akcija spašavanja jedrilice na elektronskom trakingu UPSUL
Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) u Baru primio je danas u 16.20 sati informaciju od Lučke kapetanije Bar, da je jedrilici ”Mahne 1” sa tri člana posade (dva austrijska i jedan švajcarski državljanin), potrebna asistencija na moru.
Dvanaest metara duga jedrilica tipa Rival 38 koja vije zastavu Austrije, pozvala je u pomoć javljajući da joj treba asistencija tegljenja, zbog kvara na motoru i veoma loših vremenskih uslova na moru.
Operateri POC-a Toni Tomašević i Petar Marastanović su preko VTMIS radarskog sistema detektovali jedrilicu, čija je pozicija u tom trenutku bila pet nautičkih milja južno od rta Oštra na ulazu u Boku, i dvije ipo milje, u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske.
“Obzirom da je destinacija jedrilice bila Cavtat, kontaktiran je Dubrovnik radio, koji je uz koordinaciju sa operaterima na POC- a Bar, pratio situaciju. Zbog nemogućnosti da dođe do luke Cavtat, jedrilica je upućena ka Zeleniciu kao tzv. luci zakloništa. Asistenciju tegljenja je preuzela firma Marina Zelenika, čije je brzo plovilo odmah izašlo na more i za pola sata stiglo do jedrilice u opasnosti, te je doteglilo do graničnog prelaza Zelenika, gdje su pripadnici Sekrota grailnje policije MUP-a Crne Gore izvršili kontrolu austrijske jedrilice i na njoj ukrcanih osoba.”- kazao je Žarko Lukšić, načelnik Službe traganja i spašavanja na moru (SAR) u UPSUL Crne Gore.
U isto vrijeme POC Bar je obavjestio Mornaricu Vojske Crne Gore i Operativno.komunikativni centar 112 o trenutnoj situaciji vezano za aktivnost spašavanja jedrilice koja se sklonila u Zeleniku zbog jake bure čiji su udari dostizali brzinu i do 35 čvorova. Lukšić je kazao da je ova akcija “pokazala spremnost pomorskih službi Crne Gore da rutinski rješavaju sve situacije koje se mogu dešavati na moru u bilo kojim vremenskim uslovima.”
Nakon dvogodišnje prinudne pauze zbog pandemije koronavirusa, ljubitelji starih Violkswagen automobikla ponovno su se danas okupili u Tivtu na 12. Međunarodnom susretu vlasnika oldajmer automobila tog čuvenog njemačkog prizvođača.
Uspješan organizator ove manifestacije koja je privukla više od 60 automobila sa posadama iz svih zemaljua regiona bivše Jugoslavije, ali i iz Njemačke i daleke Poljske, bio je “Volkswagen Classic Club-a Montenegro“ iz Tivta.
Zadovoljna lica i osmjesi učenika skupa koji su uživali kako u svojim i automobilima drugih ljudio sa kojima dijele istu strast, svjedočili su i o radosti ponovnog susreta sa prijateljima od kojih su neki po par dana putovali da pređu stotine kilometara do Tivta i sretnu se sa ljubaznim domaćinima koje predvode najpoznatiji tivatski ljubitelji starih VW-a, bračni par Zlatko i Ljubica Janković. Saglasno klasičnoj ljepoti i tradicionalnim vrijednostima svojih “buba”, transportera T1, T2 i T3 – popuklarnih “bulija”, učensici skupa su juče poslijepodne, nakon revijalnih vošnji po Tivtu i izložbe automobile na gradskoj rivi Pine, uživali i u klasičnim rok hitovima u izvođenju sastava “Grim” na terasi lokala “Ponta” i obalnom putu u Donjoj Lastvi gdje su uz plažu hotela “Kamelija”, ponovno izlošili svoje ljubimce na četiri točka.
Volkswagen u Tivtu 2022.
