Spaghetti u crnom umaku od sipa i šarenog povrća

0

Paštašuta – pasta u crnom umaku od sipa, obogaćenog povrćem i mirođijama, kao odličan pandam znanom dalmatinskom crnom rižotu…

Spaghetti u crnom umaku od sipa i šarenog povrća
Foto – Kužina s pogledom

Paštašuta umjesto rižota! Crni rižot od sipe je postao zaštitni znak dalmatinskih trpeza – nudi ga se cijele godine, pri čemu ponuda u restoranima  i gosti koji ga naručuju vode vrlo malo računa o sezoni sipe. Crni rižot “crni” se sa kupljenim crnilom, sipa je, istina, dobra i smrznuta – ali, proljeće je naproste njen stađun. Tada je ona najbolja – a crnilo je pravo, njeno: jer, i ono ima svoj specifičan ukus  koji obogaćuje rižot i sve umake koji se od sipe i njenog crnila mogu napraviti.

Crni spaghetti – pri čemu se crnilo odnosi na umak a ne na boju pašte (ima i takve ali meni, iskreno rečeno, uvijek malo “daje” na “friškinu”, inače neprijatan ukus, koji mi je teško prevesti). Spaghetti u crnom umaku od sipe vrlo su poznata jela u Veneciji i na Siciliji; fantastičan je crni umak koji rade u Španiji i sa kojim začinjaju sitnu paštu – zapravo “fideline”. Moja varijanta je današnja inspiracija izborom proljetnog povrća u hladnjaku, bogatstvom ulova sipa na ribarnici i mojim vrtom mirodija, na koji sam posebno ponosna.

Vrijeme pripreme: 45 min

Za 6 osoba

Potrebni sastojci:

  • 600 – 700g sipe
  • crnilo od 1 -2 sipe (ili oveću vrećicu crnila ako je sipa veća)
  • glavica crvenog luka
  • 2 režnja češnjaka
  • kitica peršina
  • 1,5 dl bijelog vina
  • 150 – 200g mladog graška (ali i ne mora)
  • 10 kom malih rajčica trešnjica ili datulja
  • 1 dl maslinovog ulja
  • 2 lista lovora
  • kitica luka vlasca i koromača (ili grančica bosiljka ili mente)
  • 350 – 400 g spaghetta

Priprema:

Sipu očistite, odvojite crnilo (na ribarnicama to najčešće urade za vas) i isjecite je na male prugice. Za ovaj recept dobra je svaka sipa – ali, najbolje su one od pola kilograma, pa čak i veće. Izrežite mladi luk, češnjak i peršin.

Na maslinovom ulju pustite da luk obamre – tada dodajte isjeckanu sipu i naglo je popecite nekoliko časaka. Ubacite češnjak, peršin i dva lista lovora – sve zajedno miješajući dinstajte samo nekoliko minuta dok sipa ne počne ispuštati vodu – tada dolijte bijelo vino. Pustite da alkohol ishlapi

Foto – Kužina s pogledom

Kada ne osjećate više miris alkohola ubacite crnilo od sipe rastopljeno u  1 dl mlake vode – poklopite i pustite da se sipa kuha na laganoj vatri, često kontrolirajte, otvarajte poklopac i dodajite po potrebi po čašu vode.

Pazite – još uvijek nismo dodali sol: to ćemo učiniti tek na kraju, jer se sipa i njen umak inače neprijatno užeste. Kada je sipa omekšala dodajte mladi grašak – ponovno ulijte čašu tople vode i nastavite kuhati, dolijevajući mlaku vodu, dok se grašak ne skuha.

Tada ubacite rajčice trešnjice ili datulje (ove su čak i bolje jer su slađe) Ako su veće rajčice – kao što sam ja ovom prilikom imala – razrežite ih na 4 dijela – odstranite im vodu i sjemenčice. Samo ih prevrnite i ugasite. Tek sada posolite i popaprite. Posvetite se kuhanju pašte

Foto – Kužina s pogledom

Možete koristiti spaghette ili bavette (pljosnate špagete koje sam ja ovom prilikom pripremila). Kuhajte ih dok ne ostanu tvrde, odnosno dosta al dente. Tada ih vadite direktno u tavu – dodajte obavezno 2 -3 jušne žlice vode u kojoj su se kuhali. Energično miješajte ili, ako možete, tucite paštu – bacajući je na kraju tave u zrak. To nam služi da pašta pusti gluten – svoju kremicu. Ako vam se čini suha, slobodno dodajte još po neku žlicu vode od pašte i nastavite miješati – na taj način će se pašta “dokuhati”, preuzeti jaki ukus umaka a i rajčice će omekšati. One moraju ostati kompaktne – nikako do kraja kuhane

