H. Novi – ekipa “Polakote” pobjednik petog takmičenja u piciginu

0
Picigin u HN – foto RTHN

Na petom takmičenju u piciginu, koje je juče održano na plaži „Rafaelo“,  56  takmičara u 11 ekipa hrabro su uskočili u more čija temperatura iznosi svega 12 stepeni, kako bi se nadmetali u jednom od najatraktivnijih i najpopularnijih programa „Praznika mimoze“.

Žiri je radio u sastavu: Milorad Murišić (predsjednik) i članovi Dragan Lazarević i Milan Dobrilović, dok je vrijeme štopovao Tomislav Kukalj. Po njihovoj odluci najuspješnija ekipa bila je “Polakote“ iz Zelenike (Zoran Pestorić, Ilija Preočanin, Tihomir Marić, Srđan Gecaj, Dejan Šofranac), drugo mjesto osvojila je ekipa “Što’š pit’“ (Ilija Dotlić, Vladimir Čerevicki, Branislav Stević, Mihailo Vuksanović, Marko Vuković, Nenad Pantelić), a treće ekipa „Got“ (Vuksan Stamenković, Dejan Dabović, Siniša Đaković, Ivan Ćiro Preočanin, Neno Tabaković). Pehare su im uručili sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković, koji je i otvorio takmičenje, direktorica „Herceg festa“ Gordana Porobić Krcunović i sponzor ovog događaja Slobodan Radović Krušo.

Nagrađeni su najmlađi i najstariji učesnici takmičenja, Janko Damjanović 2008. godište, član ekipe “Dekadencija“ i Zoran Pestorić 1966. godište, član ekipe „Polakote“.

Pobjednička ekipa je pehar posvetila svom učitelju, pokojnom Đoku Gecaju, koji ih je, po riječima Zorana Pestorića, sve u Zelenici naučio da igraju picigin.

Picigin u HN – foto RTHN

On je kao najstariji učesnik obećao da će picigin igrati najmanje još deceniju.

Uz „Herceg fest“, organizator takmičenja je ekipa “Got“, koja je uz učešće u takmičenju priredila i simpatičan performans jer su nastupili u kupaćim kostimima iz kolekcije koja je izašla 1924. godine, uz prateće rekvizite poput domižane, lingeštula i starinskog tranzistora, koji asociraju na duh minulih vremena.

Kapiten Vuksan Stamenković kaže da je cilj ovog takmičenja dobra zabava i u tom duhu su i odlučili da prirede performans.

-Željeli smo da ljudi dožive tu atmosferu, da budu nasmijani. Zahvaljujem se takmičarima što su se odazvali u ovolikom broju. Nadam se da će ih dogodine biti još više. Hvala i publici, trudićemo se da narednih godina budemo još bolji, kazao je Stamenković.

H. Novi – ekipa “Polakote” pobjednik petog takmičenja u piciginu
Picigin u HN – foto RTHN
Na petom takmičenju u piciginu, čiji je pokrovitelj Konoba “Krušo”, učestvovale su i ekipe: “Maškare”, “Punoglavci”, “Boško”, “Gomila“, “Smećari”, “853” i “Makc”, izostala je prijavljena ekipa „Galioti“, a publika je, osim u egzibicijama u plićaku, uživala u nastupu poznate dubrovačke klape “Kaše”.
Alen Roki je kazao da je prezadovoljan današnjim nastupom i da je publika u našem gradu uvijek divna.
Klapa-Kaše
-Očekivali smo da ćemo čekati ljeto za nastup u Herceg Novom, ali evo došli smo ranije i drago nam je da učestvujemo na „Prazniku mimoze“, kazao je Roki.
Kao što je publika bila oduševljena njihovom pjesmom, članovima najnagrađivanije hrvatske klape se toliko svidjelo takmičenje i atmosfera, da su obećali da će iduće godine i oni zaigrati picigin u Novom.

