Lokalna uprava Tivta podigla dvije krivične prijave protiv jednog od nesavjesnih farmera

0
Lokalna uprava Tivta podigla dvije krivične prijave protiv jednog od nesavjesnih farmera
Opština Tivat – foto Boka News

Opština Tivat podnijela je danas Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, dvije krivične prijave protiv Tivćanina Ratka Lukovića, jednog od vlasnika krupne stoke koja je godinama pravila probleme mještanima jugoistočnog dijela Tivta, a zbog prijetnji koje je on preko društvenih mreža uputio službenim licima i rukovodiocima Opštine, odnosno izazivanja opšte opasnosti.

Lokalna uprava Tivta je proteklih mjeseci u nekoliko akcija, pohvatala tridesetak grla goveda koja pripadaju Lukoviću, a koja on godinama pušta da slobodno lutaju obroncima Vrmca i širimm agtarom tivatskih naselja Gradiošnica i Dumidran.

U nekoliko video poruka koje je snimio i objavio na društvenim mrežama nakon što mu je stoka zaplijenjena i shodno zakonu, odvedena na farmu UIKS-a u Spužu, Luković se vrlo uvredljivo obraćao čelnicima Opštine Tivat i prijetio im.

„Evo očekujem da će tokom Nove godine biti oslobođenje. Živjeli svi koji misle tako. Na padinama Vrmca se očekuje tako oslobođenje od ovih bitangi u Tivtu koji misle zlo Crnoj Gori. Ali, oslobođenje dolazi dio Nove godine- da išćeramo ove bitange. Ove bitange da maknemo iz Crne Gore, da ne misle zlo ni sebi“- kazao je između ostaloga, u jednoj od tih video-poruka Luković.

Time je on, po mišljenju rukovodstva Opštine, „uračunjlijjv, svjestan svoje radnje i želeći njeno izvršenje, prijetnjama  da će neposredno upotrebiti silu i vrijeđanjem, spriječio službena lica u vršenju službene radnje koju preduzimaju u okviru svojih obvlašćenja“, čime je Luković počinio krivično djelo iz člana 375 Krivičnog zakonikia Crne Gore. U prijavi se podsjeća na aktivnosti koje su Ošptina i Komunalno preduzeće Tivat preduzeli da uhvate brojna goveda  i spriječe veliku materijalnu štetu kloju su ona izazivala građanima, ali i opštu opasnost jer se zbog njih desilo i više saobraćajnih nesreća na Jadranskioj magistrali, kao i na činjenicu da je Luković već tada prijetio predsjednici Odbora direktora Komunalnog, Jeleni Jović. Podsjeća se i da je Tužilaštvo dbacilo krivičnu prijavu koju je Opština tada podnijela protiv Lukovia, a što je, kako se ističe, njega ohrabrilo da nastavi da vrijeđa i prijeti tivatskim zvaničnicima preko Vibera i drugih društvenih mreža.

„U konkretnom slučaju, sasvim je jasna prijeteča konotacija riječi „maknuti“ i riječi „išćerati“ uz najavu nadvodnog oslobođenja. Komunalni inspektori u nadležnim komunalnim službama Opštine i rukovodstvo Opštine Tivat ove prijetnje shvatili su kao ozbiljne i kao opasnost za njihove živote, tim prije što je prijavljeni (Ratko Luković-prim.aut.) član DPS-a i što je godinama uživao prećutnu zaštitu bivših vlasti.“- piše u krivičnoj prijavi.

