U Crnoj Gori je u protekla 24 časa registrovano 200 novih slučajeva koronavirusa a preminule su dvije osobe. Oporavljenih je 389, aktivnih je 1880 slučajeva.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/Md1m58iacE
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) February 24, 2022
„Povezano sa kopnom uskim dijelom pijeska ružičaste nijanse, malo ostrvo Sveti Stefan sa krovovima od terakote, slavu je steklo 1960-ih kao mjesto okupljanja bogatih i slavnih.“– ovako prestižni i veoma čitani magazin Conde Nast Traveller opisuje jednu od najljepših evropskih plaža, koju, po njihovom predlogu, morate neizostavno posjetiti.
Magazin ističe da Evropa ima hiljade kilometara prekrasne morske obale i mjesta poput razglednica do kojih letovima iz Velike Britanije možete stići za svega nekoliko sati. Među najljepšim plažama Evrope, od Skandinavije do Sardinije, nalazi se i plaža Svetog Stefana okružena gustom borovom šumom sa predivnim morem boje plavog mastila, ističe novinar Teddy Wolstenholme.
„Svjesni smo nesvakidašnje ljepote ovog dijela naše obale, ali ujedno i ponosni na još jedno međunarodno priznanje koje dobija Sveti Stefan i njegove plaže“, ističe Nemanja Kuljača, direktor Turističke organizacije opštine Budva i dodaje da se nada da će upravo ovo pozicioniranje na prestižnoj evropskoj listi najljepših plaža pozitivno uticati na opredjeljenje, ne samo britanskih, već i ostalih turista zapadne Evrope da dođu i lično se upoznaju sa skrivenim draguljima koje budvanska rivijera posjeduje.
Među ostalim plažama koje magazin navodi kao najljepše u Evropi su i Zlatni rat u Bolu na ostrvu Brač u Hrvatskoj, Santa Giulia na Korzici, Porto Katski na grčkom ostrvu Lefkada, francuska plaža Calanque d’en Vau u Kasisu, Kvalvika u Norveškoj, Praia do Carvalho u Portugaliji, Spiaggia Grande u italijanskom Pozitanu, Cala Macarella na Menorci, Luskentyre na ostrvu Haris u Škotskoj, Kleftiko na ostrvu Milosu u Grčkoj, Playa de Ses Illetes u Formenteri, Seitan Limania na Kritu, Cala Coticcio na Sardiniji i Dolina leptira u Turskoj.
Evropska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) pružiće punu podršku i ekspertizu pomorskoj administraciji Crne Gore, koja se odnosi prije svega na pomorsku sigurnost, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.
„Podrška se odnosi na obaveze Crne Gore kao države zastave, države luke i obalne države u dijelu izrade tehničkih pravila, zaštitu mora od zagađenja sa pomorskih objekata, implementaciju konvencija IMO-a i QMS sistem, a sve u cilju stvaranja što boljeg zakonodavnog okvira, usklađenog sa evropskim direktivama i međunarodnim standardima“, navodi se u saopštenju.
Predstavnici Ministarstva, odnosno Direktorata za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu, sastali su se u Lisabonu sa rukovodiocima EMSA-e, kako bi se razmotrili način i dinamika aktivnosti koje bi se sprovodile kroz zajedničku saradnju, imajući u vidu prije svega značaj dosadašnje saradnje i ekspertize koja je pomorskoj administraciji Crne Gore pružena u vidu obuka, treninga, online konsultacija, izrade studija.
Državni sekretar u Ministasrtvu, Zoran Radunović, generalna direktorica Direktorata Tanja Janović i načelnica Direkcije za pomorsku privredu, Ana Kusovac, sastali su se sa izvršnom direktoricom EMSA-e, Majom Markovčić Kostelac.
„Tokom sastanka razgovaralo se o temama iz oblasti pomorstva za koje je pomorskoj administraciji Crne Gore potrebna pomoć, a koju bi EMSA pružila i sprovela kroz projekat IPA II, finansiran od Evropske unije (EU)“, dodaje se u saopštenju.