Brojni posjetioci mogli su uživati u ljepoti klasičnih Volkswagena od kojih najstariji primjerci poput VW transportera T1 nazvanog “Sara” koji dolazi iz BiH, datiraju sa početka šezdesetih godina prošlog vijeka i za sobom imaju skoro šest decenija kontinuiranog “kotrljanja” po evropskim drumovima. Stare “bube”, “bagiji” i “buliji” ponovno su pokazali zašto se smatraju možda i najpopulatrnijim oldtajmerima uopšte jer zbog svoje relativno niske cijen ei mehaničke jednostavnosti, omogučavaju vlansicma da automobile maksimalno personalizuju i izraze svoju maštovitost raznim estetskim ili šaljivim detaljima kojima oni ukrašavaju svoje četvorotočkaše.
Uz klasične VW sa legendarnim vazdušno hlađenim bokser-motorima, na skupu je bilo i nešto malo modernijih “uljeza” sa vodeno hlađenim motorima i pogonom na prednje točkove, ali koji takođe već spadaju u klasu oldajmera: klasični i kabriolet golfovi “jedinice” i poneka ušminkana “dvojka”, ali i raritetni “caddy Mk 1” koji je nekada proizvođen isključivo sarajevskom TAS-u za kupce tog mjodela Volkswagena u cijeloj Evropi.
Volkswagen u Tivtu 2022.
Apsolutna zvijezda izložbe međutim, bio je fantastično očuvani “transporter T1” iz Srbije, u danas vrlo rijetko sačuvanoj varijanti “putara”, odnosno duple putničke kabine i tovarnog prostora sa ceradom na repu. Ovaj automobil proizveden početkom šezdesetih godina 20.vijeka i dalje je u 80% orginalnom fabričkom stanju zbog čega je juče i plijenio pažnju poznavalaca i ljubitelja klasičnih VW-a u Tivtu.
Treća regata “Bokeška ostrva” počela je danas iz Portonovi marine, u organizacija Portonovi Yacht kluba.
Ovaj trodnevni događaj još sinoć je okupio učesnike na tradicionalnom druženju koju prethodi jedrenju Bokokotorskim zalivom. I pored jakog vjetra, danas je tridesetak jedrilica isplovilo ka ostrvima Gospa od škrpjela i Sveti Đorđe nadomak Perasta, a zatim se vratili u mirne vode marine u Portonovom.
Menadžer Portonovi marine, Nikola Banović, kazao je da je ovo najposjećenija regata u Crnoj Gori, koje je već postala tradicija.
„Ovo je njeno treće izdanje, sa tri noći druženja i dva dana jedrenja. Prijavilo se dosta jedrilica uprkos činjenici da je vjetar malo jači nego što bi trebalo da bude, pa nisu mogli oni najmanji jedriličali da dođu. S druge strane, dobili smo dosta poziva od drugih jedriličara čije su jedrilice i dalje vani i nespremne za jedrenje. No, to nije omelo ostale pa imamo oko 30-ak jedrilica ove godine“, kazao je on.
Ističe da su jedriličari veoma zadovoljni, i dodaje da su imali za cilj afirmaciju jedrenje, druženje i ljubavi prema moru. Napominje da su imali priliku da ugoste jedriličare iz Italije, iz Barija, koji su došli u velikom broju.
„Veoma smo zadovoljni popunjenošću Portonovi marine. Pokazatelji nam govore da će ovo ljeto biti veoma dobro za nas s aspekta jahting turizma. Trenutno postoje turbulencije na tržištu, ali smo zadovoljni. Sve je veći broj jedriličara – ali i nautičara uopšte – koji iz Portonovog nose veoma lijepe impresije i to je najbolji marketing. Oni šire pozitivnu priču o kvalitetu usluga koje ovdje pružamo. Većina naših klijenata stalno dolaze i preporučuju nas prijateljima, i to je ono najbolje što nam se upravo dešava”, rekao je Banović.
Predsjednik Jedriličarskog kluba “Ivo Dabović” iz Baošića – i ujedno najstarijeg ovakvog udruženja u Boki, Simo Dabović kazao je da se ova regatta ne smije propustiti zato što je, prema njegovom mišljenju, jedna od ljepših regata.
