Monografija “Dobrota – povjesnica Bokeljskog pomorstva” štampana je u reprint izdanju na engleskom jeziku, sa značajnim dopunama i novim fotografijama, zahvaljujući finansijskoj potpori Milana Radoničića i Slavka Dabinovića.
Autor monografije je Antun Tonko Tomić.
Podsjetimo, autor je svoj rad sa više od 360 strana podijelio na 25 poglavlja i time obuhvatio sve bitne povijesne procese razvoja Dobrote.
U prvom je poglavlju geografsko-morfološki prikaz, s rijetko bogatom i dragocjenom dokumentacijom o 220 dobrotskih toponima. Zatim slijedi pomorska trgovina, gusarstvo, krijumčarenje i razne vladavine. Posebna i pojedinačna pozornost ukazana je samim pomorcima i bratstvima kojima su pripadali, jer su to bili pravi nosioci razvoja. Zatim se govori o brodolomima, osiguranju brodova i snalaženju pomoraca u kriznim povijesnim situacijama kada počinju nedostajati vlastiti brodovi, ili kada nijesu više prohodni ranije uhodani trgovački putevi. Tada dolazi do prijelomnih pojedinaca velikim pomorskim kućama, kao što su Austrijski Lojd u Trstu, južna Rusija kao nova destinacija, riječno brodarstvo, ili novi pokušaj formiranja Bokeljske plovidbe…
Autor je posebno obradio neke važne događaje na tlu Dobrote, odnosno događaje u kojima su Dobroćani učestvovali, kao što su austrougarsko-crnogorsko razgraničenje 1873-1841, ili krajem Drugog svjetskog rata paljenje Ljute i potapanje parobroda Cetinje. S područja kulture i umjetnosti brižljivo su obrađene znamenitosti Dobrote, posebno njenih deset manjih i većih crkava. Tu su etnološka istraživanja, podaci o značajnom domu okupljanja “Slavjanska čitaonica”, uz obiman popis istaknutih Dobroćana iz znanosti i kulture.
Aerodromi Crne Gore ostvarili su planirane prošlogodišnje prihode još u septembru, a kompanija je prošle godine smanjila rashode i ostvariće dobit veću od milion EUR, saopštio je predsjednik Odbora direktora preduzeća, Nebojša Đoković.
“Ukoliko poredimo poslovanje sa 2020. godinom, kada je gubitak bio više od 14 miliona EUR, rezultat je odličan, ali smo još daleko od rekordne 2019. godine i nadamo se da se sa prestankom pandemije brzo možemo vratiti na taj nivo”, rekao je Đoković za Pobjedu.
On je dodao da su odavno zreli i za povećanje kapaciteta kada je u pitanju proširenje platforme i prihvat putnika u terminalnoj zgradi, ali da je to već dugoročna investicija.
Govoreći o prometu putnika, Đoković je naveo da je od 15. decembra 2020. do 15. decembra prošle godine aerodrom Tivat imao 667,2 hiljade, Podgorica 635,14 hiljade putnika.
“Sigurno je da smo zadovoljni sa 1,3 miliona prevezenih putnika, što je na oko 50 odsto i 45 odsto u odnosu na ostvarene prihode u rekordnoj 2019. godini. Uzimajući u obzir da nijesmo imali rusko i bjelorusko tržište, to je odličan rezultat”, kazao je Đoković.
On je rekao da je želja kompanije da budu tranzitni aerodromi, a ne samo krajnja destinacija, da se unaprijedi putna infrastruktura, pogotovo kod tivatskog aerodroma i da se povećaju neavijacijski prihodi.
“Žao mi je što nije realizovan projekat sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i kredit od 50 miliona EUR, što se nije ušlo u izgradnju dodatnog terminala u Podgorici, jer bi time povećali komercijalni sadržaj i komfor putnika. Tendencije su u svijetu da avijacijski i neavijacijski prihodi budu u proporciji 50 odsto naprema 50 odsto, dok je kod nas to oko 80 naprema 20 odsto u korist avijacijskih”, saopštio je Đoković.On je kazao da imaju najave za nove avio-kompanije, kao i da će Turkish Airlines pojačati broj letova, dok su usvojene i strateške rute i podsticajne šeme za avio-kompanije koje imaju bazirane vazduhoplove na podgoričkom i tivatskom aerodromu.
