Od jučerašnjeg presjeka u Crnoj Gori nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa covid infekcijom. Registrovano je 97 novooboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 111 pacijenata.
Trenutno aktivnih slučajeva u Crnoj Gori je 653.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/QtR1YNx0U4
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) March 16, 2022
Tokom posjete Univerzitetu u Novom Sadu, predstavnici Pomorskog fakulteta Kotor i Univerziteta Crne Gore održali su veći broj sastanaka sa kolegama Univerziteta u Novom Sadu, Fondom za nauku Srbije i privrednim organizacijama.
Na Fakultetu tehničkih nauka iz Novog Sada, ispred delagacije iz Crne Gore govorio je prof. dr Špiro Ivošević, dekan Pomorskog fakulteta Kotor, i tom prilikom predstavio strateške pravce razvoja, tekuće nastavne i projekte aktivnosti, te iskazao potrebu za daljim uspostavljanjem saradnje sa domaćinima.
Gosti sa Pomorskog fakulteta Kotor informisani su od strane prof. dr Sebastiana Baloša, prodekana za investicije i saradnju sa privredom Fakulteta tehničkih nauka o djelatnostima pojedinih jedinica Univerziteta u Novom Sadu i detaljnije upoznati sa realizacijom brojnih projekata koje ova institucija realizuje na internacionalnom nivou.
Najavljeno je zaključivanje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između ova dva fakulteta, koji bi obuhvatili različite aspekte mobilnosti i naučno – istraživačkih aktivnosti od obostranog interesa
Naš čitalac Đorđe Radonjić juče je sa obale na Luštici ulovio tunu tešku 59 kg.
Kako ističe ulov je ostvaren sa obale spinning tehnikom na površinsku varalicu poper. Borba je trajala oko jedan sat. Težina tune je 59 kg riba je ulovljena na lokaciji Luštica.
Od opreme sam koristio štap:
Zenaq Muthos Accura 100 h
Masinica : Shimano Stella 8000
Struna: Daiwa pe 4 ( 0.30mm)
Fc : Seaguar FXR 062mm
Među lutajućim i poludivljim govedima koja su uhvaćena na području Tivta u nekoliko lani organizovanih akcija koje su zajedno priredili Opština Tivat i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBH), bilo je i grla zaraženih bolešću plavog jezika (BPJ).
Zbog toga se u Tivtu, gdje problem krupne stoke koju nesavjesni vlasnici puštaju da slobodno luta podruljem optine uz padine brda Vrmac i dalje traje, sumnja da među tim životinjama ima još grla zaraženih BPJ-om.
Ove sumnje su posebno narasle proteklih dana kada su građani koji su pješačili Vrmcem na različitim lokacijama iu blizini gornjih djelova grada, našli ukupno četiri uginula goveda, a od kojih su neka bila u blizini jednog od lokalnih izvišita vode. Uginula goveda je odmah po nalogu Sekretarijata za isnmpkecijski i komunalni nadzor Opštine Tivat, uklonilo tivatsko Komunalno preduzeće. Iz Opštine su tada još jendom ukazali da je stanje sa problemom lutajuče stoke na ovom području stanje neodrživo, te da prijeti zdravlju, ali i bezbjednosti ljudi jer se krdo poludivjih goveda koja se slobodno kreću na ovom prostoru, u međuvremneu uvećalo, a životinje nastavile da upadaju na privatna imenja, izlaze na saobraćajnice i ugrožavaju imovinu i ličnu sigurnost građana.
„Uprava, uključujući i nadležne veterinarske inspektore i veterinare koji rade na području opštine Tivat, nemaju saznanja o, kako navodite: „više slučajeva uginuća te stoke“, te Vas molimo da dokaze ili informacije ko je i kada postavio „osnovanu sumnju na bolest plavog jezika kao uzrok tog pomora“ dostavite kako bi, kao nadležni, preduzeli sve mjere u cilju isključivanja/potvrđivanja sumnje na bolest plavog jezika na jedini ispravan način – pregled veterinara, uzorkovanje, laboratorijsko ispitivanje i sprovođenje svih drugih propisanih mjera. Nakon toga, u skladu sa rezultatima ispitivanja i procjenom rizika, preduzeće se sve neophodne mjere za praćenje, sprječavanje pojave, suzbijanje i iskorijenjivanje bolesti plavog jezika, ako je potrebno, u skladu sa propisima iz oblasti zdravlja životinja, uključujući humano hvatanje i postupanje shodno propisima koji uređuju zaštitu dobrobiti životinja i bezbjednosti hrane.“- odgovoreno je „Vijestima“ iz UBH na pitanje da li su upoznati sa ovim slučajevima pomora grla lutajučle stoke u Tivtu i uzrocima te pojave. Upravu na čijem je čelu v.d. direktor Vladimir Đaković smo pitali i što će UBH preduzeti da se spriječi širenje BPJ ako je ona uzrok uginuća ovih grla, odnosno da se eliminiše sva stoka na ovom području koja bi možda mogla biti izložena riziku zaražavanja i daljeg širenja BPJ-a.
