Bosna i Hercegovina je iskazala spremnost da intenzivira aktivnosti, kako bi se, shodno zaključenom Sporazumu o graničnim prelazima za međunarodni saobraćaj između Crne Gore i Bosne i Hercegovine (05. 07. 2021. godine), stvorili uslovi za uspostavljanje zajedničke granične kontrole na graničnim prelazima Zupci – Sitnica, na putnom pravcu Trebinje – Herceg Novi i Klobuk – Ilino Brdo, na putnom pravcu Trebinje – Nikšić.
Ovo je saopšteno nakon sjednice Mješovite komisije za praćenje sprovođenja Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za međunarodni i pogranični saobraćaj, koja je održana 10. i 11. maja.
“Dogovorene su aktivnosti na implementaciji Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara BiH, imajući u vidu da je potvrđivanje, odnosno ratifikacija Sporazuma u toku”, zaključuju u saopštenju iz Ministarstva unutrašnjih poslova CG.
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori registrovano je 77 novooboljelih od koronavirusa. Smrtnih slučajeva povezanih sa koronom u tom periodu nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavio se 101 pacijent, a broj trenutno oboljelih iznosi 569.
Kompanija planira da od nekadašnjeg Brodogradilišta Bijela napravi destinaciju svjetske klase, saopštio je predsjednik upravnog odbora Rade Antolović. Kako je naveo, njihvo cilj je da pozicioniraju Bijelu među glavnim lokacijama za remont jahti u svijetu, nastojeći da obezbijede pouzdanost i visoke tehničke standarde za njihove klijente.
Iz Vlade je saopšteno da se Antolović juče sastao sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, a na sastanku je bilo riječi o redizajniranju starog Brodogradilišta Bijela u objekat za remont, održavanje, popravljanje i servisiranje superjahti, investiciji vrijednoj više desetina miliona eura.
Dritan Abazović i Rade Antolović (Foto: Vlada Crne Gore)
Abazović je naglasio da se raduje realizaciji investicije od više desetina miliona eura, otvaranju novih radnih mjesta i novog horizonta u promociji Crne Gore kao luksuzne turističke destinacije.
– Vrata Crne Gore su otvorena za sve investitore i uvijek se radujemo njihovom dolasku. Imajući u vidu geografski položaj, blizinu luksuznih hotela u koje dolaze vlasnici mega jahti i lokalnu tradiciju, Bijela je idealno mjesto za ovu investiciju – istakao je premijer Abazović.
Predsjednik Vlade je naznačio da pravda i progres uvijek idu ruku pod ruku i da će promocija Crne Gore kao fer destinacije, uz jasnu borbu Vlade Crne Gore protiv korupcije i kriminala, dugoročno imati vidljive rezultate, dajući investitorima sigurnost u poslovanju.
Zaštitar SAB securityja uklanja trake kojima je ograđeno mulo ispred Pošte u Lepetanima – foto S. L.
Mještani Lepetana obratili su se se daanas nadležnim organima Opštine Tivat zbog činjenice da su prethodog dana, nenajavljeno i bez obrazloženja, ostali bez pristupa dijelovima javnih površina u tom naselju –mjesnom pristaništu i mulu ispred zgrade Pošte, odnosno glavnom mandraću u blizini trajektnog pristaništa.
Naime, pripadnici privatne zaštitarske firme „SAB Security“ iz Nikšića plastičnim trakama, automobilskim gumama i drvenim kolcima, juče poslijepodne, na zaprepašćenje mještana, ogradili su mulo ispred zgrade Pošte i glavni mjesni mandrać, ne dozvoljavajući nikome pristup na te djelove obale Lepetena, kao ni parkiranje vozila na tim mjestima.
“Mještanima je traženo da uklone svoja vozila iako Lepetane odavno kuburi sa parking prostorom i žitelji ni ovako nemaju gdje da ostavljaju svoje automobile. Niko nam ništa nije objasnio o čemu se radi, već je odjednom privatni sekjuriti pojavio na licu mjesta i zapriječio pristup dijelu javnih površina u naselju, bez zanja ikoga iz Mjesne zajednice.“- kazao nam je jedan od ogorčenih Lepetanaca.