Kotorske karnevalske svečanosti – spaljen Drživlast Lucifer

0

Kotorske karnevalske svečanosti nastavljene su danas velikom karnevalskom povorkom, nakon čega je uslijedilo suđenje i spaljivanje glavnog „krivca“ za sve probleme u protekloj godini, Drživlasta Lucifera zvanog Prasičina.

Brojni posjetioci su uživali u koloritu originalnih kostima karnevalskih grupa, koje su prodefilovale duž glavne kotorske rive.

U povorci ovogodišnjeg karnevala učestvovali su: mažoreke “Fešta”, Gradska muzika Đenovići, 517 učesnika ispred JPU “Radost” (mališani, njihovi roditelji i vaspitači), Privatna predškolska ustanova “Osmjeh”, Infinity dance studio Kotor, OŠ “Njegoš”, OŠ “Savo Ilić”, OŠ “Ivo Vizin”, OŠ “Veljko Drobnjaković”, zatim, karnevalske grupe “Ožalošćene sestre”, “Feštađuni Budva”, “Kosmopolitanke”, “Mladi feštađuni”, “Za dišpet”, “Karampana”, “Art Montenegro”, mažoretke “Lili” i Gradska muzika Kotor.

Kotorske karnevalske svečanosti – spaljen Drživlast Lucifer

Kotorske karnevalske svečanosti nastavljene su danas velikom karnevalskom povorkom, nakon čega je uslijedilo suđenje i spaljivanje glavnog „krivca“ za sve probleme u protekloj godini, Drživlasta Lucifera zvanog Prasičina.

Brojni posjetioci su uživali u koloritu originalnih kostima karnevalskih grupa, koje su prodefilovale duž glavne kotorske rive.

U povorci ovogodišnjeg karnevala učestvovali su: mažoreke “Fešta”, Gradska muzika Đenovići, 517 učesnika ispred JPU “Radost” (mališani, njihovi roditelji i vaspitači), Privatna predškolska ustanova “Osmjeh”, Infinity dance studio Kotor, OŠ “Njegoš”, OŠ “Savo Ilić”, OŠ “Ivo Vizin”, OŠ “Veljko Drobnjaković”, zatim, karnevalske grupe “Ožalošćene sestre”, “Feštađuni Budva”, “Kosmopolitanke”, “Mladi feštađuni”, “Za dišpet”, “Karampana”, “Art Montenegro”, mažoretke “Lili” i Gradska muzika Kotor.

Kako se čulo tokom suđenja Drživlast Lucifer zvani Prasičina kriv je za sva nedjela i teška krivična djela što su u prošloj godini učinjena, a na teret mu se stavlja devet tačaka optužnice.

  • Da je činjenjem i nečinjenjem izazvao raspad kompletnog pravosudnog sistema, a posebno Sudskog i Tužilačkog Savjeta.
  • Da je kao konobar nenarodnog režima optuživao poštene ljude u političare po dikretu Velikog Vođe, kao i da je po istom dikretu zabijao i krio lupeže i kriminalce koji su kumovi ili bliski Velikom Vođi.
  • Da je do posljednjeg daha branio svoju i fotelju svojih saradnika, a protivno Ustavu i zakletvi koju je dao.
  • Da je svojim nečinjnjem omogućio da Crna Gora i Boka postanu obećani raj za kriminalce, pronevjeritelje i švercere najveće svjetske klase.
  • Da je blokadom političkog sistema onemogućio rad Skupštine Opštine, tako da su se u pasanu godinu održale samo tri sjednice.
  • Da su svi funkcioneri osim Presjednika, poslanika i odbornika i na državnom i na opštinskom nivou u VD statusu, a po sistemu “Brigo Moja pređi na drugoga”.
  • Da je omogućio da se Zatvoreni bazen renovira i popravlja više godina, a da su radovi koštali više nego dva zatvorena olimpijska bazena.
  • Da je pomutio dva oka u glavu, što je za posljedicu imalo Veličanstvene litije i Belvederski ustanak sa sve gumama.
  • Da je u savezu sa koronom od muzičara, pjevača, glumaca i svih umjetnika napravio prosjake, da bi istovremeno stalno bio otvoren konkurs za zapošljavanje administrativnog osoblja u svim institucijama Kulture, a posebno u Centrima za kulturu”- navodi se u optužnici.