„Mjere za kontrolu bolesti plavog jezika propisane su Zakonom o veterinarstvu i Pravilnikom o mjerama za sprječavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti plavog jezika i nikako ne podrazumjevaju, kako navodite, “uništavanje kompletnog stada u kojem se zaraženo grlo zateklo kako to propisuju mjere borbe protiv ove stočne bolesti“. Naglašavamo da se u Crnoj Gori, ne samo za bolest plavog jezika, već i za ostale bolesti životinja primjenjuju mjere usaglašene sa mjerama i standardima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), Evropske komisije, Evropske agencije za bezbjednost hrane i drugih međunarodnih relevantih organizacija u oblasti zdravlja životinja.“- poručili su iz UBH.
Član 8 Pravilnika o mjerama za sprječavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti plavog jezika propisuje da u slučaju potvrđivanja BPJ među životinjama na nekom gazdinstvu, službeni vetrerinar, „sprovodi epizootiološko ispitivanje i naređuje sprovođenje mjera“ od kojih je prva na spisku „klanje životinja po potrebi, radi spriječavanja širenja epizootije ili usmrćivanje životinja sa izraženim kliničkim simptomima“. Pored toga, veterinar mođe naložiti „neškodljivo uklanjanje leševa uginulih i usmrćenih životinja“, odnosno vakcinaciju, koja se inače, izvodi samo u hitnim slučajevima. Mjere borbe protiv ove stoočne bolesti vrlo su rigorozne podrazumijevaju i proglašavanje zaraženog i ugroženogh područja, kao i posebnog tzv. restriktivnog područja o kojem se mora obavijestiti čak i Evropska Komisija.
Iz UBH su potvrdili da je među ljetos u nekoliko akcija uhvaćenim grlima lutajuće krupne stoke u Tivtu, a koja su u skladu sa naredbom nadležnog veterinarskog inspektora odvedena u karantin na poljoprivrednm gazdinstvu Uprave za izvšenje krivičnih sankcija u Spužu, bilo jedno grlo zaraženo BPL-om.
„Sva goveda koja su nakon hvatanja smještena u karantin su klinički pregledana, obilježena ušnim markicama i izvršena su propisana dijagnostička ispitivanja u cilju utvrđivanja zdravstvenog statusa, na određeni broj bolesti čije je sprečavanje od javnog interesa, uključujući i bolest plavog jezika. Tačno je da je kod jedne životinje sa teritorije opštine Tivat laboratorijskim ispitivanjem potvrđeno prisustvo bolesti plavog jezika. Naglašavamo da ni u jednom trenutku od dopreme goveda i tokom boravka u karantinu nije bilo kliničkih simptoma bolesti, a životinja je dodatno izolovana i tretirana u skladu s rješenjem o mjerama u karantinu. Od strane nadležne veterinarske ambulante u kontinuitetu je pojačano praćeno zdravstveno stanje ove životinje i vršena su dalja laboratorijska ispitivanja. Ovo nije neuobičajeno, s obzirom na prirodu virusa, koji se određeni period zadržava u životinji i ne izaziva značajne, a često i potpuno izostaju zdravstvene problemi, nakon čega životinja bude slobodna od virusa (“ozdravi”), a pri tom je stekla imunološku zaštitu.“- objasnili su iz UBH, ne odgovorivši međutim, zašto kompletno stado u kojem se zatekla zaražena životinja, nije uništeno nakon njegovog dopremanja u Spuž i potvrde prisustva u tom krdu ozbiljne zarazne bolesti životinja. U međuvremenu, to „uhapešno“ stado poludivjih gioveda u Spužu kojih je iz Tivta ljetos dovedeno ukupno 34 grla, se i uvećalo jer je nasvijet došlo i još 11 teladi.
