Humanitarni konvoj s 50 žena, djece i starijih osoba uspio je napustiti čeličanu Azovstalj u Mariupolju, potvrdila je sinoć zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.
Pretpostavlja se da je u Azovstalju, uz branitelje, još oko 150 civila.
Ukrajina poduzima diplomatske korake kako bi spasila branitelje zarobljene u čeličani Azovstalj u Mariupolju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Sjedinjene Američke Države Ukrajini šalju novi paket vojne pomoći vrijedan 150 milijuna dolara, kojim će se za tu zemlju osigurati topničko streljivo, radari i druga oprema.
Prije tačno 30 godina, 6. maja 1992. u 16 sati i 43 minute u dubrovačkoj luci Gruž došlo je do najveće pomorske tragedije u suvremenoj Hrvatskoj: sudarili su se Jadrolinijin trajekt Ilirija i Atlasov turistički brod Aurora koji je kratko potom potonuo na dno, 20-ak metara od obale. U havariji je život izgubilo deset putnika Aurore, od kojih troje malodobne djece, a još 18 putnika s tog broda je ozlijeđeno.
Tragedija se dogodila pod još potpuno nerazjašnjenim okolnostima, a nakon više sudskih ročišta i saslušanja svjedoka s kopna i mora te vještaka, mnogi se tek sjećaju da je krivnja prema pomorskom pravu podijeljena u omjeru 70-30 posto. Po tome je, kažu stručnjaci, taj brodolom u središtu luke kuriozum i u svjetskom pomorstvu, piše Dubrovački vjesnik.
Već požutjeli zapisnici šturo izvješćuju da je do tragedije došlo oko 16,40 sati tijekom uplovljavanja Ilirije koja se s 96 putnika i članova posade upravo vraćala iz tada okupiranog Cavtata. Među putnicima su bili i radnici Hrvatske elektroprivrede koji su zbog radne obveze osiguravanja struje i uz oružani nadzor okupatora raditi u Hidroelektrani Plat.
Nedovršena utrka u luku spasa
Prisjećajući se te tragedije, očevici podsjećaju na veliku brzinu uplovljavanja brodova do koje je došlo iz straha da će okupatori zapucati na plovila, što se nerijetko događalo. Kapetani oba broda su, razumljivo, htjeli što prije uploviti u sigurnost luke Gruž jer je s okolnih brda prijetilo brojno topništvo Vojske SAO Istočna Hercegovina.
Na Aurori je vladalo euforično ozračje jer su Konavljani i Župljani čekali što prije vidjeti svoje najbliže koji su ih čekali u luci. Stoga su brodovi u punoj brzini uplovljavali u Gruž, ali je iznenada došlo do sudara kada je pramac značajno veće Ilirije kao skalpelom presjekao drveni trup 30 metara duge Aurore.
Nakon tog sraza Atlasovo plovilo je zastrašujuće brzo, za manje od pet minuta, potonulo na lučko dno. Vrtlog do kojeg je tom prilikom došlo povukao je u smrt još dio brodolomaca koje su, očajni zbog nemoći da im pomognu, promatrali građani s gruške rive. Jer, uz želju da čuju što je s njihovim najmilijima, mnogi su došli i da čuju ratne novosti.
Brodolomnicima su u najkraćem roku u pomoć priskočili posada i putnici s “Ilirije”, građani sa svojim barkama i brodovi Hrvatske ratne mornarice te liječnici koji su vrlo brzo stigli na mjesto tragedije o kojoj je vrlo brzo čuo cijeli grad i zbog sirena koje su parale zrak ratnog Dubrovnika. Nije bez značaja i podatak da je Aurora plovila pod zastavom Crvenog križa. No, to joj nije pomoglo jer je desetoro ljudi, uključujući troje djece, poginulo.
Luce Popović koja je radila u Crvenom križu prisjetila se tog kobnog dana, piše Dubrovački dnevnik.