Branilac pak misli da okrivljeni nije kriv ni po jednoj tački optužnice.

Kotorski karneval 2022.

“Najmanje je on kriv što je profesionalnu karijeru neraskidivo vezao za propali projekat DRPSA i Velikog Vođu. Što je bilo do njega on je učinio sve što je mogao da političku konkurenciju, silom na sramotu pošalje da sviraju klavir u Spuž. Nešto mu je od toga i uspjelo, ali to što u pravosuđu nisu sagnjile sve daske, najmanje je on kriv”- kazao branilac.

Pored ostalog odbrana smatra da nije kriv za raspad Sudskog i Tužilačkog Savjeta.

“Moj branjenik ga nije ni pisao ni donosio, tako da su za to krivci oni koji su vjerovali da su jači i od Ustava i Zakona, a vrijeme je da pasaju tropo lušo. Stvar njegovog profesionalnog diskrecionog prava kojeg će utužiti, a čiji  predmet će zabiti u škafetin. To predstavlja profesionalnu tajnu u koju niti jedan sud nema pravo da zalazi. Njegova službena dužnost je da brani svoju i fotelju svojih srodnika, kako bi do kraja ispunio svoj zadatak. Najmanje je kriv što je vlast uvjek najveća slast. Smatramo da je kao patriota poput Velikog Vođe podržao ekonomsko državljanstvo, kako bi se konsolidovao budžet i po mogućnosti ojačala društvena potrošnja, a što to smeta konkurenciji, nije njegova kompetencija. U Lokalne parlamente nije se puno tendio, a što se koalicija na vlast u Kotoru slaže kao rogovi u vreću, najmanje je njegov problem “- dodaje branilac.

Nakon spalijvanja karnevala fešta se nastavila a posjetioce i goste na glavnom gradskom trgu zabavljaju grupe: “Tri kvarta”, “The grupa”, “Nitro” i ansambl “Toć”.


Za Nevladinu organizaciju “Fešta“ najbitnije je da se kotorska tradicija koja traje više od 500 godina ne prekida.

“I prošle godine kad je pandemija bila u jeku, mi smo karnevalsku figuru napravili i spalili. Najvažnije je da ovaj karneval ima zlatnu djecu, koja rade na održavanju ove tradicije, koja se ne smije prekidati”, poručili sui z NVO “ Fešta “.


Program ovogodišnjih zimskih karnevalskih svečanosti završava se sutra takmičenjem u pravljenju njoka pod nazivom “Oli ti ga njokada” u organizaciji ŠC Kamelija sa početkom u 19 sati.

Organizator manifestacije je Turistička organizacija Opštine, NVU “Karampana” i NVO „Fešta“ uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.

Više fotografija na našoj Facebook strani.

Lastovski karneval – Pandemija spaljena na lomači

0

Preko hiljadu posjetilaca, veliki broj mažoretki, maski i Gradska muzika Tivat. ispratili su danas u Donjoj Lastvi kod Tivta, na lomaču ovogodišnjeg lastovskog karnevala Pandemiju Dela Kolpa.

Uprkos hladnom i vjetrovitom vremenu i čijenici da se istovremeno u Kotoru odvijao mnogo veći i poznatiji kototrski karneval, mještanima Donje Lastve pridružio se veliki broj građana iz primorskih, gradova, ali i iz Podgorice, Cetinja i Nikšića, na fešti koja je inače lani, zbog pandemije kotronavirusa, morala izostati.

Ova godine, čim je korona malo popustila, „Lastovski krnevao“ se vratio i time se nastavila tradicija karnevalskih svečanosti koja se u ovom malom mjestu na Tivatskjoj rivijeri održava već više od 120 godina.

Lastovski karneval – Pandemija spaljena na lomači
Lastovski karnevao 2022.