“Radimo na unapređenju svih segmenata poslovanja, od administracije do operative, a takođe na usavršavanju zaposlenih. Biće dosta noviteta u ovoj godini. Pregovaramo sa mnogim avio-kompanijama i vidjećemo, šta će se sve realizovati.
Sigurnost i bezbjednost ostaju naš glavni cilj, a potom i komfor putnika. Radimo na regionalnoj saradnji sa aerodromima u okruženju i tu će uskoro biti lijepih novosti”, saopštio je Đoković.
On je podsjetio da je iza kompanije teška godina u kojoj se menadžment mijenjao nekoliko puta, a novi će posvećeno raditi na unapređenju kompanije u ovoj godini.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
“Niko sa sigurnošću ne može predvidjeti trajanje koronakrize, ali smo sigurni u još bolji finansijski rezultat i povećanje broja putnika i vazduhoplova u ovoj godini”, rekao je Đoković.
Aerodromi će se, prema njegovim riječima, ove godine intenzivno baviti unapređenjem infrastrukture na oba aerodroma.
“Noćno slijetanje u Tivtu je nešto što se odavno planira i biće realizovano u ovoj godini. U tom pravcu već su urađena određena ispitivanja, a cilj nam je da produžimo satnicu slijetanja. Planiramo da poboljšamo poletno-sletnu stazu, renoviramo upravnu zgradu koliko god to bude moguće i da terminal dva bude iskorišćen na funkcionalan način”, kazao je Đoković.
Tivatski aerodrom zahtijeva znatna sredstva da bi dobio sertifikat od ACV i bez pomoći države ili eventualnog koncesionara, to će, kako je objasnio, ići dosta teško.
“Podgorički je blizu sertifikacije, ali imamo, takođe, dosta intervencija koje moramo obaviti do početka nove ljetnje sezone. Radimo na unapređenju svih segmenata poslovanja, od administracije do operative, a takođe i na usavršavanju zaposlenih. Biće dosta noviteta u ovoj godini. Pregovaramo sa mnogim avio-kompanijama i vidjećemo, šta će se sve realizovati”, saopštio je Đoković.
Vlada Crne Gore još nije odlučila da li će ući u realizaciju dvodecenijskog plana o gradnji mosta Verige koji bi saobraćajno povezao dvije obale Bokokotorskog zaliva, a čemu se protive stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara kao i Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Oni upozoravaju da bi gradnja mosta ugrozila status tog područja kao zaštićene svjetske baštine.
Verige su najuži dio bokokotorskog zaliva, a do jedne do druge obale je 340 metara. Na tom potezu već decenijama saobraća trajekt kojim se skraćuje put oko zaliva za 30 kilometara.
Most dvije decenije na čekanju
Ideja o gradnji mosta Verige je iz 1999. godine kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS), predsjednika Mila Đukanovića.
Iako je tada najavljeno da će gradnja mosta početi 2000. godine, projekat je do danas na čekanju.
U međuvremenu je u Crnoj Gori, u avgustu 2020. godine došlo do promjene trodecenijske vlasti DPS-a.
Da li su nove vlasti odustale od projekta svojih prethodnika?
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li je država odustala od gradnje mosta Verige, Draško Lončar iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) Crne Gore nije odgovorio direktno, navodeći da projekat prelaska preko Bokokotorskog zaliva ostaje jedan od ključnih infrastrukturnih projekata.
Lončar ističe da je još rano za bilo kakve investicione odluke.
“Za sada su u toku aktivnosti u vezi sa analizom varijanti koridora prelaska preko Bokokotorskog zaliva. Državno preduzeće Monteput je počelo aktivnosti na izradi idejnih rješenja i vrednovanja varijanti , jedne koja se odnosi na prelazak zaliva u zoni Veriga i druge varijante prelaska preko poluostrva Luštica”, kaže Lončar.
O čemu vode računa u nadležnom Ministarstvu?
Kako je RSE rečeno iz MKI, nakon što budu utvrđena i prezentovana idejna rješenja za prelazak preko Bokokotorskog zaliva, Vlada će zatražiti izradu procjene uticaja na baštinu, u skladu sa smjernicama Međunаrodnog sаvjeta zа spomenike i spomeničke cjeline.