“Svaku ovakvu manifestaciju treba podržati. Jedrenje u Crnoj Gori je bilo spalo “na tanke grane”, ali vidim da se to sada vraća. Sve je više entuzijazma pa se nadam da u budućnosti možemo sve više očekivati ovakvih događaja”, rekao je on.
On se tom prilikom zahvalio Portonovi rizotru koji im, kako je kazao, uvijek izađe u susret.
Institut za javno zdravlje je saopštio da je u posljednja 24 sata registrovao 55 novih slučajeva koronavirusa. Smrtnih ishoda povezanih sa koronom od jučerašnjeg presjeka nije bilo.
Oporavilo se još 69 pacijenata, a trenutno oboljelih je 438.
Umjetnici koji su svoje najveće uspjehe doživjeli na američkom tržištu radeći za izdavačke gigante kao što su Marvel, DC comics, Dark Hors ili Dinamit – Argentinac Leandro Fernandes (Fernandez) i Španac Fernando Blanko (Blanco) potvrdili su dolazak na novo, spektakularno, izdanje Hercegnovskog strip festivala koje će se održati od 2. do 7. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki Kotorskoj. Nakon potvrde da će specijalni gosti biti strip zvijezde sa najvećih evropskih strip scena – Dana Dimat (Francuska), Anđelo Stano i Karlo Ambrozini (Italija), Majk Kolins i PJ Holden (Velika Britanija), Sara Burini (Njemačka), Željko Pahek (Srbija), na red su došli i dvojica sjajnih strip stvaralaca koji su superstarovi američkih izdavača.
Iz Španije stiže sjajni Fernando Blanko koji je karijeru započeo devedesetih godina radeći za španski fanzin 451 Grados, a kasnije sa nekima od najboljih španskih scenarista svih vremena za izdavačke kuće Camaleon i Planeta. Nakon rada na Fantomu za Moonstone Comics, i Armiji mraka za Dinamyte, angažuje ga najveća izdavačka kuća, Marvel gdje mu dodjeljuju naslov Tanderbolt. Ubrzo ga preuzima izdvačka kuća DC kada kreće njegovo najplodnije razdoblje kao autora, te potpisuje desetine naslova poput Batman, Batwoman, Catwoman, Liga Pravde, ali i Fantomskog stranca, Lucifera i Detektivskih priča.
Posebno zadovoljstvo i veliku čast pričinjava i dolazak u Herceg Novi, Argentinca, Leandra Fernandeza, još jedne velike svjetske zvijezde stripa i čovjeka čiji stil rada porede sa velikim Eduardom Risom. Svoj najveći trag ostavio je u izdavačkoj kući Marvel crtajući sjajne naslove kao što su Nevjerovatni Hulk, Vulverin i Spajdermen. Za svoj rad na stripu Kraljica i država nominovan je i za najveću svjetsku nagradu u oblasti devete umjetnosti „Ajzner“. Za Marvel crta još i Panišera i Nove Mutante, sa sve češćim izletima u izdavačku kuću Vertigo na naslovima kao što su nagrađivani Nortlenders i Pobiješnjeli Maks, ili elitnu izdavačku kuću Image sa naslovima poput Disciplina ili Stara garda koji je i adaptiran u film za Netfliks. Fernandez nastavlja da impresionira i fanove i kritičare svojim radom i danas, a Hercegnovski strip festival nastavlja sa podizanjem kvaliteta manifestacije koja je odavno prevazišla regionalni okvir i ubrzano postaje jedna od omiljenih destinacija ljubitelja stripa u Evropi.
Najambiciozniji i najznačajniji projekt nakon dovršetka Zračne luke Dubrovnik i skorog otvaranja Pelješkog mosta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, bit će novi putnički terminal Luke Dubrovnik koji će moći pratiti rast broja dolazaka kruzera i megajahti, o čemu za Navigare govori predsjednik Uprave Luke i šef DUSTRA-e.