Predsjednik MZ Lepetane Đuro Grubišić kazao nam je da ih je postupak zaštitara iz „SAB Securityja“ neprijatno iznenadio i da su odmah sve prijavili Sekretarijatu za komunalni i inspekcijski nadzor Opštine Tivat, ali i JP Morskso Dobro iz Budve. U prvi mah nisu dobili preciznu informaciju ko im to i na osnovu čije dozvole zauzima djelove njihovog mjesta, da bi nakon što su se za sve zainteresovali i mediji kmoje su pozvali građani, Komunalna inspekcija Opštine Tivat juče oko 11 sati izašla na lice mjesta i naložila dvojici proapdnika „SAB Securityja“ koji su čuvali ograđene djelove lepetanske obale, da uklone prepreke i trake kojima su ih ogradili.
Sekretarka za komunalni i inspekcijski nadzor Jelena Šćekić je kazala da je njihov inspektor dobio usmenu informaciju da je djelove obale Lepetana prekjuče zaposjela kompanija „Adratic Western“ iz Herceg Novog, radi snimanja scena za novi igrani film u režiji hercegnosvkoog reditelja i sineaste Ivana Marinovića, „Živi i zdravi“.
„Oni su to uradili bez ikakvih papira, podnosno dobijenih saglasnoti bilo od JP Morsko Diobro, bilo od Opštine Tivat. Navodno, namjeravali su da večeras između 17 i 19 sati obave snimanje na tim lokacija, ali im to neće biti dozvoljeno ako u međuvremenu ne pribave dozvolu od nadležnih za takvo koriščenje javnih površina“- kazala je Šćekić.
Član 18 Odluke o komunalnom redu Opštine Tivat propisjue da je na „javnim površinama zabranjeno prodavati robu ili vršiti druge djelatnosti bez odobrenja nadležnog organa“, a za prekršiove su predviđene novčane kazne u iznosu od 150 do 7.000 eura za pravno lice, odnosno od 20 do 1.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu. Za korišćenje javnih površina u Tivtu za snimanje filmova, treba platiti i određenu komunalnu taksu koja se obračunava u odnosu na zonu grada u kojoj se obavlja snimanje, odnosno površinu privremeno zauzete javne površine.
Crnogorska nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uspostavila je saradnju sa projektnim timom Evropske omladinske kartice (EYCA), koja će uticati na poboljšanje standarda mladih ljudi u Crnoj Gori.
Iz avio-kompanije su saopštili da će ta saradnja omogućiti svim korisnicima EYCA kartice u Crnoj Gori i Evropi da ostvare popust od deset odsto na kupovinu karata na svim letovima Air Montenegra, koji se primjenjuje na raspoloživu tarifu.
„Na taj način, zajedničkim snagama se kreiraju prilike i mogućnosti za poboljšanje mobilnosti mladih ljudi, ali i promociju Crne Gore kao turističke destinacije“, navodi se u saopštenju avio-kompanije.
Ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević, kazao je da je jedan od osnovnih ciljeva programa Evropska omladinska kartica upravo podsticanje mobilnosti kod mladih kako na regionalnom, tako i na evropskom nivou.
„Zadovoljstvo mi je što se našem EYCA timu priključila društveno odgovorna kompanija Air Montenegro, koja će mladima omogućiti nove prilike za širenje ličnih horizonata, stimulišući tako njihovu kreativnost i interakciju u multikulturalnom društvu“, rekao je Lalošević.
On smatra da mobilnost treba da postane norma, a ne izuzetak kako bi se poboljšali izgledi za život svakog mladog pojedinca u Crnoj Gori.
Iz Air Montenegra su poručili da im je zadovoljstvo što, kroz saradnju sa EYCA timom, podstiču mlade ljude da, uz povoljnosti koje pruža EYCA kartica, još više putuju i otkrivaju nove destinacije.
Vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Air Montenegra, Dragana Frantov Nikolić, kazala je da ta kompanija sa posebnom pažnjom radi na sprovođenju aktivnosti koje bi doprinijele poboljšanju položaja mladih, posebno onih koji često putuju u inostranstvo zbog studija ili dodatnog usavršavanja.
„Drago nam je da je naša kompanija prepoznata kao partner u programu od kojeg mlade generacije zaista imaju velike benefite“, saopštila je Frantov Nikolić.
Direktor nevladine organizacije (NVO) Centar za omladinsku edukaciju, Jugoslav Radović, rekao je da su veoma ponosni na činjenicu da u okviru tog društveno odgovornog programa za partnere imaju i nacionalnu avio-kompaniju Air Montenegro.
