Opština Tivat povlači se iz još jednog privatno-javnog partnerstva

0
Stara zgrada Opstine Tivat u kojoj radi FMS

Nakon marketinškog preduzeća „Brand New Tivat“ kojeg je svojevremeno osnovala u partnerstvu sa jednom tivatskom i jednom kompanijom iz Beograda, Opština Tivat uskoro će napustiuti i drugi sličan projekat javno-privatnog partnerstva koje su inicirale bivše DPS uprave tog grada.

Naime, gradonačelnik Željko Komnenović (Narod Pobjeđiuje) je juče na sjednici Odbora povjerenika tog grada, saopštio da će Opština izaći iz projekta Fakulteta za mediteranske poslovne studije (FMS) u Tivtu, a čiji je suosnivač i suvlasnik već skoro 14 godina.

„Prvo očekujemo da u najskorije vrijeme naplatimo oko 150.000 eura neraspoređene dobiti FMS iz ranijih godina, a koja nam pripada kao suosnivaču i suvlansiku. Nakon toga, Opština Tivat će svoje akcije u FMS prodati većinskom vlansiku te obrazovne ustanove i izaći iz tog projekta, a onda ćemo FMS-u po komercijalnim uslovijma, iznajmljivati poslovne prostorije u staroj zgradi Opštine u Uliciu Luke Tomanovića, a koje smo im prethodnih godina kao suosnivači i suvlasnici, davali na besplatno korišćenje“- pojasnio je Komnenović.

Opština Tivat je FMS na incijativu tadašnjeg gradonačelnka Dragana Kankaraša (DPS) osnovala 2009.godine zajedno sa NVO „Mediteranski institut za razvoj“ iz Tivta i preduzeće „Marcone“ iz Kotora. U suštini, vodeći partner Opštine Tivat u ovom poduhvatu bio je univerzitetski profesor dr. Stevo Nikić iz Bara, a kako je tada saopštavano, FMS je bio „prvi studij akademskog nautičkog i sportskog turizma u Crnoj Gori“. Potencijalnim studentima poručivano je da „diplomirani studenti FMS imaju mogućnost zaposlenja u okviru potreba nautičke industrije”, aludirajući na tada započetu realizaciju projketan nautičko-turističkog rizorta Porto Montenegro u Tivtu.

Opština Tivat povlači se iz još jednog privatno-javnog partnerstva
stara zgrada Opštine Tivat u kojoj je smješten FMS – foto S.L.

FMS je za školarinu od 1.500 eura godišnje, stidentima omogućavao da upišu jedan od tri studijska programa programa i to menadžment i bezbjednost marina i jahti, menadžment u carinskom, špediterskom i agencijskom poslovanju i menadžment u nautičkom turizmu, sportu i rekreaciji. Među njenovim proesirima i predavačima bila su mnoga poznata imena iz svijeta politiuke i biznisa, povezana ili bliska sa tada vladajućim DPS-om i njegovim koalicionim partnerima: bivši ministar saobraćaja dr Andrija Lompar (SDP-SD), tadašnji predsjednik „Montenegroairlinesa“ dr Zoran Đurišić, bivši predsjednik Borda direktora „Barske plovidbe“ dr Radovan Orlandić (DPS(, bivši predsjednik Skupštine opštine Kotor i funkcioner lokalne DPS mr Nikola Konjević, nekadašnji portparol tivatske SDP i direktor aerodroma Tivat mr Ranko Bošković, kao i visoki DPS funkcioner i diplomata dr Ivo Armenko, nekadašnji direktor ZIKS-a i carine Crne Gore Božidar Vuksanović (DPS), poslanik DPS Predrag Sekulić, bivi direktor IRF-a Zoran Vukčević (DPS)…. Jedan od predavača svojevremeno je bio i bivši gradonačelnik Tivta prof.dr. Siniša Kusovac (DPS). U međuvremenu, master, magistarske, pa i doktorske diplome na ovom fakultetu stekao je veliki broj bivših ili još aktuelnih državnih funkcionera i činovnika koji su pred profesorima-svijim partijskim drugovima, listom uspješno odbranili  diplomske radove.

FMS se narednih godina iz Tivta priširio sa isturenim odjeljenjima na Ulcinj i Nikšić, a zainteresovanima je pored osnovnih, ponudio i magistarske, master i doktorske stiudije. U sklopu tog fakulteta u Tivtu je sa radom počeo i poseban Centar za obuku pomoraca. Dekan FMS-a trenutno je dr Marko Nikić ,a ova obrazovna ustanova je u sasttvu privatnog Univerziteta „Adriatic“ sa sjedištem u Baru, čiji je osnivač i večinski vlansik takođe prof.dr Stevo Nikić.