Sastanak je, kako su naveli, bio dobra prilika da se u direktnoj komunikaciji predstave aktivnosti koje sprovodi pomorska administracija Crne Gore i u skladu sa tim predlože buduće aktivnosti definsane Programom pristupanja Crne Gore EU i korektivnim mjerama predviđenim kao odgovor na zvještaj tima IMSAS Audita.
Electra, brod izgrađen za borbu protiv podmornica kojeg je u mirnodopska vremena koristila američka Obalna straža u patrolama protiv krijumčara je nakon samo dvije godine plovidbe prepravljen u luksuznu predsjedničku jahtu za Franklina Roosevelta.
Tom prigodom brodu je promijenjeno ime u Potomac i ugrađen mu je lift kako bi se predsjednik mogao lako, ne izlazeći iz svojih invalidskih kolica, prebacivati s palube na palubu. Lift i njegova konstrukcija su bili sakriveni u unutrašnjost dodanog, lažnog dimnjaka.
U kolovozu 1941. Roosevelt je ratnim brodom USS Augusta otplovio prema Newfoundlandu na tajni susret s Winstonom Churchillom na dogovaranje i potpisivanje Atlantske povelje, tj. dokumenta koji je definirao ne samo američko-britansku suradnju u Drugom svjetskom ratu, nego i njihove ideje o poslijeratnom uređenju svijeta.
O stupnju tajnosti tog sastanka najbolje govori činjenica da je u vrijeme sastanka s Churchillom, za javnost, predsjednik SAD bio na svojoj jahti. Sve vrijeme na brodu je bila izvješena predsjednička zastava, novine su redovito izvještavale o predsjednikovom krstarenju i ribolovu, a tajne službe su angažirale i dvojnika sa zadatkom da svojom figurom i pokretima ostavlja dojam o Rooseveltovom prisustvu na brodu.
Rooseveltov nasljednik Harry Truman je za predsjedničku jahtu izabrao USS Williamsburg, pa se tako od 1946. do 1960. Potomac koristio za lov na školjke i rakove. Potom je tri godine plovio kao linijski putnički brod između Puerta Rica i Djevičanskih otoka da bi ga 1964. za 55 tisuća dolara kupio Elvis Presley i poklonio dječjoj bolnici iz Memphisa da ga proda na humanitarnoj aukciji. Bolnica je iste godine brod prodala za 65 tisuća dolara.
Potomac se danas nalazi na Dokovima Jacka Londona, turističkog i zabavnog dijela luke u Oaklandu.
Agencija za investicije Crne Gore (AZICG) smatra da se regulisanje stausa jedine trajektne linije u državi na relaciji Lepetene –Kamenari u Boki Kotorskoj, po modelu javno-privatnog partnesrtva, može realizovati relativno brzo.
Iz te Agencije koju je država svojevremeno osnovala za sprovođenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu (JPP) „Vijestima“ su juče kazali da je po osnovu zvaničnog stava Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS), koje je dato na zahtjev Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), donijeta odluka da je pružanje usluge prevoza trajektom između pristaništa, javna usluga koja podliježe primjeni Zakona o javno-privatnom partnerstvu.
„Prema postojećem Zakonu JPP je dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera, zasnovan na podjeli prava, obaveza i rizika radi izvođenja radova od javnog interesa na javnoj infrastrukturi i objektima (javni radovi) i/ili pružanja usluga od javnog interesa (javne usluge)”- saopšteno je “Vijestima” iz Agenžcije na čijem je čelu v.d. direktor Mladen Grgić.
Umjesto raspisivanja tendera za dodjelu koncesijen za obavljenje te trajektne linije kako se inače, one dodjeljuju svugdje u svijetu, te kako je i samo MKI obećavalo da će se trajekna linija u Boki regulisati već do kraja prošple godine, država je nedavno, kako su objavile „Vijesti“ iznenada promijenila strategiju i umjesto na osnovu konceije, planira da trajektnu liniju u Boki dodijeli nekom operateru po medilu privatno-javog partnerstva. Takva praksa vrlo se rijetko primjenjuje bilo gdje u inostranstvu, a gotvo nikad kada su u pitanju komercijalno vrlo profitabilne trajekne linije kakve je Lepetane-Kamenari gdje godišnje trajekti prevezu preko milion vozila svih kategorija, a njen aktuelni operater, kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, godišnje ostvaruje milionske profite. Po modelu JPP-a u svijetu se po pravilu, operaterima dodjeluju neprofitabilne linije koje država subvencioniše da bi se uopšte odvijale, jer je njihovo održavanje u javnom interesu. Namjeru države da umjesto koncesije, trajektnu liniju u Boki ubuduće dodjeljuje po modelu JPP, kritikovali su i iz dsame kompanije Pomorski saobraćaj navodeći da je postupak shodno Zakonu o JPP daleko složeniji i zahtjevniji od koncesionog postupka.