– Bila sam na komandnom mostu kad se dogodio sudar. Bilo je dovoljno da Ilirija dodirne Auroru, ljudi su plivali, snalazili se, ali bilo je teško u tim virovima. Najviše su nam pomogli momci iz Odreda naoružanih brodova koji su uskočili u gumenjake i prevozili ljude. Ja u tom trenutku nisam znala plivati, jednostavno sam zablokirala. Kad sam došla u bolnicu bilo je tamo 50-ak ljudi – kazala je Popović koja je godinama nakon nesreće imala noćne more i bilo joj je posebno teško zbog stradale djece. Popović je naznačila kako neće mirna umrijeti dok se ne postavi neka spomen ploča kao trajno sjećanje na stradale.
Slavica Banović koja je izgubila dvije male kćerke prisjetila se kako je čupala kosu nakon što je saznala da su joj djevojčice poginule.
– Pitala sam se zašto sam ostala živa… Muž mi je puno pomogao nakon te tragedije, a pronalazila sam utjehu u crkvi. Bila sam mlada pa sam ostala nakon toga trudna sa sadašnjom kćerkom i malo sam došla sebi, ali curice su mi i dan danas u glavi – kazala je Banović koja nije pronašla zadovoljstvo nakon pravne presude kapetanu koji je skrivio nesreću. Naime, sudski vještak je kazao kako je kapetan Aurore donio krivu odluku jer se ubacio ispred Ilirije te je tako učinio opasan manevar. Kapetan je oslobođen, temeljem zakona o oprostu, zbog faktora stresa u situaciji koja je tada 1992. godine vlada za vrijeme rata.
Jedan od preživjelih, putnik Aurore, Rado Radić kazao je kako mu se činilo da se sve dogodilo kroz deset sekundi.
– Htio sam spasiti curice, ali nisam mogao doći do njih – kazao je Radić.
Lucija Mandun Mato Letunić Luce Letunić Senka Kralj Romano Kralj (8) Andrea Banović (3) Nikolina Banović (5) Jele Bogišić Šima Grbešić Nikola Bulum
Sud za prekršaje u Budvi sa odjeljenjima u Ulcinju, Baru, Kotoru i Herceg Novom je za prva tri mjeseca 2022. godine imao je u radu preko 8000 predmeta, od kojih je oko 3000 predmeta riješeno, saopštio je predsjednik Suda Marko Đukanović.
“Priliv predmeta u odnosu na 2021. godinu veći je za 1.563 predmeta ili 230 odsto. Izvršenje novčanih kazni u odnosu na 2021. godinu je povećano za skoro 90.000 eura, pa je sud na dan 31. mart 2022. godine realizovao oko 350.000 eura, što predstavlja povećanje od čak 35 odsto u odnosu na 2021. godinu”, rekao je on.
Prema njegpvom riječima, radi se o izuzetnom rastu u naplati novčanih kazni, kada se ima u vidu da su rezultati ostvareni u kriznim vremenima, u kojima je veliki broj fizičkih i pravnih lica zbog krize na globalnom nivou redukovao svoje poslovanje, odnosno prihode.
“Tendencija povećanja broja predmeta nastavljena je i u aprilu mjesecu, a rekordan rast se očekuje tokom tri mjeseca ljetnje turističke setone. Sud će i pored ogromnog povećanja broja predmeta, te sa jednim upražnjenim sudijskim mjestom (ostalo upražnjeno dana 19. aprila 2022.godine prestankom funkcije sutkinji Jasni Vrbici) i u narednom periodu nastaviti trend uspješnih rezultata o čemu će javnost blagovremeno obavještavati”, zaključio je Đukanović.
Količina otpada na crnogorskim plažama 20 puta prevazilazi dozvoljeni “prag vrijednosti” za koji se na nivou Evropske unije smatra da je obala u dobrom stanju, a bolje ne stojimo ni prema parametrima UN programa za prirodnu okolinu za područje Sredozemlja, čije vrijednosti probijamo osam puta, upozoravaju iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.
– Sveobuhvatnom analizom svih postojećih podataka koji su prikupljani tokom realizacije međunarodnih projekata (u periodu od 2013-2020. godine) utvrđeno je da su količine otpada na crnogorskim plažama značajno iznad tzv. “vrijednosti praga”. To su vrijednosti koje je neophodno dostići da bi se postiglo dobro stanje obale i one iznose 20 komada otpada na 100 metara dužine plaže (na nivou EU), odnosno 59 komada na 100 metara dužine plaže (na nivou Sredozemnog mora – UNEP) – navela je za Pobjedu stručna saradnica u Institutu za biologiju mora iz Kotora Milica Mandić.