U posljednjih 30 godina tri najvažnija projekta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su Pelješki most, izgradnja terminala Zračne luke Dubrovnik i novi putnički terminal Luke Dubrovnik, piše Nacional.hr.
No, dok je projekt Zračne luke Dubrovnik uspješno dovršen, a Pelješki most s pristupnim cestama pred samim otvaranjem, novi putnički terminal u luci – ambiciozni projekt koji je Uprava Luke na čelu s predsjednikom Uprave Željkom Ragužem već pripremila – treba još proći formalne procedure u Gradskom vijeću. Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž ujedno je i predsjednik Dubrovačke stranke (DUSTRA) i vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.
U intervjuu za Navigare Raguž govori o planovima s projektom novog putničkog terminala i povratku kruzera u Dubrovnik. Trenutno u grad stižu jedan do dva kruzera dnevno, a do kraja sezone, koja u Dubrovniku traje sve do studenoga, trebalo bi ih stići oko 350. Osim kruzera, Dubrovnik je atraktivna destinacija i za megajahte koje su u vrijeme pandemije, kako kaže Raguž, spasile sezonu. Skorim otvaranjem Pelješkog mosta s pristupnim cestama, Dubrovnik će postati još atraktivnija destinacija i za nautički turizam.
Luka Dubrovnik danas je deseta svjetska i treća mediteranska luka po broju putnika u jednodnevnom posjetu nekom odredištu na kružnim putovanjima. Možete li navesti o kojem broju putnika i brodova je riječ na godišnjoj razini? I koje su luke na Mediteranu ispred Dubrovnika?
Luka Dubrovnik je u pretpandemijskim vremenima primala oko 600 brodova na kružnim putovanjima godišnje i imala približno milijun putnika. U 2022. godini u luku će pristati 350 brodova na kružnim putovanjima i doći oko 600.000 putnika. Od naredne godine očekuju se približne brojke koje smo imali u rekordnoj 2019. Luka Dubrovnik je u pretpandemijskim vremenima bila treća mediteranska luka po broju putnika, iza Barcelone i Venecije. Važno je napomenuti da je 2013. godine grad Dubrovnik dobio nagradu za najbolju kruzing destinaciju na Mediteranu. Ove godine smo već ostvarili dolaske kruzera čiji je homeport odnosno matična luka Dubrovnik i bit će ih ukupno 30-ak do kraja sezone.
Novi moderni putnički terminal Luke Dubrovnik preduvjet je da Dubrovnik postane prava homeport destinacija, a riječ je o projektu koji je uz Pelješki most i izgradnju terminala Zračne luke Dubrovnik, treći najvažniji projekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Smatrate da će terminal će dovesti i do višestrukih pozitivnih efekata na dubrovačko gospodarstvo. Koliko će stajati taj projekt i je li točno da vam je uzor pri planiranju projekta bio terminal sličan onome u Miamiju? Kako će on u konačnici izgledati?
Homeport ili matična luka mjesto je početka i završetka svakog kružnog putovanja. Kod homeporta putnici u Dubrovnik dolaze avionom, i to dan prije putovanja, i dan nakon završetka putovanja ostaju u destinaciji. Takav produljeni boravak ima pozitivan učinak na sve dionike u turizmu i dodatni prihod te gospodarski rast i razvoj. Od aviokompanija, turističkih agencija, taxi vozila, hotela i apartmana, ugostiteljskih objekata, suvenirnica, gradskih zidina i Elafita, svi imaju svoj dio kolača u ovakvim aranžmanima. Dubrovnik kao svjetski poznati grad ima sve potrebne reference za homeport tijekom cijele godine, ali preduvjet za to je terminal. Terminal kojem težimo spada u red veličina projekta od preko 200 milijuna kuna i kao takav zadovoljava sve naše potrebe. Od osamostaljenja terminal spada u top tri najvažnija projekta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz Pelješki most i terminal Zračne luke Dubrovnik. Uzor priželjkivanog terminala je upravo onaj u Miamiju koji ima sve karakteristike koje se savršeno uklapaju u našu Luku Gruž.
