Plaža Drobni pijesak kod Budve dobila je laskavo priznanje – uticajni britanski magazin The Guardian uvrstio je ovu neizvikanu crnogorsku plažu među 40 najljepših u Evropi.
U opisu naše plaže, The Guardian piše da je budvanska rivijera generalno jedno je od najatraktivnijih područja na crnogorskom primorju te da je na njoj teško naći mjesto bez gužve.
“No, na Drobnom Pijesku, malo južnije, zapljuskuju smaragdne vode okružene šumovitim planinama, čekaju ležaljke za iznajmljivanje i dva restorana na plaži koji nude velike porcije crnogorskih jela s roštilja”, piše britanski magazin.
Od hotela, The Guardian izdvaja Hotel Riva u obližnjem Petrovcu, okrenut prema gradskoj plaži i udaljen nekoliko minuta hoda od popularne plaže Lučice.
“Vrijedi nadograditi u sobu s pogledom na more. Postoji i staza koja vodi od Petrovca do plaže u Perazića Dolu”, dodaje The Guardian.
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Italijanski startap iSpace2o najavio je početak proizvodnje prvog trupa za svoj podvodni hidrogliser Deepseaker DS1 submersible.
Ova mašina će se izdići iz vode brzinom od 43 km/h, ili će zaroniti čak 50 metara za podvodne “smicalice”. Ovo je prvi brod te vrste, tvrdi kompanija, navodeći dalje da ne postoji nijedan drugi brzi gliser koji može i da bude pod vodom.
Takođe, pominje se da je plovilo potpuno električno. Električni brodovi, inače, imaju tendenciju da “pate” od ozbiljnog ograničenja dometa, ali će ovom specijalnom tehnologijom i ta problematika biti značajno umanjena.
Ipak, iSpace2o još nije naveo procjenu veličine baterije ili dometa.
Još jedna ključna inovacija, kaže iz kompanije, dolazi kroz partnerstvo sa Like-A-Fish, koje će snabdijevati Deepseaker sa “skoro neograničenim kiseonikom” za DS1 kabinu za četiri osobe. Ova tehnologija koristi električnu centrifugu za postavljanje morske vode pod nizak pritisak, izlučujući rastvoreni kiseonik da bi se vratio u sistem za disanje podmornice.
Plovilo je, navodno, bilo prototip do određene tačke prije nekih 12 godina, ali Like-A-Fish nije ažurirao svoju veb stranicu od otprilike 2015. Sada iSpace2o obećava “Teslu-stil”, navigacija u domenu vještačke inteligencije, vazdušne jastuke na naduvavanje za izvlačenje letjelice na površinu u hitnim slučajevima, heads-up ekran, ugrađeni GoPro, i tome slično.
Kažu da je opciono 10 plovila za veliku kompaniju za krstarenje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je u obraćanju vojnicima u povodu Dana pobjede u Moskvi rekao da se Zapad pripremao za invaziju Rusije, dok se Rusija uvijek borila za sigurnost međunarodne zajednice.
Zapad nije želio slušati Rusiju, imali su druge planove, rekao je Putin na paradi na moskovskom Crvenom trgu.
NATO je stvarao prijetnju na našim granicama, kazao je ruski predsjednik.
“Neprihvatljiva prijetnja približavala se našim granicama”, rekao je Putin poručujući da je Rusija promatrala gomilanje oružja, posebno NATO-a.
Ustvrdio je da je Rusija učinila sve da zaustavi agresora.
On je rekao da je “specijalna vojna operacija”, kako Rusija naziva invaziju na Ukrajinu, bila potrebna i pravodobna mjera, te je jedina ispravna odluka.
U ponedjeljak ujutro u Moskvi je u devet sati počela vojna parada u povodu Dana pobjede koju ove godine svijet pomno promatra zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Kroz vrata Spasiteljeve kule na Crveni trg izašao je automobil s brojem 0001 u kojem je bio ministar obrane Sergej Šojgu.
Nakon toga vojnim snagama obratio se Putin koji paradu prati s tribine na Crvenom trgu okružen suradnicima i vojnim vrhom zemlje.
Lokalni mediji prenose da je zračni dio vojne parade otkazan zbog vremena.
Predstava “Zelena čoja Montenegra”, rađena po motivima romana Moma Kapora u saradnji sa Zukom Džumhurom će se prikazati u nedjelju 15. maja u 20:30 u Dvorani Park, H. Novi. Cijena ulaznice 7 €.