Kada odstranite tavu s vatre ubacite isjeckan vlasac i svježi, divlji koromač (izvrsna zamjena su bosiljak i menta).Vadite paštu na tanjur – na vrh pokapajte dobrog maslinovog ulja i  dimljenu, ljutu papričicu. To je zaista vrhunac ljubavi između svih mirodija koje smo dodali

Posluživanje

Ovo je jako jelo – sipa, njeno crnilo i povrće. Ukusi mora i Mediterana u sezonskoj varijanti kada je svaka navedena namirnica apsolutno najbolja

/Damira Skansi/

Aerodromi Crne Gore širom otvorili vrata i srce za mališane iz Dječijeg doma “Mladost”

0
Aerodromi Crne Gore širom otvorili vrata i srce za mališane iz Dječijeg doma “Mladost”
Foto ACG

Štićenici Dječjeg doma “Mladost”, na naše zadovoljstvo, danas su bili posebni gosti Aerodroma Crne Gore, a naši zaposleni dočekali su ih na tivatskom aerodoromu, saopšteno je iz te kompanije.

Zaposleni ACG našim najdražim gostima objasnili su aerodromske procedure, a potom su skupa prošli bezbjednosnu kontrolu i  provjeravali bording karte.

Naše goste dočekale su i kolege iz Air Montenegra, čiji avion su posjetili.

Ljubazne stjuardese objasnile su im koja pravila važe u avionu, ali i šta je bitno za sigurno polijetanje i slijetanje.

Foto ACG

Posebno zanimljiv razgovor djeca su vodila sa kapetanom.

Na kraju druženja ACG su mališanima iz Dječjeg doma poklonili vaučere  za kupovinu odjeće.

Foto ACG

Sa njima smo se rastali uz obećanje da je ovo  početak brige o djeci bez roditeljskog staranja i uz želju da neki od njih, kada za to dođe vrijeme, budu naše kolege, saopšteno je iz ACG.

Triatlon trka Ocean Lava reguliše sobraćaj kroz Boku u nedjelju 15.maja

0
Ocean Lava

U Kotoru će se u nedjelju, 15. maja će se održati Ocean Lava Montenegro triatlon trka, šesta po redu, u okviru Ocean Lava serije takmičenja koja se održavaju u 12 zemalja svijeta.

Zbog održavanja trke doći do totalne obustave saobraćaja kroz Boku Kotorsku i zaleđe i to:

  • Magistralni put M-2 dionica Kotor-Sveti Stasije od 07:20 do 08:30 i od 8:50 do 12:10 sati;
  • Magistralni put M-2 dionica Kamenari-Sveti Stasije od 07:30 do 11:30 sati;
  • Magistralni put Vilusi-Grahovo-Lipci priključenje u Lipcima od 07:45 do 11:00 sati;
  • Od marketa „Aroma“ u Dobroti do otvorenog bazena na donjem putu od 07:00 do 15:00 sati;
  • Od marketa „Aroma“ u Dobroti do Kavalina od 08:30 do 15:00 sati.

Za vrijeme trajanja navedenih obustava preporučuje se učesnicima u saobraćaju korišćenje alternativnih putnih pravaca.

Triatlon je veoma atraktivan olimpijski sport koji se sastoji iz tri discipline: plivanja, biciklizma i trčanja, koje se na takmičenjima odvijaju upravo tim redom. U Crnoj Gori se od 2012. godine održavaju trke na kraćim distancama (sprint i olimpijski triatlon), dok je ova trka jedina u Crnoj Gori u polu distanci ili kako se to popularno naziva „half Ironman“ distanca koja obuhvata 1,9 km plivanja, 90km biciklizma i 21 km trčanja.

Ocean Lava Montenegro 2019.

Ove godine će u Kotoru, zbog učešća u trci boraviti oko 550 triatlonaca, iz 42 države svijeta, što između ostalog pruža i priliku za promociju Kotora, Bokokotorskog zaliva i kompletne države kao turističke ali i sportske destinacije.