“Nakon toga će se utvrditi optimalna varijanta prelaska preko Bokokotorskog zaliva, i preduzeti investicione analize na stvaranja preduslova za početak realizacije ovog kapitalnog infrastrukturnog projekta, vodeći računa o očuvanju životne i ambijentalne sredine koju će tangirati ovaj projekat”, kaže Lončar.
On poručuje da će MKI poštovati stav struke i podržati realizaciju varijante projekta koja ispunjava “sve propisane nacionalne i međunarodne uslove i standarde”.
Most u Boki animacija
Struka upozorava na rizik od gubitka UNESCO statusa
Prema projekcijama i planovima koje je radila bivša Vlada DPS-a, most Verige koji bi spojio obale, a koje sada povezuju trajekti, bio bi dugačak oko kilometar, visok 65 metara i imao bi četiri kolovozne trake.
Stručnjaci upozoravaju da bi gradnjom mosta trajno bilo narušeno prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora, opštine na čijoj teritoriji se nalazi najveći broj spomenika kulture, trećina ukupnog broja spomenika u Crnoj Gori.
Gradnja mosta u srcu zaliva bi, kako za RSE kaže inžinjerka arhitekture Aleksandra Kapetanović ugrozila njegov status na listi zaštićene svjetske baštine UNESCO-a.
“Nema dileme da bi gradnjom mosta ali i bilo kojom drugom velikom intervencijom u smislu saobraćajne infratstrukture bila ugrožena izuzetna vrijednost Bokokotorskog zaliva kao cjeline od neprocjenjivog univerzalnog značaja”, kaže Kapetanović.
Kapetanović poručuje da se prije bilo kakve odluke o modelu saobraćajnog povezivanja dvije obale, mora uraditi ozbiljna i stručna studija procjene uticaja na baštinu.
UNESCO traži da Crna Gora odustane od gradnje mosta
Boka Kotorska je još od 1979. godine uvrštena na UNESCO listu Svjetskog nasljeđa.
Kako su za RSE saopštili iz UNESCO -a, u zaključcima i preporukama njihove komisije iz 2018. godine jasno je naznačeno da bi crnogorske vlasti trebalo da odustanu od gradnje mosta Verige.
“Koncept mosta preko tjesnaca Verige treba konačno ostaviti po strani. Dalja istraživanja treba usmjeriti ka tunelu ispod moreuza ili alternativnim rutama koji izbegavaju most”, piše u mišljenju komisije UNESCO.
UNESCO je prvi put 2005. godine ukazao na problematičnost gradnje mosta Verige, da bi 2007. od Crne Gore zatražio da se uz pomoć međunarodnih eksperata ispita održivost projekta i utvrdi uticaj na kulturne i pejzažne vrijednosti tog zaštićenog područja.
Dvije godine kasnije, stručnjaci Univerziteta u Ahenu u Njemačkoj su u Studiji o vizuelnom uticaju planiranog mosta takođe zaključili da bi “najbolje rješenje bilo da se odustane od gradnje mosta i prilaznih puteva”.
Most u Boki animacija
I za tunel bi trebalo uraditi procjenu uticaja na baštinu
Komentarišući preporuku UNESCO da se umjesto mosta razmisli o gradnji tunela, Aleksandra Kapetanović kaže da ne treba žuriti ni sa tim rješenjem budući da i područje gdje bi bio lociran tunel takođe pripada zaštićenoj zoni prirodnog i kulturno istorijskog područja Kotora:
“Iako bi tunel imao manji vizuelni uticaj u odnosu na gradnju mosta, on bi takođe predviđao značajne radove na prilaznim saobraćajnicama kao i na priključnim zonama. To bi takođe moglo negativno da utiče na pejzaž i kulturnu baštinu. Zato bi i za tunel bilo neophodno uraditi studiju procjene uticaja na baštinu”, navodi Kapetanović.
Bivši Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković je u martu 2017. godine informisao Vladu da je studijom opravdanosti dokazano da je varijanta tunela preko Veriga “višestruko nepovoljnija sa prostorno-urbanističko, tehničko ekonomskog, saobraćajno tehničkog, ekološkog, funkcionalnog i bezbjednosnog aspekta”.
Ko je bio zainteresovan za gradnju mosta Verige?
Azerbejdžanska ambasada je 2016. godine ponudila Vladi Crne Gore da kompanije iz te zemlje grade most Verige i obilaznicu oko Tivta za 175 miliona eura.