Produkcija: Gradsko pozorište Podgorica, JU Grad teatar Budva I Beogradsko dramsko pozorište. Režija: Nikita Milivojević, kostimografija: Jelena Stokuća, muzika: Aleksandar Srebrić, scenski pokret: Amalija Benet.
U predstavi igraju: Miloš Pejović – Knjaz Nikola Petrović, Dejan Đonović – Skender, Emir Ćatović/Božidar Zuber – Vojvoda Vukašin, Simo Trebješanin/Pavle Ilić – Serdar Filip, Jelena Simić – Mejdžori Evans, Maja Stojanović – Knjeginja Milena, Andrija Kuzmanović – Osman-paša Sarhoša, Branimir Brstina – Hansen, Ivan Tomić – Varočelo/Tahir-beg, Milorad Damjanović – Tomel, Ivan Zablaćanski – Sergejev i Stefan Radonjić – Belimarković.
Trajanje: 90 min
„Ovaj roman je posveta drugovanju pisca, karikaturiste i boema Zuka Džumhura i Mome Kapora, a glavna tema je istorijska, pomalo bizarna storija o prijateljstvu ratnih neprijatelja, crnogorskog kralja, tada knjaza, Nikole Petrovića i turskog visokog oficira, Osman-paše zvanog Sarhoš (pijani). Pozorišno viđenje „Zelene čoje Montenegra“ pripada istorijskoj melodrami, u kojoj je ono što se moglo dogoditi važnije od onoga što se zaista dogodilo, u kojoj su emocije važnije od faktografije, čovek od politike i rata. Ovo je priča, deficitarna u našim vremenima, o pomirenjima i kako bi to Džumhur rekao, ljudovanjima.“
Opštinska Komunalna policija u prošloj godini izvršila je ukupno 162.909 kontrola, od čega 35.000 usmenih upozorenja po mjerama Ministarstva zdravlja vezano za kovid-19, dok je iz oblasti komunalnog reda izdala čak 23.586 usmenih upozorenja.
Načelnik kotorske Komunalne policije Zoran Vučinovićističe da je izvršeno 41.035 kontrola narušavanja komunalnog reda, 11.418 nepropisnog parkiranja i 11.302 kontrole poštovanja odluke o radnom vremenu.
Građanima je pruženo 12.415 informativnih usluga, izdato 12.075 usmenih naređenja, a iz oblasti komunalnog reda 4.990 pisanih upozorenja. Iz oblasti zaštite od buke u skladu sa posebnim propisima izvršene su 2.174 kontrole, 2.108 kontrola parkiranja u skladu sa posebnim propisima, 1.538 kontrola iz oblasti drumskog saobraćaja, izvršeno je 1.127 zaustavljanja i isključivanja vozila iz saobraćaja, 1.115 asistencija drugim organima, 998 kontrola prodaje robe van prostora određenog za prodaju, 805 utvrđivanja identiteta, sačinjeno 614 službenih zabilješki, 360 kontrola održavanja ulica, saobraćajnica trgova i drugih javnih površina. Vučinović naglašava da je izvršeno 135 komunalnih nadzora privremenih i pomoćnih objekata, 104 prevoza i deponovanja komunalnog i drugog otpada, te 10 komunalnih nadzora postavljanja video-nadzora.
Deponovanje otpada najčešće u Privrednoj zoni
Redovno su vršene kontrole na primjeni Zakona o upravljanju otpadom zbog činjenice da ne postoji definisana deponija komunalnog i građevinskog otpada.
– Kontrole su bile pojačane početkom građevinske sezone od mjeseca septembra. Najviše deponovanja konstatovano je u Privrednoj zoni, pored magistralnog puta Kotor–Budva, pored regionalnog puta Risan–Grahovo, na Trojici, ističe Zoran Vučinović.
Određivanjem lokacije za utovar i istovar građevinskog meterijala i šuta iz Starog grada, koja bi bila određena rješenjem resornog sekretarijata, smanjila bi se, kaže, ružna slika čiji smo svjedoci na Tabačini, a što su predlagali više puta.
– Problem pasa lutalica najviše je izražen u Starom gradu, mada imamo i pozive građana sa ostalih područja opštine. Zaposleni u azilu reaguju na sve naše pozive – ističe Vučinović.
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na 24. Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana “Noćnjak 2022”, koju je održana u Supetru na otoku Braču – Republika Hrvatska od 5 do 8. maja tekuće godine, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića.