S obzirom na atraktivnost lokacija na kojima će se održavati sve tri discipline: plivanje u akvatorijumu Kotorskog zaliva, vožnja bicikla na dionici Kotor-Kamenari i trčanje duž cijele Dobrotske obale, odvija se u UNESCO-vom području svjetske baštine i pruža posebno iskustvo svim učesnicima, te zbog toga predstavlja i svjetsku ekskluzivu.

Trka je u organizaciji Multisport akademije Mayer i Turističke organizacije opštine Kotor.

Radiće na brendiranju Crne Gore

0
Radiće na brendiranju Crne Gore
Boka Kotorska – Perast – foto Boka News

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma planira da sprovede niz projekata po pitanju brendiranja Crne Gore kao odgovorne destinacije, saopštila je direktorica Direktorata za razvojne politike u turizmu u tom resoru, Aleksandra Gardašević Slavuljica.

Ona je, kako je saopšteno iz Nacionalne turističke organizacije (NTO), na sastanku u Tirani pod nazivom Savladavanje trenutnih izazova u turističkoj industriji, kazala da Ministarstvo planira da sprovede i niz projekata po pitanju brendiranja restorana koji nude organsku hranu i onih sa nacionalnom kuhinjom.

NTO je učestvovala na tom sastanku, koji je organizovao Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), u sklopu ministarske konferencije Uklanjanje barijera za održivi razvoj turizma.

„To je ovo prilika za susrete predstavnika nacionalnih turističkih organizacija, turoperatora i predstavnika resornih ministarstava zemalja Zapadnog Balkana“, navodi se u saopštenju.

Na sastanku je bilo riječi o trenutnim izazovima u regionu Zapadnog Balkana, razmjeni iskustava o izazovima u turističkoj industriji i budućim modalitetima regionalne saradnje.

*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija 

Lavrov: Svi će patiti zbog potpunog hibridnog rata Zapada protiv Rusije

0
Lavrov – foto EPA

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u subotu da je Zapad objavio “potpuni hibridni rat” protiv Rusije i da je teško predvidjeti koliko će on trajati.

U govoru na 80. dan ruske invazije na Ukrajinu, Lavrov se osvrnuo na zapadne sankcije Moskvi te je Rusiju predstavio kao žrtvu.

“Kolektivni Zapad nam je objavio potpuni hibridni rat i teško je predvidjeti koliko će sve to trajati, ali je jasno da će posljedice osjetiti svi bez iznimke”, poručio je Lavrov.

“Nisu nam strane sankcije, one su gotovo uvijek bile tu u jednom ili drugom obliku”, dodao je.

Napori Zapada da izolira Rusiju osuđeni su na propast, ustvrdio je Lavrov, ističući važnost odnosa Rusije s Kinom, Indijom, Alžirom i zaljevskim zemljama.

Kotor – ConsumeLess Plus: kako povećati atraktivnost turističke destinacije očuvanjem prirodnih resursa

0
Kotor – ConsumeLess Plus: kako povećati atraktivnost turističke destinacije očuvanjem prirodnih resursa
Sveti Matija – Kotor, Dobrota

Finalna konferencija projekta ConsumeLess plus finansiranog u okviru Interreg MED programa održana je u Kotoru, čiji je cilj pokazati da Consumeless destinacija je ona, koja članicama uključenim u realizaciju projekta omogućava da budu dio mediteranske zajednice, koja valorizuje prirodne resurse, usluge ekosistema, kulturnu baštinu te se usmjerava na lokalnu ekonomiju i zajednicu.

ConsumeLess model povećava atraktivnost i konkurentnost odredišta poticanjem očuvanja resursa područja.

Takva destinacija teži dobrobiti građana i posjetioca što je dodatna vrijednost za konkurentnost destinacije, naročito u današnjem vremenu obilježenom pandemijom Covid-19.

U uvodnom dijelu konferencije, prisutnima su se obratili: ispred Agencije za energiju i vodu vlade Malte (vodeći partner), Manuel Sapiano, ispred Opština Kotor Nebojša Ševaljević, potpredsjednik  Opštine Kotor.

O projektu i postignutim rezultatima su govorile ispred Ambiente Italia Srl, Marina Trentin i Tijana Vukasović, ispred kancelarije za međunarodne projekte Opštine Kotor.

Eudokia Balamou iz Turističke zajednice l’Arnaka-Kipar, Kristina Brščić, Upravni odsjek za turizam (IPTPO) iz Hrvatske, predstavili su dobrobiti koje su njihove zajednice imale od implementacije projekta.

