U Herceg Novom boravi 1,99 hiljada turista, što je 342 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom prošlogodišnjem periodu.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 1,66 hiljada, a domaćih 335.
U hotelima boravi 731 turista, a u domaćinstvima njih 1,26 hiljada.
U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je prijevremene lokalne izbore u Tivru i zakazao ih za 5. jun.
– Raspisujem prijevremene izbore za odbornike u Skupštini opštine Tivat. Izbori će biti održani 5. juna 2022. godine – navedeno je u odluci Đukanovića.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a biće objavljena u ,,Službenom listu Crne Gore’’ i u ,,Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi’’.
Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici donijela odluku o raspuštanju Skupštine opštine Tivat i izglasala petočlani Odbor povjerenika koji preuzima ingerencije tivatskog lokalnog parlamenta.
Ledena bura i snijeg po planinama tik uz morsku obalu marčana je slika Crne Gore u kojoj se upravo na dramatičan način zrcali rusko- ukrajinski rat. Prošle sedmice je ta država kao “personu non grata” protjerala neimenovanog ruskog diplomatu zbog aktivnosti koje su suprotne Bečkoj konvenciji, a Rusija je, uz zemlje EU na popis neprijateljskih zemalja stavila i Crnu Goru. Premda urbana i užurbanost na prometnicama sugeriraju da je stanje uz susjednoj državi normalno, stvarnost je mnogo složenija, dokaz čemu su i zebnje građana koji kažu da su “razapeti između krize crnogorske Vlade i rata među slavenskom braćom”.
Dok ulazimo u luksuznu marinu Porto Montenegro tivatski komunalni radnici komentarišu iznenadnu kupnju zaliha brašma i ulja, na što je drugi kroz smijeh uzvraća:- Ne znam znaju li današnje žene umijesiti kruh, ali neka znaju: samo ja imam kvasca!
Možda zabrinutost Tivćana najbolje ilustrira konobarica caffea “Ma Cherie” Anđela Mućalica:- Ni sam ne znam kako, ali nakon svega što se događalo naučili smo se izvući živu glavu. Ovdje sezonu izvlače Rusi i teško je povjerovati da se to događa samo 600 km od nas. Ali, ljudi su zbog COVID-a željni putovanja, a kako god Crna Gora bila lijepa, najteže je ljudima koji se trude raditi najbolje. Moramo sačuvati mir, biti pozitivni i jedni drugima pomoći pregurati i ovu godinu.
Marina odiše sjajem luksuza, ali je razvidno da je prazno više vezova nego ranije. Iako su pod zastavama Cipra, Malte, Bahama, Jamajke, Maršalovih i Djevičanskih otoka, Paname… slavenska imena dijela jahti ukazuju da su im mogući vlasnici upravo Rusi. Ali, sankcije i na njih imaju odraz, dokaz čemu je ovosedmični vrlo kratki boravak jahte “Galactica Super Nova” ruskog oligarha i suvlasnika naftne kompanije Lukoil Vagita Alekperova.
Reagovala je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i od Vlade CG zatražili da žurno javnost upoznaju s konkretnim mjerama koje će poduzeti kako Crna Gora ne bi postala sigurna zona za skrivanje imovine ruskih oligarha koji su pod međunarodnim sankcijama.
Porto Montenegro je pomorska, a ruska “kopnena baza” je Budva gdje nas ugostitelji upućuju na suvlasnika “Montenegro Stars” hotelske grupacije i dugogodišnjeg predsjednika CTU- Crnogorskog turističkog udruženja Žarka Radulovića kojeg, kažu nam i Vlada pita savjet:
-Realni sam optimist i u 5 posto sam pogađao učinke sezone! Ali, Budva nije mjerilo. Ipak: ova će godina biti duža i financijski bolja no lani! Sezona je već krenula i pod uvjetom da se ne vrati korona a bude mir u Crnoj Gori, duže će trajati od samo 45 dana zauzetosti lani! Istina, uz niske cijene u hotelima su već Francuzi i Nijemci ali će problem biti privatni smještaj: strah me da neće prepoznati što trebaju raditi i mogu ostati prazni. Ali, hoteli su kralježnica financijskih rezultata sezone. Vraćaju nam se kongresi, time building i seminari koji su u normalnim godinama nosili do 25 posto prihoda. Lani je destinacija imala 15 posto Rusa i 8 posto Ukrajinaca! Zbog korone i političke odluke, ruski avioni su letjeli za Dubrovnik a ne za Tivat i Podgoricu, a dolazili su i preko Istanbula i Beograda, a pozitivno su iznenadili Kazahstanci s direktnim letovima iz Astane i Alma Ate. Planirali su dva, da bi od juna do septembra letjeli osam puta sedmično.
