Boka Kotorska dobija ribarsku luku u Zelenici, planirana gradnja objekata za obradu, pakovanje i distribuciju freške ribe

0
Boka Kotorska dobija ribarsku luku u Zelenici, planirana gradnja objekata za obradu, pakovanje i distribuciju freške ribe
Ribarska luka Zelenika – foto Opština Herceg Novi

Ribarska luka u Zelenici najvjerovatnije će se graditi na lokaciji Kuti, na katastarskim parcelama 805/1, 805/2 i 805/3. To se može vidjeti u Nacrtu odluke o utvrđivanju lokacije za postavljanje odnosno izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa – ribarske luke u Zelenici, koji je Opština Herceg Novi stavila na javnu raspravu.

Na opštinskom sajtu objavljen je i Programski zadatak sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izradu tehničke dokumentacije za objekat ribarske luke. U dokumentu možemo vidjeti da je planirano da kapacitet luke bude za 20 plovila dužine do 30 metara i 30 polovila čija je dužina do 10 metara. Takođe, neophodno je ostaviti mogućnost da unutar luke postoje i komercijalni vezovi.

U objavljenim smjernicama naznačeno je da je potrebno predvidjeti mogućnot pristajanja plovila i sa spoljašnje strane lukobrana ribarske luke, kao i pješačku komunikaciju koja ne bi opterećivala operativni dio luke namijenjen ribarima. Neophodno je planirati i proširenje postojeće zone obale za minimum tri meta sa sjeverne strane luke.

– Tehničkom dokumentacijom, pored osnovnih elemenata shodno važećim propisima i standardima za izgradnju ove vrste objekata, u okviru ribarske luke potrebno je planirati i mjesto prvog iskrcaja ribe i drugih morskih organizama na kopnu, u neposrednoj blizini gata na kojem plovila pristaju, kao i mjesto prve prodaje ulovljene ribe i drugih morskih organizama – ukoliko to prostorni i tehnički kapaciteti luke budu dozvoljavali – objašnjeno je u dokumentu.

Na kopnenom dijelu parcela na kojima je planirana gradnja luke, neophodno je predvijdeti i gradnju rashladnih uređaja za održavanje i čuvanje ribe i proizvodnju leda, prostorije za rad inspektora, kancelarijski prostor za funkcionisanje udruženja ribara, te objekata za prijem, obradu, pakovanje i distribuciju freške ribe. Projektom planirati i pedesetak ribarskih kućica površine cca dva metra kvadratna po kućici, natkriveni prostor za reparaciju ribolovnih alata, navoz i dizalicu za remont odnosno servisiranje plovila, kao i druge prateće sadržaje shondo važećim propisima i standardima za ovu vrstu objekata.

U dokumentu je naznačeno da se u okviru zahvata luke tehničkom dokumentacijom mogu planirati i objekti privremenog ili trajnog karaktera.

– S obzirom na veličinu i specifičnost izgradnje kompletne infrastrukture koja je u funkciji ribarske luke, objekte i prateće sadržaje unutar same luke moguće je graditi fazno, poštujući smjernice i uslove izgradnje koji su definisani programskim zadatkom sa elementima urbanističko tehničkih uslova – navodi se u dokumentu.

Tehničkom dokumentacijom neophodno je predvidjeti i mjere zaštite od požara, zaštite na radu, zatim zaštite od elementarnih nepogoda i zaštite životne sredine. Elektroinstalacije projektovati prema tehničkim preporukama Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), a telekomunikacije prema uslovima izdatim od Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Podsjetimo, iz Opštine su ranije isticali da je izgradnja ribarske luke u Zelenici jedan od najvažnijih projekat za Herceg Novi.

– Za dalji razvoj Herceg Novog jako je bitan ovaj projekat, tim prije što je razvoj ribarstva uslovljen ribarskom lukom. Ovo je jedna od najbitnijih investicija za dalji razvoj lokalne privrede i Zelenike, koja će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i razvoj prerađivačke industrije, odnosno mogućnosti otvaranja fabrika za preradu ribe i ribljih proizvoda – rekao je ranije Nenad Vitomirović, savjetnik za investicije u kabinetu predsjednika opštine.