Kusovac se inače prije nego što je došao na funkciju gradonačenika Tivta, već sa većinskim vlasnicima FMS bio razišao u ne baš najboljim odnosima i napustio fakultet, pa su od tada naročito učestali i „šumovi u komunikaciji“ i nesuglasice između Opštine i ove privatne visokoškolske ustanove. Odbornici u lokalnom parlamentu ukljulujuči i tadašnju vlast predvođenu DPS-iom i opoziciju nisu štedjeli riječi kritike na račun FMS-a i posebno izvještaja o radu i finansijskom poslovanju koje im je mkenadžmet fakulteta slao na usvajanje na SO, jer je lokalna uprava suosnivač i suvlasnik FMS. Stalo su se pritrom čule prozivke, pogotovo opozicionih odbornika, da lokalna uprava Tivta nema nikakav uvid u to što se radi na FMS-u, niti bilo kakvu opipljivu ekonomsku korist od svojih ulaganja u tu priču.

Aktuelna lokalna vlast građanskih listi NP-BF- GB, stoga je odlučila da nakon skoro 14 godina. „isključi prekidač“ i da se Opština Tivat uz naplatu svog dijela, povuče iz čitave priče i FMS u potpusnosti prepusti snalaženju na tržištu.

U Hercegovini je pala odluka: zabranjen rad nedjeljom, evo ko jedini smije raditi

0
U Hercegovini je pala odluka: zabranjen rad nedjeljom, evo ko jedini smije raditi
Zatvoreno – closed

Gradsko vijeće Mostara većinom je glasova usvojilo odluku prema kojoj nije dozvoljen rad trgovina nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, prenosi Jabuka.tv.

Od ove odluke izuzete su trgovine koje se bave prodajom pekarskih proizvoda i cvjećarnice, koje nedjeljom i praznicima mogu raditi od 7 do 12 sati, dok je trgovinama koje se bave isključivo prodajom suvenira te tradicionalnim, starim obrtima i zanatima dopušten rad nedjeljom od 8 do 24 sata, prenosi Slobodna Dalmacija.

Dokumentarni film “Obrad”, u režiji Branislava Milatovića u Kotoru

0
Dokumentarni film “Obrad”, u režiji Branislava Milatovića u Kotoru
Obrad

Projekcija kratkog dokumentarnog filma “Obrad”, u režiji Branislava Milatovića, biće održana u kotorskom Kinu “Boka” u četvrtak, 31. marta sa početkom u 19 sati.

Nakon filma uslijediće razgovor sa akterom filma Obradom Pavlovićem i rediteljem Branislavom Milatovićem.
Moderatorka programa je Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru “Nikola Đurković”.

Kratki dokumentarni film “Obrad“, crnogorskog reditelja Branislava Milatovića, osvojio je nagradu za najbolji kratkometražni film u internacionalnoj selekciji na 17. izdanju Pasto International Film Festivala – FICPA, koji je od 20. do 24. oktobra prošle godine održan u Pastu (Kolumbija).

Film je realizovan u produkciji Bitter Frames Production iz Podgorice, a podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore i Opštine Kotor.

Producenti filma su Đorđe Vojvodić i Branislav Milatović, direktor fotografije Lazar Radić, izvršni producent Nemanja Dragović, za dizajn zvuka bio je zadužen Bobo Stanišić, pomoćnik reditelja je Pavle Simonović, saradnik na scenariju Milo Masoničić, asistent kamere Niko Tripunović, montažer Vladimir Radovanović, a kolor korekciju je radio Nikola Marinković.

Film prati čovjeka, koji uprkos okolnostima, s velikom pažnjom i ljubavlju radi svoj posao.

Ulaz je slobodan.

Borbe izvan Kijeva, ali ukrajinski glavni grad nije granatiran tokom noći

0
Borbe izvan Kijeva, ali ukrajinski glavni grad nije granatiran tokom noći
Kijev – napad Rusije na grad

Granatiranje se moglo čuti izvan Kijeva tijekom noći, ali sam ukrajinski glavni grad ruske snage nisu granatirale, rekao je u srijedu zamjenik gradonačelnika Mikola Povoroznik

Rusija je u utorak najavila da će smanjiti vojne operacije oko Kijeva i Černjihiva dok su neke zapadne zemlje očekivale da će Moskva intenzivirati svoju ofenzivu u drugim dijelovima zemlje.

Neki analitičari primijetili su da je obećanje Rusije da će smanjiti borbe uglavnom pokrivalo područja u kojima gubi u borbama.