Petsto otpadaka na 100 metara
Prema njenim riječima, rezultati količine otpada na crnogorskim plažama pokazali su veće zagađenje na plažama na području Bokokotorskog zaliva, koje nije pod uticajem otvorenog mora.
– Prosječna vrijednost otpada na plažama za sve ispitivane sezone i godine pokazala je abundancu od 492,22 komada na 100 m transekta plaže. Najdominantnija kategorija otpada na plažama su vještački polimerni materijali, sa udjelom između 62,83-90,6% za sve ispitivane plaže i sve analizirane sezone – kazala je Mandić.
Ističe da upravo objavljena najnovija istraživanja Instituta za biologiju mora, koja su radili u saradnji sa kolegama iz Albanije i Italije, utvrdila su slično stanje zagađenja na plažama na regionalnom nivou, odnosno potvrdila hitnost u donošenju adekvatnih mjera upravljanja otpadom i mjera za smanjenje količine otpada u moru.
Pomenuta istraživanja, kaže Mandić, objavljena su u prestižnom međunarodnom časopisu “Marine Pollution Bulletin”, jednom od najznačajnijih naučnih časopisa iz oblasti zagađenja morske sredine.
Ona smatra da sve ukazuje da je ključ rješavanja problema zagađenja mora – na kopnu, odakle potiče gotovo četiri petine otpada koji završi u najveća vodena prostranstva na planeti.
– Nedavne analize su pokazale da je između 4,8 i 12,7 miliona tona otpada dospjelo u okeane 2010. godine. Tokom 2017. godine proizvedeno je 348 miliona tona plastike na globalnom nivou (PlasticsEurope, 2018), a očekuje se da će se tokom sljedeće dvije decenije količina proizvedene plastike udvostručiti (Geyer i sar, 2017) – ističe sagovornica Pobjede.
Napominje da je ukupno izračunato da Crna Gora doprinosi zagađenju mora sa 2.146 tona plastičnog otpada godišnje.
Ona podsjeća da je u periodu od 2013. do 2016. godine regionalno istraživanje pokazalo da je u želucima ključnih ekonomski važnih vrsta plave ribe evidentirano prisustvo partikula mikroplastike.
Plastika u moru
Podaci za brigu
Mandić je istakla da je istraživanje sprovedeno u periodu od 2014 do 2018. godine vezano za zagađenje crnogorskih teritorijalnih voda takođe pokazalo rezultate za brigu.
– Količina zabilježenog otpada je u opsegu od 10-1290 komada otpada po km2 površine morskog dna, odnosno od 0,6-699 kg/km2 površine. Za procjenu nivoa pritiska otpada na morski ekosistem koriste se srednje vrijednosti dugoročnog niza podataka, što za navedeni petogodišnji ciklus iznosi oko 260 komada otpada/km2 (84kg/km2). Svaka istraživana pozicija tokom svih pet godina bila je pozitivna na nalaz otpada, što upućuje na činjenicu da je morsko dno pod izuzetno velikim pritiskom – kazala je Mandić.
O kakvim je količinama riječ, pokazuje poređenje sa Sredozemnim morem, za koje su definisane bazične vrijednosti količine otpada na morskom dnu (vrijednosti iznad kojih se smatra da je došlo do značajnog pritiska i narušavanja dobrog stanja morskog eksositema).
– Ove vrijednosti su u opsegu od 130 do 230 komada/km2, što vodi zaključku da u crnogorskim vodama količina otpada značajno ugrožava zdravlje morskog ekosistema – upozorava sagovornica Pobjede.
Najviše otpada
Mandić navodi podatak da je, prema petogodišnjem istraživanju, utvrđeno da najveća količina plastičnog, a ujedno i ukupnog otpada (tzv. “vruće tačke”) utvrđena u području između Petrovca i Sutomora, te između Bara i Ulcinja na dubinama između 50 i 65 metara.
– Analiza pojedinačnih komada otpada i potencijalnih izvora zagađenja pokazala je da je najveći dio otpada porijeklom sa kopna (oko 60%), odnosno posljedica nemarnog ponašanja lokalnog stanovništva, sektora turizma i rekreacijskih aktivnosti, ali prije svega lošeg upravljanja otpadom na kopnu. Za oko 30% analiziranog otpada nije bilo moguće utvrditi porijeklo – ističe sagovornica.