Zbog tih prijetnji, kako se navodi, više ovlašćenih službenika Opštine nije željelo da potpiše krivučn prijavu protiv Lukovića zbog izazivanja opšte opasnosti iz člana 327 Krivičnog zakonika „zbog činjenice da je opšte opasnom radnjom i puštanjem domaćih životinja da se kreću bez nadzora, izazvao opasnot za život i tijela ljudi, ali i za imovinu veće vrijednosti“. Stoga je protiv Lukovića krivičnu prijaviu za izazivanje opšte opasnosti, podnio lično predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović. U toj prijavi stoji da je Luković od aprila 2019. do sredine decembra 2021. „opšteopasnom radnjom koja se sastoji u puštanju na uspašu domaćih životinja, uglavnom goveda i koza, bez ikakvog nadzora, izazvao opasnost za život i tijelo ljudi i za imovinu već vrijednosti“. Poddsjeća se da je njegova stoka uzrokovala više saobraćajnih nesreća na Jadranskoj magistrali u blizini aerodroma Tivat a u kojima je bilo više povrijeđenih ljudi i pričinjena velika materijalna šteta, zbog koje su akteri tih udesa onda tužili Opštinu Tivat, tražeći nadoknadu pretrpjene štete. Lukovićeva goveda su takođe, pričinila i veliku štetu na privatnim imanjima i u dvorištima brojnih građana – mještana Gradiošnice i Dumidrana.

Najnovije informacije: Hrvatski pomorac pušten na slobodu, stižu novi detalji o nesreći

0
Najnovije informacije: Hrvatski pomorac pušten na slobodu, stižu novi detalji o nesreći
Foto: gCaptain

Kompanija Scotline Marine Holdings Limited, vlasnik i upravitelj teretnog broda M/V Scot Carrier, u utorak je izdala priopćenje u kojemu iznosi neke detalje u vezi kobnog sudara teretnjaka s teglenicom Karin Hoj, koji se dogodio u ponedjeljak kod obale Švedske.

Prema navodima tvrtke, nakon sudara na teglenici je aktiviran sustav EPIRB (Emergency Position Indicating Beacon). Švedske vlasti zatim su kontaktirale posadu Scot Carrier-a za daljnje informacije, javlja gCaptain. Međutim, teretni brod je plovio dalje, a nakon 25 minuta promijenio je kurs i vratio se na mjesto sudara.

Drugi časnik, koji je u to vrijeme bio na mostu, zatražio je od zapovjednika da dođe na most Scot Carriera, gdje je prijavljeno da je brod kontaktirala švedska obalna straža, rekli su iz kompanije.

Nakon što su svi članovi posade popisani te nakon što je završena početna procjena štete, Scot Carrier vratio se na mjesto sudara i ispustio čamac za spašavanje, a posada je zatim sudjelovala u akciji traganja i spašavanja. Podrazumijeva se da je od trenutka sudara do promjene kursa Scot Carriera prošlo manje od 25 minuta.

Scot Carrier je nalazi se u luci Ystad u Švedskoj, a posada i brodarska kompanija u potpunosti surađuju u istrazi koju provode švedske, danske i britanske vlasti.

Podsjetimo, MV Scot Carrier, teretni brod izgrađen 2018. godine, sudario se s 55-metarskom teglenicom ‘Karin Hoj’ kod otoka Bornholma u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, nakon čega se teglenica prevrnula. Jedan član posade s teglenice je poginuo, a drugi je nestao.

Nakon testiranja na alkohol i droge, utvrđeno je da su dva člana posade na britanskom teretnom brodu imala nedopuštenu količinu alkohola u krvi. Hrvatski pomorac uhićen je zajedno s britanskim kolegom, a tamošnje tužiteljstvo sumnja da su počinili nekoliko kaznenih djela: nemar u pomorskom prometu, ubojstvo iz nehaja i pijanstvo.

Kako su prenijeli brojni hrvatski mediji jutros, hrvatski pomorac danas je pušten iz pritvora. Njegov kolega, britanski državljanin, i dalje se nalazi u pritvoru.

Neki hrvatski mediji neslužbeno su naveli da je hrvatski pomorac zapovjednik britanskog teretnog broda, a Britanac časnik palube koji je u trenutku nesreće bio na plovidbenoj straži na komandnom mostu broda. Međutim, The Maritime Executive prenosi službenu objavu kompanije, u kojoj se navodi da je hrvatski pomorac ipak bio prvi časnik.