Ukrajina je skepticizmom reagirala na tu najavu Rusije u pregovorima o održanima u Istanbulu više od mjesec dana nakon najsnažnijeg apada na neku europsku naciju od Drugog svjetskog rata, u kojemu su ubijene ili ozlijeđene tisuće, a gotovo četiri milijuna ljudi prisiljeno je na bijeg u inozemstvo.

Ruska invazija je na većini bojišta zaustavljena čvrstim otporom ukrajinskih snaga koje su ponovno zauzele neke teritorije, piše Reuters. No civili ostaju u okruženju u razorenim gradovima.

“Kako bi se povećalo međusobno povjerenje i stvorili potrebni uvjeti za daljnje pregovore i postizanje konačnog cilja – dogovora i potpisivanja (sporazuma) – donesena je odluka da se radikalno smanji vojna aktivnost na kijevskom i černjihivskom potezu“, rekao je novinarima zamjenik ruskog ministra obrane Aleksandar Fomin.

Nije spomenuo druga područja koja su doživjela teške borbe, oko Mariupolja na jugoistoku, Sumija i Harkiva na istoku te Hersona i Mikolajiva na jugu.

Ukrajinci nisu naivni ljudi, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak kasno navečer.

“Ukrajinci su već naučili tijekom ova 34 dana invazije, i u proteklih osam godina rata u Donbasu, da jedino u što mogu vjerovati je konkretan rezultat”.

Britanska vojna obavještajna služba rekla je u srijedu da su ruske postrojbe koje trpe velike gubitke u Ukrajini bile prisiljene vratiti se kući i u susjednu Bjelorusiju kako bi se reorganizirale i opskrbile.

“Takva aktivnost znači daljnji pritisak na ionako napetu rusku logistiku i pokazuje teškoće koje Rusija ima u reorganizaciji svojih postrojbi na isturenim položajima unutar Ukrajine”, priopćilo je britansko ministarstvo obrane.

Rusija će vjerojatno i dalje nadoknađivati svoju smanjenu sposobnost kopnenih manevara masovnim topničkim i raketnim napadima, dodalo je ministarstvo.

Ministarstvo obrane je procijenilo da je “veoma vjerojatno da će Rusija nastojati preusmjeriti borbenu moć sa sjevera na svoju ofenzivu u regijama Doneck i Luhansk na istoku.”

Čelnici Njemačke, Sjedinjenih Država, Francuske, Britanije i Italije složili su se u telefonskom razgovoru u utorak poslijepodne da nastave poticati Rusiju na prekid vatre i povlačenje snaga iz Ukrajine, rekao je glasnogovornik njemačke vlade.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov francuski kolega Emmanuel Macron razgovarali su u utorak telefonom o razvoju situacije oko Ukrajine, uključujući zadnji krug pregovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu, priopćio je Kremlj.

Herceg Novi – počelo čišćenje zidina Potkovičaste kule

0
Herceg Novi – počelo čišćenje zidina Potkovičaste kule
HN – Potkovičasta kula

Radovi na čišćenju zidina Potkovičaste (Zapadne) kule započeti su juče, u okviru sprovođenja preventivnih mjera koje prethode konzervatorskom istraživanju i izradi projekta sanacije tog utvrđenja u hercegnovskom Starom gradu.

Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi je za ovaj posao angažovao gradska preduzeća. „Komunalno-stambeno“ je počelo sa uklanjanjem samonikle vegetacije, a „Čistoća“ će očistiti prostor oko kule.

„Izgled kule narušavaju i neaktivne instalacije struje, koje uz to i ometaju radove na čišćenju, zbog čega smo se obratili i preduzeću CEDIS, kako bismo taj problem riješili“, kaže sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.

HN – Potkovičasta kula

Ona ističe da čišćenje predstavlja pripremu za konzervatorsko istraživanje i izradu arhitektonsko-konzervatorskog projekta sanacije Potkovičaste kule, koje sufinansiraju Opština i Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, a predviđeni su Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Uslijediće i injektiranje zidova, te konzervatorska i druga istraživanja za potrebe izrade projekta sanacije ove kule i dijela bedema koji vode do nje.
Pored ovog, Opština i Ministarstvo potpisali su ugovor o sufinansiranju još jednog značajnog projekta iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara – Sanacija istočnog zida, kruništa i uklanjanje šuta iz bastiona Svetog Jeronima, na kome se nalazi Paviljon Gradske muzike.