/D.O./

Promocija knjige “Bokun Boke”

0
Promocija knjige “Bokun Boke”
Bokun Boke

Promocija knjige Ane Krstović Tolić „Bokun Boke“ održaće se u Muzeju i galeriji Tivat u subotu 18. decembra u 19 sati.

Organizator promocije je NVU „Gjurgjevo brdo“ uz podršku JU Muzej i galerija Tivat. Pored autorke o knjizi će govoriti profesori književnosti Snježana Majstorović i Neven Staničić, dok će moderator večeri biti Ljerka Sindik.

„Moja rodna kuća gledano iz Hercegovine je negdje na istoku. Na zapadu je gledano iz Albanije a iz Srbije je na jugu. Iz Italije je pak na sjeveru. Znači za mene je baš u centru. U centru kugle zemaljske, u centru zbivanja. Moj rodni dom je u centru srca moga…To jutro sam počela pisati moju prvu priču „…SUZON INKOLAJEN ONO PINKU SRIĆE…“ Ostale su navirale i sa njima sam ponovo proživljavala sretne i tužne trenutke provedene u mom malom rodnom mjestu pored mora. Eto tako je nastala moja knjiga Bokun Boke. Baš sam sretnica a plačem“, navodi se u odlomku iz knjige Ane Krstović Tolić „Bokun Boke.

Izradio više od 450 maketa brodova, u impresivnoj kolekciji su i Dubrovački navi, Bounty, engleske fregate, karaka…

0
Foto MIRKO CRNČEVIĆ

Andro Tadić – Šilo (76) iz Staroga Grada – Farosa penšjun je zaslužio 35-godišnjim radom u “Elektrodalmaciji”, odnosno “Elektroprijenosu”. Na dežurstvima je, Bože moj, bilo dosta vremena pa se kao dugogodišnji vlasnik jedrilice “Jola” i istinski zaljubljenik u morsko plavetnilo odlučio raditi makete brodova.

Naravno, ti ljepotani iz njegove “radionice” izlaze k’o sa trake, čak i nakon odlaska u mirovinu ustrajno i precizno izrađuje razne tipove – Dubrovački navi, Bounty, engleske fregate, karaku…, a naposljetku se opredijelio i za “slobodne forme”, tako je odavno premašio brojku od 450 prekrasnih jedrenjaka.

– Još dok sam bio malo dite bio sam upućen na prirodne materijale, napravili bismo ponešto od platna, izdilali od drva ili kamena, jer naprosto nije bilo igračaka ko danas. A kad jednom usvojiš tu naviku, kad ti se ona uvuče pod kožu, teško je se oslobađaš, a mi koji smo rođeni tu pored mora zna se da bez njega ne možemo. Zato sam poslije osnovne škole odlučio ostati doma i ići na ribe, ali me otac potira u sridnju skulu. No, ljubav prema svome zavičaju nikad me nije napustila, pa sam uz ribašćinu, ronjenje, vaterpolo i jedrenje počeo izrađivati makete raznih brodova – kaže Andro.

Opet su mu, i u tom najdražem hobiju, u prvom planu bili prirodni materijali, međutim, otišao je i korak dalje, tako da je kobilice svojih brodova postavljao od kamena, “plivajućeg drva”, tikava, lista agava…, a njihova jedra “razvijao” čak od izvornih mješina u kojima su težaci u ono doba na tovarima pregonili svoje grožđe.