Foto Opština Kotor

U drugom dijelu panela, govorile su Julia Bonello, ispred Agencije za energiju i vodu o kapitalizaciji alata Consumless projekta u cilju startegije razvoja turizma. Ispred Euromed programa, prisutnima se obratila Borka Lješković, nacionalna kontakt osoba za Interreg Med Program u Crnoj Gori pri Kancelariji za evropske integracije.

U drugom panelu, govornici su prof. Ilija Morić sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo i Filip Cicović, vlasnik Kotor Nest co-living space-a.

Razgovarali su o razvoju održivog turizma i o načinima njegovog unaprijeđenja.

U finalnom dijelu konferencije, potpisan je sporazum sa tri ugostitelja iz Kotora koji su ovom prilikom svečano dobili Consumless etiketu i na taj način se pridružili Consumless zajednici.

Ova konferencija je bila prilika da se veliki ciljevi proslave i naprave novi planovi za budućnost, zaključili su učesnici.

Bez preminulih, 59 novih slučajeva koronavirusa

0
Bez preminulih, 59 novih slučajeva koronavirusa
Vaccine, Delta soj ,Covid19

U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovano novih 59 slučajeva infekcije koronavirusom.

Nije prijavljen nijedan smrtni ishod.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa, tokom četvrtka završile analizu i dostavile rezultate za 807 uzoraka.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

  • Podgorica 228
  • Nikšić 59
  • Bar 54
  • Herceg Novi 30
  • Kotor 26
  • Budva 24
  • Cetinje 20
  • Ulcinj 20
  • Mojkovac 17
  • Pljevlja 16
  • Tivat 16
  • Berane 11
  • Bijelo Polje 7
  • Danilovgrad 7
  • Žabljak 5
  • Šavnik 4
  • Kolašin 3
  • Tuzi 3
  • Rožaje 2
  • Andrijevica 1
  • Petnjica 1
  • Gusinje 0
  • Plav 0
  • Plužine 0

Izložba ilustracija Morž art programa

0
Izložba ilustracija Morž art programa
MORŽ

Izložba ilustracija iz ovogodišnjeg Morž art programa, biće otvorena u foajeu hercegnovske Dvorane Park u četvrtak, 19. maja u 20 sati.

Festival alternativne kulture MORŽ, u svom trećem izdanju u tradicionalnom formatu oprobanom u Herceg Novom prije pandemije – koncert i film po večeri, uz izložbu ilustratora iz regiona, premijerno se ove godine održao u okviru novoosnovanog tivatskog Wind festivala, platforme za nezavisne kreativce iz Boke. U svom matičnom gradu, Herceg Novom će se predstaviti izložbom ilustracija nekim od vodećih imena jugoslovenskog prostora, pa tako postavku od 34 rade čine djela Srđe Dragovića, Igora Hofbauera, Mirona Milića, Jovane Marović, Bojane Bogavac i Marina Remića.

Nakon otvaranja MORŽ ART izložbe, na sceni Dvorane Park, mladi glumac iz Tivta, Matija Grabić i NVU ŠkArt prirediće performans/predstavu „Majmunska Posla“, po motivima pripovjetke Franca Kafke, u kojoj autor postavlja pitanje: Odabrati kavez ili preobrazbu – ostati majmun ili postati čovjek?

„On je majmun. Ali prikladnost ove oznake se dovodi u pitanje kad saznate da je on majmun koji je postao čovjek. Čovjek kojeg je “akademija” izdvojila da izvijesti o svom nekadašnjem životu i proces asimilacije od trenutka kada je zarobljen do njegovog trenutnog uspjeha kao umjetničkog izvođača koji pije crveno vino, puši i razgovara kao prosječan Evropljanin”, navodi se u opisu predstave koja je premijerno održana prošlog mjeseca u okviru tivatskog Festivala vjetra .

Kotorski učenici uspješni na matematičkom takmičenju “Kengur bez granica”

0
Kotorski učenici uspješni na matematičkom takmičenju “Kengur bez granica”
Foto Gimnazija Kotor

Prošlog vikenda u Kotoru je održano matematičko takmičenje “Kengur bez granica”. Radi se o međunarodnom takmičenju čiji je osnovni cilj popularizacija matematike među djecom i mladima, razvijanje logičkog razmišljanja i primjena matematičkog znanja. Održava se još od devedesetih godina prošlog vijeka u više zemalja svijeta, uključujući i zemlje našeg regiona.