„Vijesti“ posjeduju dokumentaciju o izvršenim pregledima i zdravstveom stanju goveda dovedenih na gazdinstvo u Spužu, a koju je po rješenju Veterinastcvke inspekcije o karantinu tiih grla ljetios napravila ovlašćena veterinasrka ustanova „Prima-Vet“ iz Danilovgrada. Kod 17 grla je serološki utvrđeno prisustvo antitijela na bolest plavog jezika ali su ona bila negativna na samu bolest, a od njih je kod jednog grla PCR testom potvrđeno obolijevanje. „Prima –Vet“ je o tome obavijestilo UBH od kojih je zatražila i „donošenje odluke za PCR pozitivnu životinju“.
Iz UBH nisu konkretno odgovorili na pitanje „Vijesti“ kao taj nadležni državni organ namjerava da riješi problem krda poludivlje lutajuće krupne stoke na području Tivta koji predstavlja opasnost za ljude, imovinu, ali i rizik za zdravlje drugih domaćih životina koje ovdašnji farmeri propisno drže na svojim imanjima, Nisu odgovorili ni hoće li konačno, dozvoliti sanitarni odstrel ovih poludivljih životinja, a za što su sve glasniji pozivi mještana Gradiošnice, Dumidrana, Peana, Gornje Lastve i drugih djelova Tivta koji godinama trpe pravi teror od te stoke.
„Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove očekuje potpunu kooperativnost, kao i izvršavanje svih poslova i zadataka koji su u nadležnosti lokalne uprave Tivat, kako bi smo zajednički eliminisali ovu negativnu pojavu.“- lakonski su odgovorili iz UBH, iako je upravo Opštiaa Tivat jedina institucija koje je proteklom periodu pokušala da riješi ili umanji ovaj problem, organizujuči nekoliko akcija hvatanja ovih poludivljih goveda. Opština Tivat ivat inače, jedina i snosi troškove čuvanja te uhvaćene stoke u Spužu jer joj uprava UIKS-a i zaračunava naknadu za njihov smještaj, čuvanje i ishranu a koja u prosjeku, iznosi po 3,42 eura po grlu dnevno. Stoga je lokalnu kasu Tivta čuvanje „ničijih“ goveda u Spužu, iako su neka od njih bila zaražena BPL-om, do sada koštalo ukupno više od 10.000 eutra.
HVALE SE RANIJIM OBAVJEŠTAVANJIMA
“Sve informacije kao i do sada preduzete mjere za kontrolu bolesti plavog jezika na teritoriji Crne Gore u poslednjih desetak godina Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je uvijek činila dostupnim preko svog sajta, putem medija, na sastancima sa držaocima životinja i zainteresovanim stranama (uvoznici, klaničari, lokalne uprave …).”- rečeno je iz UBH, ali nisu precizorali zašto javnost nije obaviještena o posljednjem slučaju BPL-om zaraženog “uhapšenog” lutajućeg goveda iz Tivta.
Tvrde da je “u kontinuitetu je sprovođena vakcinacija goveda i ovaca protiv ove bolesti tako da je imunološki zaštićeno preko 80% populacije goveda i ovaca (2017-do kraja 2019).”
“Naime, na teritoriji Crne Gore, 11. avgusta 2016. godine dijagnostikovana je pojava bolesti plavog jezika većeg obima i utvrđeno je da se radi o serotipu 4 virusa plavog jezika. Iz tog razloga, već od marta 2017. godine sprovedena je vakcinacija goveda i ovaca protiv bolesti plavog jezika. Poslije maja 2017. godine pa do kraja 2021.godine bolest se pojavljivala sporadično odnosno bolest plavog jezika je utvrđena kod 1 ovce i 3 goveda. Takođe, sprovodi se i entomološki nadzor – kontrola vektora – prenosioca bolesti plavog jezika (insekti iz roda Culicoides), radi utvrđivanja njihovog prisustva i utvrđivanja prisustva/odsustva virusa bolesti plavog jezika.”- naveli su iz UBH naglašavajuči da bolest plavog jezika “nije zoonoza – ne prenosi se sa životinja na ljude, odnosno ljudi ne obolijevaju od ove bolesti.”
Mještani grbaljskih sela Višnjeva i Krimovice i dalje se protive da na lokaciji Platac u Grblju bude kamenolom. Oni su upozorili Vladu da neće dozvoliti da se odobri koncesija za naredne tri decenije.