Noćnjak 2022 je u kongresnoj dvorani “Svpetrvs hotela” u ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića proglasio otvorenim njegov izaslanik Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta. Na manifestaciji su proglašeni šampioni i vicešampioni za kvalitet i izgled maslinovih ulja, a dodijeljena su i druga priznanja zaslužnima kojima maslina život znači.
U okviru programa „Noćnjak 2022”, CDPR je prisutnima i gostima na manifestaciji predstavilo i promovisalo bogato ilustrovanu monografiju „Maslina”, životno djelo pok dr Ksenije Miranović, prvog experta za maslinarstvo u bivšoj SFRJ, u kojem je ona sabrala sav svoj dugogodišnji rad i iskustvo u maslinarstvu. Istom prilikom CDPR je pored monografije predstavilo brošuru „Maslinovo ulje i zdravlje” koja je korisna ne samo maslinarima, nego i svim ostalim građanima i podijelila je sudionicima i gostima manifestacije.
Na Manifestaciji je održana edukativna radionica „Mala škola kušanja maslinovih ulja”, zatim tradicionalni Olio bar na kojem su posjetiocima ponuđena na kušanje različita maslinova ulja, monosortna i višesortna, dobra i loša, a kušala su se i šampionska maslinova ulja.
Takođe su prezentirane stručno – naučne teme uključene kroz edukaciju, prezentaciju proizvoda i predstavljanje primjera dobre prakse. O tim temama razgovaralo se i tokom stručnih skupova o maslinama, maslinovom ulju i ljekovitom bilju.
Trajanje “Noćnjaka 2022” iskorišteno je i za obilazak samog mjesta Supetar i upoznavanje sa djelima prvog hrvatskog modernog kipara Ivana Rendića. Takođe su obiđeni staro mjesto Dol i patirsko mjesto Gažula na Vidovoj gori inače najvišem vrhu jadranskih otoka gdje je priređen domjenak – ručak, uz pogled na morsko plavetnilo prošarano predivnim otocima Jadrana. U nedjelju po sopstvenoj želji uz obilazak slikovitog mjesta Škrip, sudionici su posjetili Muzej otoka Brača, kao i Muzej familije Cukrov.
Ipak, svečano uručivanje priznanja, proglašenje pobjednika i bal šampiona očekivano su privukli najveću pažnju sudionika manifestacije, koju su Lordan Ljubenkov i Želimir Bašić, predsjednik i predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije ocijenili kao jednu od najuspješnijih do sada.
Dodjeli priznanja prisustvovali su brojni gosti, među njima maslinari i uljari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije.
Opština Tivat raspisala je tender za nabavku nove opreme za svoju Službu zaštite, vrijedan 98.000 eura sa PDV-om.
Sredstva za ovu nabavku obezbijeđena su donacijom Ambasade Japana u Crnoj Gori, a namijenjena su kupovinu nove najsavremenije lične zaštitne opreme za tivatske vatrogasce, odnosno novod seta specijalanog razvalnog alata za spašavanje povrijeđenih u saobraćajnim udesima.
Kako piše u tenderskoj dokumenatciji, nabavlja se 30 kompleta novih zaštitnih odijela za vatrogasce sa čizmama, zaštitnim kacigama sa vizirom, rukavicama, vatrogasnim lapmama za šljemove sa nosačima, te ručnih punjivih vatrogasnih lampi. Procijenjena vrijednost ove opreme je 49.000 eura bez PDV-a. Što se alata za razvaljivanje tiče, nabavljaju se električno-hidraulični cilindar, razupirač i makaze/sjekač, te set litijum-jonskih punjivih baterija za napajanje ovog alata, procijenjene ukupne vrijednosti 32.000 eura bez PDV-a.
Podgoričan Nikola Asanović (3:45,077) ostvario je danas najbolje vrijeme u prvoj brdskoj trci za Šampionat Crne Gore u automobilizmu, na “MBAT Podi – Herceg Novi 2022″, pošto je u obje trke obarao rekord staze koji je postavio juče na zvaničnom treningu.
Asanović je u prvoj trci stazu od Poda do Kamenog prešao za 1:53,289, a potom je u drugoj vožnji bio još brži i 1:51,788 i postaovio ozbiljan zadatak za sve takmičare i u sezonama koje dolaze.