Mandić pojašanjava da su analize sprovođene tokom ljetnjih mjeseci, a uzorkovanje se obavljalo kočarskom mrežom u okviru projekta MEDITS (Mediteransko međunarodno istraživanje kočarskih resursa) koji se sprovodi u svim zemljama Sredozemnog mora uz korišćenje standardizovanih protokola.
Ona kaže da je razlog većeg zagađenja Jadrana u odnosu na većinu sredozemnih zemalja najvjerovatnije posljedica intenzivnog nanosa otpada riječnim tokovima i slivovima u more.
– Ovoj pretpostavci doprinosi podatak da je najzagađeniji dio Jadrana sjeverozapadni dio, kome pripada rijeka Po, dok u jugoistočnom dijelu značajnu količinu otpada nanose rijeke Bojana i Drim – kaže Mandić.
Prvo uspostaviti stalni monitoring stanja
Na pitanje kako se može promijeniti loša slika i smanjiti količine zagađenja mora, Mandić precizira da postoji niz poteza koje moramo preduzeti.
– Naši rezultati pokazuju da će postizanje dobrog stanja mora, kada je u pitanju zagađenje otpadom, za Crnu Goru biti izuzetno težak i dugotrajan proces. Ipak, da bismo započeli sa umanjenjem količine otpada u moru neophodno je uspostavljanje mehanizama za praćenje stanja (monitoringa) i to dugoročnog, ali i dodatno obrazovanje i obuka ljudi koji će biti odgovorni u sistemu upravljanja otpadom (posebno u kontroli) i implementaciji relevantnih praksi – kazala je Mandić.
Ona podsjeća da je krajem 2019. godine usvojen Zakon o zaštiti morske sredine koji je harmonizovan sa najznačajnijim evropskim direktivama za očuvanje i unapređenje morske sredine.
– Zakon daje smjernice za izradu strategije zaštite morske sredine koja će definisati kriterijume za dostizanje dobrog stanja morskog ekosistema, kao i program mjera i preporuka za održavanje dobrog stanja mora – kazala je ona.
Dodatno, kako kaže, nadati se da će tokom 2022. godine u Crnoj Gori biti zabranjena upotreba jednokratnih plastičnih kesa, “što će svakako umanjiti količinu ukupnog otpada, ali neće riješiti problem velikih količina otpada na morskom dnu”.
Plastika u-moru–Greenpeace
More plastike
Prema podacima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN-a) iz 2020. godine, količina otpada koji godišnje završi u Sredozemnom moru je nevjerovatnih 229.000 tona.
Zemlje regije, uključujući i Crnu Goru, ubrajaju se među prvih deset koje doprinose ukupnom zagađenju Sredozemnog mora plastičnim otpadom sa prosječnih 8,7 kg odbačene plastike po glavi stanovnika. Najvećim dijelom ove su brojke posljedica lošeg upravljanja otpadom, ocijenjeno je u IUCN-ovom izvještaju “Plastično more: Sredozemlje” objavljenom krajem oktobra 2020. godine.
Efekat na živi svijet
Prema riječima Mandić, otpad u moru utiče na mnoge vrste organizama u svim poznatim tipovima staništa.
– Prema dostupnoj literaturi, oko 134 vrste su pod značajnim negativnim uticajem otpada i to samo na području Sredozemnog mora a ključni problemi su upetljavanje u ribarske alate, ingestija makro i mikro čestica plastike, gubljenje staništa… Ipak, podaci su vrlo oskudni i odnose se najvećim dijelom na ugrožene i rijetke vrste (morske kornjače i morske sisare) – kaže ona.
Dodaje da uticaj mikroplastike kroz lanac ishrane može biti različit.
– U zavisnosti od hemijskog sastava plastike, moguć je uticaj aditiva (od kojih se plastika pravi) na fiziologiju morskih organizama i kroz lanac ishrane na zdravlje ljudi – navodi ona.
Opština Budva je partner na projektu BlueMed PLUS, na kome je u saradnji sa Univerzitetom u Kalabriji, regionima Apulia (Italija), Tesalija (Grčka) konsultantskom agencijom Atlantis iz Grčke i Opštinom Valona (Albanija), kapitalizovala najvažnija iskustva, rezultate i vrijednosti projekta BlueMed koji je završen 2020.godine.
