Berlin (dpa) – Nemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) je od predsednika Rusije Vladimira Putina u telefonskom razgovoru zahtjevao trenutan prekid svih borbenih dejstava u Ukrajini. Šolc, koji je ranije ponovio da Nemačka insistira na mirnom riješenju, od Putina je tražio i da omogući dostavu humanitarne pomoći u sva područja gde su sukobi.
Putin je Šolca u jednočasovnom razgovoru obavijestio da Rusija za vikend planira treću rundu pregovora sa Ukrajinom.
Njemački kancelar i ruski predsednik su takođe dogovorili da uskoro ponovo razgovaraju, rekao je u petak portparol nemačke vlade Štefen Hebeštrajt (Steffen Hebestreit).
Šolc je u četvrtak uveče za televiziju ZDF rekao da bi ulazak NATO u sukob u Ukrajini “dramatično pogoršao već tešku situaciju.” To je preveliki rizik, rekao je. “Stoga to ne bi bila odgovorna politika.”
NATO, prema njegovim riječima, mora da izbegne direktnu konfrontaciju sa Rusijom. “Zato sada neće biti odluke koja će NATO uvući u taj sukob,” zaključio je Šolc.
U međuvremenu, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je izjavio da alijansa ne može da prihvati zahtev Ukrajine za uvođenje zone zabrane leta nad tom državom. NATO države imaju jedinstven stav da njihovi avioni ne treba da idu u ukrajinski vazdušni prostor.
“Kao NATO saveznici imamo odgovornost da spriječimo eskalaciju rata u Ukrajini, jer bi to bilo još opasnije, destruktivnije i vodilo još većim stradanjima,” rekao je Stoltenberg.
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule - foto S.L.
1 od 6
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
flote Jugoslovenske Narodne Armije Branka Mamule, svečano je otvoren danas u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Otvaranaju posebne postavke koja sadrži preko 70 eksponata iz života jedne od najmarkantnijih vojnih i političkih ličnosti nekadašnje SFRJ, admirala flote Branka Mamule, osim članova njegove porodice i brojni poštovalaca, prisustvovali su i potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević, v.d. komandant Mornarice VCG, kapetan fregate Milan Jevtović, predsjednik UBNOR.a Tivta kapetan bojnog broda Darko Vuković i predsjendik Udruženja „Podmorničar“ iz Tivta, kapetan fregate u penziji Rajko Bulatović.
Direktor Pomorskog muzeja Andro Radulovič kazao je da je krajem septembra prošle godine delegacija te ustanove boravila kod admirala Mamule u njegoviom stanu u Tivtu i upoznala se sa njegovom i namjerom Mamuline supruge Mirjane da ovu bogatu zbirku doniraju tom muzeju.
„Na žalost, admiral Mamula nije sa nama, ali ovom postavkom koja je vidljiva svima, mi danas odajemo počast njemu, ali i jednom sretnom periodu za sve nas. Pred nama je pola vijeka pomorske, mornaričke, vojne i političke istorije Jugoslavije, Evrope, ali i cijelog svijeta. Veoma je važno da se u muzejima Crne Gore sačuva sjećanje na emancipatorsku ideju kakva je bila socijalistička Jugoslavija. Putem legata admirala flote Mamule, možemo da pratimo razvoj Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata, kako u vojnom, tako i u diplomatskom smislu. Otvaranjem legata samo smo zagrebali površinu u istraživanju nevjerovatnog života i djela admirala Mamule ali i istraživanju bogate zaostavštine bivše države“- kazao je Radulović, zahvaljujuči se na izuzetno kulturološki, istorijski ali i materijalno vrijednoj donaciji porodici Mamula.
O životu i djelu admirala flote Branka Mamule govorio je istoričar Dražen Jovanović, posebno naglasivši da je Mamula kao iskreni i ubijeđeni Jugosloven, čitav svoj život i djelo posvetio afirmaciji i dobrobiti zajedničke države svih južnoslovenskih naroda i građenju njenog velikog međunarodnog ugleda, odnosno zalaganju za slobodu, mir i jednakost svijetu.