A te jedinstvene makete koje čovjeka ostavljaju bez daha danas najvećim dijelom krase njegov dom, neke je darovao svojoj djeci, prijateljima…, ili su poslužile za nagrade na regatama. Rijetko je na njima zarađivao, ali ako i je, opet je to pretočio u ljubav prema moru, prema brodovima, umjetnosti…

SVE ŠTO MORE DAJE

– Baš tako, malo je od toga šoldih došlo, a u početku sam od njih nabavljao tehniku, primjerice fotoaparat kojim sam, dakako, “bilježio” sve ono što nam more daje. Kasnije sam kupio jedrilicu od 6,70 metara i potegnuo čak do Italije po mahagonij, konope, prokrom, tikovinu. Uživalo se, sve u svoje vrime, ali sam se naposljetku od nje morao oprostiti, jer mi je bio potreban stan u Splitu. Potvrdit ću i to da ni jedan moj brod, a ni maketa, nisu bili bez jedara, zato što me oduševljava naša tradicionalna maritimna baština i nikako mi nije draga plastika, makar se radilo o luksuznim jahtama ili super brzim gliserima – veli naš sugovornik.

Izradio više od 450 maketa brodova, u impresivnoj kolekciji su i Dubrovački navi, Bounty, engleske fregate, karaka…
Foto MIRKO CRNČEVIĆ

A on stanuje u povijesnoj jezgri drevnog Farosa, koja je na svu sreću od 2008. godine pod zaštitom UNESCO-a, gdje već prvi pogled na njegovu obiteljsku kuću svjedoči da se radi o čovjeku s umjetničkom žicom. Zar nije dosta spomenuti da slučajni prolaznici, kad prolaze kalom u njegovu konobu-galeriju, “ćire” kroz brodski prozor.

A unutra i oko nje, uz brodovlje, razne slike, kamene posude, vaze sa cvijećem, vrčevi, stare sprave, alati, sviće… plijene pozornost svakog gosta koji “zapne” kod tog razgovorljivog Starograjanina. On za njih uvijek ima priču, rado im objašnjava gdje su i kod koga došli.

– Moram reći jednu istinu, a to je da se ja s turistima ponajviše družim upravo zadnjih nekoliko godina. Tijekom sezone sam u obližnjoj uvali Tiha na neki način angažiran u ugostiteljstvu, pa naravno neke svoje radove držim i tamo, barem tijekom ljeta. Suvremeni su to nomadi kojima vrlo često pripovijedam o našim navadama i životnim navikama, a najsretniji sam kada vidim da i oni uistinu cijene to što imamo i umijemo. Mnogi od njih su, kao i neki mi prijatelji, sa sobom svojim kućama odnijeli moje makete ili slike na kamenu, pa slobodno mogu reći da ih danas ima gotovo na svim stranama svijeta – govori Tadić.

Ipak, s posebnim guštom je 2011. u Starome Gradu izaslanstvu s otoka Parosa darovao maketu jedrenjaka, s popratnim tekstom “Dragi Grci, u ona pradavna vremena vaše lađe nošene vjetrom Božje dobrote uploviše u ovaj grad, hvala vam od sveg srca što učiniste za naš Faros – Neka ovaj skromni suvenir “maslina”, “amfora” i “brod” pritegne spone koje nas vežu”.

A svome prijatelju, sugrađaninu i imenjaku barba Andriji Petriću-Musetu, koji nas je u ožujku napustio u 105. godini, je prigodom proslave njegovog 100. rođendana darovao jedrenjak na kamenoj ploči s najljepšom željom “Kapetane, plovite sretno kroz drugo stoljeće!”.

Kotor – “Od Božića до Божића“

0
Od Božića do Božića

Sa velikim zadovoljstvom najavljujemo program “Od Božića до Божића“ uz Dječiju Novu godinu u malo drugačijem ruhu, uslovljenim epidemiološkim mjerama koje su na snazi, saopštili su iz TO Kotor.

Ove godine tradicionalna podjela paketića koja se odvijala u okviru Dječije Nove godine biće organizovana kroz obilazak vrtića i osnovnih škola na području opštine Kotor, kao i Resurnog centra “Dr Peruta Ivanović” i Ambulante sa djecu i omladinu SPB u Dobroti, gdje će paketiće djeci djeliti Djeda Mraz i njegovi vilenjaci.