“Shodno našoj procjeni, a držimo da smo temeljno istražili stvari, taj postupak može da traje od dvije do četiri godine. Valja ukazati i to da upravo zbog kompleksnosti i složenosti primjene ZOJPP ovo bi bio prvi projekat u Crnoj Gori koji bi se, prema našim saznanjima, realizovao kao javno-privatno partnerstvo, tako da je upitna opravdanost da se ovako jedno važno pitanje rešava u postupku pilot projekta.”- naveli su iz te kompanije koja je u vlasništvu podgoričkih biznismena Dejana i Dušana Bana i njihovog poslovnog partnera Željka Mihajlovića.
Pomorski saobracaj koji je do 2005. bio u državnom vlasništvu, trajektnu liniju u Boki održava već decenijama, a od 2004. do danas to radi na osnovu ugovora o zakupu djelova morske obale – pristaništa u Lepetanima i Kamenarima koje je bivše državno rukovodstvo te kompanije sklopilo sa Morskim Dobrom, prije nego je trajektna kompanija privatizovana. Važenje tog ugvovora isteklo je krajem 2018. i on je od tada, po odluci bivše Vlade premijera Duška Markovića (DPS), produžavan aneksima na nedodređeeno vrijeme, odnosno do raspisivanja tendera za dodjelu trajektne linije po konceisonom modelu. Bivše Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje je vodio Osman Nurković je odlukom Vlade bilo obavezano da pripremi i sprovede postupak za dodjelu koncesije što ono nije odradilo do parlamentarnih izbora u avgustu 2020. a koje je dotadašnja vlast izgubila. Nova vladajuća većina i Vlada premijera Zdravka Kriviokapića, odnosno resorni ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić su tokom prošle godine zvanično se držali ove strategije, odnosno obećavali raspisivanje tendera i dodjelu konceije izabranom operateru do kraja 2021., ali to nisu uradili. U međuvremenu MKI, je iako je regulacija pomorskog saobraćaja isključivio njegova nadležnost i iako ima zakonsku odnovu za dodjelu koncesije u Zakono uo sigurnosti pomorske plovidbe koje je upravo ono dužno da sprovodi, naprasno odlučilo da u cijelu priču uključi i MFSS koje je sve vratulo na početak, tražeći da se postupak umjesto po Zakonu o konceisijama, radi po Zakonu o JPP. Stoga je i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanaj lukama Crne Gore (UPSUL) koja sprovodi ovaj postupak trenurno tek u fazi javne nabavke usluge izrade “Analize opravdanosti za prevoz trajektom Kamenari-Lepetani“.
“Ključni dokument pripreme projekata JPP-a predstavlja izradu analiza opravdanosti. Prilikom izrade analiza opravdanosti naročito se uzimaju u obzir ostvarivanje javnog interesa projekata javno-privatnog partnerstva, uticaj na životnu sredinu, procjena rizika i tehnički, finansijski i ekonomski efekti predloženog projekata javno-privatnog partnerstva. Napominjemo, analiza opravdanosti govori koji je ispravan put. To nije nečija paušalna ocjena, već plod sveobuhvatne analize koja se radi po temeljno utvrđenim protokolima.”- saopštili su juče “Vijestima” iz Agencije za investicije, podsjećajući da procedura po zakonu o JPP predviđa da nakon izrade analize javni naručilac (USPUL, odnsno MKI) podnosi predlog projekata javno-privatnog partnerstva na mišljenje Agenciji, Ministarstvu finansija i socijalnog staranja i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
“Nakon što je predloženi projekat JPP-a odobren od strane nadležnih institucija, odobreni predlog projekta JPP-a se upisuje u Registar projekata, a zatim naručilac priprema tendersku dokumentaciju i nastavlja sa postupkom nabavke. Rokovi sa kojima se licitira nisu oni koje predviđa zakon – oni mogu biti značajno kraći, i s obzirom na činjenicu da u Crnoj Gori postoji institucionalan okvir, kombinovanjem snage i resursa, javni i privatni sektor su u stanju da rade zajedno na postizanju zajedničkih ciljeva.”- ističu iz AZICG, aludirajući na kritike iz Pomorskog saobraćaja da će sve to potrajati najnaje još dvije do četiri godine. Iz Agencije tvrde i da “javno – privatno partnerstvo daje prostor za finansijsku uštedu državi, i pruža veću efikasnost u poređenju sa samostalnim aktivnostima javnog sektora.”