Sa otvaranja legata admirala Branka Mamule
„Njegov bogati život i impresivna karijera najbolje će biti prezentovani upravo ovako i ovdje – legatom u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru gdje će generacije koje budu dolazile mćči da saznaju barem osnovne informacije iz prebogate karijere i djela tog velikog čovjeka. Mamulina karijera nije bila vezana samo za Jugoslaviju jer je on bio akter i učesnik mnogih međunafrodnih dešavanja u drugoj polovini 20.vijeka i time ovaj legat još i više dobija na značaju“-istakao je Jovanović dodajuči da je očuvanje uspomene na život i djelo Mamule i vrijednostti koje je on promicao, obaveza i za generacije koje dolaze. Istakao je da neki od predmeta koje je familija pokojnog admirala poklonila Pomorksom muzeju izuzetno vrijedni i rijetki i da se takvim eksponatima može pohvaliti rijetko koji muzej u svijetu.
Legat admirala Mamule čini oko 70 predmeta, od izuzetbno vrijendnh Mamulinih odlikovanja, preko militarija i memorabilija- umjetničlkih premdeta kojima su ga darivali brojni ugledni svjetski državnici, kraljevi ili kolege iz stranih Ratnih mornarica, do čak i jednog lovačkog šešira koji je pripadao bivšem došivotnom predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Tivtu, a kojeg je ovaj svojevremeno lično poklonio Mamuli. Tu su i brojni protokolarni pokloni koje je Mamula kao nekadašnji načelnik Generalštaba JNA i savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ, dobijao od visokih stranih državnih i vojnih zvaničnika, među kojima je i posebno za Mamulu izrađen navigacioni sat – hronometar koji mu je svojevremeno poklonio lično komandant sovjetske Ratne Mornarice i dvostruki heroj SSSR-a, čuveni admiral flote Sergej Gorškov.
O poklonjenim predmetima koji su se pridružili već bogatoj biblioteci sa knjigama iz pomorske tematike, što su je Branko i Mirajana Mamula već prije nekoliko godina poklonili kotorskom muzeju, prisutnima je detaljno govorila kustos etnografske zbirke Pomorskog muzeja Kotor Jelena Karadžić, dok se u ime porodice obratio admiralov sin, Vlado Mamula.
Jedan od najznačajnijih vojno-političkih rukovodilaca bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, admiral flote Jugoslovenske Ratne Mornarice u penziji Branko Mamula, preminuo je 19.oktobra u sviom stanu u Tivtu, u 101.godini života. Mamula je bio jedna od najmarkantnijih ličnosti koje su učestvovale u formiranju i razvoju nekadašnje „Titove Jugoslavije“, od Drugog svjetskog rata do krvavog raspada SFRJ u građanskim ratovima početkom devedesetih.Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata i nosilac Partizanske spomenice 1941. Prošao je mnoge bitke od početka ustanka u Hrvatskoj 1941. do konačnog oslobođenja Jugoslavije u maju 1945.
Nakon rata, obavljao je visoke dužnosti u JRM I JNA, kao i u saveznom sekretarijatu za narodnu odbranmu SFRJ, a čak je početkom šezdesetih, tri godine je službovao u Sudanu na dužnosti vojnog savjetnika (u suštini nezvaničnog načelnika Generalštaba) u vojsci tek oslobođene te republike u istočnoj Africi. Ostavio je neizbrisiv trag u izgranji JNA kao jedne od najjačih i najmodernmijih armija Evropi, te izgradnji impresivnog vojno-industrijskog privrednog kompleksa u nekadašnkjoj državi. Stručno se usavrašavao u Velikoj Britaniji, a napisao je ukupno osam knjiga među kojima i više stručnih knjiga iz oblasti vođenja rata na moru. Objavljivao je naučne radove u brojnim domaćim i stranim publikacijama, a američki stručni mornarički časopis „US Navy Proceedings“ dodijelio mu je godišnju nagradu za 1973. godinu.