Grad Dubrovnik postao većinski vlasnik Luke Dubrovnik

0
Grad Dubrovnik postao većinski vlasnik Luke Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Grad Dubrovnik postao je, s 51,32 posto dionica, većinski vlasnik društva Luka Dubrovnik d.d., objavio je u četvrtak dubrovački gradonačelnik Mato Franković, ocijenivši to važnim za budućnost Luke i gospodarenja prostorom gruškog akvatorija.

Grad Dubrovnik još ranije stekao je 48,57 posto dionica Luke, a proteklih je dana društvo u gradskom vlasništvu UTD Ragusa steklo još 2,75 posto dionica, čime je dostignut vlasnički udio od 51,32 posto. Uz to je društvo Luka Dubrovnik d.d. na glavnoj skupštini 22. studenoga dobilo ovlast za stjecanje 8,99 posto vlastitih dionica od Atlantske plovidbe.

Gradonačelnik Franković na konferenciji za medije u dubrovačkoj gradskoj upravi istaknuo je kako je riječ o povijesnom danu i odluci za budućnost Luke Dubrovnik i gospodarenja prostorom gruškog akvatorija.

“Prethodnih godina pokušalo se obezvrijediti Luku Dubrovnik i projekt terminala za kruzere dodijeliti nekoj drugoj tvrtki. Time bi budućnost Luke bila upitna, a sad smo sve to promijenili”, rekao je Franković.

Podsjetio je kako su nakon 15 godina ispunjene obveze prema Vladi RH i u suradnji s njom pokrenut postupak dodjele koncesije za izgradnju terminala za kruzere na području luke. “Nadam se da će Luka Dubrovnik uskoro dobiti prioritetnu koncesiju za izgradnju terminala za kruzere”, istaknuo je Franković.

Direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž najavio je kako su idući korak izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja gruškog akvatorija kako bi se dopunila koncesija.

“Imamo želju biti nositelji projekta izgradnje terminala i u idućih godinu dana trebamo stvoriti preduvjete”, rekao je Raguž. Dodao je da će s ovim okrupnjavanjem vlasničkog udjela Luka Dubrovnik lakše nastupati prema svim dionicima u postupku izmjene i dopune koncesije za grušku luku.

Istaknuo je i da će Luka Dubrovnik 2021. godinu završiti s više od dva milijuna kuna dobiti. “Ove smo godine imali pravu sezonu tek sredinom srpnja, a iduće godine sezona će početi već u travnju”, najavio je Raguž.

Migranti koje je odabrao Papa kreću u Italiju

0
Migranti koje je odabrao Papa kreću u Italiju
Papa Franjo s migrantima na Cipru, 3. decembra Foto: VATICAN MEDIA / REUTERS

Nekoliko dana prije Božića, šestero tražitelja azila stići će s Cipra u Italiju, s nadom da će ondje započeti novi život, a dolaze na poziv pape Franje koji je početkom decembra posjetio taj mediteranski otok.

Vatikanski izvor rekao je da prva skupina od desetak migranata s Cipra treba stići u četvrtak u Rim.

Transfer koordinira Zajednica svetog Egidija koja redovito organizira tu vrstu akcija putem humanitarnih koridora. Migranti bi u petak trebali biti primljeni u Vatikanu na privatnoj audijenciji.

Ciparske vlasti objavile su da je od 12 od 50 tražitelja azila koje je tokom posjeta izabrao papa Franjo krenulo na put i da će biti primljeni u Vatikanu.

Među njima su 25-godišnja Somalka Hinda Warsame i njezine sestre Nama i Fadoumo u dobi od 22 odnosno 19 godina.

Odrasle su u Saudijskoj Arabiji i zatim deportirane u Somaliju. Pobjegle su sa studentskim vizama u Tursku Republiku Sjeverni Cipar i zatim prešle u Republiku Cipar, članicu EU-a koja ima najviše tražitelja azila po stanovniku.

U Italiju će i Issa Chamma (37) koji je s obitelji pobjegao iz Sirije u Libanon 2017., ali ondje nije bilo budućnosti za njegovu djecu.

Ciparske vlasti presrele su ih na moru i razdvojile ga od sinova u dobi od 12, devet i dvije godine. Djeca su vraćena u Libanon, a on je smješten u ciparsku bolnicu. Nada se da će ih uspjeti dovesti u Italiju.