“Drugim riječima, pruža se isti ili bolji kvalitet usluga za manje novca.”- ističu iz AZICG iako, kada je riječ o trajektnoj liniji u Boki, država ništa ne nabavlja, niti plaća operateru trajekta, već on jako dobro zarađuje pružajući usluge na bazi do sada, vrlo loše regulisanog monopola u iskorištavanju jednog javnog resursa (mora i pristaništa) koji mu je ta ista država omogućila bez formalne koncesije.
AZICG GOVORI O UŠTEDAMA DRŽAVE, IAKO ONA NIŠTA NE KUPUJE NITI PLAĆA
Ukoliko se zaista i relaizije zamisao ministara Milojka Spajića i Mladena Bojanića da se umjesto koncesijom, pitanje trakekme linije u Boki riješi na bazi JPP, biće to prvi projekat koji će realizovati AZICG jer do sada ona nije sprovela apsolutno nijedan primjer partnerstva džave i privatnog interesa, niti je prijekata takvog karaktera uopšte i bilo.
Iz AZICG tvrde da je “JPP u Crnoj Gori pozicionirano na iskustveno najboljim međunarodnim osnovama, sa stavom da primjenom standarda koji predstavljaju dobru praksu razvijenih zemalja, investitorima se mogu osigurati regulatorno isti standardi na koje su navikli u zemljama zapadne Evrope.”
“Opredjeljenje za modele javno-privatnog partnerstva nije samo bazirano na benefitima podjele rizika, već i ozbiljnim know-how vrijednostima koje privatni partner donosi uz investiciju. Navedeno se dominantno odnosi na potrebe za izgradnjom nove javne infrastrukture, rekonstrukcijom postojeće javne infrastrukture i objekata, a dodatno unaprjeđenjem kvaliteta u pružanju javnih usluga. Javno-privatno partnerstvo je dugoročan ugovorni odnos gdje država pruža sigurnost, a investitor tržišne vještine i sposobnost upravljanja.”-poručuju iz AZICG ne objašnjavajući međutim, koji to novi know-how može donijeti regulisanje po JPP, trajektne linije koja u Boki funkcioniše duže od jednog vijeka.
V.d. direktor AZICG Mladen Grgić naglašava da je “JPP šansa države da osigura veće vrijednosti kroz nove investicione projekte uz pouzdanog partnera, koji se bira kroz transparentan i nediskriminatoran proces” i naglašava da Agenmcija kojoj je on na čelu „ima podršku međunarodnih institucija u implementaciji instituta javno-privatnog partnerstva.“
U organizaciji NVO „Harlekin“, tradicionalni karnevao lastovski održat će se u nedjelju, 27. februara sa početkom u 14 sati. U programu učestvuju GPD Tivat, mažoretke Modest i mažoretke Bellisima.
Povorka sa maskama i Karnevalom, tradicionalno iz Sedmog kvarta kreće ka mulu u Donjoj Lastvi, ispred crkve Svetog Roka, mjestu na kojem će isti biti osuđen za sve prošlogodisnje nedaće bez prava žalbe, i spaljen. U karnevalskoj povorci svake godine se nađe i gradska muzika Tivta, kao i mažoretke raznih plesnih klubova.
Nakon suđenja i spaljivanja Lastovskog karnevala, fešta se nastavlja na trgu ispred bivšegMar & Mar-a.