Hoće li se i taj projekt, kao i Pelješki most, sufinancirati kroz europske fondove? I tko će biti nositelj projekta, to jest investitor?
Luka Dubrovnik kao koncesionar ne može biti dio financiranja kroz fondove EU-a, ali imamo dovoljno volje, znanja i vlastitih sredstava da uz potporu Grada Dubrovnika budemo pokretači navedenog projekta.
Planirate da dubrovačka luka postane svojevrsna recepcija grada te da čak i autobusi koji dolaze iz Zračne luke Dubrovnik dolaze u luku. Kako će putnici onda dalje dolaziti prema centru grada? Je li točno da planirate uvesti jednu novu, morsku liniju i kada očekujete da bi se to moglo ostvariti?
Luka Dubrovnik postat će izgradnjom samog terminala zaista svojevrsna recepcija grada gdje će se odvijati većina tranzita svih putnika koji dolaze u Dubrovnik. U cilju rasterećenja cestovnog prometa ozbiljno razmišljamo o uvođenju morskih linija iz Luke Gruž prema povijesnoj jezgri grada.
Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) je u petak Kosovu i Srbiji prestavio pozitivan izgled priključenja Evropskoj uniji, ali je glavna poruka ipak poziv Srbiji da se priključi sankcijama protiv Rusije. Svako ko želi da pristupi, “mora da prihvati ceo režim” povezan sa procesom, rekao je.
Šolc je na blic-turneji po Balkanu. U Beograd je doputovao iz POrištine. Tamo je rekao da Zapadnom Balkanu želi da pošalje “novi signal nade i poverenja,” i da su izgledi priključenja EU realne. To zavisi i od kandidata, odnosno ispunjenih kriterijuma.
Što se zamora od proširenja EU tiče – poslednja je pre devet godina pristupila Hrvatska – Šolc je obećao da će raditi na preokretu.
Jedan od ključnih uslova, rekao je Šolc, je usklađivanje spoljne politike kandidata sa diplomatijom EU. U to spada i politika prema Rusiji, kojoj je EU uvela sankcije zbog napada na Ukrajinu.
“Svako ko želi da postane deo EU, mora da prihvati ceo režim povezan sa tim procesom,” rekao je.
Srpske vlasti su do sada odbacile bilo kakvu mogućnost da Rusiji, koju predstavljaju kao tradicionalnog, prijateljskog saveznika, uvedu sankcije.
Čak je Vučić u utorak trebalo da primi šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova, ali posetu su, uskraćivanjem dozvole preleta, sprečili susedi Srbije iz NATO.
Šolc u petak uveče nastavlja balkansku blic-turneju posetom Solunu, gde će učestvovati na konferenciji Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi 13 država regiona.
U subotu putuje u Skoplje i Sofiju. Bugarska u EU već dugo sprečava početak pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom, pozivajući se na spor oko identiteta.
Na Zapadnom Balkanu, Albanija, Crna Gora i Srbija su zvanično dobile status kandidata za članstvo, dok su Kosovo i Bosna i Hercegovina još daleko od toga, a Severna Makedonija je, nakon što je postigla istorijski sporazum sa Grčkom, sada pod blokadom Bugarske.
Kosovski premijer Albin Kurti je, na konferenciji za medije sa Šolcom, najavio da će Priština do kraja godine Briselu formalno podneti zahtev za prijem. “Težimo statusu kandidata za članstvo i nameravamo da apliciramo članstvo do kraja godine”, rekao je Kurti.
EU je Srbiji i njenoj otcepljenoj pokrajini kao uslov za dalje približavanje postavila obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa.
Pregovore Beograda i Prištine o normalizaciji EU je pokrenula pre 11 godina, a od 2013. ih vodi u okviru sporazuma u Briselu 2013. Uprkos dogovorima, malo šta od toga je primenjeno na terenu.
S ciljem da se publiku nakon pandemije vrati u kina i potakne na uživanje u gledanju filmova, pokrenuta je kampanja #kinostalgija kojom se prikupljaju priče, iskustva i uspomene na trenutke provedene pred velikim platnom.