Branko Mamula bio nosilac je 11 jugoslovenskih visokih odlikovanja, te još deset drugih visokih ordena kojima su ga odlikovale Poljska, Sudan, Italija, Francuska, Indonezija, Nepal, Tunis, Grčka, Austrija i Jordan. Dobitnik je i više spomen-medalja u SFRJ, SSSR, Ruskoj Federaciji i Crnoj Gori.
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori su od posljedica koronavirusa preminule dvije osobe – iz Nikšića i Pljevalja, od kojih je mlađa imala 51, a starija 76 godina. Registrovana je 128 novooboljelih, a prijavljen je oporavak kod 205 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1086.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 03.03.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1439 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 128 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
39
Nikšić
15
Bar
14
Ulcinj
12
Rožaje
8
Pljevlja
7
Bijelo Polje
6
Tivat
6
Herceg Novi
5
Budva
4
Kotor
4
Cetinje
3
Berane
2
Andrijevica
1
Kolašin
1
Plav
1
UKUPNO
128
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 03.03.2022. godine je iznosio 8,55 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2684.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 230759.
U planu je rekonstrukcija hotelskog kompleksa Splendido kategorije četiri zvjezdice, koji se nalazi na samoj obali mora u mjestu Prčanj u Bokokotorskom zalivu. To se može vidjeti u idejnom rješenju objekta na koje je zeleno svjetlo dao i glavni državni arhitekta, a za čiju izradu je bio zadužen AIM Studio iz Podgorice.
Kao investitor projekta navodi se Grigorenko Valerij Evgeny.
Na samoj lokaciji, na parceli površine 3261 m2 već postoji hotelski kompleks koji se sastoji iz više objekata i bazena od 86 m2. Od ukpno sedam objekata na parceli, glavna zgrada hotelskog kompleksa i depandans hotela tretiraju se kao primarni, dok su ostali objekti namijenjeni tehničkim sadržajima.
U dokumentu koji je objavljen na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma može se vidjeti da je projektom planirano da se radovi sprovode u tri faze. Prva faza podrazumijeva rekonstrukciju objekta A – glavne zgrade hotela kao i dogradnju objekta glavnog ulaza formirajući tople veze sa objektom B, odnosno depandansom na obje etaže, u suterenu i prizemlju. U okviru ove faze predviđeno je i uređenje pripadajućeg terena.
Druga faza predstavlja rekonstrukciju objekta B, rušenje postojećeg i izgradnju novog bazena i platoa oko bazena sa svim pristupima ostalim nivoima uređenog terena. U okviru ove faze je planirano i uređenje zelenog pojasa Maslinova bašta.
U okviru treće faze predviđena je rekonstrukcija objekta C nastalog spajanjem nekadašnjih objekata 6 i 6a, njegovo povezivanje sa objektom B, dogradnja u zaleđu ukopanog dijela objekta C, kao i uređivanje parkinga na krovu objekta i izgradnja nadstrešnice – pergole.
U idejnom rješenju naznačeno je da je poseban dio u okviru prve faze uređenje urušenog mandraća i prihrana pješčane plaže.
Kada je riječ o intervencijamau prostornoj organizaciji i oblikovanju, one su svedene na minimalni nivo. Prevashodno se vodilo računa da se jasno odvoje autentične pozicije i strukture objekata od najznačajnije istorijske vrijednosti.
Važnu intervenciju u predstavlja fomiranje nove veze između glavne zgrade hotela i depandansa, odnosno između objekata A i B.
Ukupno ostvareni kapaciteti hotela su 42 smještajne jedinice, od kojih je devet apartmana što čini ukupno 102 ležaja u hotelu.
Dubrovački biolozi proveli su 25-godišnje istraživanje meduza u južnom Jadranu i rezultate ocijenili povoljnim u odnosu na Sredozemno more i u skladu s ciljevima Okvirne direktive za postizanje “dobrog ekološkog statusa” mora, ali su naglasili i prijetnje koje dolaze od sve brojnijih stranih vrsta.