Spomenuti migranti su muslimani i vrlo su zahvalni Papi što ih je izabrao.

S druge strane, Grace Enjei (24) i Daniel Ejube (21) kršćani su iz Kameruna, gdje se vode žestoki sukobi.

Grace se nada da će u Italiji nastaviti studirati, a Daniel želi postati nogometaš.

IJZ: Dvoje preminulo, 187 novoinficiranih, H.Novi 12, Kotor 11, Tivat 10

0
IJZ: Dvoje preminulo, 187 novoinficiranih, H.Novi 12, Kotor 11, Tivat 10
covid19

Još dvije osobe preminule su od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori. Preminula su dva pacijenta iz Bijelog Polja, od kojih je mlađi 69, stariji 72 godine, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Registrovano je 187 novooboljelih, a prijavljen je oporavak kod 160 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 1812.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 15.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1757 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 187 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 86
Cetinje 12
Herceg Novi 12
Kotor 11
Berane 10
Tivat 10
Bar 9
Bijelo Polje 7
Budva 6
Nikšić 5
Pljevlja 4
Danilovgrad 3
Tuzi 3
Ulcinj 3
Kolašin 2
Mojkovac 2
Plužine 1
Šavnik 1
UKUPNO 187

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 15.12.2021. godine je iznosio 10,64 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2367.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 160457.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 693
Nikšić 143
Herceg Novi 135
Bar 113
Kotor 98
Budva 93
Tivat 93
Bijelo Polje 73
Berane 70
Danilovgrad 62
Cetinje 58
Pljevlja 48
Mojkovac 37
Ulcinj 22
Kolašin 18
Andrijevica 17
Tuzi 17
Plav 5
Petnjica 4
Rožaje 4
Šavnik 4
Žabljak 3
Plužine 2
Gusinje 0
Crna Gora 1812

Bokeljska mornarica je kulturno dobro čovječanstva!!!

0
Bokeljska mornarica je kulturno dobro čovječanstva!!!
Bokeljska mornarica foto Boka News

Na Konferenciji UNESCO-a  je 16 decembra odlučeno da se Bokeljska mornarica Kotor upiše na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva , kao prvo nematerijalno kulturno dobro  iz Crne Gore.

 Inicijativu za ovu kandidaturu je pokrenula sama Mornarica prije više od jedne decenija, ali su uslovi za to stvoreni tek 2013 g. kada je ona proglašena za nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Rukovodstvo Mornarice, izabrano 2016. g., je u svome planu aktivnosti kao jedan od glavnih ciljeva postavilo kandidaturu za upis na listu UNESCO-a  i angažovalo se da to realizuje. U tome je naišlo na podršku Vlade, posebno Ministarstva kulture, i 2017. g. je počeo složeni posao izrade Nominacionog dosjea za tu kandidaturu.  Radilo se o veoma kompleksnom poduhvatu, pogotovo što niko u Crnoj Gori nije u tome imao iskustva.  Na izradi dosjea su radili zajednički stručni tim Ministarstva kulture (Milica Nikolić, Milica Martić, Tanja Vujović, Jelena Žarić, Jelena Vidović i Maja Dragićević) i članovi rukovodstva Mornarice (Antun Sbutega,  Ilija Radović, Aleksandar Dender i Saša Milošević).

Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega foto Boka News

Kada je izrada dosjea bila u završnoj fazi situacija je postala kompleksna jer su počeli politički, diplomatski i medijski  pritisci iz  Hrvatske i od strane nekih hrvatskih institucija u Crnoj Gori kojima se osporavalo pravo Crnoj Gori da samostalno, bez Hrvatske, kandiduje Mornaricu, jer se tvrdilo da je ona kulturno dobro Hrvata.  Ne negirajući doprinos Hrvata, Bokeljska mornarica Kotor je afirmisala svoj multietnički karakter i  Nominacioni dosje je predan UNESCO-u 31 marta 2018. Evaluaciono tijelo, tim eksperata koji ocjenjuje kanidature kulturnih dobara, je tada ocijenilo da, iako je Bokeljska mornarica izuzetno vrijedno kulturno dobro, njen dosje nije ispunio potrebne kriterije, te da ga zato treba dopuniti. Delegacija Crne Gore na konferenciji Međuvladinog komiteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a u Bogoti u decembru 2019. ( Aleksandar Bogdanović, Antun Sbutega, Milica Nikolić, Aleksandar Dajković, Božidar Božović, Veljko Milonić i Andro Radulović) je pokušala dati dopunska objašnjenja kako bi Mornarica tada bila upisana na Reprezentativnu listu. Iako je delegacija naišla na simpatije i razumijevanje usvojeni kriteriji nijesu omogućili da se tada postigne cilj. No, stečeno je veliko iskustvo i dobijene su dragocjene sugestije, što je poslužilo  da radni tim Ministarstva i Mornarice dopuni dosje  i preda ga 31. marta 2020 g.

Bokeljska mornarica - kolo foto Boka News
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News

Iz UNESCO-a je 15. novembra o.g. stigla vijest da je ovoga puta Evaluaciono tijelo ocijenilo da je Nominacioni dosje zadovoljio sve predviđne kriterije i preporučio da Bokeljska mornarica bude upisana na Reprezentativnu listu. Ovogodišnja konferencija Međuvladinog komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a je  zbog pandemije održana  u video formatu.

U Domu Mornarice u Kotoru su konferenciju i proglašenje pratili članovi i prijatelji Mornarice, članovi stručnog tima koji je izradio Nominacioni dosje i predsjednik Opštine Kotor sa saradnicima, dok je admiral Sbutega pratio konferenciju iz San Franciska. Odluka o proglašenju Mornarice  za kulturno dobro čovječanstva  je burno pozdravljena i proslavljena.

Bokeljska mornarica- foto Miro Marušić

Tako je ostvaren san članova Bokeljske mornarice a uporan i naporan rad svih koji su bili uključeni u izradu Nominacionog dojesa i podrška brojnih građana i institucija su rezultirali izvanrednim uspjehom. Ovo je kruna bogate  istorije Mornarice duge 1212 godina, tokom koje je  ona stvorila brojne elemente nematerijalnog kulturnog dobra a bila i glavni faktor stvaranja materijalne kulture Kotora i Boke, zahvaljujući kojoj su oni 1979.g.  proglašeni od UNESCO-a kulturnom baštinom svijeta. To je rezultat aktivnosti hiljada članova brojnih generacija Mornarice koji su tokom vjekova, često u dramatičnim okolnostima i uz velike žrtve, stvarali, čuvali i razvijali sitem duhovnih, moralnih i kulturnih vrijednosti koje su danas prepoznate kao univerzalne. Upis na listu UNESCO-a će svakako znatno doprinijeti daljem razvoju i valorizaciji Mornarice i njenoj promociji u svijetu, kao i promociji Kotora, Boke i Crne Gore

Među brojnim elementima nematerijalnog kulturnog dobra (tradicija, kultovi sv Nikole i sv Tripuna, kolo, muzika itd) je i legenda o osnivanju Mornarice 13. januara 809 godine. No, istorija Mornarice se temelji na pouzdanim istorijskim izvorima i arhivskim dokumentima i prošloga mjeseca je objavljeno djelo „Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima. Zbornik dokumenata od nastarije sačuvanih do danas“ u kome je objavljeno 777 dokumenta od ranog srednjeg vijeka do 2020 godine a uskoro treba da bude objavljena i monografija „Bokeljska mornarica, nematerijalno kulturno dobro čovječanstva“ čiji je autor admiral  Antun Sbutega.

I ovog vikenda pojačane kontrole poštovanja mjera

0
I ovog vikenda pojačane kontrole poštovanja mjera
Ugostitelji / turizam Crna Gora /Foto Boka News

Ministarstvo zdravlja, Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije i ove sedmice, od petka do nedjelje veče, organizovaće akciju pojačane kontrole poštovanja propisanih epidemioloških mjera u svim gradovima Crne Gore, sa posebnim fokusom na zimske turističke centre.