Wizz Air uspostavio liniju Sarajevo – London

0
Wizz Air uspostavio liniju Sarajevo – London
wizz plane

Aviporijevoznik Wizz Air danas je uspostavio letove na relaciji Sarajevo – London.
Letovi između Međunarodnog aerodroma Sarajevo i Međunarodnog aerodroma London Luton odvijat će se dvaput sedmično – utorkom i subotom.

Zsuzsa Trubek, menadžerica korporativnih komunikacija Wizz Aira, je poručila:

– Oduševljeni smo što možemo s našim putnicima iz Bosne i Hercegovine, kao i onima koji žele posjetiti tu zemlju, podijeliti sjajne vijesti o novim mogućnostima putovanja. Povezivanjem Sarajeva s Londonom Wizz Air potvrđuje da osluškuje potrebe tržišta, a kako krećemo u ljetnu sezonu putovanja, nastavljamo pružati nove opcije. Naši moderni avioni, kao i naše pojačane zaštitne mjere, osigurat će najbolje moguće uslove za putnike uz najmanji utjecaj na okoliš.

Alan Bajić, generalni direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo, vjeruje da će ova dugo očekivana destinacija obradovati putnike, kojima je sada direktna aviolinija za London dostupna po pristupačnim cijenama.

Najružniji ratni brodovi ljuljali su se i valjali čak i na relativno mirnome moru. U rezalište su otplovili 1912. godine

0
Najružniji ratni brodovi ljuljali su se i valjali čak i na relativno mirnome moru. U rezalište su otplovili 1912. godine
MODEL BRODA NOVGOROD

Najoriginalniji i najnespretniji, često opisivani i kao najružniji ratni brodovi, Novgorod i Admiral Popov su 1871. uvršteni u sastav ruske carske flote.

Imali su oblik kruga promjera 30,8 metara.

Unatoč činjenici da ih je pokretalo šest motora, bili su nespretni ne samo za manevriranje, nego i za plovidbu općenito.

Čak i na relativno mirnome moru stalno su se ljuljali i valjali.

U rezalište su otišli 1912. godine.

Herceg Novi „položio oružje” pred crvenim surlašem, palme uništene

0
Herceg Novi „položio oružje” pred crvenim surlašem, palme uništene
Herceg Novi – surlaš uništio palme – foto Boka News

Budući da je za nešto više od godinu u Herceg Novom uklonjeno preko 200 stabala kanarskih palmi i još toliko sa privatnih površina, te da je od 36 palmi u parku “Boka”, nekadašnjem amblemu grada, ostalo desetak stabala, može se reći da je grad “položio oružje” pred “crvenim surlašem” i u cjelosti izgubio svoju prepoznatljivu vizuru. U Komunalno- stambenom smatraju da su si preostale palme u parku zaražene i da će i one sasvim izvjesno morati da budu uklonjene. U Sekretarijatu za komunalne djelatnosti kažu da je, prema njihovoj evidenciji, u minule četiri godine, samo sa javnih površina uklonjeno 360 palmi.

-U ovih 360 palmi podrazumijevaju se sve vrste (phoenix canariensis, washingtonia robusta, chamaerops humilis), a phoenix canariensis je bilo oko 150 komada. U protekle četiri godine usljed napada surlaša 95 odsto palmi je uklonjeno, po nalogu fitosanitarne inspekcije, kažu u Sekretarijatu za komunalne djelatnosti.

Na privatnim površinama najviše je uklonjenih palmi, pa je tu šteta i najvidljivija.

-Najveći broj palmi se nalazio u dvorištu Opšte bolnice Meljine, vlasništvo Atlas grupe, Instituta “Dr Simo Milošević” i u parku “Boka” koji pripada preduzeću “Vektra Boka”, kažu u pomenutom Sekrtarijatu.

Palme su krasile i 8 kilometara dugo šetalište “Pet Danica”, baš kao i rivijeru. Danas, ne zna se šta teže pada oku, panjevi koji su ostali nakon sječe, duga stabla bez krošnji ostala nakon neuspjelih tretmana ili naprosto puste površine na kojima nije zasađeno ništa po uklanjanju palmi. Svega nekoliko skupina palmi ostalo je u Meljinama, Igalu i Zelenici, no i to je pitanje do kada.

-Sve palme na javnim površinama su tretirane redovno 3 do 4 puta godišnje od strane Komunalno- stambenog preduzeća, a u nekoliko navrata injektirane od strane d.o.o ” Zožeta”. Preostali mali broj palmi i dalje se redovno tretira 4 puta godišnje, tvrde u Sekretarijatu.