Resor na čijem se čelu nalazi ministar Mladen Bojanić proteklih mjeseci, od kada je javnosti predstavljen koncesioni akt, našao se na udaru optužbi mještana, Opštine Kotor, ali i NVO MANS, da je cijeli postupak navodno namješten da kamenolomom, kao i u proteklih 15 godina, gazduje kompanija “Carinvest” gradonačelnika Budve Marka Carevića. Toj kompanji je ugovor istekao posljednjeg dana prošle godine.
”Ministarstvo kapitalnih investicija na čijem je čelu zalutali ministar Bojanić brani ovu koncesiju svim snagama i pored svih nepravilnosti u samoj pripremi koncesionog akta. Navešćemo nekoliko nepravilnosti. Komisija koja je sačinila i potpisala zapisnik o uticaju na zaštićeno područje Platamuni između ostalog konstatuje da se u blizini kamenoloma nalazi potok Nerin kojim se povremeno atmosferske vode slivaju se u Trsteno. To nije tačno, jer je potok Nerin zatrpan nelegalnom deponijom ‘Carinvesta’. Takođe, Komisija konstatuje i slikovito prikazuje udaljenost kamenoloma od zaštićene zone Platamuni koja je 2,7 kilometara udaljena I koja je najdalja udaljena početna tačka, ali zaboravlja da se zaštićena zona prema selu Krimovica u pravcu upravo farme Carevića smanjuje duplo manje”, navode mještani u dopisu.
Kako ističu, predviđeni kamenolom se nalazi u bafer zoni, odnosno zaštićenoj zoni kulturnih dobara opštine Kotor.
”Crkva Svetog Stefan koja je takođe pod zaštitom kulturnih dobara je na 150 metara od kamenoloma. Prve kuće su udaljene na 60 metara, a prvo naselje na 300 metara od kamenoloma. Udaljenost plaže Trsteno je oko 1000 metara od kamenoloma. Inspektor rudarske inspekcije je u januaru ove godine konstatovao da kamenolom ne radi, odnosno da su mašine parkirane, a da se samo vrši sanacija kamenoloma. Međutim, prava istina je da kamioni, drobilica i asfaltna baza rade punom parom, a to najbolje vidi slobodan, objektivan i nekorumpiran čovjek koji bi došao i pogledao svakodnevnicu rada kamenoloma”, ističu mještani u dopisu.
Kako navode, divlja i nelegalna deponija upravo je potok Nerin sa pogledom na more i plažu Trsteno.
”Hiljade i hiljade istovarenog raznog šuta i materijala su takođe pod kontrolom ‘Carinvesta’. Pozivom na javnu raspravu koncesionog akta je bila predviđena površina na oko 360.000 kvadrata i žalbom Opštine Kotor i mještana Višnjeve I Krimovica ona je smanjena na oko 130.000 kvadrata. U svemu tome nelogično i interesantno da je kapacitet kamenoloma kao i svake godine zakupa ostao isti, a površina smanjena za 230 hiljada kvadrata. Sve to ukazuje da se nije ništa pitala struka nego nalogodavac koji po svaku cijenu hoće ono što je zamislio. Protiv kamenoloma je blizu 200 potpisnika peticije koji su mještani ili vlasnici imanja i kuća u selu Višnjeva i Krimovice, Opština Kotor, Mjesna zajednica ‘Savina’, kao i sve mjesne zajednice na teritoriji Grblja, te Mitropolija crnogorsko primorska “, ističu mještani.
Prema njhovim riječima prašina, buka i neprijatni mirisi od asfaltne baze su svakodnevica njihovih sela.
”Gospodine predsjedniče Vlade, potpredsjednici Vlade, predsjedniče Skupštine i svi nadležni organi, sve ovo što smo napisali je živa istina, a vi dođite, napravite komisiju koja će izaći na lice mjesta i sve ovo navedeno vidjeti i konstatovati. Ukoliko sve ovo nije istina mi smo spremni svi do jednog da se svima izvinimo. Gospodo, mi nećemo odustati od naših zahtjeva da očuvamo đedovinu i da umjesto prašine, buke, neprijatnih mirisa i mina na pjeni od mora, hoćemo turizam, etno sela, sportske terene, poljoprivredna gazdinstva, da slušamo žagor djece i cvrkut ptica. To je potrebno našem prelijepom kraju, a ne kamenolomi, asfaltne baze I deponije”, zaključuju mještani.