U Sloveniji se u srijedu nastavlja smirivanje epidemiološke situacije u pandemiji koronavirusa, zbog čega se najavljuje i mogućnost skorog ukidanja maski u nižim razredima osnovnih škola, a procjenjuje se da će se do izbora u aprilu stanje toliko popraviti da neće biti potrebno uvoditi posebne mjere.
Epidemiološki trendovi i dalje su pozitivni, a potvrđenih novih zaraza bilo je 328 manje nego prethodni dan.
U zadnja 24 sata, uz 2170 PCR te 13.324 brzih antigenskih testova, potvrđeno je 2.372 zaraza koronavirusom, a 10 je oboljelih preminulo, objavio je nacionalni Institut za javno zdravlje (NIJZ).
Još je aktivno 68.081 zaraza, za 2700 manje nego dan ranije. U istom trendu padu su i 7-dnevni prosjek novozaraženih u jednom danu, koji se spustio na 3002 slučaja, dok je 14-dnevna incidencija pala na 3226.
Vlada je objavila da je u bolnicama s današnjim danom ukupno 779 ljudi s potvrđenom infekcijom, od čega ih je 496 bilo hospitalizirano zbog Covida-19, dok je kod 283 koji su primljeni zbog drugih razloga ta bolest potvrđena kad su već bili u bolnici. Od 779 covid pacijenata na intenzivnim odjelima je njih 116.
Od ponedjeljka su zbog poboljšanja epidemiološke situacije na snazi mjere relaksacije, pa se u pravilu, osim u zdravstvu i domovima umirovljenika, nigdje ne traže covid potvrde, a ministar zdravstva Janez Poklukar izjavio je da se razmišlja i o skorom ukidanju obveze nošenja maski u učionicama za polaznike triju početnih razreda osnovnih škola.
Popuštanja mjera čine se širima od onih koje su vladi još prošlog tjedna predlagali epidemiolozi koji su se zalagali za postupnost i oprez.
Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je u vezi s tim za medije da je vlada, odlučujući se za šire popuštanje, uzela u obzir ne samo prijedloge struke, nego i “širi društveni aspekt” situacije zbog opće “pandemijske iscrpljenosti” nakon dvije godine borbe s pandemijom.
No vlada će, ustvrdio je, i dalje voditi računa o stanju u kojem su najranjivije skupine, pa će pratiti rizike u bolnicama i zdravstvenim ustanovama, gdje i dalje ostaje PCT pravilo, odnosno obvezne covid potvrde kojima se dokazuje status preboljelosti, cijepljenosti ili negativni test na koronavirus.
Poboljšanje epidemiološke situacije, prema svim predviđanjima, omogućit će da se parlamentarni izbori, koji se održavaju 24. aprila, provedu bez posebnih mjera budući da se računa da će broj infekcija i dalje padati i spustiti se već početkom marta na manje od 2.000 slučajeva. Zbog toga je i državno izborno povjerenstvo odbilo prijedloge da birališta zbog covida-19 u nedjelju 24. aprila budu otvorena do 21 sat te da u ta dodatna dva sata glasaju oni koji su bili u rizičnom kontaktu ili su zaraženi.
Predsjednik države Borut Pahor kazao je kako je uvjeren da će se izbori provesti normalno i uz dobar odaziv birača jer je u Evropi u više država nekoliko izbora održano u vrijeme pandemije bez poteškoća.
Rat je počeo. Invaziju na Ukrajinu širokih razmjera ruski je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo u zoru, u 5 sati prema lokalnom ukrajinskom vremenu, nakon što je ovlastio vojsku za specijalnu vojnu operaciju u Donbasu u Ukrajini. Ukrajinska policija javlja o poginulima u napadima.
Reporteri CNN-a javljaju da su ljudi u Kijevu, Harkivu, Kramtorsku i u još nekoliko gradova čuli eksplozije. Američki predsjednik Joe Biden poručio je da će odgovor Sjedinjenih Država i njihovih saveznika i partnera biti ujedinjen i odlučan, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je sankcije usmjerene protiv strateških sektora ruskog gospodarstva.