U okviru projekta BlueMed u tri zemlje Mediterana su otvoreni podvodni arheološki parkovi za ronioce i sa njima povezani muzeji na kopnu kao dio inovativne visoko tehnološke turisticke ponude podvodnog kulturnog turizma.
Završne BlueMed PLUS radionice “Razvoj podvodnog kulturnog turizma u Budvi, Road Map i akcioni plan kao rezultati BlueMed Plus Projekta” će se održati 9. maja 2022. u Hotelu Avala u Budvi. Radionica će biti otvorena u 9.30 nakon registracije učesnika
Na radionici će biti predstavljena podvodna kulturna baština opštine Budva, pravni okvir realizacije koncepta BlueMed projekta, kao i akcioni plan i plan upravljanja lokalitetom podvodne kulturne baštine otvorenim za turističke posete i povezanim muzejem.
Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi preko 14.600 gostiju, oko 7.000 gostiju u hotelima i 7.600 gostiju u privatnom smještaju.
To je saopšteno iz Turističke organizacije (TO) Budve.
Kada je u pitanju struktura gostiju u hotelima, zastupljena su slična tržišta – Albanija, Srbija, Francuska, Engleska, Njemačka, Bosna i Hercegovina, Turska i Crna Gora.
Ukupan broj trenutno otvorenih hotela u Budvi je 72 od 139.
Kada je u pitanju privatni smještaj, najbrojniji gosti su sa tržišta Ukrajine, Rusije, Srbije, Bjelorusije i Bosne i Hercegovine.
The Hotel Saratoga, in Havana, Cuba May 6, 2022. – Havana – Foto: Alexandre Meneghini / REUTERSREUTERS/Alexandre Meneghini
Najmanje osam osoba je poginulo, a 25 ih je hospitalizirano u eksploziji u poznatom hotelu u središtu Havane koja je raznijela nekoliko katova visoko u boku zgrade, objavili su kubanski državni mediji, prenosi Reuters.
Predsjednik Miguel Diaz-Canel, govoreći s mjesta katastrofe na kubanskoj televiziji, rekao je da eksploziju u hotelu Saratoga nije izazvala bomba, dodajući da se čini da je najvjerojatniji uzrok eksplozije curenje plina.
Državna televizija rekla je da eksplozija nije teroristički napad, dodajući da je hotel zatvoren i da su u vrijeme eksplozije unutra bili samo radnici.
Granma, službeno glasilo Komunističke partije, objavila je fotografije višekatnog hotela Saratoga sa zidovima koje je raznijela eksplozija.
Reutersov svjedok vidio je dim i plamen. Policija i spasioci pohrlili su na mjesto događaja te su postavili kordone oko mjesta eksplozije i obližnjih zgrada, uključujući povijesne građevine Capitolio.
Sudeći po fotografiji s mjesta događaja, čini se da je izvučeno jedno beživotno tijelo iz zgrade, navodi Reuters.
U blizini je viđeno vozilo hitne pomoći, okruženo liječnicima, medicinskim sestrama, policajcima i znatiželjnim promatračima, kako se približava bolnici u staroj četvrti Havane.
Hotel, u neoklasicističkom stilu, preuredila je britanska tvrtka nakon raspada Sovjetskog Saveza i godinama su u njemu boravili vladini dužnosnici i slavne osobe.
Nedavno je izgubio dio svog sjaja otvaranjem novih hotela u Havani, ali je i dalje imao pet zvjezdica.
Hotel se trebao otvoriti, nakon pandemijske stanke, za četiri dana prema njegovoj službenoj Facebook stranici.
Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, iskazao je zadovoljstvo da je izložba rezultat saradnje dva grada u oblasti kulture i između ostalog istakao važnost saradnje koja je uspostavljena prije više decenija:
-Upravo dobro razumijevanje među pojedincima, a onda i ustanovama i lokalnim upravama, predstavlja temelj višedecenijske saradnje Novog Mesta i Herceg Novog. Siguran sam da će ona i u narednom periodu generisati različite projekte i biti povod da se što češće sastajemo, poručio je Otović.