Ukupno drugo vrijeme nakon dvije vožnje ostvario je Nemanja Kašćelan (4:20,830), koji je za pobjednikom zaostao više od 35 sekundi (35,753), dok je treće vrijeme sa tačno sekundom zaostatka za drugoplasiranim ostvario Marko Danilović (4:21,830).
Danilović je nakon prve vožnje imao bolje vrijeme, ali je u drugoj trci Kašćelan nadoknadio zaostatak i osvojio drugo mjesto.
MBAT Podi – Herceg Novi 2022
Na premijernoj MBAT ove setone u Podina nastupilo je ukupno 50 automobilista iz Crne Gore i Regiona. Nažalost ove godine su izostali su takmičari iz Hrvatske koji su imali brdsku trku za šampionat svoje zemlje.
U Herceg Novom već nekoliko dana borave predstavnici FIA Mario Valter Oliva (Mario Walter Oliva) i Mateo Lucio, koji su promatrali pripreme za organizaciju trke i samo takmičenje.
MBAT Podi – Herceg Novi 2022
Predstavnici FIA izrazili su svoje zadovoljstvo ukupnom organizacijom trke i ocijenili da su sama staza i krivine veoma kvalitetne i atraktivne za vožnju.
Rezultati preliminarnih istraživanja udjela ukupnih polifenola u maslinovom ulju Hercegovine predstavljeni su u okviru 24. Međunarodne manifestacije maslinara i uljara Noćnjak 2022. koja se, u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije, održava na Braču, prenosi Caportal.
Riječ je o istraživanju kojega su proveli prof. dr sc. Marko Ivanković, dr sc. Miro Barbarić, mrs. sc. Marija Prlić, mr. sc. Maja Drmać i Kristina Batinić, dipl.ing.preh.teh., u razdoblju od 2019. do 2021. godine, s fokusom na Uredbu 432.12 Europske unije.
Maslinici u Hercegovini zauzimaju oko 350 ha i u stalnom su rastu, što se dijelom pripisuje i dobrim uvjetima za koncesije koje se dodjeljuju po pitanju poljoprivrednog zemljišta. Ondje je ukupno 10 velikih maslinika do 50 hektara i 200 manjih kojih se odnose na površinu oko 0,3 ha.
– Ovaj broj je jako mali kada se usporedi s Hrvatskom i ostatkom svijeta, ali mi krećemo sa svojevrsnim maslinarskim bumom od 2008. Broj uljara je šest, proizvodnja je oko 255.000 litara – rekao je dr. sc. Miro Barbarić, dodavši kako jesmisao razvoja maslinarstva da on prati razvoj rurala zajedno sa agroturizmom.
Čak 53% mladih voćnjaka u Hercegovini odnosi se na masline, a kako je naveo, zahvaljujući poticajnim mjerama razvoj je u rastu. Na ovom području je 1997. godine bilo 6.000 stabala, a danas ih je 87.000. Uljare su raspoređene po općinama Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar i Neum.
Ciljevi razvitka se odnose na podizanje površina pod maslinama do 1.000 ha u roku od 5 do 10 godina.
– Od prve godine istraživanja do 2020. zabilježen je rast 940 posto, da bi se kasnije stabilizirao i sada je do 29%- rekao je, objasnivši da je istovremeno zabilježen rast onih za koje se smatra da uz sugeriranje mogu doći do preporučenih graničnih vrijednosti.
– Tokom istraživanja, ukupno je prikupljeno 333 uzorka maslinovog ulja, na lokalitetima diljem Hercegovine i gledali smo da zastupimo sve općine jer smo na rubu submediteranske klime, gdje je jako specifičan uzgoj i sortiment je sužen. Ukupno je 113 pokazalo da ima zastupljen veći udio polifenola od 250 mg po kilogramu, a broj onih koji su se odnosili na ekstra djevičanska bio je 320 – kaže dr. sc. Barbarić.
Napomenuo je kako su u godinama sadnje bile izrazito zastupljene sorte dijela hrvatskog dijela Jadrana, odnosno Oblica, Istarska bjelica i Leccino, dok su kasnije ubacivali neke druge sorte koje su značajno utjecale na sadržaj polifenola.
– Od prve godine istraživanja do 2020. zabilježen je rast 940 posto, da bi se kasnije stabilizirao i sada je do 29%- rekao je, objasnivši da je istovremeno zabilježen rast onih za koje se smatra da uz sugeriranje mogu doći do preporučenih graničnih vrijednosti.