Najviše su boravili u hotelima s 4 i 5 zvjezdica i dobro trošili, a ove godine kreću zemlje Baltika s čak šest letova sedmično. Uprkos svemu, buking iz Zapadne Europe je izvrstan, za dio hotela i pet puta već nego za sezonu 2019.! Među njima je samo 6 posto Rusa- kaže Radulović i za posljedice rata kaže:- Teško je predvidjeti, ali će zbog straha od sankcija Rusi “bježati” od nekretnina i prodavati ih. Bit će val prodaje pošto- zašto i moguće da to kratko utiče na pad cijene. Ali, zainteresirani su Ukrajinci jer se ovdje osjećaju kao u sigurnoj luci. Sve češće kupuju Turci, sad su jači od Rusa! Imamo velike šanse da preguramo ovaj teški period, želim da Crna Gora sačuva mir i stabilnost, ali to ne ovisi od nas. Crnogorac sam, ali mislim da će ovaj ludi narod jednom u povijesti preskočiti tuđe ratove i svoju bruku! Stoljećima smo se borili i obranili ali se očigledno u zadnje vrijeme ne snalazimo dobro.
Na ulici susrećemo Irinu i Vladimira Shamarjev, penzionere koji već 13 godina žive u Budvi. Rekoše nam:- Već smo domaći i lijepo nam je- ali rat nisu željeli komentirati, pravdajući se:- Žurimo!
Unutar zidina čuju se slavenski jezici, ali i turski te njemački. Jedan Crnogorac priznaje kako mu je supruga Ruskinja koja se sramiu napada njezine zemlje na braću Ukrajince. Turisti na spomen rata odmahuju rukom kao da tjeraju Nečastivog i ubrzavaju. Od turista je nešto rekla tek budući prehrambeni tehnolog, studentica Kristina Stojanović iz Berana:- I ove će godine biti turizma, ali je još rano. Vidim suživot Rusa i Ukrajinaca, a nadam se miru u roku mjesec dana, da neće biti previše loš odraz na sezonu. Osjećam da ovdje neće biti eskalacije, a moja kuma koja živi u Rusiji tvrdi da se tamo rat ne osjeća.
Uz budvanske zidine je marina gdje simpatične djelatnice kažu da se ove godine očekuje znatan porast prihoda:- Rezervacije još stižu za jahte do 60 metara dužine, a većina nautičara će doći preko Hrvatske gdje kupuju i iznajmljuju plovila. Kapacitet marine je 280 komunalnih i 250 komercijalnih vezova, a najviše upita je iz Srbije i BiH- kaže Jelena Jovanović a Žaklina Janović o odrazu rata kaže:- Crna Gora ima 20 posto ili svakog petog turistu iz Rusije i Ukrajine.
Mnogi su nautičari, a tri jahte su im na godišnjem vezu, ali to nisu oligarsi. Sigurno ćemo i mi osjetiti posljedice, a obzirom na neugodne događaje 90-ih godina, ljudi strahuju da slično ne ponovi.
I u Budvi je promet nekretninama odraz stanja u turizmu, a vlasnik agencije Kamin nekretnine Tomislav Ranković ističe specifičnost grada:
– Kako nekad s Rusima, u Budvi je iznova golema potražnje nekretnina. Sad je priliv Kazahstanaca koji ne znaju hoće li rat eksalirati i traže sigurnost ako se na njih proširi. No, u Budvi je moratorij na izgradnju u centru grada i Bečićima, nedovoljno je stanova, a postojećima je porasla cijena. Jer, ovdje nekretnina pruža sigurnost iznajmljvanja. Mnogi ušteđevine ulažu u nekretnine što utiče na potražnju, pojačanu i zbog pridošlih Ukrajinaca. Teška tema za priču, ali je veliki interes za kupnju kuća, stanova i parcela, kao i najam do tri mjeseca. Vjeruju da će se u tom roku sve smiriti. Ali, što ako rat ne završi? Sigurno neće ići jer su ovdje sigurni. Mislim da Rusi svoje nekretnine neće prodavati jer im jamče boravište i sigurnost. Uglavnom imaju jedno i dvosobne stanove, a za njihovu vrijednost ne mogu ništa kupiti u Moskvi gdje su stanovi preskupi. Zbog rata posljedično ne očekujem njihovu veću ponudu nekretnina. Pridošli Ukrajinci donijeli su većinom keš od 40- 50 tisuća eura da kupe garsonjere koje jamče duži, a ne tek turistički boravak od samo tri mjeseca supružnicima, djeci te djedu i baki. Radije kupuiju stan nego da pokreću tvrtku. Kako im rublja varira, voljni su stan vrijedan 600 prodati za 450 tisuća eura i uvijek je super kad Rusi prodaju- priča Ranković u čijoj agenciji radi i jedan Reus. Ali, bio je na terenu i nismo ga uspjeli ništa pitati.