Organizatori iz NVO „Harlekin“ i uz podršku Opštine i Turističke organizacije Tivat potrudili su se da razvesele kako Tivćane, tako i psojetioce iz drugih gradova i da animiraju veliki broj, posebno najmlađih maškara da se u maštovitim i raznovrsnim kostimima pojave na fešti i provesele, ispraćajuči na lomaču karnevalsku lutku koja simbolično, predstavlja svo zlo i loše stvari što se ljudima ovog kraja desile u protekloj godini.

Povorka je, po starom običaju, krenula iz naselja VII kvart odakle je, napravivši đir po cijeloj Lastvi, stigla na mjesnu rivu gdje je zasijedao „Slavni sud komunitadi lastovske“. Pozdrvaljajuči okupljene, sam karneval Pandemija Dela Kolpa im je poručio da je „bio dobro slab i zato vam lani nisam arivao, ali sam se sad refao i dobro vam ga kalumao“.

Tužilac je i iznio sve grijehe ovogodiošnjeg lastovskog karnevala, istakavši da je Pandemija Dela Kolpa „kriv što su nam plate male a svi „trčimo“ u fabrike, kriv je što mnogo jedemo banane, od njih izludimo pa trčimo put Gornje Lastve kao dezvijani, kriv je što se bijeli prag u brašno pretvorio i preko noći poskupiuo, kriv je što nam skaču akcize pa moramo trošiti devize, kriv je što nemamo ni reda i ni zakona pa sve ide kako drugi oće, kriv je što više nemamo jedni drugek što nam redovno stiđu pošiljke a niko ne zna za koga su i kriv je što nemamo još više radnika pa da imamo još Uporavnih odbora“.

Lastovski karnevao 2022.

Predsjendik suda je bio neumoljiv i karnevala Pandemiju je za te grijehe, osudio na smrt spaljivanjem na lomači. Pandemijinom advokatu stoga, nije poreostalo ništa drugo nego da, dok su mu krvnici klijenta odnosili na lastvsko  mulo gdje će kazna biti izvršena, pročita testament Pandemije Dela Kopla, u kome je karneval svakome po zaslugama, zarnim institucijama, firmama i pojedinicima, ostavio prigodne darove.

Opština Tivat tako je od lastovskog karnevala dobila „minimum dva rezervna džoker odbornika, radiu kvoruma“, Elektrodistribucija preporuku „da raspiše tender za konceisju buduć hiudrocentrale na potok Seljanobva“, Dom  zdravlja „moderrno električno vozilo X-žpeng sa modernom aero tehnologijom pelcovanja po kućama“, Turističkka organizacija „prikolicu punu flajera i dosta promocija kako bi nam sezona trajala bar mjesec ipo“, Morskom Dobro „nova fradna mjesta jer od obečanog nema ništa“, a Pandemija je ostavio i „jednu manju donaciju za izrgradnju novog Doma kulture u Lastvu, jetrbo se oko ovoga što imamo barufi čine.“

Dok je tivatska Gradska muzika, i sama maštovito maškarana, svirala taktove „Marće funebre“, karneval je na radost okupljeniuh, planuo na lomači na mulu ispred crkve Svetog Roka. Fešta je potom nastavljana maskenbalom na trgu ispred bivše galerije „Mar Mar“ a organizatori su najboljim  maskama dodijelili i prigodne nagrade, te promovisali ovogodišnje izdanje lokalnog satiričko-humorističkog lista „Bruštulin“.

Bruštulin – čitajte ovdje

Više fotografija na našoj FB strani Boka News – klikni ovdje

Lastovski karnevao 2022.

Prvi put Noćna spenza na novskoj pijaci

0
Prvi put Noćna spenza na novskoj pijaci
Noćna spenza na novskoj pijaci – foto Vanja Berberović Šuberić

Pijaca u novskom Starom gradu sinoć je izgledala nesvakidašnje, jer je po prvi put na njoj organizovana Noćna spenza, u okviru Dana Beograda na 53. Prazniku mimoze.

Goste su pozdravili nasmijani izlagači, miris mimoze i priganica, muzika koja je doprinijela dobrom raspoloženju. U ponudi na više od 20 štandova našli su se raznovrsni proizvodi izlagača iz Beograda i Herceg Novog: specijaliteti domaće kuhinje poput aranćina, džemova, meda, sokova i ajvara, slatke delicije, ručno rađeni nakit i ukrasi, prirodna kozmetika, cvijeće.