Prema predlogu zvaničnog Bakua, Crna Gora je taj posao trebalo da finansira kreditom koji bi Azerbejdžan dao po kamati od tri odsto, sa rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od pet godina.
Na čelu tima koji je pregovarao sa Azerbejdžancima bio je tadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović, a među članovima i njegov kasniji nasljednik na toj poziciji, Osman Nurković.
Do realizacije tog aranžmana nije došlo jer je tadašnja Vlada odustala nakon negativne procjene iz HIA (Heritage Impact Assessment) studije o uticaju gradnje mosta na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.
O gradnji mosta na Verigama su početkom 2018. godine sa bivšim premijerom Duškom Markovićem razgovarali i predstavnici belgijske kompanije “Besiks”.
Za gradnju mosta Verige bile su zainteresovane i izraelske i hrvatske kompanije.
/P. Tomović/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Zbog porasta broja zaraženih, čemu je uzrok omikron varijanta koronavirusa, od ponedjeljka stupaju na snagu nove mjere kojima se dodatno ograničavaju javna okupljanja, najavio je u petak ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
Prema novoj odluci, bit će zabranjena javna okupljanja i događanja na otvorenom za više od 50 osoba (dosad 100), a ona sa covid potvrdama i uz suglasnost lokalnih stožera ograničavaju se na 200 osoba, najavio je Božinović na konferenciji za novinare.
Intenzivnija kontrola ugostiteljskih objekata
U zatvorenom se zabranjuju javna okupljanja s više od 25 osoba (dosad 50), a ona uz covida potvrde ograničavaju se na 100 osoba.
Na privatnim okupljanjima bit će moguće prisustvo 20 osoba (dosad 30), a od toga su izuzeta okupljanja gdje svi imaju covid potvrde, gdje će moći biti 50 osoba.
U ovom trenutku neće biti promjena u radu ugostiteljskih objekata ali će biti bolja kontrola, rekao je Božinović. Intenzivnije će se kontrolirati ograničenja broja gostiju, održavanje fizičkog razmaka od 1,5 metra i korištenje maski dok se ne sjedi za stolom, prozračivanje i čišćenje prostorija.
Od ponedjeljka će se ograničiti i broj gledatelja na sportskim natjecanjima, na zatvorenom će moći biti popunjeno najviše 20 posto pojedine tribine, a na otvorenom do 40 posto tribine.
Uporaba maski obvezna je bez obzira na posjedovanje covid potvrda na vjerskim, umjetničkim programima, kino projekcijama i izložbama te sjednicama predstavničkih tijela.
Također se uvodi obveza poslodavaca da organiziraju rad od kuće god je to moguće.
“Kontrolirat ćemo situaciju koliko možemo. Od prvog dana komuniciramo da želimo vjerovati u svijest građana, to je ispravan put. Sve radimo kako bi zaštitili živote i zdravlje ljudi”, poručio je.
Život i gospodarstvo moraju dalje. Želimo uz najmanje moguće represivne mjere postići željeni cilj, po načelu razmjernosti koje kod svakog predmeta procjenjuje i Ustavni sud, istaknuo je Božinović.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak osvrnuo se na ograničene kapacitete testiranja na koronavirus. U 24 sata je PCR-om testirano oko 20.000 osoba, postoji mogućnost djelomičnog proširenja testiranja iako smo na dvije trećine maksimuma kad je riječ od PCR testiranju.
Kaže kako se intenzivno radi na smanjenju broja osoba koje imaju obvezu testiranja prema novim preporukama te se pojačavaju kapaciteti za brze antigenske testove, kao i da se više ne traži potvrda PCR-om, nego da se prizna brzi antigenski test kao dijagnostički test.
Omikron varijanta rapidno raste, ali još nije dominantna
Capak je ustvrdio kako u Hrvatskoj još ne dominira omikron varijanta, a peti val pandemije počeo je na silaznom kraku krivulje četvrtog vala.
“Hospitalizacije uvijek dolaze kasnije, sa 14 dana zakašnjenja, može biti da će broj pratiti ove novozaražene koji rastu”, kazao je.
Nakon prva tri pozitivna uzroka na omikron zabilježena u prosincu, u utorak je u Zagrebu bilo 80 posto omikrona, a u Splitu je to oko 30 posto.