U Kijevu, ali i u drugim dijelovima zemlje čuju se eksplozije. Snimke prikazuju rijeke automobila na glavnoj cesti u Kijevu i ljude koji bježe iz grada. Pucnjava je odjeknula u blizini zračne luke glavnog grada, objavila je novinska agencija Interfax, i u njemu su se oglasile sirene. Američki predsjednik Biden obratit će se naciji, očekuje se da će govoriti o posljedicama s kojima će se Rusija suočiti.
Sažetak
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je vojnu operaciju u Ukrajini u 5.55 ujutro 24. februara 2022. po moskovskom vremenu
Nekoliko minuta kasnije uslijedilo je prvo granatiranje
Ukrajinski predsjednik proglasio je ratno stanje u zemlji.
Putin je nekoliko dana prije invazije priznao samostalnost separatističkih regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine i odobrio slanje trupa u tu oblast.
EU, SAD i druge zemlje odgovorile su zasad sankcijama, dok su SAD i Velika Britanija zatražile pred Vijećem sigurnosti UN zajedničko djelovanje nakon Putinove odluke.
Rusija je blizu granice sa Ukrajinom u prethodnom periodu rasporedila oko 130.000 vojnika i vojne opreme.
Zbog bojazni od ruske invazije na Ukrajinu stotine američkih elitnih vojnika stigle su početkom februara u jugoistočnu Poljsku u blizini granice sa Ukrajinom. Biden je odobrio i raspoređivanje 2.000 američkih vojnika u Njemačkoj i Poljskoj, te odlučio da u Rumuniju pošalje 1.000 američkih vojnika koji su bili u Njemačkoj.
“Sve što je Marina do sada napisala, a posebno Bokeška brojanica odiše ljubavlju i melanholičnim tonom kazuje o prošlim vremenia, izgubljenim ljubavima i čežnji”, kazala je novinarka i publicistkinja Vitka Vujnović na sinoćnjoj ( srijeda) promociji knjige Novljanke Marine Stanišić “Bokeška brojanica”.
Vujnović je pojasnila da je sadržaj knjige nizan kao brojanica- “od dobrih i lijepih riječi ali i onih koje ostavljaju gorak ukus, od onih malih ali dragocjenih životnih mudrosti, od radosti i nevolja, od uspjeha i neuspjeha, od nesporazuma i mirenja, konačno i najvažnije od čiste ljubavi – ili najjednostavnije od svega što dan za danom nižemo i u našim životima”.
“Brojanica je napisana da bismo zapamtili vrijeme i ljude, običaje i navike, sudbine pojedinaca pa i sudbinu grada u nekom prošlom vremenu koje je – jednostavno bilo drugačije -a ja sam sklona da kažem i više po mjeri čovjeka”, kazala je Vujnović.
Marina piše o životu tri žene Elene, Mile i Jelke između dva svjetska rata. “Grube, impozantne, montanjske vrleti, koje kao gvardijani, s mačem u ruci, brane od nemilih upada i obrubljuju zaliv, a on, nekad pitom, a nekad jedak i ohol od raspomalmljenih talasa, isklesali su specifičnu figure bokeške žene”, uvjerena je Marina.
Ona vraća slike društvenih i porodičnih okolnosti i uzanci koje su u Novom i Boki poštovane, i kako je živjelo stanovništvo tog vremena.
“Uživali su u svakom danu, nalazili su vrijeme koje bi posvetili sebi. Nekad su to bile duge šetande pored mora, a ponekad su išli u vižite raznim povodima i živjeli životom malog mjesta.
Ljeta su provodili kući, radno, mada bi se ponekad provozali gondolom po zalivu ili Petrovom barkom i svojim društvom dalje, do Rosa ili Žanjica.
U zimskim noćima rado su odlazili na balove u hotel Boku. Svake godine sebi bi priuštili neko novo putovanje. Uživali su u otkrivanju novih prostora”, napisala je Marina.
“Željela Sam da prenesem specifične primorske škerce, izuzetan značaj običaja i tradicionalnog govora, kao i poštovanje porodice”, konstatovala je autorica knjige.
Milina Kovačević je podsjetila da je Marina autorica dvije knjige o kulinarstvu “Bokeške gulozece” i “Hercegnovski rječnik romanizama”.