Biolozi sa Sveučilišta u Dubrovniku Ivana Violić, Davor Lučić, Barbara Gangai Zovko, Ivona Onofri i Marijana Hure; uz Branku Pestorić sa Sveučilišta Crne Gore i Nataliu Bojanić s Instituta oceanografije i ribarstva iz Splita, proveli su od 1996. do 2020. istraživanje o pojavnosti i brojnosti meduza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i rezultate objavili u novom broju časopisa Naše more.
Najbrojnije meduze južnoga Jadrana
Zapazili su 15 svojti meduza, među kojima su tri su najbrojnije. Zvonolika skifomeduza Pelagia noctiluca najčešća je meduza na južnom Jadranu i trećinu zapažanja otpada na tu vrstu. Neugodna je za kupače i zna uzrokovati zdravstvene poteškoće. Sve veće zakiseljavanje mora uvelike doprinosi njezinu rasprostranjenju. Ta meduza potiče “cvjetanje mora”, a posebno velike mase zabilježene su od 2003. do 2007. godine.
Drugi po brojnosti je rebraš Venerin pojas (Cestus veneris) i na nj otpada petinu zapažanja. Vrlo je nježne građe i može narasti do jedan metar duljine.
Treća je skifomeduza Cotylorhiza tuberculata, čija pojavnost iznosi 17 posto, a koja se najčešće javlja u masama. Njezino cvjetanje na južnom Jadranu nije bilo ni blizu opsegu cvjetanja na sjevernom Jadranu, ističe se.
Strane meduze
U tekstu se ističe pojava tri vrste meduza koje nisu porijeklom iz europskih voda. To je slatkovodna hidromeduze Craspedacusta sowerbii, čija je izolirana masovna pojava zabilježena u jezeru Kuti blizu ušća rijeke Neretve.
Pored nje u istraživanju dugom četvrt stoljeća zabilježene su strane vrste Aurelia cf. solida, koja je znatno prisutnija na sjevernom Jadranu, i Mnemiopsis leidyi, jedne od najinvazivnijih morskih vrsta, koja je u nekoliko navrata zapažena u luci Ploče.
Smatramo da je unošenje M. leidyi u ovo područje uzrokovano ispuštanjem balastnih voda s brodova koji dolaze s teretom iz sjevernog Jadrana. Dapače, od ljeta 2016. ta je invazivna vrsta stalno prisutna u sjevernom Jadranu tijekom tople sezone, često u iznimno velikim masama i sada s prepoznatljivim posljedicama na biokemijske cikluse i prehrambenu mrežu, ističu autori.
U Sredozemnom moru otkriven je velik broj stranih vrsta meduza, do kojih šest vrsta naseljava Jadransko more. Neke od imaju veliki potencijal naseliti Jadransko more, ističe se.
Stanje za sada dobro, prijetnje vidljive
Primjer negativnog utjecaja na ekološki sustav i biološku raznolikost jest trajno nastanjivanje plavog raka (Callinectes sapidus) u delti Neretve, što je rezultat ispuštanja balastnih voda napominju autori.
Naše istraživanje pokazuje da je istočna obala južnog Jadrana naseljena relativno stabilnom faunom meduza, čiji se sastav i brojnost nisu bitno promijenili posljednjih desetljeća, kažu autori u zaključku i ocjenjuju da su rezultati u skladu s ciljevima Okvirne direktive o morskoj strategiji EU-a (MSFD) za postizanje “dobrog ekološkog statusa”.
Želatinozni, mesožderni plankton krupnije veličine, čije se vrste obično nazivaju “meduzama”, može formirati masivno cvjetanje koje ima različite negativne ekološke utjecaje na usluge ekosistema, zdravlje ljudi i gospodarske djelatnosti, posebice ribarstvo i akvakultura, kaže se u tekstu i zaključuje da njihovo cvjetanje potiču pretjerani ribolov, izmjene staništa i globalne klimatske promjene.
Protest Ukrajinaca protiv invazije Vladimira Putina na njihovu domovinu
Pedesetak povjesničara iz zemlja članica bivše Jugoslavije potpisalo je Deklaracije “#obranimo povijest” u kojoj su osudili falsificiranje povijesti i njenu zloupotrebu za opravdavanje ratne politike i agresije prema suverenoj i međunarodno priznatoj državi Ukrajini.