Ova gastronomsko-muzička manifestacija pokazala se kao sjajna prilika za druženje, prezentaciju i afirmaciju domaćih proizvoda, kao i za oživljavanje pijace u novskom Starom gradu u večernjim časovima, smatra Milina Kovačević iz Javne ustanove kulture “Herceg-fest”.

Noćna spenza na novskoj pijaci – foto Vanja Berberović Šuberić

Jelena Stanković iz Turističke organizacije Beograda iskazala je izuzetno zadovoljstvo što ove godine učestvuju na Prazniku mimoze, jednom od najdugovječnijih festivala na ovim prostorima. Nada se da je ovo samo jedna u nizu zajednički organizovanih manifestacija i da će dobra saradnja sa Herceg Novim biti nastavljena.

Noćni bazari, među kojima najpopularniji Beogradski noćni market, uobičajena su stvar na pijacama u Beogradu i sjajno je što su ove godine ta ideja i dio atmosfere stigli i u Herceg Novi, kazala je Jelena Nikolić iz preduzeća “Gradske pijace Beograd”. Poručila je da je važno prepoznati značaj i turistički potencijal pijaca, te da su događaji ovog tipa dobar način da se spoje tradicionalno i moderno, tačnije da se sačuva tradicionalni način prodaje, a u isto vrijeme ide u susret potrebama savremenog potrošača.

Noćna spenza na novskoj pijaci – foto Vanja Berberović Šuberić

Ovo je prvi put da se na novskoj pijaci ovakav događaj održava u noćnom terminu i pokazalo se da ovaj prostor, nakon što je rekonstruisan, ima veliki potencijal, ocijenio je Ilija Bačanović iz novskog preduzeća “Komunalno-stambeno”. Nada se da će ova praksa zaživjeti i da će noćni market biti organizovan češće, naročito u ljetnjem dijelu godine.

Organizator Noćne spenze je Javna ustanova kulture „Herceg-fest“, u saradnji sa Turističkom organizacijom Beograda i preduzećima „Gradske pijace Beograd“ i „Komunalno-stambeno Herceg Novi“.

Izložba “Crna Gora na crnom”

0
Izložba “Crna Gora na crnom”
CZK Tivat – foto Boka News

Izložba radova akademske slikarke Ekaterine Lych „Crna Gora na crnom“ u tehnici suvi i uljani pastel na crnom papiru biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u utorak, 1. marta 2022. godine u 19 sati.

Ekaterina Lych je rodjena 1978. godine u Sankt Peterburgu, Rusija. Diplomirala je na Herzen State Pedagogical University of Russia, Faculty of Fine Arts St. Petersburg, odsjek za dizajn, dekorativne i primenjene umetnosti.

Nakon diplomiranja radila je kao dizajnerka u Fondaciji  „Djetinjstvo“ gde je učestvovala u kreiranju interaktivnog muzeja za djecu u Nevski District u Sankt Peterburgu. Paralelno se angažovala u dizajnu, kreiranju ilustracija knjiga za djecu i odrasle, kao i autorsko slikanje zidova. Angažovala se i na nastavnim aktivnostima, vodila časove slikanja za djecu.

U Ekaterininom stvaralaštvu treba izdvojiti i njene akvarelne radove (najviše se posvetila aktovima u studiju i pejzažima) sa kojim je izlagala i osvajala nagrade u svojoj zemlji i inostranstvu. Iako je imala uspjeha sa akvarelnim radovima i pozitivne kritike, nastavila je da istražuje druge tehnike i razvijati svoj stil slikanja. Slijedio je period eksperimentisanja sa kineskim mineralnim bojama na papiru od riže (elementi iz tradicionalnog kineskog slikarstva – guohua).

Od 2016. godine, kada dolazi u Crnu Goru, nastaju mnoge slike u toj tehnici slikanja inspirisane paletom boja Crne Gore.