Budvani kažu: stigli su bogatiji Ukrajinci, a ostali traže azil u EU. Zbog njih su vidljive UA-registracije, popunjeni su apartmani i stanovi za najam, otvoreni restorani i sezona kao da je počela. Kažu da se na društvenim mrežama proturaju glasine o oštećenju ruske imovine od strane Ukrajinaca, ali još nije objavljen ni jedan foto- dokaz. Za sezonu 2022. kažu: bit će ekstra, drugi: Mislili smo: Ukrajinci su “čudaci”, ali su samo domoljubi: jedan je dovezao obitelj i već kreće natrag. Kaže: da pomogne državi. Mladoj Ukrajinku koja je lani radila u Budvi kolege su osigurali smještaj i ponovni posao. Rekla im je:- Uz pogibiju dvije hiljade ljudi Harkiv je sravnjen s zemljom! Hvala vam, ali ostajem! Otac ne može napustiti zemlju, pa neću ni ja!
/Ahmet Kalajdžić – Dubrovački vjesnik/
Vlada Crne Gore prihvatila je predlog potpredsjednika Građanskog pokreta URA Gorana Đurovića o ukidanju PDV-a za ulje i brašno.
U Građanskom pokretu URA ističu da su zadovoljni činjenicom da odlazeća Vlada i Ministarstvo finansija, rada i socijalnog staranja prihvataju dobre i svrsishodne predloge “posebno u ovim kriznim vremenima, kada je sve političke razlike neophodno staviti po strani, kada se odlučuje o pomoći najugroženijim slojevima stanovništva”.
“Pozdravljamo i to što je Vlada ukazala na značaj dodatnog umanjenja akciza na gorivo, na šta URA nedeljama poziva, pa još jednom upućujemo apel Demokratama Alekse Bečića i Demokratskog fronta Andrije Mandića, da što prije odblokiraju rad Skupštine kako bi se taj predlog mogao usvojiti u što kraćem roku”, ukazali su u pokretu URA.
URA podsjeća da nakon usvajanja Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, Vlada nema mogućnost da ograničava cijene, šta je prethodnom Uredbom resorni ministar mogao raditi u hitnim slučajevima.
Pored prihvatanja inicijativa koje je URA predložila, u toj partiji pozdravljaju i odluku ministra poljoprivrede da uveća agrobudžet za dodatnih 5 miliona eura, ali ističu da “to nikako ne može biti dovoljno, uzimajući u obzir enorman rast cijena”.
“Nadamo se da će odlazeća Vlada i u narednim danima, sve do konstituisanja nove evropske Vlade, imati sluha za naše konstruktivne predloge, kako bi u što većoj mjeri olakšali svim građanima Crne Gore tešku situaciju, u kojoj smo se našli zbog lošeg planiranja i krize izazvane ratom u Ukrajini”, zaključili su u pokretu URA.
U posljednja 24 sata nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa koronavirusom. Registrovano je 97 novih slučajeva, a oporavila se 121 osoba, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Trenutno aktivnih slučajeva u Crnoj Gori je 705.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/lvWSzVvOEs
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) March 12, 2022
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski očekuje da će tokom 2022. godine, kompanija ostvariti 85 odsto prihoda u odnosu na rekordnu 2019. godinu. On je to izjavio u intervjuu za njemačku Aviation TV.
“Tokom 2021. godine dostigli smo 65 odsto prihoda u odnosu na rezultat iz 2019. godine. Plan za 2022. godinu, mada se suočavamo sa situacijom u Ukrajini, je da bude 85 odsto u odnosu na 2019. godinu. Za nas je bilo iznenađenje da smo tokom 2021. godine zabilježili 50 odsto više letova u generalnoj avijaciji i privatnim letovima”, naveo je Jandreoski.
Izvršni direktor ACG optimistična očekivanja temelji na dobrim signalima sa Zapada.
“Posljednje istraživanje Nacionalne turističke organizacije i Ministarstva ekonomskog razvoja pokazalo je da su turisti iz zemalja Beneluksa (Belgija, Holandija, Luksemburg) više zainteresovani da posjete Crnu Goru nego njihove tradicionalno omiljene destinacije poput juga Francuske ili Španije. Stranci vole Crnu Goru jer je kulturološka raskrsnica, mjesto susreta Otomanskog carstva, Austrougarske…”, rekao je Jandreoski.
Osim toga, podsjetio je da, osim standardnih partnera, od prošle godine funkcioniše redovna linija sa Kazahstanom i da se sada privode kraju pregovori sa Saudijskom Arabijom.