Budući da su na mjestima koja su krasile palme fitosanitarna inspekcija i resorno ministarstvo zabranili njihovu ponovnu sadnju, u lokalnoj upravi smatraju da je na tim lokacijama potrebno posaditi maslinu, primorski bor, čempres, lovoriku i primorski hrast. U Sekretarijatu za komunalne djelatnosti dodaju da su u protekle četiri godine uspjeli, koliko- toliko, da odgovarajućim sadnicama biljaka oplemene mjesta koja su nekada krasile palme.

-Tri nove palme su posađene ispred platoa Opštine. Riječ je o vrsti washingtonia robusta. Vrsta palme phoenix canariensis je do daljnjeg zabranjena za sadnju kako bi se spriječilo dalje širenje surlaša. Opština Herceg Novi je u posljednje tri do četiri godine obnovila zelene javne površine sa kojih su uklonjene palme, na način što su na njima zasađene masline, pinije, čempresi i mimoze, kazali su u Sekretarijatu.

Park bez simbola

Park Boka 

Park hotela “Boka”, koji je postradao u snažnom zemljotresu 1979. godine, nastao je 1908.godine i rađen je u baroknom stilu. Nekada je predstavljao rijetku hortikulturnu i istorijsku vrijednost sa preko 80 vrsta tropskog i suptropskog bilja, o kojoj je pisao i čuveni engleski prirodnjak Vilijam Vouk. Budući da se u park godinama nije ulagalo, mnogih biljnih vrsta više nema. Od drvenastih vrsta sačuvala se skupina gvozdenog drveta, magnolija, skupina palmi, glicinije i pojedinačni primjerci kamelija, osmantusa i agava. Sada ostaje i bez palmi koje su dominirale parkom. Od 36 palmi koje su ga krasile jedva da je ostalo desetak.

/Ksenija Matović/

NVO Naša akcija i Omladinsk tim Tivat čistili lokaciju Rt. Ratac – Bar

0

NVO Naša akcija sa svojim kolegama iz Omladinskog tima Tivat, u nedelju, 27. marta obilježila je Dan voda akcijom čisćenja obale i borove šume na lokaciji Rt. Ratac – Bar.

Izabrali smo ovu lokaciju zbog dosta velike kolicine otpada koja je mjesecima zanemarena.  Sam nas mail je izgledao motivisao Komunalno preduzece Bar koji je deponiju koja je vec 4 mjeseca locirana u šumi očistila.  Uz to naša ekipa je pokupila dodatne velike količine otpada, najviše plastične ambalaže.

Akciji su se pridružili NVO Info Sport CG, najstariji volonter Bara gospodin Miodrag Banović koji je svojim primjerom pokazao da nikad nije kasno biti volonter, kao i porodica Đurišić iz Bara. Zahvalni smo uvjek kada se gradjani pridruze aktivnostima.

Naša akcija

Pored akcije čišćenja posjetili smo kulturno-istorijsko nasledje samostan Svete Marije Rtacke ako i tvrdjavu Mogren.  Naravno u akciju bilo je uprepleteno puno zabave uz gitaru, proljecno kupanje, skakanje sa stijena i druzenje 30 mladih iz Kotora, Tivta, Podgorice, Cetinja i Budve.

Ova aktivnost se realizuje kroz program Priroda za psihicko i fizicko zdravlje mladih koje finansira European endowment for democracy.  Zahvaljujemo se i podrsci TO Bar i Morskom dobru koji su nas podrzali u realizaciji ove aktivnosti.  Rt. Ratac je čist.

Pentagon upozorava na moguću novu rusku vojnu ofenzivu u Ukrajini

0
Pentagon upozorava na moguću novu rusku vojnu ofenzivu u Ukrajini
Ukrajina – Kijev – foto EPA

Američko ministarstvo obrane vjeruje da je obećanje Rusije da će znatno smanjiti intenzitet borbi na sjeveru Ukrajine samo taktički manevar, te je upozorilo na mogućnost novih napada u drugim dijelovima zemlje.

Nitko se ne smije zavaravati ruskom izjavom, kaže glasnogovornik Pentagona John Kirby. Do sada se samo “mali broj” ruskih vojnika kretao sjeverno od Kijeva dalje od glavnog grada, rekao je Kirby, dodajući da ne treba vjerovati ruskom obrazloženju da se radi o povlačenju.

“Vjerujemo da je ovo ponovno pozicioniranje, a ne pravo povlačenje, te da bismo svi trebali biti spremni čekati veliku ofenzivu na druga područja Ukrajine”, kaže.

Ruske snage “nisu uspjele” u svom cilju zauzimanja Kijeva. Međutim, Rusija bi mogla nastaviti bombardirati Kijev projektilima izdaleka. “To ne znači da je prijetnja Kijevu gotova”, kaže Kirby.