Za Bokeške gulozece je ustvrdila da je to “ prvi vodič kroz gastro-kulturu našeg kraja, isto tako vodič kroz prošlost – ljepšu prošlost – kako naglašavaju i sama autorka i recenzent obiju knjiga o gulozecama prof. Stevan Koprivica. To je i vodič kroz porodične tajne jer je receptura za posebnu gulozecu vrhovna tajna, što je možda poveznica za sve četiri knjige Marine Stanišić – sve su proizišle iz backgrounda kojem ona rođenjem pripada”.
“Ako je Marina – Gulozecama – sačuvala mirise i ukuse našeg kraja, Rječnikom ostavila neizbrisivi trag iz riznice bokeškog novskog govora – Brojanicom je iz te riznice zahvatila cio život, ali tako da su njene storije bliske i onima koji jesu i onima koji nisu iz Boke. Boka i Novi, dični Bokelji i Bokeljke u njenim knjigama žive najprirodnijim damarom – onako kako pred Novim u vječnom zagrljaju žive nebo i more – istovremeno vedri, puni sjaja ili tmurni, nemirni ili spokoji – ili kako na početku rekoh za prijateljstvo – jedna duša u dva tijela”, zaključila je Vitka Vujnović.
Autorica je knjigu posvetila prijateljici Mireli.
U gradskoj kafani gdje je održana promocija i program koji je “mirisao” na nostalgiju , za muzički ugođaj bio je zadužen Bato Kontić i plesni par Bjanka i Lukas.
Šta je morao da sadrži kofijer
Marina, između ostalog bilježi šta je sve morao da sadrži kofijer koji se tradicionalno darivao mladoj pred vjenčanje. Da ne nestane netragom Marina zapisuje:
“Kofijer je morao da sadrži: dvanaest plodova, obavezno crvenu jabuku – simbol zdravlja. Dalje: Dondo je dobio košulju, majka restl robe i sapun, mlada spavaćicu ili kombine, ostali bijele bječve, zatim botilju rakije, rožulin liker, svatovsku pogaču ili pandišpanj tortu, ukrašenu grančicama ruzmarina. Stari kum je donio pečeno jagnje, a drugi rođaci po pršut. Pokloni su, po običaju bili umotani u zlatni ili bijeli papir sa puno raznobojnih ukrasnih trakica, zastavica, u značenju porodičnog napretka, slavlja, srećnog braka, ljubavi, ali i mudrosti”.
/S.Kosić/
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, podnio je krivičnu prijavu protiv biznismena Rada Gaga Arsića koji je, kako se navodi u prijavi, nenajavljeno ušao u kabinet predsjednika i otvoreno mu prijetio. Prethodno je krivičnu prijavu protiv Arsića podnijela i interna revizorka SO Tivat, Jela Mrdak.
U prijavi koju je podnio tivatskoj policiji, Komnenović je naveo da je Arsić nenajavljeno, u srijedu 16. febuara oko 11.10 sati dok je trajao radni sastanak, ušao u kabinet gradonačelnika u zgradi Opštine Tivat. U kabinetu gradonačelnika, osim Komnenovića, bili su i potpredsjednici Vladimir Arsić i Goran Božović.
“Arsić je počeo da me vrijeđa, psuje riječima, provjerićemo koliko si hrabar, nećeš dovijeka biti na toj funkciji, nazivajući me bitangom i pokušavajući prijeteći da mi se unese u lice, mašući rukama. Loše si sabrao kvadrate, to nije tačno što je navedeno u novinskom tekstu“, navodi se u prijavi Komnenovića.
“Zbog najave da će na radnom mjestu potražiti i revizorku Jelu Mrdak, bili smo prinuđeni da je privremeno izmjestimo u drugu kancelariju. Napominjem da je prilikom vođenja rasprave Arsić decidno drsko i bezobrazno tražio od mene da javno demantujem tekst o izgradnji zgrade na Seljanovu, a koji je objavljen u dnevniku Vijesti, jer je tvrdio da mu je time narušen ugled. U raspravi se, uglavnom, žalio na medijske natpise i ugrožavanje njegovog ugleda i interesa, na što sam mu ja rekao da slobodno sve procesuira nadležnim institucijama za šta smatra da je oštećen, ali da ne može da upada nenajavljen u zgradu Opštine, prijeti službenicima i predsjedniku“, stoji u prijavi.