On je objasnio da od ukupnog broja turista koji posjete Crnu Goru, njih čak 85 odsto stiže avionom na naša dva međunarodna aerodroma – u Podgorici i Tivtu. Ipak, jedan manji dio, kako je dodao, u Crnu Goru dolazi preko dubrovačkog aerodroma.
“U tom smislu, Vlada, Ministarstvo kapitalnih investicija i Odbor direktora ACG su fokusirani u razvoj aerodroma u pravom smjeru”, napomenuo je on.
Objasnio je i zašto je Crna Gora privlačna turstima iz Evrope i šire.
“U radijusu od 150 kilometara možete biti na planini na skijanju i tog istog dana, na moru”.
Na pitanje šta su izazovi tokom ove godine, Jandreoski kaže:
“Crna Gora, koja je u procesu pregovora o pristupanju sa EU, ostvarila je najbolje rezultate u odnosu na ostale države Balkana koje takođe još nijesu članice, i to na osnovu Sporazuma o ECAA (European Common Aviation Area (ECAA). Nadamo se da ove godine ulazimo u narednu fazu kada očekujemo da ćemo završiti proces međunarodne sertifikacije. Fokusirani smo na infrastrukturne projekte na oba aerodroma. To su nam glavni zadaci tokom 2022. godine”, jasan je on.
Na konstataciju novinara da je godina bila izazovna i za nacionalnu avio kompaniju Air Montenegro, a onda i pitanje šta oni nude, Jandreoski je istakao odličnu saradnju Aerodroma sa tom kompanijom koja, kaže, ima interesantne planove tokom ove sezone.
“Air Montenegro leti ka Istanbulu, Frankfurtu, Beogradu, Banja Luci… U planu imaju Nant, Bazel… Veoma su fokusirani na razvoj, ne samo turističkih, već i biznis ruta. Kompanija je osnovana prošle godine, imamo dobru saradnju i za sada sve funkcioniše kako treba”, zaključio je Jandreoski.
Politička kriza u svijetu već se reflektuje na ekonomiju, a odraziće se i na turističku privredu i naše zemlje, posebno kada se uzmu u obzir emitivna tržišta, kao što su Ukrajina, Rusija, Bjelorusija, odakle dolazi značajan dio gostiju.
Usluge Gradske luke Škver tradicionalno koriste nautičari, upravo iz tih zemalja. Ima ih koji i žive ovdje. U susret turističkoj sezoni, situacija je neizvjesna, a od daljih dešavanja zavisiće i oblikovanje ponude, kazao je za RTHN direktor Gradske luke Škver Božo Ukropina:
– Nisam optimista, jer ne očekujemo goste sa tih tržišta. Korona je obilježila protekle dvije godine. Očekivali smo bolju sezonu ove godine jer se pandemija stišava, ali dešavanja u Ukrajini ne ulijevaju nadu. Tu je i poremećaj situacije sa energentima, dešava se globalna inflacija svuda i sve će to uticati na platežnu moć, pogotovo, malih sistema, kakva je Crna Gora i države oko nas. Osim gostiju iz ovih zemalja, Evropske unije, većina ih je iz okruženja. Svi ćemo biti direktno pogođeni i to će imati negativni uticaj. Cjelokupnu situaciju moramo sagledati oprezno,ocijenio je Ukropina.
Luka Herceg Novi je, takođe, mali sistem. Loše najave sezone je ono što zabrinjava:
– Kada nemate u februaru i martu, adekvatne najave za veća dešavanja, za dolazak čarter plovila, ta sezona ne može dati dobar rezultat. Prošle godine u sezoni bili smo prijatno iznenađeni posjetom hotelima, objekatima sa gostima iz okruženja. Nama u Gradskoj luci nije dalo rezultata. Čarter nije ni približno bio na tom nivou. U septembru, možda, jeste , ali do tada vrlo loše. Dosta turističkih brodova nije ni plovilo. Brod „Budva“ nije radio, a prevoznik „Vesna“ je vozio goste jednim brodom, takođe „Lipovac“. Mnogi nisu ni funkcionisali, jer nisu imali klijentelu, koju bi dovozili u Herceg Novi. Gosti na Lušticu dolazili autobusima. Bilo je sedam ili osam uplovljavnja turskih plovila tokom mjeseca, a toliko smo ih imali sedmično, podsjetio je Ukropina.
On dodaje da Gradska luka Škver za veća plovila i jahte nema adekvatne vezove. Gazduje samo sa pristaništem. Luka Herceg Novi, prema njegovim riječima, je još uvijek neuređeni sistem. Očekivali su da će Morsko dobro nakon što su riješili status Luke Budva, riješiti da i Herceg Novi dobije koncesiju nad Gradskom lukom.