Kampanja je dio velikog projekta Kino magistrala koji obuhvaća kina duž Jadranske magistrale – Kino Mediteran, Art-kino Croatia u Rijeci, Kinoteku Zlatna vrata u Splitu i Kinematografe Dubrovnik.
Kako je priopćeno, njome se na poseban način želi proslaviti i istaknuti važnost kina, ne samo kao mjesta za gledanje filmova, već i utjecaja koji imaju za zajednicu i njen kulturni život.
Putem obrasca na internetskoj stranici www.kinostalgija.hr svi koji žele mogu zabilježiti svoje uspomene vezane uz filmove, kino dvorane i ljetna kina.
Po riječima Alena Munitića, koordinatora Kino Magistrale, sjećanja igraju iznimno važnu ulogu u životima svih nas, i nerijetko nam služe kao poticaj da neka od njih ponovno proživimo, te prikupljenim svjedočanstvima želimo oživjeti zaboravljene i nostalgične trenutke provedene u kinu.
“Ovom kampanjom želimo naglasiti važnost kino doživljaja kao jedinstvenog i nezamjenjivog događaja, filma kao važne grane kulturne djelatnosti, ali i kina kao kulturne oaze u gradovima i zajednicama”, ustvrdio je.
Na stranici projekta već su objavljene video snimke s dosad snimljenim kinostalgičnim pričama a uz ostale koje će se prikupiti postat će dijelom putujuće izložbe i virtualnog muzeja.
“Kino magistrala” jedan je od petnaest europskih projekta i jedini iz Hrvatske koji je financijski podržala mreža Europa Cinemas i Kreativna Europa potprogramom MEDIA, a podržali su ga i Hrvatski audiovizualni centar te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Završena je prva Konferencija posvećena plavoj ekonomiji na temu “Inovacije za održivo korišćenje morskih i pomorskih resursa u našim morima”, koju je od 7. do 9. juna u Budvi organizovala Privredna komora Crne Gore u okviru Plave nedjelje.
Tokom trodnevnog rada, koji je okupio više od 150 predstavnika projektnih partnera iz zemalja od Grčke do Portugalije, predstavnika biznisa i institucija, razgovaralo se o temama kao što su prepoznavanje prilika za dostizanje održivog i inkluzivnog plavog rasta, a razmijenjena su iskustva na temu značaja transfera tehnologija i prava intelektualne svojine za podsticanje plave ekonomije, planovima vezanim za obaveze koje slijede iz pametne specijalizacije, kao i o ulozi obrazovanja u podsticanju plave ekonomije. Bila je ovo prilika da se predstave plavi projekti koje implementiraju crnogorski partneri.
Skup je okončan debatom o prelasku sa izazova i mogućnosti na rješenja ka kreiranju inovativne zajednice.
Privredna komora Crne Gore ostaje posvećena, kako kroz navedene tako i druge plave projekte pitanjima efikasnog i održivog upravljanja morskim resursima.
Ovaj značajan skup realizovan je kroz tri EU projekta u kojima učestvuje Komora kao partner – BLUEfasma, BLUEAIR i SHIPMENTT Plus, koji se finansiraju od strane Interreg Mediteranskog programa, odnosno Interreg ADRION programa.
Kompanija Turkish Airlines uspostavila je jutros redovnu liniju Tivat- Istanbul.
Boeing B737-800 Turkish Airlinesa na aerodromu Tivat dočekan je tradicionalnim “vodenim pozdravom” aerodromskih vatrogasnoh vozila.
Putnike aviona među kojima je i vrh memadžmenta Turkish Airlinesa dočekalo je rukovodstvo Aerodroma Crne Gore i turska ambasadorka u Crnoj Gori Songul Ozan.
Visoku delegaciju Turkish Airlinesa pozdravili su i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović.
Avioni Turkish Airlinesa letjeće na ovoj liniji tri puta sedmično do oktobra mjeseca.
