicinske sestre na Institutu za bolesti djece u Podgorici.  Međutim, potrebna im je naša podrška. Nedostaju im inkubatori i respiratori” – navode iz Rotary kluba Kotor.

Rotari zajednica Crne Gore i UNICEF pokrenuli su nacionalnu inicijativu za prikupljanje sredstava pod nazivom SUVIŠE MALI DA MOŽEMO SAMI.

ROTARY-BAL-POD-MASKAMA-2022

Akcija prikupljanja sredstava organizovana je u znak sjećanja na podršku koju su crnogorsko društvo i UNICEF pružili prije 60 godina, prilikom izgradnje Instituta za bolesti djece u Podgorici.  Sva oprema kupljena od prikupljenih sredstava biće donirana Centru za neonatologiju.

Donatorsko veče je, kažu, otvoreno za sve Rotarijance, Rotarijanke, njihove porodice, prijatelje, goste i sve ljude dobre volje.

Dress code: maškarano ili svečano, uz obaveznu masku na licu (krinku).

Gosti će biti u mogućnosti krinke da kupe prilikom dolaska. Prihod od prodatih krinki ulazi u donatorski fond.

Uplaćena kotizacija podrazumjeva piće dobrodošlice i svečanu večeru.

Krajnji rok za prijavu je 9. mart putem e mail adrese rotary.kotor@gmail.com .

Kotorski rotarijanci garantuju dobru zabavu i druženje, a sve u svrhu dobre volje i humanosti.

Ukrajinske izbjeglice koje su spas potražile u Međugorju svjedoče o strahotama rata: U našoj zemlji je užas

0
Ukrajinske izbjeglice koje su spas potražile u Međugorju svjedoče o strahotama rata: U našoj zemlji je užas
Međugorje Foto: Željko Miličević /AA
Međugorje

Oko 50 državljana Ukrajine u kojoj bjesni rat, pristiglo je jučer u Međugorje, bježeći od tamošnjih strahota. Dočekali su ih predstavnici Crvenog križa, a svi su prije nego što su se smjestili testirani na COVID-19. Oni se danas nalaze u domovima građana Međugorja, koji su velikodušno ponudili smještaj dok se Ukrajinci ne snađu u Bosni i Hercegovini.

Nakon današnje mise u međugorskoj crkvi Svetog Jakova, razgovarali samo sa dvije državljanke Ukrajine koje u Međugorju borave već pet dana. Riječ je o Oleni i Ajnlini koje nisu doputovale u sklopu konvoja, već su stigle privatnim automobilom na poziv prijatelja iz Hercegovine.

“Ajlina hodočasti u Međugorju svake godine i ovdje je davno stekla prijatelje, koji su se sad javili i ponudili pomoć. Nismo mnogo razmišljali kada smo dobili poziv“, kazala je Olena za AA.

Njihovi muževi i braća ostali su braniti Ukrajinu i mobilisani su u njihovom gradu Ivanopetroskom. I same su osjetile strahote ruske agresije.

“Naš stan se nalazi u blizini aerodroma u našem gradu. Rusi su bombardovali zračnu luku, bilo je strašno i mi smo već tad odlučile pobjeći. Užas je u Ukrajini, posebno u gradovima poput Harkova i Mariupolja, odnosno oko Kijeva. Ljudi sa zapada zemlje bježe na istok, gdje je nešto mirnije i sigurnije. Nadamo se da će naši hrabri vojnici uspjeti odbraniti Ukrajinu. Slava svima njima, slava i Ukrajini“, kaže Ajlina.

U Međugorju se bez obzira na gostoprimstvo i dugogodišnje prijateljstvo ne namjeravaju zadržati.

“Ovdje smo privremeno. Planiramo otputovati u neku od zemalja Evropske unije gdje imamo veću sigurnost. Želimo da se naša djeca školuju i da imaju zdravstveno osigurane“, kaže Olena.

Od sinoć se nisu susreli sa sunarodnjacima koji su pristigli, ali to namjeravaju uskoro učiniti. Već danas se u Međugorju očekuje još jedan autobus izbjeglica.

“Jučer su pristigle dvije grupe, prva od devet osoba među kojima je sedmero djece, a kasnije i druga koju je činila 41 osoba s ukupno 23 djece. Svima je pružena osnovna humanitarna podrška. Oni se nalaze u privatnim domovima ljudi u Međugorju“, kazala je za Anadolu Agency glasnogovornica Crvenog križa Federacije BiH, Indira Kriještorac.

Timovi Crvenog križa općine Čitluk, među kojima je i psihologinja obišli su sve objekte, razgovarali sa izbjeglicama i finalizirali popis putem obrazaca službe traženja. Sve izbjeglice su, kako je evidentirano, u strahu i osjećaju veliku umor, dok povrede ni kod koga nisu zabilježene.

Uspjeh jedriličara iz Boke na Otvorenom prvenstvu Hrvatske: Dukić i Marković na postolju

0
Uspjeh jedriličara iz Boke na Otvorenom prvenstvu Hrvatske: Dukić i Marković na postolju
Otvoreno prvenstvo Hrvatske

Milivoj Dukić je osvojio bronzanu medalju u generalnom plasmanu, a Ilija Marković zlatnu u konkurenciji jedriličara do 21 godine na Otvorenom prvenstvu Hrvatske za olimpijsku klasu ILCA7, koje je održano u Splitu od 4. do 6. marta 2022. u organizaciji JK Mornar.