Slijedio je period kreativnosti sa pastelnim olovkama i uljanim pastelom na obojenom i crnom papiru. Tako nastaje serija radova naziva  „Crna Gora na crnom“  slikanih neuobičajenom tehnikom za pastel energičnih i jakih pokreta, ekspresionistički. Inspiracija za sve ove radove je priroda Crne Gore, Crnogorsko primorje, najviše gradovi: Budva, Tivat i Kotor. U februaru mjesecu 2021. godine imala je prvu samostalnu izložbu u Gradskoj galeriji Kotor gdje je predstavila svoje pastelne radove. Učestvovala je na više grupnih izložbi u svojoj zemlji i inostranstvu. Od 2016. godine živi i radi u Crnoj Gori, gdje je i zasnovala porodicu.

Izložbu koja će biti postavljena u galerijskom prostoru na prvom spratu otvoriće direktorica JU Muzej i galerija Tivat mr Jelena Bošković na platou ispred galerije.

Ruski brodar na udaru sankcija: Što će biti s hiljadama ruskih i ukrajinskih pomoraca?

0
Ruski brodar na udaru sankcija: Što će biti s hiljadama ruskih i ukrajinskih pomoraca?
Brod – foto Boka News

Ruska državna brodarska kompanija Sovcomflot (SCF Group) na udaru je najnovijih sankcija koje je SAD uveo kao odgovor na Putinov napad na Ukrajinu.

SAD je 24. februara uveo sankcije Rusiji koje bi trebale imati neposredne i dugoročne učinke na rusko gospodarstvo, financijski sustav i pristup novim tehnologijama te ograničiti financije za invaziju. U sankcije su uključene sve najveće ruske financijske institucije te neke državne i privatne tvrtke, javlja Offshore energy.

Riječ je o ograničenjima za sve transakcije, financiranje i druge poslove za trinaest ruskih državnih tvrtki i subjekata, uključujući Sovcomflot, Gazprom i Gazprom Neft.

Navedene kompanije ključne su za rusko gospodarstvo, s procijenjenom imovinom od gotovo 1,4 bilijuna dolara, a više se neće moći koristiti američko tržište kao izvor kapitala i prihoda.

Nije još jasno kako će nove sankcije utjecati na Sovcomflot, najvećeg ruskog brodara s flotom od 133 plovila od ukupno 11.619.330 dwt te prosječne starosti 12,4 godine. Kompanija se bavi prijevozom sirove nafte, naftnih derivata i ukapljenog plina, kao i offshore proizvodnjom nafte i plina.

Sankcije bi mogle utjecati i na ruske i ukrajinske pomorce

Međunarodna brodska komora (ICS) upozorila je na moguće poteškoće u opskrbnim lancima u slučaju da se onemogući slobodno kretanje ukrajinskih i ruskih pomoraca. Ugrožena je i njihova egzistencija, kako zbog direktnog oružanog sukoba, tako i zbog navedenih sankcija.

Izvješće Seafarer Workforce Report, kojeg su 2021. objavili BIMCO i ICS, izvještava da oko 1,89 milijuna pomoraca trenutno plovi na više od 74.000 plovila u svjetskoj trgovačkoj floti, prenosi Offshore energy.

Od ukupnog broja pomoraca, njih 198.123 (10,5%) su Rusi, od čega su njih 71.652 časnici, a 126.471 ratings. Ukrajinci čine 76.442 (4%) pomoraca, s 47.058 časnika i 29.383 ratingsa. Zajedno čine 14,5% svih pomoraca.

Gotovo 90% globalne trgovine odvija se putem mora. Kako bi se održao nesmetan protok robe, pomorci moraju imati mogućnost slobodno se ukrcavati i iskrcavati diljem svijeta, kažu iz ICS-u. Budući da su letovi u regiji otkazani, to će biti sve teže.

Isplate plaća pomorcima također se trebaju odvijati preko međunarodnih bankarskih sustava, kažu iz ICS-a. Zbog sankcija za ruski financijski sustav koje uvodi Zapad, moglo bi doći do problema s isplatama plaća ruskim pomorcima, piše The Maritime Executive.