Posjetu Dječijem odjeljenju i porodilištu Opšte bolnice Kotor u okviru tradicionalne “Bajke za Nazdravlje” rezervisali smo za 30.decembar.

Pored podjele paketića, program manifestacije uključuje i tradicionalno dijeljenje priganica na Badnji dan (24.12. i 06.01) praćeno muzičkim programom, kao i koncerte učenika ŠOSMO Vida Matjan i Gradske muzike Kotor.

Od Božića do Božića

Ovogodišnja božićna priča završava humanitarnom tombolom u Gradskoj kafani “Dojmi”.

Nismo zaboravili ni naše najstarije sugrađane iz Doma starih “Grabovac” koje ćemo takođe obradovati novogodišnjim poklonima.

Organizatori programa su Turistička organizacija opštine Kotor i NVU Karampana, uz pokroviteljstvo Opštine Kotor i uz podršku brojnih sponzora i prijatelja.

Galić: Nemoguće iskontrolisati sve dočeke u Crnoj Gori

0
Galić: Nemoguće iskontrolisati sve dočeke u Crnoj Gori
Igor Galić

Zbog pojave omikrona u Crnoj Gori, veoma zaraznog soju koji se brzo širi, nadležni su na oprezu. O daljim mjerama odlučivaće narednih dana, kaže za TVCG direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić. Napominje da je nerealno očekivati da se donesu mjere koje bi na bilo koji način značile ugrožavanje života građana.

Usljed brzog širenja omikron soja, može se očekivati široka lokalna transmisija zbog čega će sve naredne mjere biti usmjerene na njeno suzbijanje uzimajući u obzir predstojeće praznike, kaže Galić.

“U tom smislu za sada imamo samo pojačani zdravstveno-sanitarni nadzor i epidemiološki nadzor nad slučajevima i kontaktima i to kolege kako u institutu tako i u drugim epidemiološkim službama na lokalnom nivou sprovode na adekvatan način”, navodi Galić.

On kaže i da je zbog novonastale situacije nerealno očekivati da se predlože one mjere koje bi ugrozile život građana, a koje bi zadovoljile potrebe turističkih poslenika koji traže da se dozvoli proslava novogodišnjih i božićnih praznika na otvorenom.

“Svakako će na nekim drugim nivoima biti sagledavan taj zahtjev. Mi zaista činimo napore da bi napravili taj balans između želja i potreba, odnosno, sigurnosti građana. Za sada i dalje stoji mjera da neće biti proslava na otvorenom, koncerata”, saopštio je Galić.

Objašnjava da je jedan od ključnih rizika nemogućnost kontrole kovid potvrda, s obzirom na veliki broj ljudi koji se na takvim događajima okuplja. A u tim uslovima, poštovanje mjera nije moguće.

“Nije samo jedan koncert, kao u slučaju ljetnjih festivala, gdje imate jedan veliki događaj od rizika. Ovdje bi imali na cijeloj teritoriji Crne Gore istovremeno dosta događaja koji bi imali veliki epidemiološki rizik i prosto naše službe ne bi uspjele to da isprate”, ističe Galić.

Kada je riječ o vakcinaciji, napominje da bi obuhvat svakako trebalo biti veći. Još jednom je apelovao na građane da prime sve tri doze, kako bi bili zaštićeni i od novog soja.

Rekord u V. Britaniji: 93.000 novozaraženih

0
Rekord u V. Britaniji: 93.000 novozaraženih
London – Britanija – foto EPA

Velika Britanija prijavila je danas, treći uzastopni dan, novi rekordan broj novozaraženih koronavirusom, sa 93.045 slučajeva zabilježenih u posljednja 24 časa, pokazuju najnoviji podaci zdravstvenih vlasti.