„Smatram da svi zajedno možemo kreirati kvalitetniji životni ambijent za mlade ljude i da kroz ovakve inicijative dugoročno vodimo računa o njihovim interesima. EYCA zajednica u Crnoj Gori broji više od 25 hiljada mladih ljudi i naš zadatak je da im u budućnosti omogućimo još više povoljnosti“, naveo je Radović.
Da bi mladi ljudi ostvarili popust, neophodno je da posjeduju EYCA karticu, fizičku ili digitalnu, da je validna kako u trenutku ispunjavanja zahtjeva za benefit, tako i na datum/e putovanja i da popune jednostavan korisnički formular za kupovinu karte putem putem kompanijskog sajta. Popust se obračunava na tarifu koja je sastavni dio cijene karte, bez pripadajućih taksi.
Iz kompanije Air Montenegro su poručili da su otvoreni za takve i slične inicijative koje će doprinijeti još kvalitetnijem društvenom životu mladih u Crnoj Gori.
Katamaran CORMORANT 1, na kojemu se nalazilo 15 turista i deset članova posade, zapalio se i potonuo kod otočja Galapagos.
Srećom, kako su priopćile vlasti Ekvadora, svi turisti i članovi posade spašeni su s gorućeg putničkog broda koji se zapalio jučer, 11. svibnja.
Ekvadorska mornarica priopćila je kako je obližnje plovilo pomoglo pri spašavanju putnika i posade nakon što je posada Cormoranta I prijavila požar u strojarnici. Brod, koji je ove godine uredno prošao sve inspekcije, potonuo je oko 7 sati ujutro, javlja Salvage and Wreck.
Prema priopćenju lučke uprave, na brodu su se nalazili državljani SAD-a, Kanade i Ekvadora. U priopćenju mornarice stoji da su evakuirani i prebačeni u Puerto Ayora na otoku Santa Cruz kako bi im se pružila medicinska pomoć.
Mornarica je pokrenula plan za sprečavanje onečišćenja u slučaju izlijevanja goriva. No, iz Uprave Nacionalnog parka Galapagos odbacili su mogućnost zagađenja okoliša, navodeći da je gorivo izgorjelo zajedno s brodom. Istraga je u tijeku.
Institut Igalo u Herceg Novom domaćin je međunarodne konferencije „Održivi zdravstveni turizam” koju organizuje Centar izvrsnosti za biomedicinska istraživanja (CEBIMER).
Centar izvrsnosti za biomedicinska istraživanja nastao je integracijom naučno istraživačkih i kliničkih laboratorija u Crnoj Gori, kao i kroz njihovo partnerstvo sa renomiranim inostranim institucijama i ekspertima čiji su predmeti istraživanja blisko povezani sa tematskim oblastima CEBIMER‐a.
Savo Marić, direktor Instituta Dr Simo Milošević, kazao je da je otežavajuća okolnost bilo to što je CEBIMER počeo sa radom 2020. godine kada nas je zadesila korona kriza, što je umogome usporilo programe i razvoj ovog centra.
„Program je zasnovan na Strategiji pametne specijalizacije koji će se baviti medicinskim turizmom i životnom sredinom. Radiće se na procjeni ljekovitog blata (peloida), kao i sa ljekovitim biljkama, ali i na implementaciji novih metoda liječenja“, kazao je Marić prilikom otvaranja konferencije.
Značaj i blistavu budućnost biomedicine prepoznalo je i ministarstvo zdravlja Crne Gore koje je direkciju za biomedicinu i transplataciju podiglo na nivo direktorata.
Dr Dejan Pavličić, direktor Direktorata za biomedicinu i transplantaciju, istakao je da resorno ministarstvo u sklopu svojih redovnih aktivnosti radi na razvijanju oblasti biomedicine i to naročito kroz donošenje i primjenu zakonske i podzakonske regulative i praćenje standarda EU.
“Crna Gora je prepoznata destinacija održivog i zdravstvenog turizma sa diverzifikovanom i autentičnom turističkom ponudom baziranom na inovativnim poslovnim modelima i uslugama. Usmjeravanjem nauke, inovacijama i istraživanjima unapređujemo prepoznate strateške prioritete među kojima je i održivi zdravstveni turizam” kazao je Pavličić.
On je dodao da ministarstvo zdravlja podržava sve inovativne procese, a naročito one koji uključuju primjenu dostignuća biomedicine, a koji doprinose sveopštem poboljšanju i unapređenju sistema zdravstvene zaštite građana.
Mirko Mustur, potpredsjednik Opštine Herceg Novi, istakao je da Institut predstavlja instituciju od posebnog značaja za grad, ali i državu.