Direktorica Dolenjskog muzeja, Jasna Dokl Osolnik, nije krila zadovoljstvo što se nakon šest godina ova ustanova ponovo predstavlja u galeriji „Josip Bepo Benković“, i to izložbom djela autora koji potiče iz Novog Mesta:
– Zahvaljujem svima u Galeriji, rukovodstvu i svim zaposlenima koji su pomogli u pripremi, kao i koleginici Katarini (Dajčman) koja je kustoskinja izložbe. Mislim da ćete u ovim fotografijama pronaći nešto novo, nešto drugačije i da ćete se dobro osjećati, kazala je direktorica Dolenjskog muzeja.
Autor Saša Fuis objasnio je da su fotografije nastale tokom putovanja u periodu od oko deset godina, ali ne u okviru profesionalnih angažmana, već u trenucima kada je fotografisao na ulici, praktično za svoju dokumentaciju
-Na fotografijama su scene i priče koje za posmatrača imaju spreman neki dijalog. Brojne su interpretacije ovih fotografija i mislim da je dobro da tako gledate na njih, on je uz napomenu da je izložba organizovana u Novom mestu a potom ovdje najavio skoriju organizaciju u Kelnu te zahvalio na pozivu i prilici da izlaže u Herceg Novom.
Govoreći o postavci, kustoskinja galerije „Josip Bepo Benković“, Jasmina Žitnik kazala je da prizori Saše Fuisa dočaravaju estetiku urbane sredine i ljudskog bića u njoj, a njegovi kadrovi se mogu tumačiti na više načina:
-Autor kroz izbor kadrova, specifičnog osvjetljenja, motiva i aktivnosti prikazuje život, različite društvene slojeve i nudi odgovor na pitanje šta je čovjek. Čovjek je biće koje je zauzelo i prošlo velike gradove, koje je podiglo nebodere, ustanovilo finansijske centre, stvorilo modu i umjetnost, ali i veliku nejednakost u smislu imanja i preživljavanja. To je ono što nalazimo na fotografijama Saše Fuisa; jednu cjelinu antropološku, pa i etnološku, humanističku bez sumnje, ocijenila je Žitnik.
Otvaranju su prisustvovale i sekretarke za kulturu Novog Mesta i Herceg Novog, Sandra Boršić i Ana Zambelić Pištalo. Organizatori su ustanove kulture dva pobratimska grada; Dolenjski muzej i Javna ustanova „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“
Izložbu fotografija „Pogled -unstaged“ možete pogledati tokom maja
Avioni nacionalne luksemburške avio-kompanije Luxair od subote, 7. maja će letjeti za Tivat dva puta sedmično.
Iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu je saopšteno da će avioni te avio-kompanije letjeti i za Podgoricu, i to od 2. jula do 24. septembra, dva puta sedmično – srijedom i subotom.
Na liniji Tivat-Luksemburg-Tivat će letjeti od subote 7.maja do 1. oktobra i to utorkom i subotom.
“Interesovanje turista za Crnu Goru iz Zapadne Evrope je veliko i nadamo se da će ovaj broj turista nadomjestiti broj gostiju koji su dolazili iz Ukrajine i Rusije, a koji su, usljed ratnih dešavanja, onemogućeni da dođu”, navodi se u saopštenju.
Iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu zbog toga letove luksemburške kompanije prema Crnoj Gori smatraju veoma korisnim, kako bi turisti iz Zapadne Evrope mogli da ljetuju u Crnoj Gori.
“Imajući u vidu veliko interesovanje za ponuđene letove, predlažemo da na vrijeme rezervišete avionske karte putem linka https://www.luxair.lu/fr/page-daccueil”, dodaje se u saopštenju.
U slučaju potrebe, Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu stoji na raspolaganju za sve potrebne informacije i želi prijatne i sigurne letove avio-kompanijom Luxair.
Luštica Bay i ove sezone priprema raznovrstan program za goste i posjetioce svih generacija, a u kalendaru događaja smjenjuju se brojni konceptualni zabavni i ART sadržaji, sportska takmičenja, kulturna i umjetnička dešavanja, druženja i uzbuđenja, a svako će u bogatoj ponudi pronaći nešto po svom ukusu. Od maja do septembra, gotovo svakodnevno smjenjivaće se regate, karnevali i festivali, koncerti i svojevrsni gastro događaji, a na ovim dešavanjima će se okupiti stotine učesnika iz zemlje i svijeta, predstavljajući jedinstveni ambijent Luštice Bay.