Suočena sa, kako je premijer Boris Džonson nazvao “talasom plime” omikron soja virusa zbog čega se strahuje od preopterećenja zadravstvenog sistema, Velika Britanija je među najteže pogođenih pandemijom u svijetu, sa ukupno 147.048 umrlih od kojih je 111 prijavljenih danas.

U Engleskoj se vlada zadovoljila ponovnim uvođenjem nošenja maske na većini javnih mjesta (izuzev pabova i restorana), da ohrabruje rad na daljinu koliko je moguće i uvede zdravstvenu propusnicu za velika okupljanja, dok su lokalne vlade Škotske i Velsa odlučile da idu dalje i uvedu veće restrikcije.

U Škotskoj gdje je prema premijerki Nikoli Stardžon omikron soj već dominantan, stanovništvo je pozvano da ostane kod kuće sa približavanjem Božića.

“Cunami oko koga sam upozoravala prije nedjelju dana počeo je sad da nas udara”,rekla je Stardžon danas.

Firme su obavezne da od petka preduzmu “razumne mjere” da ograniče prenos virusa. Pabovi su pozvani da se vrate na služenje za stolom, a ne za barom.

U Velsu premijer Mark Drekford je naložio zatvaranje noćnih klubova od 27. decembra.

Velika Britanija je zbog novog soja virusa ubrzala vakcinaciju i pomjerila unaprijed do kraja decembra datum do kog će svim odraslim stanovnicima biti ponuđena buster doza vakcine.

Početak zimske sezone u ski centru Kolašin 1600

0
Početak zimske sezone u ski centru Kolašin 1600
kolasin-16001-1

U ski centru Kolašin 1600 u subotu 18. decembra će zvanično početi ovogodšnja zimska turistička sezona.

Iz preduzeća Skijališta Crne Gore su saopštili da ski centar Kolašin 1600 kreće u rad „punom parom“.

„Za sami početak rada ski centra nastupa pionir DJ scene, Marko Nastić, koji će bez sumnje upotpuniti ugođaj i na pravi način uvesti u jednu dugu i nezaboravnu skijašku sezonu“, navodi se u saopštenju.

Ski centar trenutno raspolaže sa kapacitetom od 10,5 kilometara sniježnih staza, do kojih se dolazi žičarom K-8, i od ove godine trakom za početnike kao novinom.

„Pored staza, koje se svakodnevno “štampaju” i pripremaju za prve skije, bordove i zavoje, u sklopu ski centra nalazi se i restoran Troglav, koji je kategorisan sa pet zvjezdica, i u kojem se svi posjetioci mogu poslužiti toplim pićima i vrhunskom domaćom hranom, što u potpunosti zaokružuje idiličnu atmosferu ski centra“, dodaje se u saopštenju.

Za sve one koji traže još malo avanture preko klasičnih zimskih sportova, u saradnji sa turističkom agencijom nudi se mogućnost vožnje motornih sanki sa iskusnim vozačima. Osim toga, moguća je organizacija zimskog hajkinga i šetnje krpljama po noći i danu.

„A za one koji žele da budu pod otvorenim nebom, ove godine će prvi put biti trajno instaliran mobilni šank, u kojem ćete biti posluženi pićem i hranom, bez ulaska u restoran“, zaključuje se u saopštenju.

Bez adventskih kućica na Pinama

0
Zimska bajka u Tivtu – foto arhiv Boka News

Zbog epidemioloških mjera koje su na snazi još od prošlog mjeseca u Crnoj Gori nema dočeka Nove godine na otvorenom. Tako izostaje i program koji je bio planiran na Pinama i prepoznatljive kućice koje su proteklih godina krasile gradsku rivu Pine.

Iako je iz Instituta za javno zdravlje saopšteno da je za oko 40% manje zaraženih nego u prethodnom periodu, mjere su produžene do 22. decembra. To prema riječima predsjednika Udruženja ugostitelja Tivta, Tonćija Franceskovića znači da na gradskoj rivi Pine tivatski ugostitelji ove godine neć postavljajti kućice, koje su kad su novogodišnji praznici u pitanju, zaštitni znak Tivta.