/Vuk Lajović/
Umjesto na modernom školskom brodu »Kraljica mora«, maturanti Pomorske škole Bakar jučer su započeli svoju obaveznu plovidbenu praksu na vlastitom školskom brodu »Vila Velebita ll« koji datira još iz 1956. godine. Za bakarsku Pomorsku školu bilo je to jedino rješenje kako bi svojim maturantima osigurala važeće svjedodžbe na kraju srednjoškolskog obrazovanja, a sudeći prema trenutnoj situaciji, više od šest desetljeća stari školski brod mogao bi biti mjesto ovogodišnje plovidbene prakse i za učenike ostalih pomorskih škola, piše Novi list.
Naime, »Kraljica mora« još nije napustila brodogradilište, a kraj školske godine sve je bliže. Hrvatskim pomorskim srednjim školama ostala su tek dva mjeseca za odraditi praksu koja im je prema STCW konvenciji uvjet za završetak srednjoškolskog obrazovanja. S obzirom na to da Hrvatska ima sedam srednjih škola koje obrazuju buduće pomorce te svake godine petstotinjak učenika završava srednjoškolsko obrazovanje, sasvim je izvjesno da »Kraljica mora« ove godine svoju ulogu ne može odraditi.
Štoviše, školski brod u ovoj školskoj godini još nije prešao ni jednu milju, a razlog tome nasukavanje je u moru birokracije i istek ranije zaključenog Okvirnog sporazuma za usluge upravljanja školskim brodom, zbog čega je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao obveznik provedbe postupaka javne nabave bilo dužno pokrenuti postupak odabira novog upravitelja broda radi zaključenja novog četverogodišnjeg okvirnog sporazuma za usluge upravljanja školskim brodom »Kraljica mora«. U tom je postupku u konačnosti odabran novi upravitelj broda, trgovačko društvo Solsticij, a u međuvremenu je bilo potrebno provesti i novi postupak javne nabave u svrhu osiguravanja odlaska broda na redovni servis u brodogradilište i pripremu broda za nastavak korištenja, gdje se brod i sada nalazi.
Stavljanje broda u funkciju plovidbene prakse već je tri puta ove školske godine odgađano. Iako je bilo planirano da će brod jučer s učenicima isploviti iz bakarske luke, to se ponovo nije dogodilo te je Pomorska škola Bakar u dogovoru s Ministarstvom krenula s alternativnim rješenjem problema i odrađivanjem plovidbene prakse. Međutim, bakarska je Pomorska škola jedina u Hrvatskoj koja posjeduje vlastiti školski brod pa tu alternativnu opciju ostale škole nemaju. Stoga ravnatelj doc. dr. Igor Kegalj kaže da je škola spremna »Vilu Velebita ll« ustupiti i drugim učilištima.
– Prema planu naši su učenici ovaj tjedan trebali koristiti »Kraljicu mora«, no kako je brod još u brodogradilištu, dogovoreno je korištenje »Vile Velebita ll«. Ta praksa nije ista kao na »Kraljici mora«, jer »Vila velebita ll« nema mogućnost pripreme toplih obroka za učenike, a nemamo ni zaposlenog kuhara. Također nema mogućnosti spavanja. Stoga će se učenici svaki dan vraćati u Bakar. Idući tjedan je na rasporedu trebala biti Srednja škola dr. Ambroza Haračića Mali Lošinj. Ukoliko se dogodi da »Kraljica mora« do tada ne bude bila spremna za plovidbu, ustupit ćemo tim učenicima naš brod, a oni će biti smješteni u našem Učeničkom domu, kaže ravnatelj.
Po istom principu, dodaje, ukoliko se postigne takav dogovor i »Kraljica mora« još uvijek ne napusti brodogradilište, plovidbenu praksu mogu odraditi i učenici ostalih hrvatskih pomorskih škola.
– Ovaj tjedan sedamdesetak naših maturanata smjera Pomorski nautičar i Tehničar za brodostrojarstvo imat će odrađenu plovidbenu praksu u cijelosti i u skladu s STCW konvencijom i svim pravilnicima na školskom brodu »Vila Velebita II«, te će na taj način učenicima biti omogućeno uspješno savladavanje predmetnih sadržaja i dobivanja svjedodžbe u skladu s Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, zaključuje ravnatelj.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jučer su poručili da bi radovi na »Kraljici mora« prema najavama trebali biti gotovi u ponedjeljak, 21. ožujka te da bi Pomorska škola Zadar trebala početi koristiti brod 24. ožujka sukladno izrađenom planu korištenja.