Kontrolom će na terenu rukovoditi Uprava za inspekcijske poslove, uz asistenciju Uprave policije i u saradnji sa lokalnim samoupravom.

“Sprovodiće se provjera posjedovanja Nacionalne digitalne COVID potvrde u ugostiteljskim objektima i ostalim mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i da li se krši mjera zabrane organizovanja svadbi i drugih porodičnih veselja”, saopšteno je iz Ministarstva.

Ministarstvo zdravlja još jednom poziva privrednike i građane da budu odgovorni i da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera, prije svega zbog zaštite zdravlja i svojeg i svojih najbližih i cjelokupne populacije.

Omikron se širi Evropom

0

Omikron se širi EvropomPredsjednik Evropskog parlamenta objavio je kazne za eurozastupnike koji ne poštuju pravila vezana za COVID-19. Među četvero njih je i hrvatski nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić. Bit će mu uskraćene 2 dnevnice, a rumunjskom zastupniku čak 7. Iz Strasbourga se danas čulo i kako se očekuje da će omikron-varijanta virusa uskoro preplaviti Europu. Mnoge države već postrožuju mjere.

Omikron bi do polovine siječnja mogao postati dominantna varijanta u Europi.

– Zabrinjava me nova varijanta na obzoru, omikron, koja je očito još zaraznija. Ako pogledate koliko je potrebno da se udvostruči broj zaraženih, dva do tri dana, to je iznimno brzo, rekla je /predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije apeliraju da se omikron ne podcjenjuje.

– Omikron se širi mnogo brže nego ijedna prijašnja varijanta. Zabrinjava nas što ljudi omikron doživljavaju kao blagu varijantu, istaknuo je generalnI direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Cjepiva protiv COVID-a mogla bi biti manje učinkovita protiv zaraze omikron-varijantom i njezina prijenosa, no ona su uz epidemiološke mjere, za sada, poručuju stručnjaci, jedina zaštita. Uz dozu optimizma na cijepljenje poziva i njemački kancelar.

– Danas mogu svim građanima poručiti: da, bit će bolje! Pobijedit ćemo odlučno pandemiju i nadvladati krizu, rekao je kancelar Olaf Scholz.

Gotovo 67% stanovnika Unije primilo je dvije doze cjepiva. U Italiji je postotak i veći.

– Više od 85% stanovništva starijeg od 12 godina primilo je dvije doze cjepiva, a oko 20% dodatnu dozu. Želim potaknuti one koji se još nisu cijepili da to učine što prije, a one koji su cijepljeni dvjema dozama da što prije prime treću, rekao je talijanski premijer Mario Draghi.

Kako bi suzbila širenje omikron-varijante, Italija od sutra pa do 31. siječnja za sve putnike s područja Europske unije, uvodi obvezni negativni test i karantenu od pet dana za necijepljene. Ipak, pandemiji unatoč – mnogi su za ove blagdane odlučili putovati. Finska je blizu nekadašnjih rekorda.

– Čini se da sustižemo 2019. koja je bila rekordna za Laponiju i Rovaniemi. Trenutačno smo, prema procjenama, na 70-80% tih brojeva, što je dobar znak oporavka, rekla je Sanna Karkkainen, direktorica direktorica Ureda za turizam grada Rovaniemija.

Posjeti domovini Djeda Mraza za sada se ne otkazuju, a svi se nadaju da zbog omikrona neće morati u posljednji trenutak odustati od božićnih okupljanja i novogodišnjeg slavlja.

Sredozemlje smanjuje emisiju sumpornih oksida u gorivu brodova na 0,10 posto

0
Sredozemno more postaje područjem kontrole emisija sumpornih oksida

Sredozemno more trebalo bi u cjelini postati područjem kontrole emisija sumpornih oksida (Med SOx ECA), koja bi gornju granicu njihova udjela u gorivu brodova svela na 0,10 posto, priopćile su članice Barcelonske konvencije nazivajući svoju odluku revolucionarnom i povijesnom.