“Sigurnost pomoraca naš je apsolutni prioritet. Pozivamo sve strane da osiguraju da pomorci ne postanu kolateralna žrtva odluka vlada diljem svijeta”, rekao je glavni tajnik ICS-a.

Muke pred sezonu: Kako nadomjestiti ruske i ukrajinske goste ovog ljeta

0
Muke pred sezonu: Kako nadomjestiti ruske i ukrajinske goste ovog ljeta
Sveti Stefan

Crnogorski privrednici su otpočeli pripreme za ljetnju turističku sezonu koja već mora da uključi potrebu rekalibracije zbog nedolaska ukrajinskih i ruskih turista, kao i mehanizme promptnog iznalaženja ostalih tržišta za crnogorski turistički proizvod, smatra ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Ona je agenciji Mina-business kazala da, iako je u okruženju rata turizam industrija ograničenih pozitivnih dometa, Crna Gora treba sezonu prihoda snažnijih od 2019, kako bi se javne finansije stabilizovale nakon nedovoljno izmjerenih efekata uvođenja izmijenjene minimalne cijene rada.

„Ovo je set kompleksnih zadataka koji pripadaju svim institucijama i svim građanima i privrednicima u zemlji“, rekla je Kasalica, odgovarajući na pitanje kakav uticaj bi rusko-ukrajinski sukob mogao imati na Crnu Goru, prenose Vijesti.

Ona je navela i da u prvoj ravni trgovinske saradnje, Crna Gora nije zavisna od tekućeg sukoba.

“No, crnogorski privrednici su otpočeli pripreme za ljetnju turističku sezonu koja već mora da uključi potrebu rekalibracije zbog nedolaska turista sa ukrajinskog i ruskog tržišta“, rekla je Kasalica.

Prema njenim riječima, Crna Gora, takođe, nema instrumente da anticipativno umanjuje efekte uvoznih eksternih šokova, čak ni kad se zakašnjelo iz fiskalne sfere smanje akcize na gorivo.

„Ukoliko kriza na globalnom nivou potraje, stižu i otežani modeli nabavke, a Crna Gora uvozi skoro 90 odsto svojih potreba za prehrambenim artiklima i slično“, dodala je Kasalica.

Ona je, komentarišući uticaj ruskog napada na Ukrajinu na svjetsku ekonomiju, kazala da će geostrateški jutarnji napad na suverenitet Ukrajine izazvati značajne ekonomske poremećaje u globalnoj ekonomiji.

„Ukrajina je jedno od poljoprivrednih izvorišta Evrope, istovremeno je održivo-razvijena industrijska ekonomija među zemljama u razvoju, koja je iz oporavka od posljedica upravljanja krizom javnog zdravlja, ušla u neizvjestan period bilo kakve održivosti u ekonomiji“, navela je Kasalica.

Tržište potrošnje od 40-ak miliona stanovnika srednjeg dohotka (14 hiljada dolara ppp) može, kako smatra, izazvati strukturne poremećaje razvoja Evrope za dugi niz godina.

„Naravno, poremećaji na regionalnom i globalnom nivou u ekonomiji Rusije mogu biti još dramatičniji. Kad se dese ovakve situacije, laički je očigledno da je svakom-simboličkom-siloviku-politike cilj da osiromaši što veći broj onih koji primaju srednje dohotke, i svede ekonomiju svoje ali i susjednih država na kosture bez pomaka“, rekla je Kasalica.

Prema njenim riječima, svjetska ekonomija je već djelimično ukalkulisala višemjesečne prijetnje kao parametre u modele razvoja, tako da u prvom udaru ne bi trebalo da bude značajnih uznemiravanja.

„Međutim, cijena nafte je prešla psihološku granicu od preko 100 USD po barelu, nakon koje su ekonomska predviđanja svedena na dnevne nivoe. Toliki uticaj neizvjesnosti ekonomije ne trpe, pa se u realnosti svi poslovni planovi globalno i regionalno sagledavano oko ove i naredne godine u većini mogu svesti na puko preživljavanje“, saopštila je Kasalica.