Djeca iz devedesetak država cijelog svijeta u isto vrijeme rješavaju iste zadatke, podijeljeni u kategorije od 3.razreda osnovne škole, pa sve do 4.razreda srednje škole.

U Crnoj Gori je prvi put održano takmičenje 2021.godine i to samo u Podgorici, Danilovgradu i Tuzima. Ove godine je takmičenje prošireno na osam crnogorskih gradova, među kojima je i naš Kotor. Među 1008 prijavljenih takmičara u Crnoj Gori, učenici Gimnazije Kotor su bili vrlo uspješni. Učenik Nikola Vukšić je osvojio 1. mjesto u kategoriji Junior za III razred pod mentorstvom profesorice Jelene Nikolić. Učenik Nikola Kovač je osvojio 5. mjesto u kategoriji Cadet za I razred, što je takođe značajan uspjeh.

Foto Gimnazija Kotor

Na Univerzitetu Donja Gorica upriličena je svečanost dodjele medalja najboljim takmičarima. Ponosni smo na uspjehe naših učenika i nadamo se da će to biti motivacija ostalim učenicima da se oprobaju na ovom takmičenju sljedeće godine.

Crna Gora ima potencijal da ljetnja sezona bude uspješna i ostvari veće prihode

0
Foto PK CG

Crna Gora ima potencijal da ljetnja sezona bude uspješna i ostvari veće prihode, saopšteno je na Odboru udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, u čijem radu je učestvovao ministar  ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

– Turizam predstavlja snagu i stratešku granu Crne Gore, a zadatak ovog ministarstva biće da doprinese tome da turistička sezona bude bolja i ostvari veće prihode – kazao je ministar.

On je istakao da je cilj ove Vlade i Ministarstva da uklone što više biznis barijera i turističkim poslenicima omoguće da rade bolje i više.

– Hajde da budemo bolji jer imamo potencijala. Ova država može imati veći prihod nego što je bio 2019. godine i moj i zadatak svih nas jeste da djelujemo sinergijski – rekao je Đurović.

Prema njegovim riječima, ohrabruje dobra predsezona, ali je ovo kritičan period jer se glavna sezona mora dobro pripremiti.

– Moramo da smanjimo buku, imamo čistija kupališta i šetališta. Treba da ostvarujemo male pobjede, jer će njihov zbir dovesti do velikih i percepcije da smo napravili iskorak u pripremi glavne turističke sezone – poručio je on.

Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kazala je da su problemi sa kojima se turzam svake godine suočava buka, nesređene plaže, te nedostatak radne snage.

– Insistiramo na promjeni Zakona kako bi se uvela kategorija stalnog sezonskog radnika. Service charge je takođe kategorija koja se mora uvesti u zakonodavstvo, kako bi zadržali i stimulisali radnu snagu – kazala je Drakić.

Kategorija “service charge” predstavlja naknadu za uslugu, koja bi se obračunavala u određenom procentu na iznos fiskalnog računa. Sredstva sa te pozije bi se koristila isključivo za uvećanje zarade zaposlenih, što bi se dodatno preciziralo internim aktima. Poslodavci bi imali pravo izbora da li žele da koriste ovu opciju, a sve treba definisati kroz poseban poreski tretman i zakonodavni okvir da bi koristi imali i država i zaposleni.

Crna Gora ima potencijal da ljetnja sezona bude uspješna i ostvari veće prihode
Foto PK CG

– Nama treba service charge jer nemamo dovoljno radne snage, a moramo da vratimo ljude turizmu-  kazao je Tomo Knežević, Lipska pećina.

On je pozvao da se razmisli o podsticajnim mjerama za studente koji žele da se prijave za sezonski rad. Istakao je da je turizmu nephodna fiskalna strategija u turzimu kako se stope poreza ne bi mijenjale ad hoc, već bile predvidljive.

Prema njegovim riječima, treba čvršće povezati poljoprivredu i turizam, uvesti ponovo trajektnu liniju od Ulcinja do Herceg Novog, napraviti zone gdje mogu biti diskoteke na otvorenom a gdje ne, te digitalizovati turističke takse i prijave radnike gdje je to moguće. On se takođe založio za pronalaženje rješenja za velike gužve na graničnim prelazima, i smatra da bi zajednički punktovi doprinijeli njihovom bržem prelasku.