– Od navedenog datuma brod će kontinuirano koristiti srednje pomorske škole i pomorski fakulteti, do 8. srpnja. S obzirom na novonastalu promjenu u terminu završetka radova, zatražili smo i dobili suglasnost Pomorske škole Bakar te Srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj, čiji učenici su u navedenom razdoblju bili planirani za ukrcaj na školski brod »Kraljica mora«, na čemu zahvaljujemo ravnateljima škola, navode u Ministarstvu.
Dodaju i da su s obzirom na cjelokupnu situaciju oko školskog broda, od provedbe javnog natječaja za odabir upravitelja broda do potrebe za odlaskom u brodogradilište kako bi bio spreman za korištenje, u stalnoj koordinaciji sa srednjim pomorskim školama i pomorskim fakultetima iznalazili odgovarajuća rješenja koja će biti na korist svim korisnicima broda.
– Očekivali smo da će radovi u brodogradilištu biti ranije završeni pa smo, u koordinaciji s ravnateljima srednjih pomorskih škola, usuglasili plan korištenja broda, a uzimajući u obzir i mogućnost da bi radovi mogli i kasniti koji dan od planiranog, predviđeno je traženje koordinacije i suglasnosti Pomorske škole Bakar, kao vlasnika broda Vila Velebita II, za mogućnost obavljanja plovidbene prakse učenika na tom brodu do završetka radova u brodogradilištu, zaključuju u Ministarstvu za Novi list.
/Ingrid Šestan Kučić/
Grad Trebinje biće prva slobodna zona iz Republike Srpske u BiH, poručio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
Slobodna zona treba da doprinese boljem poslovnom ambijentu i rezultatima kako u Trebinju, tako i u cijeloj Hercegovini. Slobodna zona treba da bude instrument ekonomske lokalne politike. To su nadležni u Trebinju shvatili i upravo ovaj grad biće prva slobodna zona iz Srpske u BiH istakao je Košarac.
– Grad Trebinje će biti prva slobodna zona u Republici Srpskoj, u BiH s obzirom na to da gradonačelnik i gradska administracija žele da se bave razvojem, ekonomijom u gradu i Hercegovini. Očekujemo da Savjet ministara u što kraćem roku donese odlku da Trebinje ima status slobodne zone – rekao je Košarac.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić kaže da čim dobiju saglasnost Grad raspisuje sve procedure.
– Grad je ponudio popuste na rente, troškove uređenja i slično za sve koji žele da grade u slobodnoj zoni – dodao je on i podsjetio da je Vlada Srpske obezbijedila 800.000 KM za formiranje slobodne zone, a za ove svrhe grad će se kreditno zadužiti za milion maraka.
Ćurić je istakao da je Trebinje otvoreno, spremno za saradnju. Smatra da su blizina luka Ploče i Bar, aerodromi koji su u blizini Trebinja, budući aerodrom koji bi Trebinje trebalo da dobije, prednosti zbog kojih će se ljudi odlučiti da ulažu u ovaj grad.
Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da ovo ministarstvo stoji na raspolaganju za sve što je neophodno kako bi što prije došlo do investicija u slobodnoj zoni Trebinje.
Početna planirana površina za slobodnu zonu u Trebinju je 10 hektara. U narednom periodu će ta površina biti 100 hektara- poručuju naldženi. Dodaju da će to biti dovoljno za sve one koji će biti spremni da ulažu u Trebinje.
Rusija je izgubila do 40 posto postrojbi koje je poslala u Ukrajinu, objavio je glavni stožer ukrajinske vojske.
Te ruske postrojbe su ili potpuno uništene ili više nisu stanju voditi borbe, navodi se u dnevnom biltenu stožera no bez preciznih brojki. Informacija se nije mogla neovisno provjeriti.
Područje oko Mariupolja koji je pod opsadom i dalje je u najtežem položaju. Ruska vojska pokušava blokirati grad sa zapada i istoka lučkog grada, ali je pretrpjela “značajne gubitke”, navodi se u biltenu.
Ukrajinske vlasti su priopćile da je oko 20.000 ljudi iz Mariupolja, na Azovskom moru, uspjelo doći na sigurno u utorak.
Gotovo 30.000 civila diljem zemlje uspjelo je u utorak napustiti ugrožena područja, ali kolonu s humanitarnom pomoći za Mariupolj još uvijek blokiraju ruski vojnici, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
U regiji Odese ruski brodovi su granatirali ukrajinsku obalu, ali nije bilo pokušaja iskrcavanja, rekao je savjetnik Ministarstva unutarnjih poslova Anton Heraščenko.