– Kolege su i prije aplicirali za dobijanje statusa i to nije riješeno, za mene iz neobjašnjivih razloga. Sa bivšom Vladom i resornim ministarstvom pomorstva, skoro da smo došli do rješenja i desila se pandemija. Potom se promijenio zakon , gdje je Uprava pomorske sigurnosti, trebalo da od Morskog dobra, preuzme brigu o lukama od lokalnog značaja, što nije zaživjelo. Dolaskom nove Vlade i promjenom u Morskom dobru, u korektnoj komunikaciji sa Mladenom Mikijeljom, očekivao sam da ćemo brže riješavati to pitanje. Aktuelna Vlada i u tom segmentu je bila spora. Sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem išli smo u sjedište Morskog dobra i kasnije sa predsjednikom Skupštine Opštine Ivanom Otovićem i drugim predstavnicima lokalne uprave. U novembru prošle godine, uputili smo inicijativu Morskom dobru, da kao pravno lice, u Vladi pokrene u naše ime pitanje koncesije o luci, na duži rok. Sada je Vlada u tehničkom mandatu. Očekujemo da će Skupština opštine Herceg Novi uskoro da donese odluku i da proglasi javni interes u obalnom dijelu pojasa Gradske luke Škver, a od Morskog dobra i nadležnih institucija, da definiše granice luke i akvatorijum. Imamo sistem, koji je neodrživ, potvrdio je Ukropina.
On potvrđuje da je Herceg Novi jedina luka u Crnoj Gori i okruženju, sa neriješenim statusom:
-Više je pravnih subjekata a nema ugovora sa Morskim dobrom, koje gazduje obalom. Trebamo akt kojim se reguliše korišćenje, uređenje i ulaganje u to područje. Projektom Reagal ports (Regal Ports) dobili smo vrijednu opremu i 1. marta preuzeli brigu o bezbjednosti u luci, imamo malu meteorološku stanicu da možemo da apliciramo za mnoge projekte, ali pravni status nije riješen, konstatovao je Ukropina.
On dodaje da je veoma važno pitanje investicija u luku.
– Upitno je koliko je lukobran u luci stabilan. Brzo bi se vratilo ulaganje u sanaciju lukobrana. Lukobran je najviše na udaru, kada su visoki talasi a ove zime na sreću, nije bilo većeg nevremena. Morsko dobro je odredilo oko 30 000 eura, za ispitavanje stanja lukobrana. Sredstva se moraju naći. Veoma je važna bezbjednost plovila u luci. Dobićemo i gliser za naše potrebe u luci, najavio je Ukropina.
Očekuje više informacija narednih dana. Sa predstavnicima Opštine posjetiće Morsko dobro u Budvi, kako bi napokon riješili pat poziciju, što se tiče Gradske luke Škver Herceg Novi.
Iz Morskog dobra ukazuju na pitanje obezbjeđenja sidrišta u Zelenici za prihvat kruzera. Luka Zelenika ne bi bila samo rezervna varijanta za kruzere, odakle bi se i putnici dalje prebacili manjim brodovima do Škvera i drugih luka, ili da autobusima organizuju obilaske. Agencija, kao što je Adriatik, na usluzi je da posreduje u prihvatu kruzera, koji bi dolazili u Luku Zelenika, već od marta. Tada je, kako se ocjenjuje, bezbjednije da se usidre u Zeleniku na ulazu u Boku Kotorsku.
Japanski Musashi je bio jedan od najvećih bojnih brodova u povijesti. Amerikanci su 24. oktobra 1944. godine, tijekom pomorske bitke kod zaljeva Leyte, jedne od najvećih u Drugom svjetskom ratu, potopili japansku grdosiju dugu 263 i široku 36,9 m. Međutim, nitko dugo vremena nije znao gdje ona leži.
Pronašao ju je tek u ožujku 2015. američki milijarder i tragač za potonulim brodovima Paul Allen (1953.-2018.), a mnogi smatraju da je otkriće olupine Musashija jedno od najvećih u pomorskoj arheologiji i može se usporediti s otkrićem slavnog Titanica.
Nakon nekoliko neuspješnih ekspedicija u kojima ni uz pomoć sonara nije uspio locirati Musashija u modrim dubinama Sibuyan mora kod Filipina, Allen on je u novu potragu krenuo u veljači 2015. isplovivši iz australske luke Cairns. Trud mu se ovog puta isplatio jer su sonari ipak vidjeli nešto na dnu, a ROV robot provjerio i potvrdio da se radi o nekadašnjem ponosu japanske carske mornarice.
Musashi je uz Yamata bio najveći bojni brod u povijesti. No, unatoč veličini i vatrenoj moći, oba su neslavno završila na dnu mora. Musashi je od 1938. do 1940. godine građen u Mitsubishi škveru u Nagasakiju, ali je u sastav carske mornarice ušao u 5. kolovoza 1942. godine.