“Jasno je da su opstanak i unapređenje rada Instituta od izuzetne važnosti za dobrobit grada, ali i hiljada ljudi iz cijelog svijeta koji koriste usluge ove banje. Jedna od pretpostavki za dalji razvoj su istraživačko inovativni programi poput ovoga”, kazao je Mustur.
Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, smatra da je značaj ove konferencije ne samo sa aspekta turizma, već sa aspekta cjelokupnog zdravstvenog sistema.
“U međusobnoj komunikaciji i razmjeni iskustava između stručnih ljudi iz obije oblasti možemo doći do vrlo značajnih podataka koji se kasnije mogu iskoristiti. Nakon dvije godine pandemije ovakva vrsta konferencija je osvježavajuća i daje neku novu energiju za rad na bazi iskustava iz prethodnog perioda”, kaže Galić.
Rat u Ukrajini ušao je u 79. dan. Rođaci i pristalice ukrajinskih boraca u čeličani Azovstal pozvali su na nove napore za njihovo spasavanje, dok zvanični Kijev kaže da su u toku razgovori sa Moskvom o planu za spasavanje teško ranjenih vojnika.
Ruske snage su tokom povlačenja pred ukrajinskim kontranapadom u regionu Harkov raznele tri mosta, javlja CNN. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je je da je Rusija doživela strateški poraz u Ukrajini, što je “već očigledno svima na svetu”.
U kojoj mjeri će dešavanja u Ukrajini uticati na turizam, pitali smo one koji pripremaju sezonu. U Ulcinju i Herceg Novom, kažu da predsezona uliva nadu i da očekuju goste iz drugih tržišta.
Dok bukti rat u srcu Evrope, svi strahuju za svoje. I dok se već duže postavlja pitanje da li će ratna dešavanja ugušiti ljetnju sezonu evropskih destinacija, optimistične note stižu iz Ulcinja. Uticati hoće, mišljenja je Gzim Hajdinaga, direktor Turističke organizacije Ulcinj, ali ne u velikim procentima.
“Nadam se da neće puno uticati, da se ima vremena da se zovu ljudi u razum i da rat prestane i da ljudi priušte sebi i familiji zadovoljstvo”, kaže Hajdinaga.
I dok je epidemija prošle godine uzimala svoj danak, plaže su bile pune, pa zašto ne bi i ove godine, kaže Hajdinaga. Poručuje da je putujući regionom, pridobio još jedno novo tržište, a to je Republika Srpska.
“Generalno ono Što smo odradili daje za pravo da optimsitički gledamo i tako će biti. Jeste ukrajina u pitanju, ali stari dobri gosti Njemci i iz Zapadne Evrope će biti po našim plažama i šetalištu”, kazao je Hajdinaga.
Početak je maja, a Herceg Novi je pun turista. U tom gradu trenutno je 6.000 gostiju, pa se iz Turističke organizacije nadaju da nemila dešavanja u jednoj od najvećih država Evrope neće mnogo uticati na sezonu.
Đorđe Stanojlović ističe da po svim najavama i brojkama koje dobijaju mogu da se nadaju jednoj vrsti rekordne sezone.
U toj opštini sve vrvi od akcije, gradske službe pripremaju ambijent za prestojeću sezonu očekujući najbolje rezultate. A ako posmatramo granični prelaz, kaže Hajdinaga, u poređenju s istim periodom prošle godine, 2022. već bilježe rekorde.
Inspektori i komunalni policajci novouspostvaljenog Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat (SIKN) koji je po zamisli aktuelne gradske NP-BF-GB gradske uprave, objedinio poslove nekadašnje samostalne Komunalne policije, odnosno Direkcije za inspekcijske poslove, tokom prošle godne – prve kompletne u radu povog Sekratarijata, izdali su ukupno 1.938 prekršajnih naloga i izrekli ukupno čak 198.590 eura novčanih kazni.
Po tome je ovaj sekretarijat kojim rukovodi Jelena Šćekić pokazao mnogo veću efikasnost i ukupne bolje finansijske efekte za lokalnu upravu nego prethodne dvije nezavisne Komunalna inspekcija, osnosno Komunalne policija koje su za vrijeme bivše tivatske DPS-SD-HGI vlasti vodili Jovica Stojković i Novak Leković. SIKN pored Šćekićeve kao rukovodioca organa, ima još 12 zaposlenih izvršilaca.