“Omikron se rapidno širi pa očekujemo da u Primorju i Zagrebu bude dominantan. Danas dovršavamo screening kontinentalnih županija, za sada izgleda da tamo nije toliko dominantan”, rekao je Capak.
Osvrnuo se i na kašnjenje isporuke 149.000 doza Pfizerovog cjepiva zbog tehničkih problema. Te su doze preuzete, a 10. siječnja dolazi još 170.000 doza Pfizera, tako da nestašice neće biti.
Grupa građana BU2 okupila se danas ispred Starog grada u znak podrške proslavljenom teniseru i, kako ističu, počasnom građaninu Budve Novaku Đokoviću, a povodom dešavanja oko njegovog ulaska u Australiju. Događaju je prisustvovao i predsjednik Opštine Budva Marko Carević.
“Niko od nas se nije nadao da će Novak Božić dočekati u pritvoru. Nažalost on je tamo, ali mi smo uz njega i vi ste uz njega, zato još jednom Novače želim da ti poručim ti si naš počasni građanin i znamo ko si ti i upravo zbog toga što si oni se boje, ali si ispisao istoriju i Melburn će govoriti o tebi dokle god postoji..Postao si problem za mnoge samo zato što si svoj, zato te i volimo, zato smo uz tebe. Onaj ko je udario na tebe će izgubiti, znam da si jak i pobijedićeš na turniru, postavićeš svjetski rekord jedini koji ti još fali i ostaćeš u istoriji potpuno nepobjediv kao što si na terenu. Budva je uz tebe, poručio je Carević sa protesta podrške Novaku Đokoviću.
“Podsjetimo, Đoković je dobio vizu za ulazak po istom principu kao još četiri nevakcinisana tenisera koja učestvuju na Australian Open-u, ali mu je naknadno boravak u toj zemlji uskraćen što je dovelo u pitanje motive za ovakav tretman prema Novaku Đokoviću”, naveli su u saopštenju.
Švedska je postavila novi dnevni rekord za slučajeve COVID-19, treći put ove sedmice, zabilježivši 23.877 slučajeva 5. januara, pokazali su podaci zdravstvenih agencija, dok je četvrti val zahvatio zemlju i izvršio pritisak na njezin zdravstveni sustav.
Rastući val slučajeva COVID-19 sve je više potaknut zaraznijom varijantom omikron i doveo je do brzog porasta hospitalizacija u mnogim dijelovima zemlje, iako su smrtni slučajevi ostali relativno stabilni i ne povećavaju se.
Švedska, koja zbog pandemije nije uvela stroge mjere izolacije, prošli mjesec je pooštrila ograničenja javnih okupljanja i pozvala sve koji mogu da rade od kuće, u nastojanju da se širenje virusa svede na najmanju moguću mjeru.
Barovi i restorani smiju služiti samo sjedeće goste, dok javnost također mora sjediti na većim događajima. Ipak, broj slučajeva nastavio je rasti, povećavajući izglede za daljnje pooštravanje mjera, kao što je nametanje masovnijeg cijepljenja.
Broj hospitalizacija također raste kao i broj slučajeva, ali je znatno ispod rekorda u prethodnim valovima, a broj pacijenata na intenzivnoj njezi je nešto iznad 100.
Nešto više od 82% Šveđana starijih od 12 godina dvostruko je cijepljeno, dok je oko trećine odraslih dobilo booster dozu.
Tivat Donja Lastva – foto Anton Gula Marković – Boka News
Opština Tivat je za pet aktivnih mjesnih zajednica koliko ih funkcioniše u tom gradu tokom prošle godine iz opštinskog budžeta uplatila ukupno 24.118 eura.
Prema analitičkim karticama koje je lokalna uprava dostavila OO DPS-a Tivta na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama koji joj je podnijela ta opoziciona partija, iz gradske kase su se plaćali razni račni i obaveze mjesnih zajednica Lepetane, Tivat centar, Gradiošnica, Krtoli i Krašići – najčešće računi za struju, vodu i internet utrošene u mjesnim kancelarijama i drugim objektima kojima rasposlažu MZ-i, prirezi i porezi, te po neki račun za pružene usluge ili radove izvedene na području tih tivatskih naselja. Najveći takav račun za nespecificirane radove vrijedne 2.000 eura, plaćen je za potrebe MZ Krašići.