Orijaša s istisninom od 72.800 tona i gazom od 10,86 m pokretale su uz pomoć 4 propelera 4 parne turbine ukupne snage 150.000 KS. Imao je dva katapulta za hidro-zrakoplove Mitsubishi F1M i Aichi E13A1, devet Type 94 topova od 46 cm i teški oklop od 410 mm, dok mu je maksimalna brzina mu bila 27,46 čvorova.
Prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić ubijen je na današnji dan pre 19 godina u dvorištu zgrade Vlade Srbije mecima iz snajperske puške, a kao razlozi za ubistvo najčešće se navode namera da se zaustavi proces demokratizacije i modernizacije, korenite ekonomske i socijalne reforme i obračun sa organizovanim kriminalom, dok deo srbijanske javnosti i dalje insistira na utvrđivanju političke odgovornosti za ubistvo.
Na Đindića je 12. marta 2003. godine u 12.25 časova dva puta pucao pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović, nakon čega je Đinđić prebačen na Urgentni centar Kliničkog centra Srbije gde je umro nakon operacije.
Grupu koja je je organizovala atentat predvodili su nekadašnji komandant JSO Milorad Ulemek Legija i vođe takozvanog “zemunskog klana” Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum.
Ulemek i Jovanović osuđeni su pred Specijalnim sudom u Beogradu na 40 godina zatvora, a presudu je potvrdio i Vrhovni sud Srbije krajem 2008. godine.
Jedinica za specijalne operacije (JSO), često nazivana “elitnom”, bila je deo Resora državne bezbednosti srbijanske policije, a začetak jedinice se vezuje za sukobe u Hrvatskoj 1991. godine.
Praktično je nastala fuzijom takozvnanih “knindži”, predvođenih osuđenim ratnim zločincem Draganom Vasiljkovićem zvanim Kapetan Dragan, i Srpske dobrovoljačke garde ubijenog ratnog profitera Željka Ražnatovića Arkana.
Iako je služila režimu Slobodana Miloševića, JSO se 5. oktobra 2000. godine tokom svrgavanja Miloševića svrstala na stranu novoizabranih demokratskih vlasti, a 1. aprila 2001. godine učestvovala je u Miloševićevom hapšenju.
U novembru 2001. godine JSO je otkazala poslušnost i novim vlastima, i uz upotrebu borbenih vozila i naoružanja, naočigled preplašene i nemoćne javnosti, blokirala autoput u Beogradu, tražeći hitnu smenu ministra unutrašnjih poslova, načelnika Resora državne bezbednosti i njegovog zamenika.
Navodni povod za ovakav “protest”, zapravo pobunu, bilo je hapšenje i izručivanje dvojice optuženih pred Haškim tribunalom koje je, između ostalog, “uznemirilo” članove JSO koji su se uplašili da bi i sami uskoro mogli da se nađu u Hagu.
Zbog toga su pored pomenutih smena zatražili i donošenje Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom, što je bio i zahtev tadašnjeg predsednika Jugoslavije i Đinđićevog političkog oponenta Vojislava Koštunice koji je uniforme u kojima su “protestovali” pripadnici JSO poistovetio sa lekarskim mantilima:
“Mislim da je jedan ovakav revolt sasvim opravdan i normalan. Znači, recimo, protestuju lekari, oni izađu u belim mantilima… Protestuju pripadnici JSO, oni izađu u svojoj opremi i svojim vozilima… Mislim da je to sasvim u redu i da je to njihov način kako oni to ispoljavaju.”
Atentatu na Đinđića prethodila je i njegova izjava data krajem 2001. godine da će 2002. biti godina borbe protiv organizovanog kriminala u Srbiji što je rezultirao i usvajanjem Zakona o borbi protiv organizovanog kriminala.
Tim zakonom, između ostalog, uvedena je i institucija svedoka-saradnika, a prvi svedok-saradnik Ljubiša Buha Čume javno je optužio “zemunski klan” za mnogobrojna krivična dela.
Takozvani “zemunski klan” bio je organizovana kriminalna grupa stvorena 2000. godine koja se bavila iznudama, odnosno reketom, prodajom narkotika, krađom automobila i otmicama.
Klan je brzo sticao moć jer je imao dobre veze u policiji, a poznanstvo Spasojevića i Lukovića sa Ulemekom obezbedio je klanu veliki “autoritet”.
Budući da su shvatili da je najbolji način zarade bila otmica, članovi “zemunskog klana” su se specijalizovali za otmice imućnih i uticajnih građana, i članova njihovih porodica.
Dokumentovano je najmanje 12 otmica od kojih je “zemunski klan”, prema procenama, dobio više od 15 miliona evra, a javnosti je vereovatno najpoznatija otmica srbijanskog biznismena Miroslava Miškovića.