Luštica Bay će i ove godine u svom akvatorijumu okupiti jedriličare – Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju (klasa ILCA) i Optimist Kup Luštica Bay biće održani u od 3. do 5. juna, u partnerstvu sa Jedriličarskim klubom Delfin iz Tivta. Šezdesetak mladih strastvenih jedriličara razviće jedra i žustro sjeći talase u uvali Trašte, tražeći najboljeg između sebe.
Nadovezujući se na dosadašnja uspješno održana takmičenja, prepoznatljiva manifestacija Luštica Bay Aquathlon zakakana je za 19. jun – dvije spektakularne trke za djecu i odrasle, u organizaciji Multisport akademije, ovog ljeta u sklopu Akvatlona biće održane po četvrti put zaredom.
Sportski događaji koji će početi u maju prestižnim džudo turnirom, već 25. juna pozornicu će prepustiti Festivalu boja, nesvakidašnjem događaju na otvorenom u čast ljeta i koloritnih ljepota ovog godišnjeg doba koje nas ispunjava radošću i uživanjem u prirodi, moru, zdravoj hrani i zabavi.
Luštica Bay – ART
Spektakularna igra svjetlosti, boja i oblika koja se presijava na noćnom nebu i površini mora zaliva Trašte i Luštice Bay, ove godine od 16. do 23. jula dobija nastavak. Drugi po redu Festival svjetlosti, izuzetan audio-vizuelni doživljaj, predstaviće posjetiocima do sada neviđene svjetlosne efekte, prelivajući svjetlost, boje i zvuke sa svjetionika na brojne šarene jedrilice i jahte ukotvljene u marini, pretvarajući naselje Luštica Bay u raskošnu pozornicu. Ova atmosfera je kao stvorena za Instagram fotografije i storije.
Razigrani i maštoviti karnevalski duh, uz učešće lokalnih i međunarodnih karnevalskih grupa povešće posjetioce 7. avgusta na nesvakidašnje putovanje prepuno živopisnih kostimiranih likova i brojnih uzbuđenja tokom Luštica Bay Međunarodnog karnevala.
Sailing – Lustica Bay
Izazovna trka za odvažne sportiste, na trasi od dva kilometra brdske vožnje, sa oštrim usponima i visinskim razlikama, privući će samo najhrabrije učesnike 18. septembra tokom biciklističke brdske trke. Sportski opredijeljeni posjetioci moći će da uživaju i u turinirima u odbojci na pijesku, i u SUP daskama za veslanje. Ljubitelje vinskih manifestacija očekuje Festival vina, 30.jula. Kotor Art je jedan od dugogodišnjih saradnika Luštice Bay, te ovog ljeta u njihovoj produkciji je za 8. avgust zakazan koncert poznate sopranistinje Erike Miklosa. Festival umjetnosti i kulture 13. avgusta ponudiće još jedan konceptualni događaj u sinergiji svih umjetnosti kada će Luštica Bay biti kulisa modnih revija, pozorišnih predstava, izložbi, plesnog spektakla, i mnogih drugih segmenata kojima je kreativnost lightmotiv. Opera La Serva Padrona, u svojoj Operosa ediciji zakazana za 23. avgust.
„S uzbuđenjen najavljujemo intenzivan ljetnji kalendar događaja u Luštici Bay, jer i ove godine prikazujemo bogat i raznovrstan program za sve naše goste i posjetioce. Brojni događaji koje vrijedi zabilježiti u kalendar učiniće Lušticu Bay nezaobilaznim mjestom na mapi zabavnih, sportskih, gastronomskih i kulturno-umjetničkih dješavanja na crnogorskoj rivijeri, nudeći nezaboravne doživljaje i čitavu lepezu ponude za posjetioce i turiste iz čitavog svijeta Naše goste dočekujemo sa željom da se svake godine iznova susrećemo i time zajedno stvaramo osjećaj pripadnosti u gradu u nastajanju“, istakla je Maša Radulović, Marketing menadžerka u Luštici Bay.