Zemlje Barcelonske konvencija podnijet će zajednički prijedlog o imenovanju Med SOx ECA Odboru za zaštitu morskog okoliša (MEPC 78) Međunarodne pomorske organizacije (IMO) tijekom 2022. godine, a mjera bi mogla stupiti na snagu u siječnju 2025., priopćili su iz Barcelonske konvencije.

Ovo je povijesna odluka koja dovoljno govori o važnosti sustava Barcelonske konvencije. Ona je kulminacija intenzivnih konzultacija među ugovornim stranama, među kojima je još jednom prevladala mediteranska solidarnost, kazala je koordinatorica UNEP/MAP-a Tatjana Hema.

Sredozemno more jedno je od najprometnijih brodskih putova na svijetu, u kojem je tijekom 2019. zabilježeno oko 24 posto globalne flote brodova i više od 17 posto svjetskih krstarenja.

Emisije s brodova doprinose ukupnoj degradaciji kvalitete zraka u Sredozemlju, posebice u obalnim područjima. Izloženost koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku povezana je s rizicima obolijevanja od raka pluća, kardiovaskularnih bolesti i astme.

Prema Izviješću o stanju okoliša i razvoja na Mediteranu (SoED) vodećoj publikaciji UNEP/MAP koju je izradio Plan Bleu, ondje je u 2016. godini više od 228.000 ljudi prerano umrlo od izloženosti onečišćenju zraka.

Potencijalne prednosti Med SOx ECA su znatne s obzirom na dubinu smanjenja emisija sumpornih oksida do kojih bi došlo.

Dogovor postignut na 22. sastanku Konvencije za zaštitu morskog okoliša i obalne regije Mediterana, kraće Barcelonske konvencije, održanom u Antaliji u Turskoj od 7. do 10. prosinca, ograničava sadržaj sumpora u loživom ulju na 0,10 posto, što predstavlja jednu petinu globalnog zakonskog ograničenja koje je stupilo na snagu 1. siječnja 2020.

Prethodno, IMO je smanjio udio sumpora u loživom ulju koje se koristi na brodovima koji rade izvan određenih područja kontrole sa 3,5 posto na 0,50 posto. Tako, prema studijama koje je proveo UNEP/MAP, predložena mjera bi smanjila emisiju sumpornog oksida na Sredozemlju za 78,7 posto, a emisije čvrstih čestica (PM 2,5) za 23,7 posto.

Ta bi smanjenja omogućilo bolje zdravlje, uključujući smanjenu osjetljivost na COVID-19 i druge respiratorne i kardiovaskularne bolesti, kao i značajne koristi za prirodu. Kada se ispusti u atmosferu, SOx može uzrokovati kisele kiše i povećati zakiseljavanje oceana, ističe se.

Mjera bi koristila poljoprivredi, stočarstvu i drugim aktivnostima u gusto naseljenim obalnim područjima Sredozemnog mora, te bi donijela poboljšanja vidljivosti na moru.

Povijesna odluka imat će valovite učinke na mediteransko plavo gospodarstvo i njegove višestruke odnose s kopnenim aktivnostima. Ovo je nedvosmislena potvrda da je došlo vrijeme da se pritisne zeleni prekidač u regiji, zaključila je Hema.

Akvarijum Boka obogaćuje fond i uvodi interaktivni sadržaj

0
Akvarijum Boka

Od otvaranja 10. juna, Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum “Boka”, koji je organizaciona jedinica Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor, obišlo je blizu 10.000 posjetilaca.

Rukovodilac Centra dr Mirko Đurović kaže da je u Akvarijumu nastanjeno šezdesetak vrsta riba i morskih organizama i najavljuje da će fond naredne godine biti obogaćen. Tom poslu pristupiće se nakon novogodišnjih praznika, pa će Akvarijum dobiti nove postavke, a posjetioci će u 2022. moći da vide nove vrste morskih organizama.

– U toku smo završnih pregovora sa dobavljačem, italijanskom firmom Panakva, vezano za dva nova tanka (ista firma je instalirala opremu u akvarijumu).