U prijavi se navodi da su se službenici, zajedno sa predsjednikom, osjećali ugroženo, te traže od nadležnih državnih organa da ih zaštite od „bahatog ponašanja pojedinaca ovog grada“.
Arsić je jutros dao izjavu tivatskoj policiji.
Tivatski biznismen Gago Arsić za naš portal izjavio je da nije bilo nikakvog sukoba niti verbalnih prijetnji prema predsjedniku Opštine Tivat, Željku Komnenoviću, kao i da je tačno da ga je posjetio nenajavljeno.
„Komnenović je tek nakon šest dana od našeg susreta podnio prijavu policiji i podigao krivičnu prijavu protiv mene. Nikakvog sukoba ili prijetnji nije bilo, sem njegove dosta nervozne i grube reakcije kada je skočio sa stolice i kazao da nije kao bivši predsjednici Kankaraš i Kusovac, aludirajući da sam ja negdje bio grub prema njima, a oni su preko toga prelazili, što je u domenu trača i spinovanja. Pokušao sam ga zamoliti i objasniti mu kao razumnom čovjeku, da ako smo partneri u zajedničkom poslu, njegova matematika oko kvadrature koju treba da dobije Opština Tivat i spinovanja, dovodi mene kao poslovnog čovjeka i investitora u nezavidnu poslovnu situaciju, gdje zainteresovanim kupcima moram objašnjavati aktuelne izjave i medijske natpise“- kazao nam je Arsić.
Arsić ističe da je investicija vrijedna 6,5 miliona eura i za nju je podigao kredit kako bi projekat mogao finansirati.
„Umjesto da dođe posjeti gradilište, interesuje se oko dinamike, problema izgradnje jer tu je i njihova vrijedna opštinska imovina, on se bavi politikom i paušalnim ocjenama. Namjera mi je bila njemu, njegovom timu i revizorima pokušati objasniti da oni, izgleda, ne znaju dobro matematiku i da ne čitaju ugovore koji su potpisani između mene kao investitora, Opštine Tivat kao partnera i vlasnika 2/3 parcele i ostalih partnera suvlasnika 1/3 parcele na kojoj sam napravio zgradu površine 13.600 kvadrata.
Predsjednik Komnenović ne želi da čuje činjenice. Kompletna pravna dokumentacija sa ugovorom o zajedničkom poslu ovjerena je od strane notara kojega je Opština Tivat izabrala preko Notarske komore Crne Gore. Prema ugovoru Opštini Tivat u tom poslu pripalo je 30 % izgrađene površine srazmjerno suvlasničkom dijelu, od 2/3 izgrađenosti objekta. Prema tome tačno se zna koliko je poslovnih prostora, stambenih jedinica, garažnih mjesta, odnosno kolika imovina pripada Opštini Tivat, jer matematika je egzaktna nauka. Nije istina da nisam platio komunalije koje pominje Komnenović. Platio sam Regionalnom vodovodu, o čemu posjedujem dokumentaciju koju imaju i u Opštini. Ovo je sve jedan dio špekulativnih radnji i spinovanja. Ovim putem želim još jednom zamoliti predsjednika Opštine Tivta da me gleda kao građanina, investitora koji ništa nije ukrao, oteo i kome kumovi za koje me proziva nisu ništa dali. Pravo na kumove imamo svi, to je moja privatna stvar, svako bira svoje prijatelje, ja u njegove ne ulazim niti znam ko su oni…
Ovo doživljavam kao dio političke igre i uopšte nije slučajno da se priča sada aktuelizuje, kada je izvjesno da je lokalna vlast u Tivtu pala. Ovo je borba za glasove, ali na pogrešan način.
Podsjećam, Željko Komnenović je za predsjednika izabran u oktobru 2020. godine, a projekat se realizuje već dvije godine. Ako je neka sumnja postojala imao je vremena do sada reagovati. Na kraju, niko nije kriv dok se krivica ne dokaže, postoje državni organi koje treba pustiti da rade svoj posao, ovo je već spinovanje i pritisak na njih uz pomoć medija…“ – kazao je između ostalog Arsić.
© BokaNews, 2021