Spasojević i Luković ubijeni su 27. marta 2003. godine, 15 dana nakon atentata, u sukobu sa srbijanskim policajcima tokom vanrednog stanja i policijske akcije “Sablja”, koji su bili odgovor države na Đinđićevo ubistvo.
Iako njegova politička zaostavština svedoči da je bio demokrata, Đinđića su u najmanje jednom slučaju poredili sa doživotnim predsednikom Jugoslavije maršalom Josipom Brozom Tito.
Đinđić je sredinom februara 2003. povredio levu nogu dok je igrao mali fudbal u meču između timova Vlade Srbije i Žandarmerije, zbog čega je operisan, a na nogu mu je stavljen gips za koji se ispostavilo da će ga nositi do kraja života.
Na mitingu Srpske radikalne stranke održanom 23. februara 2003. godine, prilikom njegovog svečanog ispraćaja u Hag, gde je kasnije osuđen na 10 godina zatvora zbog podsticanja progona i progona Hrvata u selu Hrtkovci u Vojvodini 1992. godine, predsednik te stranke Vojislav Šešelj se od svojih sledbenika oprostio rečima:
“Ološ ne može dugo da vlada Srbijom, ološ će morati na dno duboke i mutne reke, gde mu je mesto.[…]Misli Zoran Đinđić da može 12 godina, da intenzivno posluje sa mafijom, da učestvuje u svim mafijaškim delatnostima, a sad po nalogu Amerikanaca tako jednostavno da otpiše mafiju. E, ne može.”
Tadašnji Šešeljev zamenik Tomislav Nikolić na istom mitingu je izgovorio:
“Ako neko od vas u idućih mesec ili dva vidi negde Zorana Đinđića – recite mu i da je Tito pred smrt imao problema sa nogom.”
Đinđić je ubijen za manje od 20 dana, a Nikolić je devet godina nakon toga u drugom krugu izbora pobedio Borisa Tadića i postao predsednik Srbije.
Velika povorka građana oprostila se od Đinđića 15. marta 2003. godine, kada je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Godišnjice ubistva Zorana Đinđića obeležavaju se polaganjem venaca predstavnika vlasti na mestu ubistva, odnosno takozvanom “šetnjom za Zorana” članova opozicije.
Sirene za zračne napade oglasile su se u subotu ujutro u većini ukrajinskih gradova pozivajući ljude da idu u skloništa, izvijestili su lokalni mediji, nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij rekao da je rat dosegao “stratešku prekretnicu”.
Čini se da se ruske snage pregrupiraju, vjerojatno za novu ofenzivu kojoj bi cilj mogao biti glavni grad Kijev, priopćili su ukrajinska vojska i britansko ministarstvo obrane.
Napori za gospodarsku izolaciju Rusije pojačali su se, a Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije visokim dužnosnicima Kremlja i ruskim oligarsima. Europska unija će u subotu Rusiji ukinuti povlašteni trgovinski status.
Ruski napad traje treći tjedan, a Zelenskij je rekao da je Ukrajina “već dosegla stratešku prekretnicu”. “Nemoguće je reći koliko dana još imamo (pred sobom) da oslobodimo ukrajinsku zemlju. Ali možemo reći da ćemo to učiniti”, rekao je. “Već se krećemo prema našem cilju, našoj pobjedi.”
Sjedinjene Države uvele su u petak sankcije ruskom milijarderu Viktoru Vekselbergu, trojici članova obitelji glasnogovornika predsjednika Vladimira Putina i zastupnicima u najnovijoj kazni za rusku invaziju od 24. veljače.
“Ministarstvo financija i dalje drži ruske dužnosnike odgovornima za omogućavanje Putinova neopravdanog i ničim izazvanog rata”, rekla je ministrica financija Janet Yellen.
Ruske snage nastavile su s bombardiranjem gradova širom zemlje u petak u najvećem napadu na jednu europsku zemlju od Drugoga svjetskog rata. Satelitske snimke pokazuju kako pucaju iz topništva dok napreduju prema Kijevu.
Zbog borbi već je više od 2 milijuna izbjeglica, a tisuće Ukrajinaca zarobljene su u opkoljenim gradovima.
Stotine ljudi sklonile su se u postajama podzemne željeznice u Harkivu. Nastja, mlada djevojka koja leži na improviziranom krevetu na podu vagona rekla je da je tu više od tjedan dana, da se ne može puno kretati. “Bojim se za svoj dom, za domove svojih prijatelja, jako se bojim za cijelu zemlju i naravno za sebe”, rekla je.