Milivoj Dukić koji je tri puta učestvovao na Olimpijskim igrama, poslije dva dana takmičenja i tri odjedrene regate (prvog dana nije bilo vjetra), nalazio se na trećem mestu u generalnom plasmanu. Poslednjeg dana, odjedrene je jedna regata, i uspio da zadrži sjajan plasman. Zlato je osvojio Džonatan Vadnai iz Mađarske, srebro Filip Jurišić iz Hrvatske koji je prošle godine osvojio srebro na šampionatu Evrope.

Otvoreno prvenstvo Hrvatske

Mladi i izuzetno talentovani Ilija Marković je konkurenciji jedriličara do 21 godine, stigao do trona i osvoji zlato, i odlično osmo mjesto u generalnom plasmanu. Iza sebe je ostavio Antona Tomaševića iz Hrvatske i Lovra Bakolića takođe iz Hrvatske.

O uspjehu Milivoja Dukića i Ilije Markovića, najbolje govori podatak da su na Otvorenom prvenstvu Hrvatske učestvovali asovi i telenti kakvi su Pavlos Kontides, koji je zauzeo šesto mesto, Bendžamin Vadnai koji je bio peti, Bruno Gašpić koji je bio četvrti, Božidar Golubić koji je zauzeo deveto mjesto….

Otvoreno prvenstvo Hrvatske

Jedriličari iz Crne Gore su nastavili da nižu uspjehe, a 2022. godine je počela zaista sjajno. Naime, prije  Dukića i  Markovića koji su stigli do medalja na Otvorenom prvenstvu Hrvatske, bronzanu medalju je osvojio izuzetno talentovani Nikola Golubović na Velikog nagradi Mornara, takođe u Splitu.

Sve više stranih medija u Rusiji prestaje s radom

0
Sve više stranih medija u Rusiji prestaje s radom
Mediji

Sve više međunarodnih televizijskih kuća i stranih medija prestaje s radom u Rusiji pošto je tamošnji parlament ograničio izvještavanje o invaziji na Ukrajinu.

Njemačke javne televizije ARD i ZDF najavile su da trenutno prestaju s izvještavanjem o situaciji u Rusiji i Ukrajini iz svojih studija u Moskvi, ali će o njoj nastaviti informirati javnost iz svojih studija na drugim lokacijama.

Velik broj zapadnih medija, među kojima su i BBC i Bloomberg, obustavili su rad u Rusiju nakon što je Moskva uvela ograničenja za strane medije.

– CNN će prestati emitirati u Rusiji dok ne procijenimo situaciju i odlučimo o daljnjim koracima, rekla je ta televizijska kuća za dpa u petak.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je potpisao novi zakon po kojem se za širenje lažnih informacija o vojnim snagama može dobiti visoka novčana kazna i zatvorska kazna u trajanju do 15 godina.

Jedni od posljednjih ruskih neovisnih medija popularna radio postaja Ekho Moskvy i internetski portal Dozdh u četvrtak su zbog novog zakona prestali s radom.

Po ovom zakonu posebno se kažnjava širenje navodno lažnih informacija o ruskim vojnicima, diskreditiranje ruskih vojnih snaga, kao i pozivi na sankcioniranje Rusije.

Moskva invaziju na Ukrajinu službeno naziva vojnom operacijom, a medijima je već zabranjeno korištenje izraza kao što su napad i invazija.

BBC je u petak najavio da prestaje rad njihovih izvjestitelja u Rusiji. U nedjelju je glasnogovornik servisa potvrdio da je međunarodni program BBC World News, koji se emitira u mnogim zemljama diljem svijeta, u Rusiji blokiran od nedjelje.

Iz radija Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL) kojeg financira SAD, u subotu su objavili da prestaju s radom u Rusiji.

Kao razloge prestanka rada naveli su stečajni postupak koji su ruske porezne službe pokrenule nad ruskom podružnicom RFE/RL, sve veći pritisak policije nad njihovim novinarima i novi zakon o medijima.

Ovu odluku RFE/RL nije donio na svoju ruku, ona mu je nametnuta napadom Putinovog režima na istinu., kazao je RFE/RL-ov predsjednik Jamie Fly u izjavi za medije.

Nastavljaju s izvještavanjem o katastrofalnoj invaziji Rusije na susjednu Ukrajinuali izvan Rusije. RFE/RL u Rusiji je prisutan od 1991.

Nakon godina prijetnji, zastrašivanja i zlostavljanja, iz Kremlja sada očajnički žele spriječiti da informacije o ilegalnom ratu u Ukrajini dođu do ruskih građana zbog čega su poštene novinare prikazali kao izdajice Rusije, dodao je Fly.

Drugi europski mediji, među kojima su i španjolska državna novinska agencija EFE, novine El Pais, televizijska kuća RTVE i talijanska televizijska kuća Rai, također su prestali s radom.