Zloupotreba povijesti u političke svrhe dovela je prije nekoliko desetljeća do tragičnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije i zato upozoravamo na opasnost manipuliranja prošlošću radi raspirivanja mržnje, proizvodnje rata, dehumanizacije neprijatelja i opravdavanja ratnih zločina, kaže se u deklaraciji koja je u srijedu navečer objavljena na portalu historiografija.hr, a prije toga na nekoliko mrežnih stranica u zemljama potpisnika.
Historija je slobodna i autonomna znanstvena disciplina koja služi istraživanju i razumijevanju procesa iz prošlosti. Historija ne smije služiti legitimiranju bilo čijih partikularnih nacionalnih aspiracija i teritorijalnih pretenzija, ističu povjesničari iz Zagreba, Podgorice, Beograda, Pule, Sarajeva, Splita – Mostara, Koprivnice, Ljubljane, Novog Sada, Tuzle, Skoplja i Nikšića.
“Ustajemo u obranu naše discipline! Zahtijevamo od svih političara, kako u našim zemljama, tako i relevantnih političara na međunarodnoj sceni, da vode odgovorne politike sjećanja i nastave povijesti, da prestanu sa zloupotrebom prošlosti i da se ne oslanjaju na historičare, intelektualce i interesne grupe koji potpiruju nacionalističke strasti i šire govor mržnje da bi ostvarili vlastite interese.”
U deklaraciji se zaključuje: “Dižemo glas u obranu svoje profesije i neometanog prava na život i afirmaciju svih individualnih i kolektivnih identiteta, a u ovom trenutku, naročito ukrajinskog identiteta i slobode građanki i građana Ukrajine.”
Dvjesto dva migranta spašena su u četvrtak u Doverskom prolazu dok su pokušavali preploviti La Manšu ne bi li se domogli Engleske, priopćile su francuske mjesne vlasti.
U noći sa srijede na četvrtak i tijekom dana u četvrtak operativno regionalno središte za nadzor i spašavanje (CROSS) Griz-Nez identificiralo je “nekoliko plovila u Doverskom prolazu kojima je trebala pomoć”, saopštila je pomorska prefektura za La Manche i Sjeverno more.
Jedan je tegljač prvo preuzeo 43 brodolomca.
Poslije je u drugim dvjema operacijama izvukao iz mora 56 ljudi.
Spasilačka služba je pritekla u pomoć 41 osobi, ophodni brod ratne mornarice spasio je 16 migranata, a carinska služba 46.
Od kraja 2018. sve su brojniji pokušaji migranata da ilegalno prijeđu La Manche i domognu se Velike Britanije, unatoč opetovanim upozorenjima vlasti da je put opasan zbog gustog prometa, jakih struja i ledenog mora.
Na tom putu poginulo je najmanje 30 ljudi, a četvero je nestalo u 2021., pokazuju podatci pomorske policije.
U januaru je u moru izgubio život azilant kojemu je prijetila deportacija.
Ruske vojne snage zauzele su nuklearnu elektranu u Zaporižju na jugoistoku Ukrajine, objavile su lokalne vlasti u petak
‘Operativno osoblje prati stanje energetskih jedinica’, navodi se na društvenim mrežama.
Ukrajina je priopćila da su ruske snage izvršile napad u ranim jutarnjim satima u petak, zapalivši obližnju peterokatnicu koja služi za obuku, a vatra je ugašena u petak ujutro.
Nije bilo mrtvih ni ozlijeđenih, objavilo je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova na Twitteru, napominjući da je zgrada koja je gorjela kompleks za obuku.
Požar je izbio nakon što su ruske snage napale kompleks elektrane Zaporižje – najveće nuklearne elektrane u Europi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da su ruski tenkovi ciljano granatirali blokove reaktora.
Ukrajinska agencija za civilnu zaštitu saopštila je da je 44 ljudi sudjelovalo u gašenju.
Američka ministrica energetike Jennifer Granholm rekla je da su reaktori u Zaporižju ‘zaštićeni čvrstom zaštitnom strukturom’.