Građani su tokom prošle godine Inspekciji SIKN-a podnijeli ukupno 261 pisanu i 74 usmenih prijava. Komunalni inspektori su sačinili 76 službenih zabilješki i vodili 355 upravnih postupaka od čega je do kraja pročple godine okončano njih 325, a 30 postupaka je prenešeno u 2022. Na akte inspekcije je lani bilo ukupno pet žalbi koje su sve odbijene u drugostepenom postupku i potvršena su prvobitna rješenja inspekcije. Komunalni inspektori su tokom prošle godine izrekli ukupno 146 prekršajnih naloga u vrijednosti od 50.424 eura.
Sektor Komiunalne policije SIKN-a je lani dobio 404 pisane, odnosno 481 usmenu i prijavu preko telefona. Tivatski komualni policajci su lani sačinili ukuono 632 zapisnika i 1.214 službenih zabilješki, pisanim putem izdali 149 naređenja, a usmeno još 1.152 naređenja. Učiniocima prekršaja izdata su ukupno 1.792 prekršajna naloga u ukupnoj vrijednosti novčanih kazni od 130.156 eura.
U SIKN-u posebno podvlače da im u radu jako puno koristi tzv.Sistem 48 koji je Opština uvela prije par godina i koji građanima omogućava da brzo i lako nadležnim lokalnim službama prijave razne probleme ili nepravilnosti u gradu. Preko ovbe platfrome SIKN-u su lani pristižgle 452 prijave od čega se 90 odnosilo na probleme buke, 52 prijave bile su zbog izvođenja građevinskih radova, a zbžog remećenje kučpnog reda i problema održavanja stambenih zgrada stigle su 92 prijave. Na nepropisno parkliranje odnosilo se 176 prijava, a 40 ih je bilo zbog rupa i drugih oštečenja na putevima i ulicama. Sve ove prijave koje su poslate preko Sistema 48 uspješno su okončane u za to zadatom roku.
Po nalogu inspektora SIKN, lani je uklonjeno ukupno dvadeset privremenih i šest pomoćnih objekata, a jedan od većih problema sa kojima se ovaj opštinski organ suočio tokom 2021. je odlaganje komukanog i drugog otpada na površinam koje za to nisu predviđene, bilo da su u pitanju javne, ili pak privatne površine. Stim u vezi inspektori su protiov jednog pravnog lica i jednog odgovornog lica u pravnom licu, Sudu za prekršaje podnijeli prijavu i izrekli osam prekršajnih naloga u ukuonom iznosu od 4.350 eura. Komunalni policajci su istovremeno, po istom osnovu izdali 21 prekršajni nalog u ukupnoj vrijednosti novačnih kazni od 14.900 eura.
Komunalna policija Tivat
VIŠE REDA NA GRADSKIM ULICAMA
Komunalna poliocija Tivta je po osnov u Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, zbog nepropisnog parkiranja, lani izdala ukupno čak 1.447 prekršajnih naloga u visini od 86.820 eura novčanih kazni. U saradnji sa preduzećem „Parking servis“ Tivat koje raspolaže sa specijalnim vozulom „pauk“, Kominalna policija je izdala ukupno 640 naređena za premještanje nepravilno parkiranih automobila.
AŽURNO NASTAVILI I U PRVOM KVARTALU OVE GODINE
Za period od prva tri mjeseca ove godine inspektori i komunalni policajci SIKN-a su izrekli ukupno 488 prekršajnih naloga u iznosu od 30.430 eura. Od toga je do sada naplaćeno 10.120 eura novčanih kazni.
Najviše prekršajnih naloga bilo je iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima – njih 376 u iznosu od 22.5609 eura novčanih kazni. Specijalnim vozilom „pauk“ odnešeno je 160 nepravilno parkiranih automobila a bila su i 53 pokušaja intervencije „pauka“ koji su obustavljeni kada se na licu mjesta pojavio vlasnik nepravilno parkiranog vozila kojem je tom prilikom uručen kazneni nalog.
U prvom kvartalu je bilo i 118 prekršajnih naloga iz oblasti komunalnog reda, jedan nalog iz oblasti kršenja propisa o opštinskim i nekategorisanim putevima, koliko i iz oblasti kršenja opštinskih propisa o regulisanju saobraćaja. Po dva prekršajna naloga izdata su za prekršaje iz oblasti Zakona o komunalnim djelatnostima, Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, dok su četiri prekrašajna naloga izdata zbog nepoštovanja odredbi Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju.