Opština Tivat, čekajući izbore, fukcioniše u prinudnoj upravi. Prvi čovjek grada Željko Komnenović očekuje da Odbor povjerenika koji je preuzeo ulogu lokalnog parlamenta u što skorijem roku donese budžet i ostale važne odluke koje su na čekanju od septembra.
Pet je dana od kada je uvedena prinudna upava u opštini Tivat. Komnenović kaže da zbog toga nema mnogo novina u funkcionisanju lokalne samouprave.
“Izvršna vlast nastavlja da radi svoj posao, kao i do sada, a zakonodavnu vlast zbog opozicionog bojkota sjednica Parlamenta od septembra prošle godine zamjenjuje odbor povjerenika”, kazao je Komnenović.
Odbor povjerenika čine predstavnici Vlade i lokalne uprave. Njihov glavni zadatak je, kako objašnjavaju iz resornog ministarstva, da donesu odluke koje zbog neodržavanja sjednice nije usvojio lokalni parlament.
Milijana Jelušić iz Ministarstva javne uprave kaže da Odbor povjerenika preuzima ulogu Skupštine i donosi sve one akte koji su u njenoj nadležnosti, od budžeta, raspolaganja nepokretnom imovinom, utvđivanje opštinskih poreza, imenovanja.
Tivatski parlament nije zasjedao više od pola godine, pa će, kaže Komnenović, Odbor povjerenika imati pune ruke posla u tom gradu, jer je na čekanju donošenje više važnih odluka.
“Odluka o budžetu je najvažnija. Tu postoji nekoliko odluka od ukupno 86, koje smo mi kandidovali u proteklih pola godine koje nijesu donijete, a od važnosti su za funkcionisanje grada od bulevara Tivat-Jaz, regionalnog puta od Radovića do Monte rose”, navodi Komnenović.
Prinudna uprava u Titvu funkcionisaće do formiranja nove vlasti nakon izbora 5. juna. To što će potrajati do početka sezone građani i privreda, kako uvjeravaju iz Ministarstva, nemaju razloga za brigu.
“Odbor povjernika upravo postoji da ne bi došlo do većih posljedica po građanne i privredu i cjelokupni sistem lokalne samouprave. On je neko iznuđeno rješenje, vanredno dok se ne konstituiše nova skupština, a u skladu sa izbornom voljom građana”, kazala je Jelušić.
Uvođenje prinudne uprave prijeti Kotoru i Budvi, ukoliko lokalni parlamenti u tim opštinama uskoro ne održe sjednice.
/
Sjajni umjetnici iz Velike Britanije Vilijam Simpson (William Simpson) i Brajan Kirk (Brian Kirk), te Italijan Walter Venturi, kao i Borivoje Grbić i Marija Ristić iz Srbije, specijalni su gosti sedmog izdanja Zimskog HSF strip vikenda koji će se održati od 17. do 20. marta na vise lokacija u Herceg Novom ali i u Podgorici:
“Novina u ovogodišnjem izdanju strip vikenda koji smo zbog saradnje sa filmskom, tj, sedmom umjetnošću, a i po rednom broju ove naše zimske manifestacije nazvali VIIkend je i lociranje određenih programa u Podgorici. Naime, zahvaljujući saradnji sa Britanskim savjetom i Filmskim centrom ove godine ćemo dio programa održati u glavnom gradu gdje ćemo između ostalog u CUE hotelu organizovati panel diskusiju na temu Kreativne industrije kao generator promjene. Kako smo to već najavili otvarajući izložbu u Kapitol plazi prošlog mjeseca, na panel diskusiji u petak 18. marta će svoja iskustva u razvoju Sjeverne Irske, kao sada svjetski izuzetno značajne filmske destinacije, prenijeti naš drugar Vilijam Simpson, storiborder najpoznatije televizijske serije Igra prijestola i režiser Brajan Kirk, velika holivudska zvijezda, koji iza sebe ima serije poput Luter, Igra prijestola, Penny Dreadful, Dexter. Cilj je kroz priču o povezanosti devete umjetnosti, tj. storibordinga i storitelinga dati zamajac razvoju deficitarnih kadrova, ali kroz jedan sistemski pristup, kroz reformu obrazovnog sistema i uvođenje opšte filmske kulture i edukacije, uz pomoć novih zanimanja i predmeta koji bi se fokusirali na kreativnost, ali i nove tehnologije koje se danas koriste u filmu”, poručuju iz Hercegnovskog Strip Festivala dodjući da je i ovoga puta ta organizacija pokazala koliko ozbiljno radi na vrhunskoj promociji Herceg Novog, Boke i Crne Gore kao svjetski afirmisane destinacije posvećene kvalitetnom umjetničkom stvaralaštvu. U tom kontekstu će biti i masterclass koji će u subotu 19. marta u Herceg Novom u predivnom prostoru Trofejne sale PVK Jadran na hercegnovskom Škveru, održati Borivoj Grbić i Vilijam Simpson.