Last night, #Ukraine’s Zaporizhzhia Nuclear Plant spokesman said Russian troops are shelling Europe’s largest nuclear power plant. A fire broke out but has since been extinguished.
Granholm je na Twitteru rekla da je razgovarala s ukrajinskim ministrom energetike o stanju u nuklearnoj elektrani. Naglasila je da uz blizini postrojenja nije zabilježena pojačana radijacija.
Ukrajinske vlastisaopštile su da je nuklearna sigurnost elektrane nakon požara sada zajamčena.
‘Direktor elektrane rekao je da je nuklearna sigurnost sada zajamčena. Uprava navodi da je požar buknuo u zgradi za stručno osposobljavanje i u laboratoriju’, objavio je na Facebooku Oleksandr Staruh, načelnik vojne uprave Zaporiške oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je u petak Moskvu da provodi ‘nuklearni teror’ i da želi ‘ponoviti’ katastrofu u Černobilu.
‘Upozorit ćemo svijet da nijedna zemlja osim Rusije nije nikada pucala po nuklearnim elektranama. Ovo je prvi put u našoj povijesti, prvi put u povijesti čovječanstva. Ta teroristička država sada provodi nuklearni teror’, poručio je u videosnimci koju je objavio ured ukrajinskog predsjednika.
Ukrajinski nuklearni regulator nije otkrio ‘nikakvu promjenu’ u razini radioaktivnosti u elektrani Zaporižja, priopćila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim o nuklearci Zaporižja, rekao je visoki američki dužnosnik.
Biden se pridružio Zelenskom u zahtjevu da Rusija odmah prekine svoje vojne aktivnosti na tom području.
Rat u Ukrajini negativno će se odraziti na turističku sezonu u Crnoj Gori, ocijenili su iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) i dodali da se može očekivati pad broja ruskih i ukrajinskih turista tokom ljetnje sezone.
U kojoj mjeri se može očekivati pad broja turista, nijesu mogli prognozirati, piše Dan.
– NTO pažljivo prati situaciju u Rusiji i Ukrajini. U ovom trenutku zbog ratnih dešavanja, obustavljene su promotivne aktivnosti koje smo planirali, ali se nadamo da će se politička situacija stabilizovati. Vjerujemo da će u budućnosti turisti iz Ukrajine i Rusije ponovo doći na odmor u Crnu Goru, koja im je već godinama jedna od omiljenih destinacija – kazali su podgoričkom listu iz NTO.
U prilog tome, kako su naveli, govori i činjenica da je značajan broj turista iz Ukrajine i Rusije, kupio nekretnine u Crnoj Gori, da mnogi od njih ovdje imaju biznis aktivnosti, a nije zanemarljiv broj ni onih koji su se odlučili da ostanu da žive u Crnoj Gori.
Dan je na osnovu dostupnih statističkih podataka pokušao doći do računice o negativnom uticaju rata u Ukrajini na turističku sezonu u Crnoj Gori.
U prošloj godini iz Rusije i Ukrajine u Crnu Goru je došlo 244.000 turista, što je 15,8% od ukupnog broja.
Turisti iz Ukrajine i Rusije su ostvarili preko dva miliona noćenja, što je 21,3% od ukupnog broja, pokazuju podaci Monstata.
U prosjeku su boravili u Crnoj Gori 8,24 dana.
S obzirom da je prema statističkim podacima prosječna dnevna potrošnja turista 75 EUR, to bi značilo da je Crna Gora u prošloj godini od turista iz Rusije i Ukrajine prihodovala oko 150 mil EUR.
Ta cifra se dobija kada se pomnoži broj turista sa prosječnom dnevnom potrošnjom i prosječnim brojem dana boravka turista iz ove dvije zemlje.
Prihod od turizma u prošloj godini je iznosio preko 700 mil EUR.
U ovoj godini se očekivao i veći broj gostiju sa ovih tržišta, posebno iz Ukrajine.