Prema podacima sa analitilkih kartica, Opština Tivat je lani redovno uplaćivala i mjesečne naknade za rad u visini od po 270 eura, predsjednika Savjeta Mjesnih zajednica i to Đuru Grubišiću (MZ Lepetane), Antonu-Tonku Petroviću (MZ Kraćšići) Radovanu Novakoviću (MZ Tivat centar), Veselinu Vukoviću (MZ Gradiošnica) i Iliji Briniću (MZ Krtoli). Neki od njih, poput Petrovića ili posebno Radovana Novakovića, izuzetno su agilni i predati svom poslu. Tako je naprimjer, fejsbuk zajednica Mjesne zajednice Tivat-centar jedan od najaktivnijih, i najsposjećenijih stranica na društvenim mrežama u Tivtu (popularnija čak i od stranica nekih zvaničnih medija), a na njoj građani vrlo intenziovno komuniciraju međusobno ili sa predstavnicima opštinske uprave, razmjenjuju mišljenja, daju predloge i afirmišu primjere dobre prakse u uređenju grada, zaštiti životne sredine, humanitarnom radi ili društveno-odgoornmom poslovanju i ponašanju, odnosno ukazuju na negativne primjere i kritikuju ih.
Čista suprotnost radu MZ Tivat centar,u negativnom smislu te riječi, je jedna od najvećih mjesnih zajednica u Tivtu – MZ Lasva-Seljanovo koja pokriva područje na kojem živi najveći broj građana Tivta, a bukvalno nikako ne funkcioniše već duže od 20 godina. To je bivša lokalna vlast Tivta koju su činili DPS-SD i HGI pokušala da ispravi u februaru 2017. kada je priređen „dirigovani“ Zbog građana Donje Lastve i Seljanova i izabran novi Savjet MZ i organi rukovođenja, sastavljeni isključivo od prepoznatljivih aktivista ili članova tada vladajućeg DPS-a. Međutim, ni ovaj pokušaj „oživljavanja“ rada ove problematične MZ nije uspio i bio je vrlo kratkog daha jer je novoizabrana predsjednica MZ Lastva-Seljanovo Jelka Mimica (DPS) vrlo brzo podnijela ostavku, a Savjet MZ bukvalno je zamrzao sve svoje aktivnosti. Stoga MZ Lastva-Seljanovo i dalje ne funkcioniše, a žitelji tog dijela Tivta se u takvoj sutuaciji, sve češće za pomoć oko infrastrukturnih problema koji ih muče i ostalih pitanja u vezi sa funkcionisanjem ta dva velika naselja, obraćaju predsjedniku susjedne, MZ Tivat-centar Radovanu Novakoviću, prepoznajući njegov društveni aktivizam i rijetku predanost interesima lokalnje zajednice koju Novaković svakodnevno demonstrira.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo je pet osoba, a registrovano je 2.386 novooboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Oporavile su se 1.152 osobe. Analizirano je 6.388 uzoraka.
Božićnoj liturgiji u crkvi Svetog Nikole u Kotoru, koju je služio arhijerejski namjesnik kotorsko-tivatski protojerej Nemanja Krivokapić, prisustvovali su predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine Opštine Kotor, Maja Mršulja i potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević.
Uz poštovanje mjera, liturgiji su prisustvovali brojni vjernici, a božićne pjesme pjevali su članovi SPD “Jedinstvo”.
Australijska ministarka unutrašnjih poslova Karen Endruz rekla je da Novak Đoković može da napusti Australiju kad god poželi.
Dodala je i da granični zvaničnici provjeravaju slučajeve ostalih tenisera koji su pušteni u zemlju na temelju sličnih izuzeća od obaveze vakcinacije kao i Đoković.
Odbacila je optužbe Đokovićeve porodice koja tvrdi da australijska vlada „drži Novaka u zarobljeništvu“.
– Đoković nije zarobljenik u Australiji. On može da napusti zemlju u bilo kom trenutku, a granični zvaničnici će mu pomoći u tome – rekla je Endruz u razgovoru za ABC.
Podsjećamo, Đoković je zadržan u pritvoru za imigrante do ponedjeljka, kad bi sud trebalo da donese odluku o njegovoj žalbi na odluku federalne vlade o otkazivanju njegove vize.
Ukoliko odluka bude potvrđena, za 33-godišnji tenisera će biti deportovan iz Australije.