“Taj masterklas je, naravno, besplatan, kao i svi programi na svim našim manifestacijama i glavnom festivalu u septembru i zimskom vikendu, a za njegovo pohađanje već imamo prijavljenih 50ak mladih umjetnika sa svih naših obrazovnih ustanova vizuelnih umjetnosti, kao i 30ak već afirmisanih umjetnika iz regiona”, objašnjavaju iz HSF-a. Kako su naveli u programu VIIkenda onaj pravi stripovski sadržaj koji osim masterklasa, podrazumijeva crtanja za fanove, crtanje na majicama, druženje sa umjetnicima i radionice, biće organizovani u subotu 19. marta i nedjelju 20. marta na poznatim lokacijama na Škveru i glavnom trgu u Herceg Novom.
“U tim programima će pored pomenutih specijalnih gostiju učestvovati dvadesetak najpoznatijih strip umjetnika iz regiona među kojima su Esad Ribić, Dalibor Talajić, Mirko Čolak, Robert Solanović, Filip Andronik, Luka Cakić i drugi. Međutim, cijeli Sedmi vikend zvanično ćemo otvoriti u Galeriji Josip Bepo Benković gdje će biti izložba strip tabli iz nedavno objavljene trilogije stripa Zagor u kojem je naš drugar Valter Venturi uvrstio likove iz organizacije Hercegnovskog Strip Festivla”, poručuju iz HSF-a. Podsjećaju da je sedmo izdanje Zimskog strip vikenda kao dio početka saradnje Filmskog centra, Britanskog savjeta i HSF-a već najavljeno izložbom plakata nastalih na prethodnih petnaest izdanja Hercegnovskog strip festival i šest izdanja Zimskog strip vikenda, a čiji su autori neka od najvećih svjetskih imena u svijetu stripa, ali i filmske industrije.
“Svi ti umjetnici specijalno za našu manifestaciju motive Herceg Novog sjedinjuju sa likovima i motivima iz svojih stripova i pružaju nam ova velika umjetnička djela koja ostaju kao izuzetno značjano kulturno bogatstvo za našu zemlju”, podsjećaju iz HSF-a uz poziv i na poznate HSF žurke koje će ovoga puta biti i u podgoričkom Big horn pabu, pored hercegnovskih klubova Got, Kino i Radiokafe sa kojima naša najpoznatija manifestacija posvećena devetoj umjetnosti sarađuje već godinama.
HSF VIIkend, 17 – 20. MART 2021.
PROGRAM:
Četvrtak, 17. mart
22:00 – 01:00 The Big Horn Pub, Podgorica
– St. Patrick’s party
Petak, 18. mart
10:00 – 13:00 Hotel CUE, Podgorica
– Panel diskusija “Kreativne industrije kao generator promjene”: William Simpson, Brian Kirk, Marija Ristić, Borivoje Grbić, Andrew Reid (online)
19:30 – 20:30 Galerija Josip Bepo Benković, Herceg Novi
– Zvanično otvaranje VIIkenda
– Izložba „HSF u stripu Zagor“ – Walter Venturi
22:00 – 01:00 Pub Got, Herceg Novi
– HSF žurka – Mladen Nikčević live
Subota, 19. mart
11:00 – 19:00 Resto Bar Jadran – Škver, Herceg Novi
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Berza stripa
– Koncert DOS BAND
11:00 – 13:00 Trofejna sala PVK Jadran, Herceg Novi
– Storyboard master class: William Simpson i Borivoje Grbić
19:00 – 21:00 Kantina 65, Herceg Novi
– Veče sa rediteljem: Brian Kirk (Game of Thrones, Penny Dreadful, Luther)
21:00 – 01:00 Kafe Bar Kino, Herceg Novi
– HSF žurka – Low Voltage
Nedjelja, 20. mart
11:00 – 13:00 Coworking prostor Kolektiv Novi, Herceg Novi
– Radionica crtanja
11:00 – 15:00 Kafe bar Kino, Herceg Novi
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Berza stripova
21:00 – 01:00 Radio caffe, Herceg Novi
– HSF žurka – 2beat
© BokaNews, 2021