„Ukoliko je nemoguće organizovati koncerte onda nema svrhe ni da se postavljaju kućice same po sebi. Dešavanja dovode posjetioce“, istakao je Francesković naglasivši da je u Tivtu bio dogovoren veoma dobar program za novogodišnje praznike sa izvođačima i lokalnim bendovima. Svakodnevno bi se nešto dešavalo.

Tivat je s ugostiteljskim kućicama i uz adekvatan program upotpunjavao turističku ponudu grada, a s tim i podigao na viši nivo jer se na Pinama zimi ništa nije dešavalo, rekao je Francesković navodeći da su Tivat u tom smislu kopirali gradovi u Crnoj Gori, ali i u okruženju.

Bez adventskih kućica na Pinama
Tivat – foto arhiv Boka News

„Organizacije dočeka ove godine vjerovatno neće biti 90% kad govorimo u procentima, ali biće neka naredna i vjerujem da ćemo opravdati očekivanja kako građana tako i gostiju“, poručio je predsjednik Udruženja tivatskih ugostitetlja.

Da li je bolje to što nema okupljnja na otvorenom, pokazaće se, kazao je Francesković i naglasio da i u zemljama gdje je veliki procenat vakcinisanih, takođe ogroman broj zaraženih. Prema njegovim riječima, problem je i kod dočeka u objektima jer će se morati praviti selekcija onih sa covid potvrdama i bez njih, što opet pravi podjelu među ljudima jer je neminovna selekcija zbog mjera.

/Z.Krstović/

Američki Bechtel gradi Jadransko-jonski auto-put: Dogovor do kraja godine

0
Američki Bechtel gradi Jadransko-jonski auto-put: Dogovor do kraja godine
Jadransko jonski put

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić saopštio je da do kraja godine očekuju konkretan dogovor sa američkom kompanijom Bechtel o gradnji jadransko-jonskog auto-puta.

On je na ocijenio da će taj auto-put spojiti Crnu Goru sa Zapadom,

Bechtel boravi u Crnoj Gori kako bi konkretizovali razgovore započete tokom nedavne posjete SAD o finansijskoj konstrukciji Jadransko – Jonskog autoputa, koristeći Ekonomski Dijalog sa ambasadom SAD u Podgorici”, napisao je Spajić na Twitteru.

Bechtel je bio učesnik i na tenderu za prioritetnu dionicu auto-puta Bar – Boljare, od Smokovca do Mateševa, ali je njegova ponuda odbijena u korist kineskog ponuđača.

Eksplodirao ribarski brod, krijumčari ga zapalili u pokušaju skrivanja dokaza

0

Američka ratna mornarica saopštila je da je 15. decembra spasila pet osoba s gorućeg ribarskog broda u Omanskom zaljevu. Istragom je utvrđeno da je riječ o iranskim državljanima koji su, u pokušaju skrivanja dokaza, zapalili plovilo kojime su krijumčarili drogu, piše The Maritime Executive.

Američka mornarica objavila je video u kojemu se vidi skupina muškaraca na ribarskom brodu koji su, nakon što su uočili brod američke mornarice, plovilo počeli polijevati tekućinom. Ubrzo nakon toga, na plovilu se dogodila eksplozija.

Posada broda američke mornarice USS Sirocco uočila je ribarski brod u plamenu, nakon čega su se uputili prema plovilu kako bi unesrećenima pružili pomoć. Spašeno je 5 iranskih državljana koji su zatim prebačeni u Oman, a jedna osoba je nestala.

S broda je zaplijenjeno 1.746 kilograma hašiša, 500 kilograma metamfetamina i 30 kilograma heroina. Procijenjena vrijednost zaplijenjene droge je 14,7 milijuna dolara. S obzirom da je dio droge izgorio zajedno s brodom, procjenjuje se da se radi o tek polovici tereta kojeg je prevozio ribarski brod.