Putin naziva invaziju “specijalnom operacijom” za razoružavanje Ukrajine i svrgavanje čelnika koje naziva neonacistima. Ukrajina i zapadni saveznici to nazivaju neutemeljenim izgovorom za namjerni napad koji izaziva strah od šireg sukoba u Europi.
Psihijatrijska bolnica
Guverner regije Harkiv na ruskoj granici rekao je da je pogođena psihijatrijska bolnica, a gradonačelnik grada Harkiva rekao je da je uništeno oko 50 škola.
U opkoljenome južnom gradu Mariupolju, gradsko vijeće je priopćilo da su najmanje 1582 civila ubijena u ruskom granatiranju i 12-dnevnoj blokadi zbog koje su stotine tisuća ljudi zarobljene bez hrane, vode, grijanja i struje.
Moskva opovrgava da napada civile.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je crnomorska luka opkoljena, dok su ukrajinski dužnosnici optužili Rusiju da namjerno sprečava civile da iziđu i uđu humanitarni konvoji.
Čini se da je novi pokušaj evakuacije civila humanitarnim koridorom iz Mariupolja propao, jer je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla da ih je rusko granatiranje spriječilo da odu.
“Situacija je kritična”, rekao je savjetnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denišenko.
Za subotu je planirano više humanitarnih koridora, uključujući regiju Sumi na sjeveroistoku Ukrajine, rekao je regionalni guverner Dmitro Živickij.
Kako bi spasili ljudske živote, svaki dan i svaku noć stotine ljudi rade na mogućnosti organiziranja ‘Zelenih koridora’, poručio je na Facebooku. “Ovo je prilika da iz naselja odu onima kojima je to najpotrebnije”, napisao je.
Zapadne zemlje su u međuvremenu poduzele više ekonomskih koraka kako bi pokušale natjerati Putina da prekine svoj napad.
Predsjednik Joe Biden, koji je ovog tjedna zabranio američki uvoz ruske nafte, rekao je da će industrijske sile G7 Rusiji ukinuti trgovinski status “najpovlaštenije države”.
Biden je zabranio američki uvoz ruskih morskih plodova, alkohola i dijamanata. Washington je sankcionirao još oligarha i pripadnika elite, uključujući članove odbora ruskih banaka, i desetak zastupnika.
Čelnici Europske unije rekli su da su spremni uvesti strože sankcije Rusiji i da bi Ukrajini mogli dati više sredstava za oružje. Ali odbili su ukrajinski zahtjev za pridruživanje bloku.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će EU u subotu suspendirati privilegirani trgovinski i ekonomski tretman Moskve, suzbiti njezinu upotrebu kripto imovine i zabraniti uvoz robe od željeza i čelika iz Rusije, kao i izvoz luksuzne robe u drugom smjeru.
Priprema za novu ofenzivu
Glavne ruske snage zaustavljene su sjeverno od Kijeva, budući da nisu uspjele u onome što zapadni analitičari kažu da je bio početni plan za munjevit napad.
No, britansko ministarstvo obrane priopćilo je kako se čini da se Rusija priprema za novu ofenzivu idućih dana koja će vjerojatno uključiti Kijev.
Snimke nastale u petak koje je objavila privatna američka satelitska tvrtka Maxar pokazuju da se ruske snage i dalje raspoređuju bliže Kijevu i pucaju iz topništva prema stambenim područjima, prema analizi tvrtke.
Više kuća i zgrada je zapaljeno, a velika šteta zabilježena je u cijelom gradu Mošunu, sjeverozapadno od Kijeva, navodi Maxar. Reuters nije mogao neovisno provjeriti snimke.
No, prema britanskim obavještajnim informacijama ruske kopnene snage još uvijek postižu samo ograničen napredak, te ih usporavaju logistički problemi i ukrajinski otpor.
Ukrajinski glavni stožer rekao je da se ruske snage pregrupiraju nakon velikih gubitaka. Ukrajinske snage potisnule su dio ruskih snaga na “nepovoljni položaj” u blizini bjeloruske granice, navodi se.
Gradonačelnik Kijeva, bivši boksački prvak u teškoj kategoriji Vitalij Kličko rekao je da glavni grad ima dovoljno osnovnih zaliha za nekoliko tjedana. Linije za opskrbu su ostale otvorene.
Na sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, Putin je rekao da je bilo “određenih pozitivnih pomaka” u razgovorima s Kijevom, ali nije precizirao.
Moskva možda neće imati dovoljno vojnika za postizanje svojih ciljeva, rekao je Mathieu Boulegue, stručnjak u londonskom think tanku Chatham House. “Ne možete izvršiti invaziju na zemlju u odnosu vojnika jedan na jedan”, rekao je Boulegue za Reuters. “Nitko to nije učinio, što znači da ili nešto nije u redu ili da su imali vrlo pogrešne pretpostavke.”
© BokaNews, 2021