Ministar Đurović je u odgovoru na Kneževićevu diskusiju kazao da postoje razlozi za i protiv uvođenja service charge, jer treba imati u vidu da se time povećava i cijena usluga za domaćeg gosta, a ne samo za turistu. On je tražio da Privredna komora uputi Ministarstvu usaglašeni predlog na ovu temu koji će objediniti zajednički interes turističke privrede.

Tripko Krgović, Cherry Wine, kazao je da će, kako bi se ta procedura ubrzala, dostaviti cost –benefit analizu uvođenja service charge, kojim bi se u legalne tokove uvelo više od 30 miliona eura.

Ranko Jovović, predsjednik Odbora, istakao je da doprinos turizma BDP-u kontinuirano raste i da on ima multiplikativni efekat na druge privredne grane, povećanje standarda i zaposlenost. On je apelovao da se nađe rješenje kako bi se tranzitni gosti upućivali na alternativne puteve, te time doprinijelo rasterećenju glavnih saobraćajnica.

Novoizabrani državni sekretar za turizam Damir Davidović raduje se nastavku saradnje sa turističkim poslenicima na rješavanju izazova u ovom sektoru, kako bi se sva otvorena pitanja riješila brže i efikasnije, te kako bi privreda bila što manje opterećena.

– Generalno je veliki problem komunalni red i svi zajedno moramo da reaguemo i apelujemo na lokalne samouprave da naša turistička destinacija bude čista – kazao je Davidović.

Privrednici su tražili da se značajno poveća budžet Nacionalne turističke organizacije, sa čim je saglasan i ministar Đurović, ističući da to ne bi predstavljalo trošak, već ulaganje u promociju naše destinacije na svjetskim tržištima.

– Budžet za NTO će iduće godine biti višestruko veći – poručio je ministar.

Ana Tripković Marković, direktorica NTO kazala je da su ove godine imali na raspolaganju 300 000 eura za promociju Crne Gore na svim tržištima, te da je u njihovom fokusu bilo uvezivanje privrede.

– Zadovoljni smo bukingom – imamo dobre najave dolazaka iz Zapadne i Srednje Evrope, a u zemlji trenutno boravi oko 33 hiljade turista, što je skoro tri puta više nego prošle godine – istakla je ona.

Prema njenim riječima, Izrael je tržište sa odličnim bukingom ove godine i preko dvije agencije se očekuje dolazak većg broja turista, te charter linije sa svakodnevnim letovima iz ove države.

Privrednici smatraju da bi dobro rješenje bilo uvođenje privremene dozvole za rad stranca, odnosno sezonskih radnika, koju bi dobijali prilikom podnošenja prijave u MUP-u.

Sekretarka Odbora Sanja Marković istakla je da privremena dozvola za rad stranaca predstavlja dugogodišnje zalaganje turističlkih poslenika, te da bi turističku sezonu 2023 trebalo dočekati sa izmijenjenom zakonskom regulativom u ovoj oblasti. Ona je pozvala da se implementira član 81 Zakona o strancima, kako bi oni mogli da apliciraju za dozvolu za rad i privremeni boravak u našim diplomatskim predstavništvima.

Dragan Dašić, načelnik Direkcije za strance, migracije i readmisiju u MUP-u kazao je da naš zakon ne prepoznaje privremenu dozvolu, pa je potrebna dopuna ili izmjena regulative.

Privrednici su, između ostalog, tokom diskusije ukazali na problem što se ne daje prioritet domaćim agencijama I  mjesta u avionima Air Montenegra daju agencijama koje koriste Crnu Goru isključivo za tranzit prema drugim destinacijama.

Smatraju da je neophodno izmijeniti kategorizaciju hotela jer, kako kažu, nisu svi objekti sa četiri zvjezdice isti. Potrebno je riješiti infrastrukturne probleme u Nacionalnom parku Durmitor, kao i u Herceg Novom. Od velike je važnosti i organizacija promocije destinacije kod turoperatora, te pribavljanje saglasnosti od nadležnog ministarstva za obavezne praktične nastave u ugostiteljskim i turističkim objektima tokom ljetnjeg raspusta koja bi ponovo trebala da traje 21 dan. Apelovali su da se nađe rješenje za uvođenje radne nedelje tokom trajanja sezone, o čemu će se diskutovati sa predstavnicima sindikata i Vlade u narednom periodu.

Tokom sjednice, svoje aktivnosti su predstavile lokalne turističke organizacije Žabljaka i Cetinja, kao i predstavnici Uprave za inspekcijski nadzor.