Kako piše list, ukoliko sadašnja situacija potraje, teško je očekivati da će sa tih tržišta uopšte i biti turista ove sezone, tako da se može reći da će zbog rata u Ukrajini Crna Gora gotovo izvjesno ostati bez oko 150 mil EUR prihoda od turizma u ovoj godini.
Prošle godine je iz Ukrajine došlo 136.000 turista što je dva i po puta više nego u 2019, dok je iz Rusije došlo njih 108.000, što je značajno manje u odnosu na 2019, kada ih je bilo 385.000.
– Imajući u vidu da se radi o tržištima koji zajedno sa zemljama regiona čine gro turističkog prometa u Crnoj Gori i spadaju u top pet zemalja odakle dolazi najvećibroj turista, sasvim sigurno da će ratna kriza koja se trenutno dešava imati negativne efekte po turističku sezonu u Crnoj Gori – naveli su iz NTO.
Na pitanje da li i na koji način i na kojem tržištu Crna Gora može nadomjestiti nedolazak turista iz Ukrajine i Rusije, iz NTO-a su odgovorili da uprkos činjenici da su tržišta Rusije i Ukrajine veoma važna za Crnu Goru kao turističku destinaciju, pandemija koronavirusa pokazala je da se ne možemo oslanjati na nekoliko tradicionalnih tržišta već da moramo raditi na diversifikaciji turističkog tržišta.
Boka Kotorska – Stoliv – foto Boka News
– U tom smislu, Crna Gora je još prethodne godine započela intenzivne marketinške aktivnosti na širokom dijapazonu raznih tržišta. Tokom oktobra organizovali smo dva vebinara za poljske i turske turoperatore kojima smo predstavili ponudu destinacije, a takođe, u periodu novembar-decembar bili smo domaćini nekim od najznačajnijih turoperatora iz Turske, Mađarske, Albanije, Slovenije i Francuske – naveli su iz NTO.
Tom prilikom, u cilju uspostavljanja saradnje za ovu godinu organizovali su poslovne radionice sa turoperatorima, na kojima je učestvovalo preko 200 privrednika iz Crne Gore.
– U oktobru smo učestvovali i na sajmu IFTM Top Resa 2021 u Parizu, dok smo u novembru ponudu Crne Gore predstavili na Svjetskoj berzi putovanja u Londonu. Imajući u vidu da Crna Gora ima veliki potencijal kada je riječ o MICE turizmu, početkom decembra predstavili smo kongresnu ponudu Crne Gore na specijalizovanom sajmu IBTM World u Barseloni – dodali su iz NTO.
Tokom februara organizovali su promociju turističke ponude za preko 50 predstavnika turoperatora i medija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
– Imajući u vidu da je nacionalna avio-kompanija Air Montenegro najavila direktne avio-linije ka Pragu, organizovali smo vebinar za češke i slovačke turoperatore. Promotivne aktivnosti planiramo i na tržištu Velike Britanije, gdje ćemo u aprilu učestvovati na B2B radionici New Deal Europe 2022, kao i u Frankfurtu na sajmu kongresne industrije i poslovnih putovanja – zaključili su iz NTO.
Nakon brojnih informacija da je na crnogorskom tržištu, zbog sukoba između Rusije i Ukrajine, realno očekivati novi rast cijena brašna, žitarica i ulja, danas u marketima napravljena je ogromna gužva zbog kupovine tih namirnica u ogromnim količinama. PR kompanije Voli Olivera Šuškavčević kazala je za Portal RTCG, da su zbog neracionalne kupovine limitirali prodaju ovih namirnica, na džak brašna i paket ulja.
Šuškavčević je poručila da ima dovoljno zaliha i da nema potrebe za brigom.
– Gužve su bile velike, kao prije dvije godine, kada su ljudi kupovali namirnice u velikim količinama. Uglavnom se danas kupovalo brašno i ulje – kazala je Šuškavčević.
Ona je kazala da su limitirali prodaju ovih namirnica zbog današnje neracionalne kupovine.
Kako nezvanično saznajemo, i u Idea marketu je limitirana prodaja brašna i ulja, brašna na jedan džak i ulja na jedan paket.