Ovih dana treba i da se ugovori posao sa lokalnim izvođačem vezano za dodatno uređenje dvorišta i postavljanje interaktivnih kućica na otvorenom, gdje ćemo postaviti edukativno-naučni sadržaj.

Posjetioci će tu moći da vide kako određene vrste izgledaju pod mikroskopom, kakav je nevidljivi živi svijet Jadrana, mikro i makro plastiku, njihov uticaj na živi svijet…

Želimo da to vide na direktan način i da to bude poruka ekološkog osvješćivanja svih, naročito najmlađih. Jer imali smo najviše posjeta učenika škola i djece iz vrtića, a one iziskuju dodatni napor naših akvarista u dijelu edukacije.

Osim toga što im pričaju o vrstama riba, ukazuju im i na probleme zagađenja plastikom, o buci u moru, nelegalnom otpadu, klimatskim promjenama, o svemu što muči naše more, tako da gledamo da spojimo i naučno-komercijalni i turistički sadržaj – rekao je Đurović za “Dan”.

Akvarijum sadrži mnoge neobične vrste riba. Najmlađima, koji su najčešći posjetioci, najviše se dopadaju najmarkantnija od svih vrsta – raža.

Ona se nalazi u “tač pul” tanku, tačnije u bazenu u kojem može da se dodirne voda. Atrakcija su i meduze, te određene invazivne vrste koje su imali, a koje su, nažalost, dospjele u Jadransko more, ali i velika krnja i murina.

–To su sve vrste koje vrlo mali broj ljudi može da vidi uživo. Zato su akvarijumi i nastali, radi prezentacije morskog živog svijeta, a sada je samo stvar umijeća zaposlenih da ta prezentacija bude što bolja i ljepša oku posjetilaca – kazao je Đurović..

U Centru je sedmoro stalno zaposlenih, plus tri naučna radnika Instituta (među kojima je i Đurović), dok ljeti postoji potreba za angažovanjem još do pet saradnika kako bi rad bio moguć sedam dana u nedjelji, a zaposleni imali dane odmora.

Rad Centra se finansira prodajom ulaznica, sredstvima od donacija i iz projekata.

– Nastojimo da sa nekoliko strana dobijemo finansiranja, tako da Akvarijum možemo da održimo u životu.

Nadam se da će i pojedine institucije na državnom nivou prepoznati Akvarijum kao dio obrazovnog sistema i kao dio turističke ponude Crne Gore – istakao je Đurović.

Dodaje da Spasilački centar za morske kornjače još nije pušten u funkciju iz razloga što do sada nisu našli veterinara koji je raspoložen da volontira u njemu.

– Bez njega ne možemo da započemo tu priču, a to zanimanje je u Crnoj Gori deficitarno.

Probaćemo da uspostavimo Centar, ali svaki novi sadržaj odnosno segment rada iziskuje nova finansijska sredstva, pa bez dugoročne strategije finansiranja, što je prije svega obaveza države, teško da Institut može sam to da finansira – naglasio je dr Đurović.

Akvarijum Boka

Rad Centra za oporavak zaštićenih vrsta da finansira država

Za Centar za morske kornjače postoje bazeni, a potrebno je da se još nabave određeni komadi opreme.

– Postoje znanje i ljudi koji su spremni da rade ukoliko nađemo veterinara i dugoročnu podršku države. Dakle, taj centar treba svoje finansiranje da nađe kroz budžet, jer je to inače obaveza Crne Gore na evropskom putu kroz poglavlje 27.

Jednostavno, za sve zaštićene vrste treba da postoje centri za oporavak, rehabilitaciju i zaštitu.

Na Jadranu je nekoliko njih u Hrvatskoj, postoje i u Albaniji i Italiji, mi smo jedina zemlja koja to još uvijek nema, tako da ćemo gledati da naredne godine uspostavimo taj centar – kaže Mirko Đurović.

Kako je dodao, kod nas je ranijih godina bilo povrijeđenih kornjača, ali ne i potrebe za nekom intervencijom.

– Barem do Instituta nije stigla takva informacija – ističe Đurović.