Tekuća globalna očekivanja oko inflacije su, kako smatra, djelimično izazvana cijenom nafte, a najviše geostrateškim uticajima na cijene energenata. Kako su cijene prethodne dvije godine ostale skoro na istom nivou, nije postojao realni ekonomski razlog da se prvi talas potražnje za inputima nakon opravka planova proizvodnje ovako brzo odrazi na krajnju potrošnju.

„Kako se to desilo, a što je suprotno naučenom/doživljenom iz Velike finansijske recesije, inflacija može da završi u prostoru “poreza za siromašne“, a kad se uđe u stope koje nijesu pokazatelji ekonomskog već netransparentog i nerazvojnog, posebno kod ekonomija koje imaju štamparije novca i/ili su višak novca koji je bez zastoja štampan u prethodnim godinama nerazvojno i neinkluzivno sprovele na tržište kapitala ili na statističko “spavanje“ u bankama“, rekla je Kasalica.

Crnogorska ekonomija je, kako je zaključila, zbog uvezenog novčanog repera sačuvana ovog rizika, što je iz psiholoških razloga važno.

Ukrajina odbacila rusku ponudu pregovora u Bjelorusiji

0
Ukrajina odbacila rusku ponudu pregovora u Bjelorusiji
Zelenski

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odbacio je u nedjelju rusku ponudu pregovora u Bjelorusiji, rekavši da je Minsk uključen u rusku invaziju na njegovu zemlju, ali ostavljajući otvorenom mogućnost za pregovore na nekoj drugoj lokaciji.
Kremlj je u nedjelju objavio da je njegova delegacija spremna za susret s ukrajinskim dužnosnicima u bjeloruskom gradu Gomelu.

Ruska delegacija stigla je u Gomel u nedjelju, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

On je rekao da izaslanstvo uključuje dužnosnike iz ministarstva vanjskih poslova i obrane te iz ureda predsjednika Vladimira Putina, te da u Gomelu čeka dolazak ukrajinskih pregovarača.

Zelenskij je također izjavio da je protekla noć na nedjelju bila “vrlo teška”, kao i da je na meti granatiranja bila civilna infrastruktura, prenosi Reuters.

Prema njegovim riječima, okupacijske snage napadaju civilna područja gdje nema vojne infrastrukture.

Zelenskij je ujedno pozvao strane dragovoljce u Ukrajinu koja, kako je rekao, formira legiju stranaca za dragovoljce iz inozemstva.

“To će biti ključni dokaz vaše potpore našoj zemlji”, rekao je Zelenskij u saopštenju.

Tivat – „Lastovski krnevao“ više od tradicije

0
Tivat – „Lastovski krnevao“ više od tradicije
Lastovski karneval 2018.

Nakon prošlogodišnje pauze uzrokovane pandemijom koronavirusa, karnevalske fešte u Donjoj Lastvi kod Tivta biće nastavljene u nedjelju 27.februara za kada je zakazan  tradicionalni „Lastovski krnevao“.

Organizator karnevala je lokalna NVO “Harlekin” a manifestaciju su podržali Opština i Turistička prganizacija Tivat.

Po starom običaju, vesela povorka maškara i mažoretki sa karnevalskom lutkom, uz pratnju Gradske muzike, krenućee u 14 sati iz naselja VII kvart. Povorka će obići cijelo mjesto i doći na lastovsku rivu gdje će biti održano suđenje i spaljivanje karnevala. Fešta se potom nastavlja maskenbalom na trgu ispred nekadašnje galerije “Mar-Mar”, a najboljim maskama biće dodijeljene i prigodne nagrade. Tokom karnevala organizatori će promovisati i djeliti ovogodišnje izdanje lokalnog satirično-humorističkoog lista “Bruštulin” u kojem su na duhovit način obradili razne vesele i manje vesele događaje iz protekle godine.

Inače, tradicija karnevala u Donjoj Lastvi najduža je takva fešta na području opštine Tivat, jer se karneval u ovom mjestu održava duže od 120 godina.